BRAJOVIC U TIRANI

Srpska pravoslavna crkva, posredstvom Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, svojim djelovanjem na terenu i izjavama pojedinih crkvenih velikodostojnika izaziva podjele u crnogorskom drustvu i istovremeno podriva politicko i pravno ustrojstvo na kojima se temelji crnogorska drzavnost, kazao je predsjednik Skupstine Crne Gore Ivan Brajovic.

Brajovic je danas govorio na konferenciji “Religija kao instrument mira” koja se u organizaciji predsjednika Republike Albanije u saradnji sa Stejt departmentom, odrzava u Tirani.

Kako je saopsteno iz Brajovicevog kabineta on je kroz istorijski prikaz ustanovljenja katolicizma, pravoslavlja i islama, i spomenike kulture koji o tome svjedoce, podsjetio da su sve tradicionalne religije u Crnoj Gori imale znacajnu ulogu u sveukupnom razvoju nacionalnog identiteta, njegovom kulturnom i drustvenom uzdizanju.

“Istorija i tradicija Crne Gore najbolje mogu da svjedoce o tome da razlicitosti treba posmatrati kao prednost koja spaja i obogacuje zivot nasih gradana, kao i da religije predstavljaju bogatstvo kulturnog i drustvenog razvoja, a religijske slobode neotudivi dio ljudskih prava” istakao je predsjednik Skupstine.

Brajovic je naglasio da je Crna Gora gradanska, sekularna drzava, posvecena zastiti vjerskih sloboda, koje tretira pitanjima licne duhovnosti i privrzenosti pojedinca odredenim vrijednostima.

“Shodno crnogorskom Ustavu, svima su zagarantovana i neprikosnovena prava vjeroispovijesti, organizovanja i djelovanja, a prema podacima Zavoda za statistiku danasnje uprave, evidentirano je oko 40 razlicitih vjerskih zajednica”, kazao je.

On je dodao da je u zelji da normativa prati dobru praksu i uspjesan suzivot vise religija, povedena javna rasprava o novom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom polozaju vjerskih zajednica.

“Nasa namjera je da zakonodavstvo uskladimo sa najvisim evropskim standardima, jer su jake demokratske institucije i vladavina prava preduslov sveukupnog razvoja i boljeg kvaliteta zivota nasih gradana. Vjerujem da ce Vlada i resorno ministarstvo ozbiljno i sveobuhvatno razmotriti predloge i sugestije koje su se cule na javnoj raspravi, kao i od strane Venecijanske komisije. Ocekujem da ce skupstinska rasprava o ovom zakonu u otvorenoj i strucnoj diskusiji dovesti do usvajanja najkvalitetnijih rjesenja koja ureduju ovu oblast”, istakao je Brajovic.

On je rekao da donosenje ovog zakona ima poseban znacaj jer je, kako je naveo, rijec o delikatnom pitanju, koje sada pociva na zakonskim rjesenjima iz 1977, a posebno ako imamo u vidu uticaj i ucesce pojedinih vjerskih zajednica u raspadu bivse Jugoslavije.

“Namjera je da se po prvi put u Crnoj Gori regulise niz vaznih pitanja: utvrdice se prava i obaveze vjerskih zajednica; regulisati procedura registracije, odnosno evidencije vjerskih zajednica; na jasan i transparentan nacin rijesiti pitanje drzavne imovine i regulisati pitanje vjerskog obrazovanja. U tom clanu 19. npr kaze se da registracija vjerske zajednice nije obavezna. A da vjerske zajednice slobodno odlucuju o tome da li ce zahtijevati upis u registar. Novi zakon ce garantovati punu slobodu vjeroispovijesti, a drzava ce zastititi imovinu i kulturno blago koje pripada svim gradanima i obezbijediti da zakoni Crne Gore jednako vaze za sve, na citavoj teritoriji nase drzave”, istakao je predsjednik Skupstine.

Predlozeni zakonski tekst, kako je ocijenio, podrazumijeva i zastitu prvorazrednih svjetskih kulturno-istorijskih spomenika na podrucju nase drzave, jer, kako je dodao, cuvanje civilizacijskih tekovina je od neprocjenjivog znacaja za razvoj crnogorskog drustva i drzave uopste.

