Cilj strategije regionalnog razvoja 2014-2020 je postizanje ravnomjernijeg socio-ekonomskog razvoja zasnovanog na konkurentonosti i zaposljavnaju, saopstili su iz Vlade tokom skupstinske rasprave o izvjestajnom periodu za proslu godinu. Iz vladajuce koalicije su podsjetili na ulaganja Vlade kako bi se zivot na sjeveru unaprijedio a opozicioni na unutrasnje migracije i negativni prirastaj.
Ravnomjeran razvoj drzave strateska je politika Vlade, podsjeca Milos Celanovic iz resora ekonomije. Zato, kaze , istrajnom politikom intenzivnije i rade na tome.
“Cilj strategije regionalnog razvoja 2014-2020 je postizanje ravnomjernijeg socio-ekonomskog razvoja zasnovanog na konkurentonosti i zaposljavnaju”, kaze Milos Celanovic, generalni direktor direktorata za razvoj.
Poslanici su podsjetili na velika ulaganja Vlade na sjeveru. Ali i ukazali na odliv stanovnista ka sredisnjem i primorskom dijelu kao i na negativni prirastaj u cak 17 opstina od kojih u vecini na sjeveru.
“Bijela kuga nam prijeti evo jezim se, stavio sam tri znaka uzvika”, kaze Branko Raduloviciz DF-a.
“Podatak da cemo imati milijardu eura na kraju ove godine ulaganja u posljednjih 3-4 godine dovoljno govori o tome koliko je Vlada i vecina posvecena unapredjenju kvaliteta zivota ljudi na sjeveru”, kaze Nikola Rakocevic iz DF-a.
“Na sjeveru vecina je na ivici egzistencije , mladi nam odlaze i nemojte da vrijedjate inteligenciju vi iz Vlade kad pricate da nam je smanjena nezaposlenost, nije tacno”, kaze Draginja Vuksanovic iz SDP-a.
“Meni je smijesno da lekcije vladjucoj vecini daju iz partije koja je 18 godina bila u vlasti. Cg se ne razvija od 2015 nego bolje je trebala i do tad”, kaze Boris Mugosa iz SD-a.
“Sad je logicno da se ulaze u jug jer svaki privrednik zeli da mu se vrati novac . Ako ga sad ulozi u sjever bez adekvatne infrastrukture taj period bice duzi”, kaze Celanovic.
Kako je infrastruktura presudna za razvoj svake opstine., njena izgradnja nije samo obaveza Vlade vec i lokalnih samouprava, podsjecaju u resornom ministarstvu , ukazujuci na vidnu razliku izmedju planiranih i ulozenih sredstava.
“Desava se nazalost da opstine zacrtaju nerealne ciljeve i na kraju izvjestajnog perioda imaju nizak stepen realizacije i zasluze kritiku”, rekao je Celanovic.
Poslanici su razmatrali i godisnji izvjestaj o radu Komisije za trziste kapitala i stanju na trzistu za 2018god .
“Ako se kaze da je povecana vrijednost trgovine na trzistu kapitala prosle god. Treba reci da je blok transakcija EPCG podnijela 120 miliona , kada se ta blok transakcija oduzme imamo apd trgovine na berzi 2018 odnosno na prethodnu,” kaze poslanik Aleksandar Damjanovic.
“Drzava je legitiman ucesnik na trzistu kapitala. Gradani su sa 120 mil kupili akcije epcg a mislim da je tome doprinijela i skupstila jer je na to obavezala vladu i ostale organe”, kaze Zoran Dikanovic – predsjednik Komisije za trziste kapitala.
Poslanici sa radom nastavljaju sjutra. Na pitanja ce odgovarati Ministar finansija Darko Radunovic.
Natasa Mitrovic, TVCG
Zasto je Niksicanin dobio otkaz: Posla ga kostalo ucesce na protestima?
“Gospodin je jedan od 130 sezonskih radnika kome nije produzen ugovor”, navode iz hotela
Vladimir Stijepovic, u Niksicu i sire poznat je po ekoloskom i gradanskom aktivizmu. Zajedno sa komsijama svojevremeno je organizovao odbranu rijeke Zete, bio u prvim redovima na protestima za spas Bukovice, Sinjajevine, Crnog jezera, cempresa, kao i clan pokreta Odupri se. Sve to, smatra, uz clanstvo u novoformiranoj Koaliciji za odrzivi razvoj, kostalo ga je posla u hotelu Splendid, gdje je radio cetiri godine i 11 mjeseci.
“Pitao sam na osnovu kojih kriterijuma su odlucili da sam ja bas taj koji je visak. Od istog tehnickog direktora sam dobio papir sa maksimalnim ocjenama za upucenost u radu, za kolegijalnost, za izvrsenje radnih obaveza, komunikaciju, ma za sve parametre koje firma ima. Moj zakljucak je da nekom smetam, moj ekoloski, gradanski i javni aktivizam”, kazao je Stijepovic Televiziji Vijesti.
