DF I UJEDINJENA CG

Izjava otpravnice poslova Ambasade SAD u Podgorici Dzudi Kuo, ne bi bila tolerisana ni u jednoj sustinski suverenoj zemlji, saopstio je poslanik DF-a Slaven Radunovic reagujuci na to sto je Kuo saopstila kako pojedini mediji u Crnoj Gori dezinformisu javnost.

Radunovic je reagovao na izjavu otpravnice poslova Ambasade SAD u Podgorici, Dzudi Kuo, koja je kazala da su Sputnjik i portali IN4S i Borba, usko povezani sa direktivama koje dolaze iz Kremlja.

Radunovic smatra da ta izjava ne bi bila tolerisana ni u jednoj sustinski suverenoj drzavi.

“Ako Vlada ne reaguje na ovaj pokusaj inostranog uredivanja lokalnog medijskog prostora i crtanja meta svojim gradanima koji ureduju i pisu na ovim portalima, ali posredno i svima onima koji ih citaju, potvrdice se sumnje da je crnogorska suverenost na nivou one koju su imale africke kolonije pocetkom dvadesetog vijeka”, kazao je Radunovic.

Ujedinjena Crna Gora (UCG) pozvala je Ambasadu Sjedinjenih Americkih Drzava (SAD) da se javno izvini zbog danasnjeg izjave svoje otpravnice i ogradi od takvih stavova koji, kako su kazali iz te partije, svojom sadrzinom gaze po zajednickim vrijednostima.

U reagovanju UCG navodi se da ta partija osuduje mijesanje otpravnice poslova u americkoj ambasadi u unutrasnje stvari Crne Gore, kao i ,,malignu izjavu u cilju ogranicavanja medijskih sloboda i slobodne misli”.

Iz UCG su kazali da se nadaju da Kuo shvata tezinu svojih rijeci i posledice takve izjave.

,,Crtajuci metu portalu IN4S i drugim pomenutim medijima, samo zato sto ne propagiraju NATO i urednickom politikom cuvaju tradiciju jedne, izgleda, zaboravljene Crne Gore, otpravnica poslova grubo krsi demokratiju – istu onu koju cesto pominju iz te ambasade”, navodi se u reagovanju.

MARKOVIC

Predsjednik Vlade Dusko Markovic saopstio je da Crna Gora svojom pozicijom zeli da podrzi Evropsku uniju da rijesi svoja teska pitanja, naglasavajuci da CG nema nikakav nervozan stav prema non-paperu i prema tom pristupu. Komentarisuci inicijativu “Mali Sengen” premijer je kazao da ce se nasa zemlja pazljivo odnijeti prema toj regionalnoj inicijativi, porucujuci da ce Vlada snazno nastaviti reforme.

,,Vidimo da je proces integracije zemalja Zapadnog Balkana odnosno zemalja kandidata, prije svega Crne Gore i Srbije, znacajno usporen. Evropska unija je suocena sa ozbiljnim unutrasnjim izazovima koji se prije svega ogledaju u Brexitu, u posljedicama migrantske krize, koji nije samo drustveni socijalni izazov nego i ozbiljan bezbjednosni izazov, naravno i globalnim trgovinskim sukobima koji su prisutniji na globalnoj ekonomskoj sceni, razlikama unutar Evropske unije u odnosu na mnoga teska pitanja, pa i ova prethodna. … Sve je to na neki nacin politiku prosirenja stavilo u drugi plan. Takva situacija u Evropskoj uniji rezultirala je i novom inicijativom Francuske odnosno predsjednika [Emanuela] Makrona koji je zemljama clanicama podijeljen u vidu non-papera i koji ce bas danas dobiti zeleno svijetlo u smislu pocetka diskusije o njemu. Vjerujem da cemo nakon zavrsetka te diskusije, koja nece biti kratka, nece biti brza, vjerujem da ce se prenijeti i u iducu godinu, imati jasan odnos EU u odnosu na politiku prosirenja koja ce se ticati naravno Crne Gore i Srbije i drugih kandidata za clanstvo u EU, i naravno i vas kao poslovne zajednice, odnosno preduzeca. Ono sto je pozicija Crne Gore u ovom smislu, vec na prvo citanje, je da je politika prosirenja neupitna i da Zapadni Balkan treba i mora imati evropsku perspektivu. Zapadni Balkan treba biti dio jedinstvene Evrope iz mnogo razloga – politickih, ekonomskih i naravno bezbjednosnih. Taj non-paper govori o toj potrebi Evropske unije kada je u pitanju zapadni Balkan”, rekao je Markovic.