“Ovo je posebno znacajno s obzirom na cinjenicu da se npr. Srpska pravoslavna crkva, posredstvom Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, svojim djelovanjem na terenu i izjavama pojedinih crkvenih velikodostojnika izaziva podjele u crnogorskom drustvu i istovremeno podriva politicko i pravno ustrojstvo na kojima se temelji crnogorska drzavnost. Takode, obnova autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve, koja je nestala nasilnim ukidanjem Crne Gore 1918, obaveza je nas koji smo povratili drzavnost 2006. Rjesenja kojima tezimo, moraju biti utemeljena na Ustavu i zakonu, nasoj istoriji i tradiciji, i vjerujem da cemo urediti i ovu oblast na nacin kako predvida nas danasnji skup: prije svega kao doprinos miru”, zakljucio je predsjednik Skupstine.

Na kraju izlaganja, Brajovic je prisutnima rekao da je hiljadugodisnje trajanje Crne Gore iznjedrilo i neke neuobicajene religijske obicaje, tako da u Crnoj Gori postoje primjeri zajednickog vjerovanja u svece koji su bili istorijske licnosti, kasnije kanonizovani, u koje i danas vjeruju pripadnici sve tri najvece religije prisutne u nasoj zemlji.

Konferencija u Tirani okuplja drzavne zvanicnike, predstavnike vjerskih organizacija, strucnjake za slobodu vjeroispovjesti i aktiviste iz Zapadnog Balkana, Evropske unije i Sjedinjenih Americkih Drzava.

MUSKAT I MARKOVIC

Malta u potpunosti podrzava clanstvo Crne Gore u EU, svjesna velikog napretka koji smo ostvarili, rekao je premijer Malte Dzozef Muskat.

On se danas sastao s premijerom Duskom Markovicem, a povodom pustanja u rad vjetroelektrane na Mozuri.

Odluka Savjeta Evropske unije da ne odobri pocetak pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom istorijski je pogresna, smatra Muskat, uz poruku da se nada da ce ona biti revidirana.

Crna Gora ce bez obzira na posljednje odluke Brisela nastaviti sa istom posvecenoscu da ispunjava evropske obaveze, kazao je premijer Markovic.

On je, nakon zvanicnih razgovora s malteskim kolegom, rekao da Crna Gora veoma cijeni kontinuiranu podrsku Malte reformama na putu usvajanja i primjene evropskih standarda i nesebicno dijeljenje vlastitih iskustava iz tog procesa.

“Zahvalni smo na razumijevanju i uvazavanju ukupnih napora koje Crna Gora preduzima u integraciji u EU, iskazanih i tokom uspjesnog predsjedavanja Malte Savjetom EU u 2017. godini, kada smo privremeno zatvorili dva poglavlja”, rekao je Markovic.

Premijer Muskat je potvrdio podrsku svoje zemlje nasom evropskoj integraciji.

“Sto se tice vasih evropskih teznji Malta nikad nije dovodila u pitanje teznje Crne Gore. Mi u potpunosti podrzavamo clanstvo vase zemlje u EU. Svjesni smo velikog napretka koji ste vi ostvarili” – rekao je predsjednik Vlade Malte.

Markovic je odluku Evropskog savjeta da ne pocne pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom ocijenio razocaravajucom.

“Ukazao sam na opredjeljenje Crne Gore da, nakon razocaravajuce odluke Evropskog savjeta da ne otvori pregovore sa S. Makedonijom i Albanijom, nastavi da sa istom posvecenoscu zavrsava obaveze iz evropske agende sa posebnim fokusom na vladavini prava, buduci da, za nas, evropska perspektiva nema alternativu. Istakao sam razumijevanje za potrebu dovrsetka procesa unutrasnje konsolidacije EU povezanu sa promisljanjima i o reformi postojecih metoda pregovaranja. Istovremeno, izrazio sam i ocekivanje da taj proces paralelno odvija sa napretkom zemalja u skladu sa individualnim zaslugama”, rekao je crnogorski premijer.

Premijer Muskat je odluku Evropskog savjeta nazvao pogresnom.