Iz Hotelske grupe Montenegrostars odbacuju njegove optuzbe, uz objasnjenje da su optimizaciju i racionalizaciju troskova, koja podrazumijeva i sistematizaciju, poceli prije dvije godine, te da je to jedini razlog sto je Stijepovic dobio otkaz.
“Gospodin je jedan od 130 sezonskih radnika kome nije produzen ugovor. (Nakon pet godina?) Postoje tu radnici koji su mnogo duze bili angazovani na sezosnkim poslovima. Uplitanje politickih razloga u nesto sto je egzaktna stvar, a to je nova sistematizacija u privatnoj kompaniji, je zaista neumijesno”, kazala je PR Montengrostars hotel group Maja Vukicevic.
Stijepovic, medutim, otkriva da je na poslu trpio pritiske. Narocito pred lokane izbore u Niksicu 2017.
“Odbio sam da glasam za Socijldemokrate. Odbio sam sefove. To je sve u nekom prijateljskom smislu, uz osmjeh, pa za koga si, jesi li Crnogorac, Srbin. Zvali su me na telefon dan uoci izbora u Niksicu, rekli su mi nema veze za koga glasas, samo da izades. Prevoz je obezbijeden ispred hotela. Rekao sam ne pada mi na pamet da idem da glasam.”
Vukicevic to demantuje.
“To je netacno. Iz razloga sto politicke preferencije zaposlenih ili buducih zaposlenih nikada nisu bili kriterijum niti za zaposlenje, niti za eliminaciju iz tima. Po toj analogiji njemu ugovor ne bi bio produzen vec 2017.”, kaze Vukicevic.
Stijepovic kaze da tada nije dobio otkaz jer za posao koji je obavljao, nije jednostavno obuciti novog radnika. Da je bio dobar u svom poslu, priznaju i njegovi bivsi poslodavci.
“On je bio dobar radnik. U tehnickoj sluzbi u kojoj pomnuti gospodin radi ugovor nije produzen za cak sedam zaposleni, a predoceno im je da ce biti pozvani na posao kad se obim posla uveca”, dodaje PR hotela.
Stijepovic se u Splendid, siguran je, vise nece vratiti i nije mu zao.
“Planiram da se bavim ekoloskom i gradanskim aktivizmom dok budem ziv. Necu posustati, necu se nikom prikloniti i trazim posao naravno.”
I u Koaliciji za odrzivi razvoj ciji je Stijepovic clan, njegov otkaz dovode u vezu sa tim sto je na svoje ime prijavio ekoloski protest pod sloganom ,,Je li vas sramota?”. Smatraju i da je njegov otkaz politicki motivisan, o cemu ce, najavili su, obavijestiti i relevantne medunarodne organizacije.
"Novosti": Ukinuto rjesenje o izrucenju Vukotica Crnoj Gori
Vukotic izdrzava zatvorsku kaznu zbog koriscenja falsifikovanih dokumenata koja su kod njega pronadena
Apelacioni sud u Beogradu uvazio je zalbu branilaca i ukinuo prvostepeno rjesenje Viseg suda u Beogradu da Jovan Vukotic bude izrucen pravosudnim organima Crne Gore koji ga potrazuju, pisu “Novosti”.
Takode, Apelacioni sud je predmet vratio na ponovno odlucivanje prvostepenom sudu na ponovnu odluku,
Vukotic izdrzava zatvorsku kaznu zbog koriscenja falsifikovanih dokumenata koja su kod njega pronadena, dok ga sud u Podgorici tereti za neovlasceno posjedovanje oruzja i pokusaj ubistva.
Gazda Napolija odustaje, prodaje klub vlasnicima PSZ-a?
Istaknuti filmski producent posljednjih je dana odradio nekoliko rundi pregovora s katarskom kraljevskom porodicom Al Tani koja preko fonda “Qatar Sports Investments” vodi PSZ
Predsjednik tNapolija Aurelio de Laurentis spreman je da proda klub za 900 miliona eura, prenose italijanski mediji.
De Laurentis je nakon nedavne svade sa igracima i trenerom Karlom Ancelotijem porucio kako bi najradije prodao cijelu ekipu, a sada je otisao korak dalje. Razmislja o prodaji kluba.
Istaknuti filmski producent posljednjih je dana odradio nekoliko rundi pregovora s katarskom kraljevskom porodicom Al Tani koja preko fonda “Qatar Sports Investments” vodi PSZ.
Prema pisanju italijanskih medija, Katarci su spremni ponuditi da ponude 560 miliona eura, medutim De Laurentis trazi skoro dvostruko vise.
“Osjecaj je da je Aurelio izgubio zelju za ulaganjem u Napoli”, kazao je za Andelo Pizani, bivsi advokat Diega Maradone.
De Laurentis drzi i treceligasa Bari, pa se nagada kako ce se u potpunosti posvetiti tom klubu.