Markovic je, govoreci dalje o evropskoj integraciji nase zemlje, kazao da Crna Gora nema nikakav nervozan stav prema non-paperu i prema tom pristupu.

,,Crna Gora je partner u pregovarackom procesu. Ovo nije jednostran proces u kojem se samo gleda Crna Gora nego sa druge strane imamo i svoje evropske partnere i Evropsku uniju. Crna Gora iako mala zemlja zrela je da razumije probleme u kojem se nalaze njeni partneri – u ovom slucaju Evropska unija. Mi razumijemo citav kontekst izazova pred Evropskom unijom. I Crna Gora svojom pozicijom zeli da podrzi Evropsku uniju da rijesi svoja teska pitanja, da konsoliduje svoju unutrasnju infrastrukturu, da je ucini efikasnijom u odnosu na ono sto je sada. I Crna Gora zeli biti dio Evropske unije kada za to bude spremna kako god izgledala Evropska unija”, rekao je Markovic.

Dodao je da ce nasa zemlja u tom smislu nastaviti reforme.

,,Crna Gora zeli snaznu, mocnu Evropsku uniju, Evropsku uniju koja ce imati uticaj i koja ce moci opredjeljivati globalne ekonomske, politicke i bezbjednosne tokove. To je pozicija Crne Gore, a do tada mi cemo snaznije nego ikada raditi na evropskoj agendi i na reformama kako bismo dostigli neophodan nivo spremnosti za clanstvo. Dakle za Crnu Goru Evropska unija nema alternative”, zakljucio je on.

Regionalne inicijative – prednost cinjenicama nad politickim interesima.

Markovic je objasnio da se nasa zemlja odnosi prema inicijativa poput one kolokvijalno nazvane ,,mali Sengen” je svaka inicijativa treba da ubrzava evropski proces integracije, a ne da predstavlja zamjenu za taj proces.

,,Pozicija Crne Gore je da ispunjavamo obaveze koje smo preuzeli, a ne da ulazimo u nove inicijative, a da nijesmo realizovali obaveze koje smo preuzeli, a koje se ticu regionalne saradnje i lakseg poslovanja i trgovine. Mi smo te obaveze preuzeli u Trstu u okviru Berlinskog procesa potpisivanjem Akcionog plana o regionalnom povezivanju. On ukljucuje sve ove elemente kao regionalna inicijativa. Crna Gora nema nikakvu vrstu ogranicenja za sve one koji posluju sa kompanijama u Crnoj Gori, nema necarinskih barijera i opterecenja za razliku od drugih zemalja koje to namecu nasoj privredi u poslovanju sa njihovim kompanijama. Svaka regionalna inicijativa je dobra ako ona nadomjesta i ubrzava evropski proces integracije, a ne da predstavlja zamjenu za taj proces i evropsku integraciju . Dakle, veoma cemo se pazljivo odnijeti i prema ovoj inicijativi koja je dosla od dvojice predsjednika nasih susjeda, ali cemo morati na sto staviti cinjenice, a ne politicke interese”, rekao je premijer.

FRANCUSKA MINISTARKA

Francuska ministarka za Evropu Ameli de Monsalen je danas u Briselu izjavila da je ponudena nova metodologija za prosirivanje politicki predlog i da je, imajuci u vidu da u EU mnogi dijele ocjenu da ima slabosti u pregovorima sa Crnom Gorom i Srbijom, EU spremna da o tome razgovara s Podgoricom i Beogradom s ciljem da se povrati povjerenje medu clanicama i stanovnistvom EU.

Ministarka Monsalen je to novinarima rekla uoci rasprave sefova diplomatija EU o predlogu Pariza za novu metodologiju pregovora o clanstvu.

“Mislim”, navela je ona, “da u EU mnogi dele dijagnozu da je postupak koji je pokrenut sa Crnom Gorom i Srbijom utemeljen, ali da ima slabosti”.