“Nijesmo uspjeli da dodemo do sporazuma, da damo jednu konkretnu evropsku perspektivu nasim prijateljima u Sjevernoj Makedoniji i u Albaniji. To je bila pogresna odluka… Ja se nadam da ce Evropski savjet revidirati tu odluku koja je bila pogresna istorijski gledano strateski gledano i politicki gledano”, rekao je premijer Muskat.

Govoreci o odnosima nasih dviju drzava premijeri su istakli odlicne politicke i ekonomske odnose sto potvrduje danasnje svecano otvaranje Vjetroelektrane na Mozuri.

“Ovo je prvi put da nasa kompanija u drzavnom vlasnistvu ulazi na prostor druge drzave i to u jednoj oblasti koja je vazna – to je energetika. Za nas je ovo jedna nova lekcija i jedan veliki znak povjerenja koje gajimo prema vasoj zemlji”, rekao je Muskat, dodajuci da je presudno za odabir Crne Gore bilo sto je nasa zemlja dobra i bezbjedna investiciona destinacija.

Premijer Markovic je rekao da je tokom sadrzajnih razgovora, pored pomenutog uspjesnog projekta u oblasti energetike, zajednicki prepoznat i niz mogucnosti za unapredenje saradnje u brojnim oblastima.

“Turizam, poljoprivreda, zdravstvo su samo neka od polja u kojima vidimo potencijale za snaznije povezivanje nasih zemalja. … Malta je za nas primjer ekonomski uspjesne male evropske zemlje koja je cjelovito iskoristila svoje potencijale”, rekao je Markovic.

Premijeri Crne Gore i Malte popodne ce prisustvovati na Mozuri svecanom pustanju u rad Vjetroelektrane.

DRLJEVIC

Glavni pregovarac Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) Aleksandar Drljevic kazao je da je Non paper dokument ohrabrenje za Crnu Goru jer, kako je ocijenio, predstavlja poruku da proces pristupnih pregovora nije zaustavljen, vec da se nastavlja utvrdenom dinamikom.

Drljevic je, na konferenciji organizovanoj povodom predstavljanja dokumenta EK, kazao da je izrada Non papera signal da ostajemo u fokusu EU.

“Zahtjevi Evropske unije su sve strozi, a ocekivanja od Crne Gore sve veca, sto je potpuno prirodno za drzavu koja predstavlja lidera u procesu evropske integracije”, smatra on.

Drljevic je rekao odnos Crne Gore i saradnja s EU nije uzdrman, te da su ostriji kriterijumi “motiv da sa jacim intezitetom nastavimo dalje reforme”.

“Kako vrijeme protice, neophodne reforme poprimaju sustinski karakter i postaju sve dublje i konkretnije, jer drzave EU zele da buduce clanice budu integrisane u evropsko drustvo koje funkcionise po visokim demokratskim standardima”, rekao je Drljevic.

Predlog Francuske da bi proces pridruzivanja EU trebalo da bude postepeniji, prema ocjeni Drljevica, ne moze se isto primijeniti na drzave koje su odmakle u pregovarackom procesu, kao sto je Crna Gora, i one koje jos nijesu otpocele pregovore.

Pregovarac s EU je rekao i da je jos rano govoriti o dokumentu, te da bi trebalo sacekati da bude predstavljen drzavama clanicama sjutra u Briselu.

“Isti princip ne moze se primijeniti na drzave koje su odmakle u pregovarackom pregovora, kao sto je slucaj sa Crnom Gorom i one koje nijesu otpocele pregovore”, ocijenio je Drljevic.

Non paper, smatra Drljevic, nije iznenadenje s obzirom na to je drzava svjesna nedostataka i dodaje da ce dokument biti okvir za djelovanje u narednom periodu.

Pregovarac za poglavlja 23 i 24 Marijana Lakovic Draskovic kazala je da je radni dokument EK generalno pozitivan. Ona je naglasila da je EK primijetila da se preuzimaju mjere u rjesavanju zaostalih predmeta, sto je, kako je rekla pomak u rezultatima pravosuda.

LUKOVAC

Za ocekivati je da se novi principi u pregovorima s Evropskom unijom (EU) odnose na nove pregovaracke procese, ali ne i na Crnu Goru koja je u veoma odmakloj fazi evropskih integracija, ocijenio je bivsi sef crnogorske diplomatije Branko Lukovac.