Itlijanski mediji navode kako je u Napoliju i dalje napeto. Do sukoba izmedu predsjednika s jedne, te igraca i trenera s druge strane doslo je nakon utakmice Lige sampiona protiv Salcburga koja je zavrsila 1:1.
Predsjednik je zatrazio od igraca da nakon utakmice odu u karantin kako bi se u miru pripremili za utakmicu protiv Denove, ali igraci su otisli svojim kucama, a Anceloti im je pruzio podrsku.
De Laurentis je kupio Napoli 2004. godine kao treceligasa i spasio ga od stecaja. Klub je ubrzo iz Serije C stigao do vrha Serije A, a pod njegovim vodstvom osvojio je dva italijanska Kupa.
Skandal u Specijalnoj bolnici za psihijatriju Dobrota i dalje pod lupom kotorskog tuzilastva i policije
Uprava policije jos nije utvrdila da li ce neko krivicno odgovarati zato sto je omogucavajuci osudeniku D. P. da se u jednoj od soba Specijalne psihijatrijske bolnice u Dobroti fotografise sa dvije zenske osobe, a potom eksplicitne zajednicke snimke objavi na drustvenoj mrezi Fejsbuk.
Iz te bezbjednosne institucije “Vijestima” du odgovorili da “u koordinaciji i po nalogu drzavnog tuzioca u Osnovnom drzavnom tuzilastvu u Kotoru preduzimaju sve neophodne mjere i radnje iz svoje nadleznosti u cilju utvrdivanja da li se u radnjama nekoga lica sticu elementi bica krivicnog djela koje se goni po sluzbenoj duznosti”.
Oni, medutim, nijesu odgovorili sto su do sada preduzeli da utvrde na koji nacin je, ko, kada i pod kojim uslovima omogucio dvjema zenskim osobama da borave kod zatvorenika D.P., koji je hospitalizovan na Sudskom odjeljenju te zdravstvene ustanove.
Bez odgovora ostala su i pitanja da li su izuzeli snimke nadzornih kamera postavljenih na tom odjeljenju, jesu li saslusali v.d. direktora te bolnice, zdravstveno osoblje i sluzbenike firme “Vector system security” koji su angazovani na poslovima obezbjedivanja.
6. novembar 2019
8. novembar 2019
5. novembar 2019
Objava sa Fejsbuka (Foto: Facebook)
Vrsilac duznosti direktora Specijalne bolnice za psihijatriju Dobrota, dr Aleksandar Tomcuk, prosle sedmice “Vijestima” je odgovorio da policiji jos nisu dostavljeni snimci sa nadzornih kamera.
Par dana prije toga “Vijestima” je nezvanicno receno da su iz kompanije Vector security system, koja obezbjeduje zatvorenike smjestene u bolnici u Dobroti, saopstili nadleznima da odgovorno tvrde da gosce osudenika nisu usle na glavni ulaz Sudskog odjeljenja i da nijedna od 16 kamera kojima rukovode, nije zabiljezila njihov dolazak u tu ustanovu.
Prema nezvanicnim informacijama, policija je saslusala nekoliko osoba tim povodom, a medu njima i pacijenta koji je mimo protokola ugostio dvije djevojke.
Jedan od sagovornika “Vijesti” nezvanicno je kazao da djevojke sa kojima se D. P. fotografisao nisu jedine koje su ga posjecivale, kao i da ga tog dana nisu prvi put posjetile.
Iz kotorskog Osnovnog drzavnog tuzilastva ranije su kazali da zbog istrage ne mogu da odgovore – da li su tacne informacije da je neko od zaposlenih uzeo novac od pacijenta D.P. kako bi mu dozvolio da organizuje proslavu krajem oktobra, kojoj su prisustvovale i dvije zenske osobe sa fotografije.
Objasnili su da ispituju zbivanja u Specijalnoj bolnici za psihijatriju, kako bi utvrdili da li je neko pocinio krivicno djelo, omogucavajuci posjete zatvoreniku.
Tuzioci, medutim, nijesu odgovorili na pitanje – da li su utvrdili identitet gostiju osudenika.
Tomcuk je u ranijem odgovoru “Vijestima” kazao da ce bolnica hitno preduzeti sve neophodne korake na ispitivanju okolnosti, mjesta i vremena nastanka fotografije.
On je 3. novembra, kada su mu “Vijesti” poslale pitanja i fotografiju koju je D.P. objavio na drustvenoj mrezi Fejsbuk, rekao da odgovorno tvrdi da zenske osobe sa fotografije nisu zaposlene u Specijalnoj bolnici i da nisu pacijentkinje te ustanove.
D. P., koji je osuden na zatvorsku kaznu od pet godina i sedam mjeseci, jula 2018. pobjegao je iz psihijatrijske bolnice u Kotoru, gdje je boravio po naredbi Viseg suda u Podgorici.
Desetak dana kasnije uhapsen je na Kosovu, sa Mariom Milosevicem.
Pocetkom te godine pravosnazno je osuden kao organizator otmice Predraga Mirkovica i pokusaja iznude 100.000 eura. Za to djelo pravosnazno su osudeni i njegovi sugradani Marko Perovic i Vladan Mijuskovic.