“Tu se sve mora gledati jasno”, podvukla je francuska ministarka, “i ako Crna Gora i Srbija zele da se ukljuce u ovu novu dinamiku koja je pokrenuta, bicemo sasvim spremni da to razmotrimo”.

“Naravno”, dodala je, “postoji tehnicki dio pregovora, ali za nas je to (nova metodologija) politicki predlog da bi se nasao novi okvir za pregovore kako bi oni bili djelotvorniji, opipljiviji, reci cu i strozi i da se mogu vratiti unazad, tako da se povrati povjerenje i medu clanicama EU i medu stanovnistvom zemalja Unije”.

“Ne mijenjaju se pravila igre u toku pregovora”

Ameli de Monsalen je naglasila da se predlogom Francuske za novu metodologiju pregovora o clanstvu uopste ne mijenjaju pravila igre u toku pregovora.

“Svjedoci smo da su pregovori krajnje dugi, krajnje razocaravajuci za one koji ucestvuju u tom poduhvatu, to se odvija po nekom automatizmu i nema politickog nadzora”, navela je, na pitanje da li se u toku pregovora mijenjaju pravila kad se trazi nova metodologija.

Francuska ministarka je ukazala da je, naprotiv, “upravo narocito bitno da ljudi u zemljama koje vode pregovore tu ne vide svoj zalog”.

“Jer”, po njenim rijecima, “kad se vide brojke o iseljavanju, ‘odlivu mozgova’ iz Srbije i Crne Gore, a i Rumunije, Bugarske, Hrvatske ranije, jasno da je tu po srijedi bitan zalog i nije uopste dovoljno da se posalje upitnik i pokrene rasprava o zakonima”.

“Naravno da prosirivanje ima zakonski dio, ali mi ovdje govorimo o usaglasavanju (sa EU) na ekonomskom, socijalno-drustvenom, kulturnom polju da bi se obezbijedio istinski razvitak”.

“Ono sto mi predlazemo jeste da zemlje koje pregovaraju o clanstvu u mjeri i brzini kojom napreduju dobiju i pristup Savjetu ministara EU i mogu politicki ucestvovati u njegovom radu i dobiju ekonomsku potporu Evropske unije”, kazala je ministarka Monsalen.

“Ako neki kazu da je prosirivanje odgovor na uplive stranih sila, na strane sile koje ce doci na Balkan, kako onda da se to osujeti ako nemamo opipljivih oruda da se suprotstavimo?”.

“Sad ispada”, podvukla je, “da EU jedino kandidatima koji pregovaraju ispostavi upitnik, pita kako ce to sprovesti vasi funkcioneri i kako cete organizovati vase javno trziste, a u meduvremenu su drugi koji tamo investiraju”.

“Prema tome”, zakljucila je francuska ministarka, “ako se tamo ne izdejstvuje potpora za inovacije, regionalni, industrijski, poljoprivredni razvoj, razvitak univerziteta, EU moze pregovarati o zakonima, drzavnoj upravi, ali tamo nastaje zamor i ne vidi se opipljiva korist za one kojima je sve najvise i namijenjeno a to su ljudi”.

VUKIC PORUCIO

Bez tehnicke vlade nema potrebnih promjena izbornog sistema, saopsteno je iz SNP-a. oni tvrde da Odbor za reformu izbornog zakonodavstva ne radi posao kako valja I da je radna grupa pokazala da radi u korist DPS-a.

“Pokazalo se da radna grupa za izradu izbornog zakonodavstva radi u korist DPS-a. Ponavlja se 2014. godina, kada se nije imalo zelje da se promijene krucijalne stvari, a ticu se promijena usvojenih 2004. godine, kada je Ustavni sud stavio van snage odredbu kojom poslanickim mandatom raspolaze partija, a ne poslanik”, navodi se u saopstenju sekretara Izvrsnog odbora GO SNP Dragana Vukica.

On podsjeca da je od tada uvedena kategorizacija u ovdasnji izborni sistem tzv. slobodnih mandata, koji je, kako se navodi, doveo do sunovrata politicke scene u Crnoj Gori.

“Pocele su da nam se desavaju “cuvene” prekompozicije u Niksicu, Podgorici, Andrijevici i Kotoru. Naravno, niko u radnoj grupi za izradu izbornog zakonodavstva ne pominje ovo jer su neki iz partija koje ucestvuju u istoj, radili na toj prekompoziciji i prekrajali volju biraca”, saopstio je Vukic.