Lukovac je u nasem Jutarnjem programu rekao i da je od posljednjeg velikog prosirenja EU 2004. godine svako naredno bilo komplikovanije.

“To se odnosilo na prijem Hrvatske, jer je iskustvo s Rumunijom i Bugarskom ukazalo na odredene nedostatke. Treba ocekivati da ce i u narednom periodu, na bazi ranijih iskustava, dolaziti do korekcija, iako kad je u pitanju Crna Gora, koja je najdalje odmakla, ostaje jos dosta zadataka, te proces zatvaranja poglavlja”, rekao je Lukovac.

Na pitanje kako ce se eventualno nova metodologija odraziti na Crnu Goru, Lukovac kaze da ne ocekuje efekte po nasu zemlju i proces pregovora.

“Za ocekivati je da ce novi predlozi biti u osnovi predlozi koji ce se primjenjivati kod novih pregovora. Sada su samo Srbija i Crna Gora u procesu odmaklog pregovaranja. Kod Crne Gore u gotovo svim poglavljima, ostalo je samo jedno, kod Srbije vise. Za sve ostale zemlje tek treba da pocnu pregovori, i za ocekivati je da ce ti novi principi i nova metodologija vaziti za one drzave koje jos nijesu pocele proces pregovora”, rekao je Lukovac.

Podsjeca da je Francuska jedna od najuticajnijih drzava EU, te da godinama ukazuje na potrebu reforme same Unije, ali i kad je u pitanju prosirenje.

“Odgadanje otvaranja pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom bio je vec pokazatelj da intenzivno rade na novim predlozima koji bi se odnosili na sami proces prosirenja. Ono sto Francuska zastupa odnosi se na svojevrsne blokove koji bi se bavili ekonomskim, politickim i socijalnim reformama i koji bi ukljucivali mogucnost suspenzije pregovora ukoliko nema napretka. Istovremeno ukazuju i na potrebu snaznije podrske procesu pregovaranja kako kroz pretpritupne fondove, koji bi bili veci, snazniji, sa mogucnosti da se koriste fondovi rezervisani samo za drzave clanice”, rekao je Lukovac.

Smatra da bi trebalo dati sansu inicijativi “mali Sengen”, jer u regionu imamo ozbiljnih problema.

“Pomenimo samo odnose Srbije i Kosova, nefunkcionalnost BiH. Ovo ne bi znacilo zamjenu za clanstvo u EU, vec okretanje evropskim vrijednostima”, kazao je Lukovac.

On ne strahuje od pada povjerenja javnog mnjenja u proces EU integracija.

“Dobro je sto nasi cinioci ukazuju na to da je najvaznije usvajati vrijednosti i standarde, a pitanje trenutka uclanjenja nije najbitnije u svemu tome. Sve ovo moze dovesti do kolebanja jednog dijela javnog mnjenj, ali sam siguran da ce razumjeti da je u pitanju proces gdje je najvaznije ostvarivati reforme koje nijesu samo na papiru”, zakljucio je Lukovac.

BISERKO VJERUJE

Inicijativa “mali Sengen”, koju je pokrenuo predsjednik Srbije, izazvala je ostre polemike u regionu, ali i rezervisanost Crne Gore. Postavlja se pitanje zasto je Aleksandar Vucic bas sada pokrenuo inicijativu i da li je to vrsta pritiska na Kosovo zbog taksi koje su uveli Srbiji prije godinu ili je to kompenzacija za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, posto nijesu otvorili pregovore sa EU? Analiticari su saglasni u jednom – uzdrzanost Crne Gore je racionalna.

Predsjednica Helsinskog komiteta za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko rekla je Pobjedi da je “mali Sengen” pokusaj Vucica da nametne “stratesku igru” koja bi mu omogucila nadmoc kao najvaznijoj zemlji na Balkanu.