FOTO PRICA Venecija poplavljena, voda prelazi metar i po
Crna Gora je bila samo usputna tema u najavi velikog jubileja, sukoba Sterlinga i Dzoa Gomesa, te odluke Gareta Sautgejta da asa Mancester sitija odstrani iz nacionalnog tima
Od specijalnog izvjestaca “Vijesti”
Veliki spektakl se sprema, veliki incident se dogodio – engleski mediji napunili su pres centar Vemblija na pres konferenciji pred 1.000 mec u istoriji “gordog Albiona”, u kome nece igrati Rahim Sterling, trenutno prva zvijezda tima.
Jasno, Crna Gora je bila samo usputna tema, tek toliko da se konstatuje ko je suparnik u velikom jubileju, dok je u centru paznje bio sukob Sterlinga i Dzoa Gomesa, te odluka Gareta Sautgejta da asa Mancester sitija odstrani iz nacionalnog tima.
“Znam da je moja odluka podijelila zemlju, ali kada si lider ili menadzer moras da donosis velike odluke. Samo oni koji znaju detalje znaju i kako je kompleksna odluka je bila ispred mene. Mislim da sam donio ispravnu, znajuci da nece svi biti zadovoljni. Bio sam igrac, moji odnosi sa trenerima su varirali, tako je uvijek u fudbalu, ali prioritet je uvijek isti – tim. I moja odluka je bila u skladu sa tim prioritetom”, kazao je Sautgejt.
Selektor Engleske je priznao da ce Sterling nedostajati.
“Kako nece, on je fantastican igrac u fantasticnoj formi”.
U narednoj recenici je objasnio kakvog ce protivnika imati Crna Gora.
“Izaci ce tim koji moze da uzbudi navijace, koji moze da igra sa mnogo energije, brzine, tehnike. Mi smo najefikasnija ekipa u Evropi i zelimo da nastavimo tako – u visokom ritmu, sa presingom i konstantnim napadima”.
Sautgejt je najavio da ce izvesti izuzetno mlad sastav.
“Odavno razmisljamo o buducnosti. Mislim da ce sastav biti najmladi ikada, takav osjecaj imam, ali vidjecemo… To donosi odredene slabosti, ali i nevjerovatnu snagu u entuzijazmu, energiji, motivaciji… To ce biti super-atraktivan tim”, rekao je Sautgejt.
Mec Engleska – Crna Gora igra se u cetvrtak od 20 i 45.
Juve planira kupovinu u januaru: Paratici krece po Vilijana i Kumbulu
Kumbula je visoko na listi prioriteta Stare dame, a njegovim partijama Paratici je ocaran
Vezista Celsija, Vilijan i stoper Verone, Maras Kumbula zelje su Juventusa u zimskom prelaznom roku.
Vilijanu ugovor sa Celsijem istice sljedeceg ljeta i “Korijere delo Sport” pise da ce sportski direktor Juvea, Fabio Paratici u januaru pokusati da dovede Brazilca po nizoj cijeni.
Vilijan je prosle godine saradivao sa sadasnjim trenerom Juventusa, Sarijem u Celsiju. Prije Celsija igrao je za Sahtjor, a upravo je trener ukrajinskog kluba Mircea Lucesku juce izjavio da bi Vilijan bio idealno rjesenje za Juventus.
Osim Vilijana, Juve u januaru krece i po mladog defanzivca Verone, Marasa Kumbulu. Albanski reprezentativac je visoko na listi prioriteta Stare dame, a njegovim partijama Paratici je ocaran.
Juventus trenutno ima dosta opcija na stoperskoj poziciji – osim Matijasa de Lihta, tu su i Leonardo Bonuci, Danijele Rugani, Merih Demiral i povrijedeni Dordo Kjelini, pa bi dolazak Kumbule dodatno pojacao konkurenciju u zadnjoj liniji.
Skoro trecina ukupnog broja diploma do 2018. je stizala iz inostranstva, uglavnom iz drzava okruzenja. Polovina tih isprava je sa privatnih fakulteta. Ove podatke “Vijestima” su saopstili iz Ministarstva prosvjete.
“Broj zahtjeva za priznavanjem u svrhu zaposljavanja ne opada, a rijec je u velikom broju diploma sa privatnih ustanova visokog obrazovanja, tacnije o gotovo 50 odsto. Interesantan je ipak podatak da je prosle godine opao broj zahtjeva za priznavanje sa privatnih visokoskolskih ustanova”, kazala je sefica Biroa za odnose sa javnoscu u Ministarstvu Milica Lekic.
Prosvjetni resor je prosle sedmice utvrdio i na javnu raspravu stavio Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i kvalifikacija.
Izmjenama je predvideno da, ukoliko diploma iz inostranstva nema uskladen obrazovni program, ishode ucenja, nivo vjestina i prakticne nastave sa diplomama crnogorskih univerziteta, nece biti priznata u Crnoj Gori.