Uz ovu izmjenu,predlaze da se radi i na izmjeni birackog spiska, “jer je i laiku jasno da u Crnoj Gori postoje fantom biraci”.

“S obzirom na to da imamo 622.000 hiljade gradana, a 530. 000 hiljada biraca, pitamo se gdje su oni gradani od 0 do 18 godina koji nemaju pravo glasa. Ako ih ima samo 80 hiljada, onda smo u velikom problemu kao drustvo, jer po tome, lagano izumiremo. Tu su i zloupotrebe oko birackog spiska koje ne moze da prepozna ni cuveni AFIS system”, navodi Vukic.

Takode, smatra da treba raditi i na periodicnoj kontroli prebivalista na bazi slucajnog uzorka na teritoriji citave Crne Gore.

“Jer interes je svake uredene drzave da zna gdje zive njeni gradani, kako zbog izbora, tako i zbog placanja poreza, ali i bezbjednosti. Postoje lica koja su lazno prijavila prebivaliste, te na bazi rezidencijalnog uslova ispunjavaju i druge uslove, tj. sticu biracko pravo. Ako se to ne uredi, desavace nam se da neko ko ne zivi u Crnoj Gori duzi vremenski period, dode na dan izbora i odlucuje o mom i vasem zivotu, odnosno o zivotu nase djece i vrati se tamo odakle je i dosao”, navodi Vukic.

Posebno treba upozoriti na jos jednu anomaliju birackog spiska koja se, kako navodi sekretar Izvrsnog odbora GO SNP, desava vec u tri izborna ciklusa.

“Naime, postoji veliki broj gradana koji nisu obavijesteni o promjeni birackog mjesta, pa se desava da zbog toga i ne obave svoju gradansku duznost u izbornom danu.”

Sve ovo, kako je saopstio, i jos niz drugih izbornih rjesenja, ali pravih konkretnih moglo bi da dovede do povjerenja u izborni proces, a i smanji politicku korupciju.

“Na kraju, bez tehnicke vlade nema potrebnih promjena izbornog sistema. Izbori su blizu a vrijeme za resavanje ovih problema polako istice. Odbor za izradu izbornog zakonodavstva ne radi svoj posao kako valja”, zakljucio je Vukic.

FORUM U SKOPLJU

Crna Gora je zainteresovana za ucesce u Justice Scoreboard-u, instrumentu EK za uporedno mjerenje nezavisnosti, kvaliteta i efikasnosti nacionalnih pravosudnih sistema u EU, saopstio je Nikola B. Saranovic, generalni direktor Direktorata za medunarodnu saradnju Ministarstva pravde.

Saranovic ucestvuje na sastanku ministara pravde u okviru Foruma ministara pravde i unutrasnjih poslova EU – Zapadni Balkan, koji se odrzava u Skoplju, u organizaciji Finskog predsjedavanja EU i Vlade Republike Sjeverne Makedonije.

Kako je saopsteno iz Ministarstva pravde, Saranovic je istakao da je Crna Gora, nedugo nakon otvaranja pregovora u poglavljima 23 i 24, izrazila zainteresovanost za ucesce u Justice Scoreboard-u, koji je naveden u non-paper-u Republike Francuske o reformi procesa pristupanja kao alat potreban i za zemlje kandidate.

“On je naglasio da Crna Gora, nezavisno od navedenog non-paper-a, ponovo izrazava interesovanje za ucesce u ovom mehanizmu, koji je koristan za sto vjerodostojnije poredenje kvaliteta pravosuda u drzavama clanicama i kandidatima/aspirantima za clanstvo u EU”, navodi se u saopstenju.

Prema njegovim rijecima, Radni dokument EK o poglavljima 23 i 24 nacelno je zadovoljavajuci.

“Pozitivne konstatacije bile su ocekivane, negativne nijesu iznenadujuce i uzete su kao smjernice za dalje unapredenje stanja, a pojedina mjesta u dokumentu zahtijevaju post festum razgovore sa EK u cilju razjasnjenja spornih pitanja”, kazao je.