“U sustini, ta inicijativa trebalo bi da predstavlja neku verziju CEFTA sporazuma. Medutim, ono sto u sustini nedostaje zemljama Zapadnog Balkana, kada je rijec o EU, je sporost reformi i nespremnost da prihvatie liberalne vrijednosti. Srbija je u zacelju kada je o tome rijec. I Makronovo upozorenje da se ‘NATO nalazi u stanju mozdane smrti’, a ‘EU na ivici provalije’, te njegov veto protiv otpocinjanja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom dok se EU ne reformise unutar sebe, ne samo da je dovelo u pitanje kredibilitet Unije, vec je otvorilo prostor za druge aktere, ali i razne scenarije i u okviru Zapadnog Balkana”, kaze Biserko.

Istice da je Vucicu dobrodosao veto Makrona jer ionako nema jasan stav o buducnosti Srbije i njene pripadnosti.

“Odmah je izjavio da ce se Srbija okrenuti sebi i svojim prijateljima Rusiji, Kini i Turskoj”, istice Biserko i objasnjava da je perspektiva EU bila vazan mobilisuci faktor koji je vremenom slabio.

Srbija opterecena aferama

Uocavajuci da su EU potrebne reforme, ona ocjenjuje da je nefer da se Balkan ostavi na cjedilu.

“Uvijek se sjetim Delorove recenice iz 1990. godine da su ‘Balkanci sirocici Evrope’. Da bi EU i citav proces bio kredibilniji, treba da se otvore strukturni fondovi, koji bi ubrzali razvoj ovih zemalja”, kaze Biserko.

Ona istice da se Crna Gora opredijelila za evroatlantske integracije i najdalje je otisla u tom pravcu od svih zemalja Zapadnog Balkana i, kako stvari sada stoje, nema ozbiljnih benefita da se prikljuci “malom Sengenu”.

“Ukoliko ne bude ozbiljnih reformskih iskoraka, ta inicijativa nema smisla. Za sada je od koristi samo za Srbiju kao zemlji koja ima suficit sa svim susjednim zemljama. Problem koji moze biti ozbiljan je svakako cinjenica sto je Srbija potpisala sporazum o bescarinskoj uniji sa Evroazijskom unijom”, kaze Biserko.

Biserko upozorava da je Srbija opterecena aferama na unutrasnjo-politickom planu gdje se akteri povezuju sa Srpskom naprednom strankom, pa se postavlja pitanje da li se inicijativom “mali Sengen” zeli skrenuti paznja sa posljednje afere oko prodaje oruzja u Srbiji ciji je glavni akter otac ministra policije.

“Srbija zivi na dnevnim aferama. Pomenuta afera sa oruzjem svakako spada u ozbiljnije i o tome su iznijeti ozbiljni dokazi”, odgovara Biserko i konstatuje da nije jasno kuda to vodi i sto se sve krije iza toga, odnosno da li je samo rijec o kriminalnim radnjama ili je mozda i rijec o obracunu unutar SNS pred izbore.

Ukradena ideja

Milan Jovanovic, predsjednik Foruma za bezbjednost i demokratiju, podsjeca da je Edi Rama prvi izgovorio “mini Sengen” pocetkom maja u Sarajevu, nekoliko mjeseci prije nego sto su na Kosovu i raspisani izbori i prije nego sto je Francuska svojim vetom zaustavila Albaniju i Makedoniju na pragu pregovarackog procesa.

“Srpski predsjednik je ovu ideju iznijetu u proljece javno podrzao tek s jeseni, nekoliko mjeseci kasnije, u septembru i to u javljanju iz Njujorka poslije tamosnjih politickih susreta. Kasniji razvoj dogadaja je pokazao ‘potencijale’ Ramine ideje, u stvari tek treba da ih pokaze. U svakoj od pomenutih zemalja ‘mali Sengen’ se promatra i koristi i sa stanovisa unutrasnjih politickih potreba i odnosa”, objasnjava Jovanovic.

2019. bila “anemicna” godina

Za Holivud je 2019. bila prilicno anemicna, ali se nada mogla pronaci na najmracnijim mjestima – na nasilnom paganskom festivalu, u iskrivljenim dubinama svijeta sa druge strane ogledala i na krsevitim obalama udaljenog svetionika iz 19. vijeka.

Tri najuzbudljivija i najuspjesnija izdanja niskog ili srednjeg budzeta djela su povezivana sa horor zanrom i na debiju su prestravila Sandens festival prije nego sto su pocela da osvajaju bioskope.