Izmjenama je jos predvideno i da jedna nepriznata diploma zatvara vrata ostalim obrazovnim ispravama sa odredenog studijskog programa inostrane ustanove.
Najvise iz Srbije i BiH, i to menadzera i pravnika
Lekic porucuje da u Ministarstvu ne zele i ne mogu da procesu priznavanja diploma sa inostranih privatnih fakulteta pristupe “sa pretpostavkom o gorem kvalitetu”.
“Ali mozemo da taj kvalitet dodatno provjerimo u granicama svojih zakonskih ovlascenja. Dakle, mi ne mozemo uticati na kvalitet diploma u drugim zemljama i rad ustanova iz tih zemalja, ali mozemo ih staviti na dodatnu provjeru. Iz tog razloga smo i usli u izmjene Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava”, istice Lekiceva.
Podsjeca da, prema vazecim propisima, priznavanje diplome u svrhu nastavka obrazovanja vrsi ustanova na kojoj se nastavlja skolovanje, a priznavanje zbog zaposlenja Ministarstvo.
“Na primjer, 2013. je bilo 2.298 zahtjeva za priznavanje inostrane obrazovne isprave o stecenom visem i visokom obrazovanju radi zaposljavanja. Tokom 2017. smo imali 2.368. Svakako, ubjedljivo najvise zahtjeva odnosi se na osnovne akademske studije, a drasticno manje na master i doktorske. I svakako, ne rijese se svi zahtjevi pozitivno, vec okvirno 70 do 80 procenata, ali i to opet znaci da na trziste ulazi znacajan broj diploma koje je, cijenimo, potrebno dodatno provjeriti”, tvrdi Lekiceva.
Lekic(Foto: Ministarstvo prosvjete)
Istice da podaci Zavoda za statistiku Crne Gore pokazuju da je 2017. broj diplomiranih studenata na univerzitetima u zemlji bio 5.041 diplomirani student, a da je priznato ukupno oko 2.000 diploma inostranih diploma.
“Tako dolazimo do podatka da je broj inostranih diploma predstavljao oko 28 odsto od ukupnog broja novih diploma u zemlji tokom 2017. Govorimo o znacajnom broju diploma, sto nas je, izmedu ostalog, podstaklo da se dodatno pozabavimo kvalitetom obrazovnih isprava koje stizu iz drugih zemalja”, kaze Lekiceva.
Lekiceva naglasava da je od pocetka primjene Zakona o priznavanju, konkretno za pet godina (od 2008. do 2013) najvise zahtjeva za priznavanje diploma je bilo iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Rusije, SAD, Turske, Albanije.
“Za tih pet godina bilo je dosta zahtjeva i iz drugh zemalja, ali smo naveli one sa najvecim brojem pojedinacno. Struktura priznatih obrazovnih isprava prema oblastima nam ukazuje na to da je najveci broj obrazovnih isprava iz oblasti menadzmenta, iz ekonomije, prava, te visih ili visokih tehnickih skola, sto, u nacelu, ukupno pokriva preko polovine zahtjeva za priznavanjem. Lekiceva istice da proces priznavanja diploma niti moze, niti smije biti blokiran.
“Ali, svakako, uz detaljnije kontrole u odnosu na ranije, a koje ce svoje uporiste naci u Zakonu o priznavanju inostranih obrazovnih isprava. Cilj svih ovih aktivnosti i izmjena Zakona jeste da se stane na put losoj praksi”, zakljucila je ona.
Kaluderovic: Galopirajuci rast sumnjivih ustanova
Visa pravna savjetnica u Centru za gradansko obrazovanje (CGO) Snezana Kaluderovic, clanica radne grupe za izmjenu zakona, kaze da ta nevladina organizacija godinama upozorava Ministarstvo prosvjete da mora preduzeti nesto kako bi se adekvatno uredio postupak priznavanja inostranih obrazovnih isprava.
“Svjedoci smo galopirajuceg rasta broja tih priznatih isprava sa cesto sumnjivih obrazovnih ustanova iz regiona, ali i sire, a sto sve ne doprinosi unapredenju niti naseg obrazovnog sistema, niti trzista rada.Znamo da su neki od slucajeva sumnjivih diploma bili i predmet discliplinskih, ali i krivicnih prijava. Imali smo i paradoksalne situacije. Na primjer, u jednom periodu su crnogorske obrazovne vlasti uredno priznavale sve diplome sa Univerziteta koji je u Novom Pazaru, koji osnovao muftija Muamer Zukorlic, iako on u tom trenutku nije imao vise akreditacije niti za jedan studijski program osim za engleski jezik. Na nasu upit, Ministarstvo prosvjete je tada tvrdilo da nema zakonski osnov da takve diplome ne prizna. Slicnih je primjera bilo jos mnogo”, kaze Kaluderovic.