Saranovic je, kako dodaju, upoznao ucesnike sastanka sa planiranim aktivnostima u cilju jacanja nezavisnosti i efikasnosti pravosuda, borbe protiv korupcije, unapredenja sistema izvrsenja krivicnih sankcija, kao i saradnje sa EU agencijama, tijelima i programima.

“Ministarstvo pravde Crne Gore pohvaljeno je za doprinos regionalnoj pravosudnoj saradnji na Zapadnom Balkanu”, kazali su iz Ministarstva pravde.

Na marginama sastanka, Saranovic se sastao sa Konstantinosom Manolopulosom, sefom Jedinice za korporativne usluge Agencije za temeljna prava EU, sa kojim je razgovarao o modalitetima njene saradnje sa crnogorskim institucijama.

Forum nastavlja rad sjutra, sastakom ministara unutrasnjih poslova. Sljedeci Forum bice odrzan u Crnoj Gori, u okviru predsjedavanja Savezne Republike Njemacke EU, u drugoj polovini 2020. godine.

Delegaciju Crne Gore u Skoplju predvodi ministar unutrasnjih poslova Mevludin Nuhodzic.

STOLTENBERG NAJAVIO

Nacionalni interes svake drzave je da bude dio Sjevernoatlantskog saveza, ocijenio je generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg i dodao da kontrahibridni tim za podrsku ove sedmice boravi u Crnoj Gori.

Kako je najavio Stoltenberg, suzbijanje hibridnih prijetnji ce se naci na dnevnom redu.

“Saveznici se povecavaju, ukljucujuci nove osnovne zahtjeve za otpornim telekomunikacijama, ukljucujuci 5G. A nas prvi kontrahibridni tim za podrsku je ove sedmice u Crnoj Gori”, rekao je Stoltenberg.

Sjutra ce, kako je najavio, preduzeti jos jedan vazan korak.

“Ocekujem da ce se ministri saglasiti da priznaju svemir kao operativno podrucje, zajedno sa vazduhom, kopnom i morem. Taj prostor je neophodan za odbranu – za rano upozorenje, komunikaciju i navigaciju”, porucio je Stoltenberg.

On je rekao da oko Zemlje trenutno orbitira oko dvije hiljade satelita.

“Otprilike polovina je u vlasnistvu zemalja NATO-a. Prepoznavanjem svemira kao operativnog domena bice jasan znak da i dalje jacamo odbranu u svim oblastima”, rekao je Stoltenberg.

Prema njegovim rijecima, NATO je jedini forum koji okuplja narode iz Evrope i Sjeverne Amerike, a koji se bave strateskim bezbjednosnim izazovima.

On je naglasio da NATO ostaje jedini garant evropske i transatlantske bezbjednosti.

“A odgovornost svakog od nas je da odrzi i ojaca svoje jedinstvo, kako bismo svima osigurali odbranu”, porucio je Stoltenberg, saopsteno je iz Alijanse.

On je podsjetio da ce se za dvije sedmice, lideri NATO drzava sastati u Londonu, povodom 70. godina Saveza a sastanak se, smatra on, odrzava u pravo vrijeme.

“Postoje razlike medu saveznicima u nizu razlicitih pitanja poput trgovine, klime, iranskog nuklearnog sporazuma, kao i situacije na sjeveroistoku Sirije”, kazao je Stoltenberg.

Ali, kako je rekao, razlike medu saveznicima nijesu nove.

“Uprkos njima, NATO je samo ojacao u posljednjih 70 godina. Nastavljamo da pruzamo sigurnost za skoro milijardu ljudi”, dodao je Stoltenberg.

Kako je kazao, Evropa i Sjeverna Amerika danas vise rade zajedno u NATO-u nego sto je to bilo decenijama.

“Jacamo odbranu, sa vise snage i spremnosti, pojacavanjem odgovora protiv sajber napada i hibridnih pretnji, igrajuci kljucnu ulogu u borbi protiv medunarodnog terorizma, ukljucujuci misije za obuku u Avganistanu i Iraku”, dodao je Stoltenberg.

Prema njegovim rijecima, biti dio snaznog transatlantskog saveza u nacionalnom je interesu svake pojedinacne drzave.

“Sve sto radimo mora biti u skladu sa podjelom tereta. Sada smo u petoj uzastopnoj godini povecanja izdataka za odbranu sirom evropskih saveznika i Kanade. Sa vise od 100 milijardi americkih dolara dodatnih ulaganja u odbranu. Ovo je veliki napredak i odlucni smo da nastavimo sa ovakvim zamahom”, rekao je Stoltenberg.