“Midsommar”, “Us” i “The Lighthouse” filmovi su koje su distribuirale dvije razlicite kompanije, sa razlicitim strategijama, u drugacijim dobima godine, ali sva tri potpisuju talenti cije kreativne vizije podrazumijevaju kompletnu umjetnicku kontrolu koju moderni Holivud rijetko dozvoljava. Cinjenica koja se posebno izdvaja je da su sva tri filma radili reditelji koji su bili ujedno i scenaristi, a kojima je dodatno samopouzdanje donio zanr koji ih je prvobitno i proslavio.

Horor zanr ima elasticne granice koje definise sve ono sto marketing timovi uspiju da ubace pod njegov siroki kisobran, a jos odavno se pokazao kao pouzdano sredstvo za upumpavanje zivahnosti u bioskope. Ti filmovi su uglavnom jeftini, obozavatelji posveceni, a kolektivni dozivljaj primalan. Ipak, u vremenu koje je prema rijecima Martina Skorsezea brutalno i negostoljubivo prema umjetnosti i svakome ko sanja da pravi filmove niko ne moze garantovati novoj generaciji autora da ce im horor debiji, koliko god voljeni i profitabilni bili, omoguciti da naprave karijeru. Sa slicnom dilemom suocavaju se glumci koji igraju superheroje – jednom kad iskocis sa precizno nacrtane ti putanje svi uspjesi iz proslosti postaju irelevantni.

I pored toga Ari Aster, Robert Egers i Dzordan Pil su uspjeli na svoj nacin da iskoriste horor kao trojanskog konja kako bi publiku iznenadili cudesnim djelima. Ako filmska industrija zeli da prezivi u ovakvom stanju u kakvom je sad, prema misljenju magazina “IndieWire”, morace da ovakve umjetnike prepozna i podrzi na svaki moguci nacin.
Nije problem samo u tome sto je horor ogranicavajuci zanr, vec i to sto se filmadzije mogu osjecati ogranicenim na njega.

“Da ‘The LIghthouse’ nije zanrovski film tesko bi dobio novac za produkciju – Na papiru ‘Midsommar’ i ‘Us’ su izgledali kao flmovi koji mogu da zarade, a ‘The Lighthouse’ bas i nije”, kazao je Egers par mjeeci prije nego sto je njegovo ostvarenje zaradilo vise od sedam miliona dolara tokom svojih prvih 18 dana prikazivanja.

Produkcijska kompanija koja je radila i horor hit “The Witch”, RT Featerus je prvobitno preuzela projekat, ali ga je finansirao Regency Enterprises uz distribuciju A24.

“Svi oni su mi dali nevjerovatnu slobodu. Bio sam privilegovan i sokiran sto sam uopste uspio to da napravim. Naravno, zbog uspjeha filma ‘The Witch’ su ljudi bili zainteresovani za saradnju sa mnom”, dodaje Egers.

Ali “The Witch” i “The Lighthouse” nisu nimalo slicni, a Egersu je blizi srcu ovaj drugi.
“Bio sam ponosan na ‘The Witch’ jer je to moj prvi film, ali sam van toga bio razocaran. Da sam ga gledao kao neko ko je platio kartu u bioskopu, ne bi mi se svidio. ‘The Lighthouse’ je blizi mojoj originalnoj viziji”, istice reditelj.

Jos jedna bitna razlika na koju je ukazao je to da ne pripadaju istom zanru. On kaze da razumije zasto neki ljudi smatraju da “The Witch” nije horor film, ali on smatra da jeste, za razliku od “The Lighthouse”.

“To je zanrovska stvar koja se igra sa mnogim karakteristikama horora, ali sigurno da taj film nije strasan. Ova deliricna prica o dva cuvara svetionika iz 19. vijeka vise me podsjeca na neku dramu Harolda Pintera”, objasnjava on.

Horor ili ne, Egers je znao da “The Lighthouse” mora publici obecati uzbudenja kako bi privukao siru masu, morao je da evocira sve ono sto se ljudima svidjelo kod njegovog proslog filma, dok im usput otkriva nesto sasvim novo.