Kaluderovic(Foto: Savo Prelevic)
Ona vjeruje da Nacrt donosi znacajna unapredenja, ali istice da CGO insistira na vecoj institucionalnoj povezanosti u Crnoj Gori kako bi se ovo pitanje adresiralo sistemski i na odrziv nacin.
“Konkretno, to znaci da Ministarstvo prosvjete, kada ima nedoumicu, treba misljenje o validnosti obrazovne isprave traziti od Agencije za kontrolu i obezbjedenje kvaliteta visokog obrazovanja jer Agencija tu vrstu kontrole vrsi i u Crnoj Gori, a ne od pojedinacnih eksperata, jer to kreira prostor za diskreciono odlucivanje i moguce koruptivne radnje. Cilj ovog Nacrta jeste da efikasnije doprinese suzbijanju priznavanja sumnjivih diploma i on ima preventivni karakter sto znaci da ce se svaki podnosilac prijave prvo zamisliti da li ispunjava sve uslove. Nazalost, stvari se ne mogu unazad rijesavati, ali je i na poslodavcima da nadu mehanizme pa da one koji su pribjegli neetickim i nezakonitim radnjama procesuiraju. Mislim da ce ovaj zakonski tekst u samoj primjeni izdiferencirati neke bijele i crne liste fakulteta, sto ce takode biti znacajno”, zakljucila je Kaluderovic.
Nijesmo mi izazvali problem, ne mozemo ga i susjedima rjesavati
Lekiceva ocjenjuje da je Ministarstvo prvo ukazalo na problem sa priznavanjem, koji je uzrokovan manje kvalitetnim diplomama sa pojedinih privatnih fakulteta van zemlje.
“Nijesmo ga mi izazvali, vec drugi nijesu u stanju da se izbore sa njima u sopstvenim drzavama. Kad vec oni to nijesu uradili, mi cemo. Novim zakonom cemo znacajno obeshrabriti one koji misle da mogu precicom doci do diplome, a pritom necemo prekrsiti Lisabonsku konvenciju. To je nas odgovoran odnos prema ovom pitanju. Sve ostalo je populizam”, porucila je ona.
Reagujuci na zahtjev predsjednice SDP-a Draginje Vuksanovic za smjenu ministra zdravlja Kenana Hrapovica, Socijaldemokrate su saopstile da su funkcioneri SD-a u fokusu SDP-a iz razloga sto zahavljujuci rezultatima tih funkcionera, SD raste, a SDP nestaje.
“Iako su se nakon naseg odgovora koji je obilovao argumentima i podacima o tome sta je za vrijeme mandata ministra Hrapovica ucinjeno u zdravstvenom sistemu “pokrili usima” i ucutali, izgleda im nije dosta. Uprkos tome sto je svakom dobronamjernom gradaninu jasno da se, i pored stanja kojim ni mi nijesmo zadovoljni, u zdravstvu nikad vise nije radilo i ulagalo nego u posljednje 3 godine, ono malo pripadnika partije u nestajanju i dalje pokusavaju da rezultate rada resornog ministra predstave drugacijim nego sto jesu”, navodi se u saopstenju SD-a.
Oz te partije kazu da je smijesno da partija koja je 18 godina bila u vlasti nekom drzi lekcije.
“Rekli bismo, da nije smijesno, bilo bi tragicno”, navodi se u saopstenju.
Iz SD-a se pitaju da li postoji gradanin Crne Gore kojem nije jasno zasto su u fokusu upravo funkcioneri SD-a.
“Odgovor je jasan – iz prostog razloga sto, zahvaljujuci rezultatima nasih funkcionera mi rastemo, a oni slabe. A o tome sta misle o rezultatima rada Ministarstva zdravlja jasno su im stavili do znanja i gradani, postavivsi zdravstveni sistem na trece mjesto kada je u pitanju povjerenje u institucije”,navodi se u reagovanju.
Iz SD-a su naglasini samo dvije stavke – da ce u mandatu ministra Hrapovica plate zdravstvenim radnicima biti povecane i da se trenutno na specijalizaciji i uzoj specijalizaciji nalazi 405 ljekara iz Crne Gore, koji ce svi raditi upravo u Crnoj Gori.
“Na kraju, kada je rijec o ostavkama, ostavljamo im da se unutar sebe dogovore da li njihova predsjednica treba da podnese ostavku ili ne, s obzirom da su misljenja unutar partije u nestajanju po tom pitanju prilicno podijeljena. A sto se zdravstva tice, pred ministrom Hrapovicem i njegovim timom je jos jedna godina krupnih investicionih projekata i mukotrpnog rada na poboljsanju zdravstvenog sistema u Crnoj Gori koja ce, kao i ove tri do sada, biti uspjesno zavrsena”, zakljucuje se u reagovanju SD-a.
Predsjednik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić poručio je tokom posjete Plužinama da će reformski procesi i evropski put države biti nastavljeni uprkos, kako je naveo, pokušajima opstrukcija i političkih manipulacija. Govoreći na skupu u okviru obilaska opština i reevidencije članstva, Bečić je istakao da su ustavne promjene istorijski interes države, a da Demokrate ostaju posvećene borbi protiv kriminala, jačanju institucija i direktnom radu sa građanima.