Prema njegovim rijecima, u svijetu koji se brzo mijenja, NATO se i dalje prilagodava suocavanju sa strateskim izazovima.

SJUTRA PREMIJERSKI SAT

Crnogorski premijer Dusko Markovic odgovarace sjutra u parlamentu na pitanja predstavnika poslanickih klubova o dodjeli stanova, evropskim integracijama, biznismenu Dusku Knezevicu, projektu auto-puta.

Poslanik Demokratskog fronta Milan Knezevic pitace premijera da li su istinite tvrdnje Specijalnog drzavnog tuzioca da je biznismen Dusko Knezevic zajedno sa 79 fizickih i 95 pravnih lica, utajio porez i transferisao oko 550 miliona EUR, za koje se sumnja da poticu iz nelegalnih aktivnosti.

“Ako jesu, sta ste kao predsjednik Vlade u tri godine mandata, uradili za zastitite ekonomski sistem Crne Gore”, pitace Knezevic.

Poslanik Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapic ukazace da se nagovjestava se novi pristup Evropske unije pregovorima o pristupanju, koji ce, prema njegovim rijecima, smanjiti prostor za simuliranje reformi, postroziti kriterijume i zahtjeve kako bi vise koristi od procesa imali gradani, a ne najcesce neiskrene, politicke elite koje ga vode.

“Da li ste svjesni nove dinamike u tom smislu i sta cete, kao najodgovornija politicka licnost koja vodi unutrasnju i vanjsku politiku, preduzeti da Crna Cora izade iz ociglednog produbljivanja politicke nestabilnosti, negativnog ritma i sustinskog nazadovanja u kljucnoj oblasti EU integracija koji, ukoliko se ovako nastavi, moze rezultirati i formalnom blokadom procesa”, pitace Krivokapic premijera.

Predstavnica Demokratske partije socijalista Aleksandru Vukovic interesuje koje mjere Vlada preduzima na polju podsticanja inovacija u privredi i podrske inovativnim brzorastucim kompanijama.

Poslanik Demosa Miodrag Lekic pitace Markovica da li ce preispitati i ukinuti “neustavne i nemoralne odluke u partijsko-klanovsko-funkcionerskoj strukturi o dodjeljivanju stanova i kredita, u nekim slucajevima drugi, treci, cetvrti put, pod uslovima koji ni blizu ne vaze za gradane”.

Goran Danilovic iz Posebnog kluba poslanika pitace u kom mjesecu naredne godine se planira otvaranje dijela auto-puta Podgorica-Matesevo i da li ce to podrazumijevati zavrsne radove u potpunom obimu na petlji Smokovac.

“Kad se planira nastavak radova od Mateseva do Boljara i kako ce se taj projekat finansirati”, pitace Danilovic.

Andrija Popovic ce u ime kluba Liberalne partije i Socijaldemokrata pitati premijera o efektima dosadasnje stambene politike u Crnoj Gori.

Poslanika Bosnjacke stranke, Ervin Ibrahimovica interesuje da li Vlada planira i na koji nacin da poveca zastupljenost Bosnjaka u programskoj i kadrovskoj strukturi Javnog servisa.

SLUCAJ VOJVODIC

Savjet Radio-televizije Crne Gore reagovao je na medijske navode povodom slucaja u vezi sa bivsim generalnim direktorom Radem Vojvodicem.

Saopstenje Savjeta prenosimo u cjelosti.

Savjet RTCG je u obavezi prema javnosti da reaguje na netacne, neprecizne i polovicne informacije u vezi sa “slucajem Vojvodic”. Naime, bivseg generalnog direktora RTCG smijenio je jedan od prethodnih Savjeta, na osnovu uvjerenja da je ukidanjem odredene emisije i ponistavanjem konkursa za izbor direktora Televizije nanio stetu RTCG. Sud je smjenu ocijenio kao nezakonitu. Indikativno je da, sada, saradnici inicijatora smjene gospodina Vojvodica problematizuju pokusaj ovog Savjeta da minimizira stetu. Istovremeno, indikativan je njihov stav da je ta smjena bila zastita RTCG, a ne (para) politicki pritisak. Sporna je i zamjena teza da ovaj Savjet neopravdano trosi novac poreskih obveznika zbog preporuke, sa svoje posljednje sjednice, da generalni direktor moze donijeti odluku u vezi sa isplatom zarade gospodinu Vojvodicu shodno zakonu i statutu. Posebno i zbog adresa sa koje stizu takve teze. Naravno, jos vise je sporna zloupotreba iste od strane politickih partija.