“Pokusavali smo da nademo taj balans i zeljeli smo da ljudi shvate da je smijesan. Ali film je sniman u crno-bijeloj tehnici i tu vec postoji odredena barijera. Onda pocnu da se postavljaju pitanja na koji nacin film moze biti komercijalniji, mozemo li ubaciti tu neka stvorenja… Postao sam svjestan toga, cak i kad pisem, razmisljam kako da napisem nesto sto ne otkriva sve, a opet nudi dovoljno interesantnih scena koje mozes da ubacis u trejler. Ako ‘The Lighthouse’ nekako zaradi novac, to ce biti zahvaljujuci A24 marketingu”, kazao je Egers.

I pored toga sto reditelj sad ima dva filma od kojih se to nije ocekivalo, a koji su bili uspjesni i komercijalno i kod kritike, Egers ce morati da se suoci sa jos vecim izazovima kako njegov budzet bude rastao, a on se udaljavao od zanra koji ga je stavio na mapu.

“Necu da pravim glupe skupe filmove, radije cu da odaberem manji projekat nad kojim cu imati vecu kontrolu. ‘The Lighthouse’ je opskurniji od ‘The Witch’, ali namjera iza njega je bila da napravim nesto sto je vise mejnstrim sa namlo vise novca, a da opet ostanem svoj”, naglasava on.

A biti svoj za Egersa ne znaci nuzno da radi striktno horor fimove. On kaze da voli da ih gleda, ali da nije pretjerano zainteresovan za taj zanr.

“Najvise me interesuje proslost – atmosfera i vremenski period su stvari koje prvo odredim kad pisem, i mislim da ce tako i ostati”, kazao je reditelj oji je u meduvremenu poceo da trazi glumce za svoju vikinsku dramu koju priprema, a koja nosi naziv “The Northman”.

Aster, koji priznaje da mu vjerovatno ne bi bilo dozvoljeno da izgradi cijelo selo kraj Budimpeste da je radio romanticnu komediju, isto tako horor zanr vidi kao sredstvo koje ce ga dovesti do cilja.

“Ono sto mene zanima je stvaranje svjetova. To je ono sto sam oduvijek zelio da radim. Napisao sam mnogo raznih scenarija prije nego sto sam napravio ‘Hereditary’, koji sam napisao strateski jer sam znao da nisam napisao jeftine filmove. Estetika mi je takode bitna. A razmisljajuci o hororu pomislio sam da bih uz malo srece mogao da u tom zanru radim sto zelim. I posrecilo mi se”, objasnio je Aster na promociji njegovog aktuelnog filma “Midsommar”.

Uspjeh njegovog debija “Hereditary” omogucio mu je rad na ovom projektu koji je napisan mnogo prije nego sto je postao poznato ime medu ljubiteljima horora.

“‘Midsommar’ je prvi scenario koji sam napisao po narudzbi. Bio sam spreman da taj projekat prepustim nekome drugome, ali sam shvatio da bih mogao da film o raskidu kakav sam oduvijek zelio da napravim iskombinujem sa folk horor zanrom. To je jedina stvar koju sam imao u ladici poslije filma ‘Hereditary’, a da je flertovala sa hororm. Mada ja na tu pricu vise gledam kao na bajku, nego horor”, objasnjava on.

I pored ritualnog terora koji se u njemu sprovodi nad umisljenim americkim turistima, “Midsommar” je ocigledno film koji koristi horor elemente kao sredstvo za ispunjenje cilja.

Prica o tuznoj mladoj zeni koju igra Florens Pu, koja se prikljucjuje njenom partneru (Dzek Rejnor) i njegovoj ekipi sa koledza na putovanju u izolovano svedsko selo gdje se odvija misteriozni paganski ritual nije toliko posvecena plasenju publike, koliko izvrtanju svog smrcu opterecenog okvira u storiju o ponovnom rodenju.

Aster je znao da preuzima odredeni rizik kad je odlucio da se vrati svojim “korijenima”, znao je da bi “Midsommar” dalje mogao da ga zacementira kao nekoga ko samo pravi bolne filmove o smrti. Ali nakon deset godina uspostavljanja statusa nekoga ciji rad sad ljudi sa uzbudenjem prate, bio je spreman da se upusti u to.