Trofejni crnogorski džudista Srđan Mrvaljević i zvanično kandidat je za Trinaestojulsku nagradu, najviše državno priznanje Crne Gore koje se svake godine dodjeljuje građanima za izuzetne rezultate u radu i stvaralaštvu u svim oblastima.
Predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović prisustvovaće 9. jula na Cetinju svečanom prijemu koji povodom Dana državnosti Crne Gore organizuje predsjednik Jakov Milatović. Iz njegovog kabineta poručuju da dolazak dvoje šefova država članica Evropske unije predstavlja potvrdu ugleda Crne Gore, kvaliteta dobrosusjedskih odnosa i podrške evropskom putu zemlje.
Kulturno-informativni centar Crne Gore u Luksemburgu organizovaće 7. jula u prestižnom kompleksu „Neimënster“ svečanu ceremoniju povodom 20 godina od obnove nezavisnosti i 55 godina prijateljstva dvije zemlje, a centralni događaj večeri biće premijerno predstavljanje dvojezične monografije uz izložbu slika i koncert gitarskog dua Nikčević–Bulatović.
Radna grupa Savjeta Evropske unije za proširenje razmatrala je juče nacrte pozicija za zatvaranje tri pregovaračka poglavlja u pregovorima sa Crnom Gorom. U pitanju su poglavlja 8 (konkurencija, poglavlje 29 (carinska unija) i poglavlje 14 (transportna politika).
Obezbjeđivanje nezavisnosti u radu institucija kulture obaveza je svakog ozbiljnog društva, poručio je u izjavi za Pobjedu gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, komentarišući aktuelnu raspravu u vezi sa odlukom Savjeta biblioteke “Radosav Ljumović”.
Odluka da se promijeni ime Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ očajnički je trzaj zgubidana, svjesnih da više nikada neće biti u prilici da prevare građane, kazao je predstavnik Evropskog saveza Aleksandar Ljumović.
Odluka o promjeni imena jedne od najvažnijih kulturnih institucija u Podgorici predstavlja političko prekrajanje kontinuiteta, ocijenili su iz podgoričkog odbora Građanskog pokreta URA, poručujući da vlast treba da se bavi modernizacijom i digitalizacijom knjižnog fonda umjesto mijenjanjem tabli.
Pod naslovom „Bajka o lovu na ljude“, Frankfurter algemajne cajtung donosi drugi nastavak o „Sarajevo safariju“, navodeći da „postoje sumnje“ u priču da su bogati stranci tokom opsade Sarajeva organizovano dolazili i plaćali da pucaju na civile.
“Pozajmit (barku) najbolje... Da se pođe na ribanje i slično. Stave se blinkeri i sve, oprema, znaš već. Samo da ljude izvadimo. Prebacimo ih za deset min bukvalno. I svoga posle”, piše Vukotić
Između Crne Gore i članstva u Evropskoj uniji ostale su još dvije ključne prepreke. Prva je na unutrašnjem planu – usvajanje neophodnih ustavnih promjena u Skupštini Crne Gore, dok je druga na spoljnopolitičkom planu – postizanje dogovora sa Hrvatskom o otvorenim bilateralnim pitanjima.
"Prisustvo predsjednice Slovenije i predsjednika Hrvatske šalje jasnu poruku o kvalitetu odnosa koje Crna Gora gradi sa svojim susjedima i evropskim partnerima"
"Na ulazu nas je dočekao kanap, koji je onemogućavao ulaz na samu plažu. Uklonio sam ga i ušao na plažu sa porodicom. Nakon nekih desetak minuta, primijetio sam jedno lice koje je imalo uniformu 'Sekuriti', da telefonom slika i snima mene i moju porodicu više puta"
Predsjednik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić poručio je tokom posjete Plužinama da će reformski procesi i evropski put države biti nastavljeni uprkos, kako je naveo, pokušajima opstrukcija i političkih manipulacija. Govoreći na skupu u okviru obilaska opština i reevidencije članstva, Bečić je istakao da su ustavne promjene istorijski interes države, a da Demokrate ostaju posvećene borbi protiv kriminala, jačanju institucija i direktnom radu sa građanima.
Predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović prisustvovaće 9. jula na Cetinju svečanom prijemu koji povodom Dana državnosti Crne Gore organizuje predsjednik Jakov Milatović. Iz njegovog kabineta poručuju da dolazak dvoje šefova država članica Evropske unije predstavlja potvrdu ugleda Crne Gore, kvaliteta dobrosusjedskih odnosa i podrške evropskom putu zemlje.
Radna grupa Savjeta Evropske unije za proširenje razmatrala je juče nacrte pozicija za zatvaranje tri pregovaračka poglavlja u pregovorima sa Crnom Gorom. U pitanju su poglavlja 8 (konkurencija, poglavlje 29 (carinska unija) i poglavlje 14 (transportna politika).