Uprkos svemu, vazno je navesti sta je ovaj Savjet uradio da smanji stetu koju je neko drugi nanio RTCG i poreskim obveznicima smjenom gospodina Vojvodica. Dosljednim, iscrpnim, bavljenjem ovim slucajem zakljuceno je da je odluka o isplati razlike zarada nadleznost generalnog direktora. Prije toga trazena su misljenja Pravne sluzbe RTCG, oba advokata koji zastupaju RTCG i Zastitnika-imovinsko pravnih odnosa Crne Gore.

Insistirano je i preporuceno da se napravi sporazum o mirnom rijesavanju spora sa gospodinom Vojvodicem koji bi obuhvatio sve elemente spora i sprijecio druge potencijalne sudske sporove. Takode, insistirano je i sugerisano da se pokusa postici dogovor da se umanje obaveze za iznose kamata. Sve navedeno je Savjet radio kako bi pokusao smanjiti stetu za RTCG po ovom osnovu, bez obzira na motive i pozadinu smjene gospodina Vojvodica. Nijesmo se u vezi sa ovim bavili politikom, vec smo nastojali da poslovno odgovorno reagujemo. Mozda je ovaj Savjet trebalo da “pritiska” javnost motivima i razlozima kako Vojvodica, tako i rada incijatora smjene. Ovaj saziv Savjeta se ponasao profesionalno odgovorno da bi smanjio nastalu stetu.

Stav Pravne sluzbe i advokata je bio da se zarade moraju isplatiti. Naravno, sto se kasnije isplate, veca je kamata jer se ista obracunava do dogovora odnosno pocetka isplate.

Ishod i smisao desavanja na posljednoj sjednici Savjeta su drugaciji u odnosu na medijske interpretacije. Politicke, posebno. Posljednja sjednica Savjeta se, ponovo, bavila “slucajem Vojvodic”. Cilj je bio da se zatvori dio procesa. Medijske interpretacije su zanemarile, ili ignorisale, nekoliko bitnih situacija. Prvo, identifikaciju svega sto je Savjet pokusao da uradi u ovom procesu, iako je hronoloski i taksativno sve predstavljano u uvodnom izlaganju. Drugo, potvrdu generalnog direktora da je sve navedeno tacno. Trece, stav da odluka o isplati 109.128,46 EUR nije nadleznost Savjeta, vec generalnog direktora, shodno Statutu. Cetvrto, da je iznos utvrden od strane nezavisnog vjestaka finansijske struke. Peto, da je gospodin Vojvodic sa advokatskim timom dva puta odbijao sporazum koji je Savjet sugerisao generalnom direktoru. Upravo to je javno, na sjednici Savjeta, potvrdio kao tacno i generalni direktor Sundic. Umjesto, da kamate na neisplacene zarade teku i da se iznos dalje uvecava. Sedmo, da se Savjet ne igra bilo kakvih igara i da ne “prebacuje loptice”, vec da se krece iskljucivo u okviru svojih nadleznosti, utvrdenih Zakonom i Statutom. Osmo, stav Pravne sluzbe i advokata o nespornosti isplate razlike u zaradama. Deveto, da Savjet nije donio odluku o isplati, vec da je zauzeo stav da generalni direktor moze donijeti tu odluku (na koju ima pravo, shodno Zakonu i Statutu), ukoliko on smatra da je to dobra poslovna odluka koja zaustavlja dalje troskove. Deseto, da Savjet ne zeli i nece razmatrati otpremninu, o cemu treba da odluci sud, niti eventualni povratak gospodina Vojvodica na rad u RTCG, uprkos neslaganju sa takvom mogucom idejom.