“‘Hereditary’ je ucinio da shvatim da u ovom zanru postoji nesto sto inspirise ljude da se ujedine u nesto poput plemena. Ali u tom zanru te cesto ocjenjuju na osnovu toga koliko si vragolast. Fora je u tome sto ja nisam zelio da ostanem u tim okvirima, iako sam na to nacelno pristajao. ‘Midsommar’ prati putanju folk horor price na mnogo nacina, toliko da moze i da iritira neke ljude, ali ja sam prije svega bio zainteresovan za vezu izmedu tih dvoje ljudi”, objasnjava reditelj.

Tako se ovi tzv. horor autori mogu izvuci sa ubistvom, cak i ovom dobu kad Holivud nije bas spreman na rizike, ali moraju svoje oruzje kriti od publike. U tom smislu, “Midsommar” se moze dozivjeti kao mikrokosmos trzista na kojem su Aster i Egers natjerani da se snalaze, ostajuci u okviru zacrtanih linija kako bi kopali dublje ispod njih. Asterov naslov zaradio je 41 milion dolara sirom svijeta i uveliko prosirio njegovu bazu fanova.

Naravno, ta taktika trojanskog konja nije nista novo u horor tradiciji, jos od vajmarske kinematografije do Dzordza Romera, malo koji zanr je tako uspjesno privlacio publiku i tjerao je da spusti gard kako bi bila ranjivija. To je strategija koju je Dzordan Pil tako uspjesno iskoristio sa “Get Out”, kulturoloski i komercijalno seizmickim dogadajem cija kemp premisa je otkrila zlokobnost “postrasne Amerike”. “Get OUt” je otkrio americke grijehe na nacin na koji nijedan “obican” film ne bi mogao.

Uraden sa budzetom od samo cetiri i po miliona dolara, zaradivsi preko 255 miliona i nominaciju za Oskara za najbolji film, Pil je postigao sve sto je zelio.

“Ja sam toliki ludak za hororom da mi je konfuzija oko zanra ‘Get Outa’ pomalo slomila srce. Htio sam da napravim horor film, a to na neki nacin i nije horor film”, kazace Pil za “Rolling Stone”.

Njegov sljedeci film “Us” ima jasnije karakteristike zanra, scena upada u kucu ne ostavlja puno prostora za dilemu, ali jos ubjedljivije koristi tu pricu kako bi ukazao na drustvene probleme. Koristeci ogledala koja tjeraju publiku da vidi svoj iskrivljeni odraz “Us” je izokrenuo poznate vizuelne karakteristike horora (maskirani napadaci, jezivi glasovi, krvavi sukobi) kako bi se uhvatio u kostac sa pitanjima klase i nevidenim posljedicama “americkog sna”.

Pil je napravio jos jedan originalan hit srednjeg budzeta koji se ne uklapa u standardnu holivudsku ponudu, koristeci svoj brend da pokaze ljudima nesto sto mozda drugacije ne bi bili u mogucnosti da vide. “Us” ne funkcionise tako dobro jer prevazilazi horor zanr, vec zato sto povezuje horor sa svim drugim oko sebe.

Svaki reditelj u usponu suocava se sa perverznom dilemom kad radi na svom drugom ostvarenju – da li da ponovi trik koji je prosli put bio uspjesan ili da napravi nesto sto ljudi ni ne znaju da zele da vide. Transgresivni geniji filmova kao sto su “The Lighthouse”, “Midsommar” i “Us” neodvojivi su od nacina na koji su njihovi autori koristili horor da zamrace razlike. A sto im vise finansijeri i distributeri budu dozvoljavali da rade tako, vise ce i industrija biti otvorena za originalne projekte.

“Mozete to zvati hororom ili kako god zelite. Ali od ‘Let the Right One In’ preko ‘The Witch’ do ‘Hereditary’, sve vise ljudi gleda ove filmove, publika je sve veca i to su ljudi koji ne prate samo taj zanr. U pitanju su ostvarenja koja su pristupacnija nego sto se na prvi pogled cini”, smatra Egers.

On kaze da sa uzbudenjem radi na sljedecem koraku ka buducnosti gdje ce filmadzije moci da se izraze kako god zele.

“Zelim da vidim vise cudnih, opskurnih stvari i da nastavim da razbijam trenutni vokabular koji vise nije u modi”, zakljucuje on.