Obezbjeđivanje nezavisnosti u radu institucija kulture obaveza je svakog ozbiljnog društva, poručio je u izjavi za Pobjedu gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, komentarišući aktuelnu raspravu u vezi sa odlukom Savjeta biblioteke “Radosav Ljumović”.
Odluka da se promijeni ime Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ očajnički je trzaj zgubidana, svjesnih da više nikada neće biti u prilici da prevare građane, kazao je predstavnik Evropskog saveza Aleksandar Ljumović.
Odluka o promjeni imena jedne od najvažnijih kulturnih institucija u Podgorici predstavlja političko prekrajanje kontinuiteta, ocijenili su iz podgoričkog odbora Građanskog pokreta URA, poručujući da vlast treba da se bavi modernizacijom i digitalizacijom knjižnog fonda umjesto mijenjanjem tabli.
Odbornik DPS-a u Skupštini Glavnog grada Vladan Arsović ocijenio je da je inicijativa za promjenu naziva Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ skandalozna, optužujući Savjet te ustanove da sprovodi politiku predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
Stranka evropskog progresa (SEP) usprotivila se inicijativi za promjenu naziva Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“, ocjenjujući da bi takav potez predstavljao narušavanje kulturnog i istorijskog nasljeđa Podgorice. Predsjednik Gradskog odbora SEP-a Dragoljub Bulatović poručio je da glavna gradska biblioteka gotovo sedam decenija nosi ime Radosava Ljumovića, španskog borca, antifašiste, novinara i pjesnika, te da se imena ustanova ne mogu mijenjati kako se kome prohtije.
Crna Gora je više puta potvrdila svoj principijelan odnos prema genocidu u Srebrenici, na nacionalnom nivou i u okvirima svih multilateralnih foruma, kazao je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.
Poslanici crnogorskog parlamenta raspravljali su danas o promjenama Ustava koje je predložila Vlada, a za čije usvajanje je neophodna dvotrećinska većina. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je da će prvo glasanje o promjenama Ustava biti obavljeno u ponedjeljak.
Ministar finansija Novica Vuković sastao se sa šefom misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Crnu Goru Jeffom Danforthom i njegovim timom, a tokom razgovora potvrđen je nastavak saradnje usmjerene na sprovođenje ekonomskih reformi, jačanje javnih finansija i usklađivanje sa evropskim standardima, saopšteno je iz resornog ministarstva.
Nacionalna avio-kompanija Air Montenegro uputila je izvinjenje crnogorskoj javnosti zbog odlaganja planiranog dolaska novog vazduhoplova registarske oznake 4O-AOI, čiji je prelet iz Sarbrikena u Njemačkoj za Podgoricu bio planiran za juče.
Osnivač i predsjednik kompanije Emaar Properties, Mohamed Alabar, odlikovan je titulom viteza Orden zvijezde Italije, koju mu je dodijelio predsjednik te zemlje Sergio Matarela, navela je Ambasada Italije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik đeljošaj poručio je, povodom 250 godina od proglašenja nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država, da Crna Gora i SAD dijele zajedničke demokratske vrijednosti i da ekonomija predstavlja narednu veliku dimenziju njihovog savezništva. On je istakao da je cilj unapređenje investicione saradnje, privlačenje američkog kapitala i jačanje partnerstva kroz projekte u energetici, digitalizaciji, infrastrukturi i turizmu.
Centralna banka Crne Gore (CBCG) i bankarski sektor završili su ključne infrastrukturne, tehničke i operativne aktivnosti neophodne za početak rada nacionalnog sistema instant plaćanja (TIPS Clone), koje je planirano za 20. jul.
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja obavijestili su privredne subjekte, preduzetnike, zanatlije i zainteresovanu javnost da će javni pozivi za dodjelu podrške privredi i zanatstvu biti raspisani u ponedjeljak, 6. jula.
Prihodi od igara na sreću u Crnoj Gori u prvih šest mjeseci ove godine dostigli su 24,57 miliona eura, što je 35,9 odsto više nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz Uprave za igre na sreću. Samo u junu prihodovano je 4,61 milion eura, odnosno 46,34 odsto više nego u junu 2025. godine.
Poreska uprava Crne Gore saopštila je da je tokom pojačanih kontrola uoči i na početku ljetnje turističke sezone utvrdila nepravilnosti kod 115 poreskih obveznika, zbog čega je izdato 185 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 666.200 eura.
Povodom medijskih interpretacija zapisnika Budžetske inspekcije Ministarstva finansija, koje u značajnoj mjeri odstupaju od njegovog stvarnog sadržaja, smatramo važnim da javnosti predočimo činjenice, saopštavaju iz Radio Televizije Crne Gore (RTCG).
Crna Gora je u prvih pet mjeseci ostvarila budžetski deficit od 96,8 miliona eura, što predstavlja 1,13 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), saopšteno je iz Ministarstva finansija (MF).
Serbian
Albanian
English
French
German
Russian
Turkish