Od navedenih deset okolnosti i cinjenica mediji su morali prenijeti makar pet. Ipak, takva interpretacija zahtijeva i citanje i analizu propisa. U tom slucaju bi se precizno prenijelo i da nijedan od prethodnih saziva Savjeta nije smijenio gospodina Micunovica i gospodina Mirkovica. Zakon je jasan da to mogu uraditi samo generalni direktor, odnosno direktor Televizije CG, a ne Savjet.

Zar onda nema i odgovornosti generalnog direktora za nastale stete? Treba li Savjet sada da to problematizuje? Da li generalni direktor treba da podnese ostavku, jer je njegova sadasnja funkcija “proizvod” makar jedne od smjena? Ili je to nedovoljno moralno?

Savjet, ovim nesto sirim objasnjenjem, nema nikakvu drugu namjeru nego da utice na formiranje objektivnog stava javnosti o njegovom radu, konkretno, u vezi sa pomenutom konkretnom odlukom. Nije nam cilj bilo kakva zastita od odgovornosti, vec odbrana od tendecioznih ocjena i podvala, cak i sa onih medijskih i drugih adresa od kojih se to ne bi ocekivalo.

SAVJET RTCG

CETINJE

Prijestonica Cetinje prihvatila je inicijativu odbornika SDP-a da se u budzetu Prijestonice za 2020. godinu predvide dodatna sredstva za izgradnju novih igralista. Shodno tome, dogovoreno je da u toku 2020.godine budu izgradena najmanje tri nova igralista u razlicitim djelovima grada.

“Takode, vezano za nasu inicijativu za nabavku laptopova za sve dake zavrsnih razreda osnovnih skola, iskazana je namjera da se u 2020. godini, zavisno od ostvarenja budzeta, obezbijede laptopovi za osnovce dobitnike nagrade Luca”, navodi se u saopstenju SDP-a.

SDP ce, kako su naveli, nastaviti da inicira nova rjesenja i politike koje ce osnazivati poziciju djece i mladih u lokalnoj zajednici.

SNP PORUCILA BRAJOVICU

Predsjednik Skupstine Crne Gore Ivan Brajovic, u Tirani na konferenciji o religiji, osuo je niz najprizemnijih optuzbi i uvreda na racun Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, odnosno njene Mitropolije crnogorsko-primorske, a trebao bi, umjesto toga, da podnese ostavku zbog afera u koje je upleten, istakli su u Socijalistickoj naprodnoj partiji.

Kako se dodaje u saopstenju SNP-a, Brajovic je optuzio SPC, njenu Mitropoliju i svestenike da svojim djelovanjem na terenu izazivaju podjele u crnogorskom drustvu i istovremeno podrivaju politicko i pravno ustrojstvo drzave.

“Rece to onaj kome je Dusko Knezevic pokrivao minuse na platnim karticama, od preko pedeset hiljada eura. Rece to onaj zbog kojeg ce gradani placati milionske penale kineskim graditeljima, koji je kao ministar saobracaja zaboravio da u projekat umetne milionski vrijednu, prilaznu petlju za autoput. Rece to isti gospodin koji je kao ministar policije, najprije iznjedrio, potom i zazmurio na aferu ‘Limenka’. Rece to onaj koji je lazno svjedocio u slucaju ‘Ramada'”, navodi se u saopstenju.

O tome, kako kazu, da u Skupstini ne stiti dostojanstvo tog visokog doma i da mu poslanike napadaju, hapse i kidnapuju, nekom drugom prilikom.

“Mitropolija crnogorsko-primorska je dugi niz decenija najpostovanija institucija u Crnoj Gori. To je ona institucija koja je ocuvala i njegovala drzavnost i duhovnost nase drzave kroz vjekove. Stoga, Vase klevetanje u tudoj zemlji, pod patronatom ko zna kojeg organizatora, najbolje svjedoci o Vama. Narod je ovdje sacuvao svoju crkvu kroz vjekove, pa ce je cuvati i sada od takvih koji hoce da zaborave na svoja nepocinstva i afere, pokusavajuci da joj naude”, napominju u SNP.

Kako se dodaje, uzaludan je Brajovicev bilo koji atak na svetinje, jer narod to nece dozvoliti.

Porucili su mu da umjesto ovakvih prizemnih denunciranja, podnese ostavku, a onda u tuzilastvo, da u redovnim postupcima pred institucijama sistema, odbrani sebe od brojnih optuzbi koje ga prate minulih godina.