[unable to retrieve full-text content]
[unable to retrieve full-text content]
Advokatsko udruzenje Holandski advokatski red je na Tviteru navelo da je sokirano pokusajem ubistva i zrtvu identifikovalo kao advokata Filipa Sola
Holandski advokat je tesko ranjen iz vatrenog oruzja u, kako se vjeruje, ciljanom napadu u njemackom gradu Gronau, gdje zivi, saopstile su danas njemacke vlasti i holandsko udruzenje advokata.
Na 43-ogodisnju zrtvu je pucano jutros, a napadaci su otvorili vatru iz bijelog automobila s holandskim tablicama, receno je iz tuzilastva u Minsteru.
Tuzilac Martin Bocenhart je rekao da nema informacija o stanju napadnutog Holandanina ali da je on poslije napada mogao da razgovara s policijom.
Bocenhart nije zelio da komentarise navode holandskih medija da je napadnuti covjek advokat, ali je rekao da “postoje indicije da je muskarac iz Gronaua bio ciljana meta”.
Advokatsko udruzenje Holandski advokatski red je na Tviteru navelo da je sokirano pokusajem ubistva i zrtvu identifikovalo kao advokata Filipa Sola.
Sol je drugi holandski advokat koji je u poslijednje vrijeme bio meta ubica.
Advokat Dirk Virsum, koji je zastupao kljucnog svjedoka u velikom sudenju pripadnicima holandskog organizovanog kriminala, u septembru je ubijen u blizini svoje kuce u Amsterdamu.
To ubistvo je izazvalo bijes javnosti i dovelo do poziva na snazniji obracun s nasilnim kriminalnim bandama.

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)

Iz litvanskog javnog prevoza (foto: Humans of Trulai)
Kako se navodi, dvije policajke je zahvatio plamen, a vatru su gasile njihove kolege golim rukama i apartima za gasenje pozara
Dvije policajke tesko su povrijedene tokom protesta u glavnom gradu Cilea, Santjagu, kada su ih demonstranti gadali molotovljevim koktelima, posto je policija posegla za suzavcem i vodenim topovima, javlja agencija Rojters.

Kako se navodi, dvije policajke je zahvatio plamen, a vatru su gasile njihove kolege golim rukama i apartima za gasenje pozara.

Na internetu je objavljen i video snimak.
Policajke Marija Hoze Hernandez Tores (25) i Abigejl Katalina Aburto Kardenas (20) prebacene su u bolnicu, a njihovo stanje je ozbiljno, saopstila je policija.

Jedan od Rojtersovih fotografa rekao je da se plamen brzo prosirio.
“Policajci su pokusali da ga ugase rukama”, naveo je on.
Ministar unutrasnjih poslova Cilea Gonsalo Blumel obisao je zene u bolnici i osudio napad kao “cisto nasilje, koje nema nikakve veze sa legitimnim zahtjevima gradana”.
“To je bila nasilna, kukavicka agresija protiv dvije policajke, koje su radile da zastite bezbjednost nasih sunarodnika”, rekao je on, prenosi Rojters.
Neimenovani izvor iz policije rekao je da su policajci pratili standardnu proceduru time sto su prvo rasporedili vodene topove, a potom upotrijebili suzavac, prenosi Rojters.
On je dodao da su gumeni meci korisceni samo u slucajevima “neposredne opasnosti” po policajce.
Dvije policajke su medu 800 policajaca koji su povrijedeni u demonstracijama u prethodne dvije nedjelje, zajedno sa jos 1.650 ucesnika protesta, saopstile su grupe za zastitu ljudskih prava.
Opstina Budva trazi hotel za organizaciju svecanosti povodom Dana opstine, 22. novembra
Organizacija svecane sjednice povodom Dana opstine Budva, 22. novembra, gala vecere dobrodoslice zvanicama, te koktela nakon zasjedanja kostace poreske obveznike 12 hiljada eura.
Toliko novca je lokalna uprava opredijelila javnim pozivom koji je raspisan 1. novembra, a juce objavljen na zvanicnom sajtu Opstine.
Do 7. novembra, do kada je otvoren poziv, mogu se prijaviti svi zainteresovani hotelijeri sa podrucja budvanske opstine, koji na potezu od Jaza do Buljarice imaju hotel sa najmanje cetiri zvjezdice koji, sudeci po uslovima tendera, moraju zadovoljiti zahtjevne uslove koje nova lokalna uprava trazi, kako bi organizovala svecanost.
Procijenjena vrijednost nabavke sa uracunatim PDV-om je 12.000 eura, a kako se navodi u javnom pozivu, usluge se organizuju u hotelskom objektu kategorizacije minimum cetiri zvjezdice sa opremljenom konferencijskom salom za oko 350 osoba.
,,Neophodna je raspolozivost svih sala i ostalih hotelskih kapaciteta, ukljucujuci VIP prostorije, posebne ulaze i parking za delegacije na dan organizovanja Dana Opstine Budva, 22.novembra. U postupku nabavke mogu da ucestvuju samo ponudaci koji se nalaze na teritoriji opstine Budva”, navodi se u javnom pozivu.
Od hotelijera se trazi da uoci Dana opstine, 21. novembra organizuje ,,veceru dobrodoslice na bazi svedskog stola za 150 zvanica”. Vecera podrazumijeva, kako se navodi u javnom pozivu svedski sto – aperitiv, predjelo, glavno jelo, hleb, salata, desert. “Open bar obuhvata alkoholno pice: domaca rakija (loza/breskva/kajsija/dunja), vrhunsko vino domacih proizvodaca (2dcl ili 0,187l), negazirana i gazirana voda, sokovi i topli napici (espreso ili kuvana kafa)”.
Za 22. novembar, kako se navodi u javnom pozivu, usluge organizovanja svecanosti povodom Dana opstine, koje hotelijer mora ispuniti, podrazumijevaju da posjeduje konferencijsku salu maksimalno 350 mjesta, sa tehnickim mogucnostima organizacije svecane akademije, nakon koje se organizuje koktel sa hladnim i toplim kanapeima za 300 zvanica.
Rok placanja je 20 dana od dostavljanja fakture, a vrednovanje ponuda vrsice se tako sto se ponudacu koji ponudi najnizu cijenu dodjeljuje maksimalan broj bodova, dok ostali ponudaci dobijaju proporcionalan broj bodova u odnosu na najnizu ponudenu cijenu.
Za vrijeme dok je gradom upravljao DPS, svecana sjednica sa koktelom i vecerom organizovana je tradicionalno u hotelu ,,Maestral” u Prznu, dok je nova gradska uprava svecanost ,,preselila” u budvanski hotel ,,Budva”. Medutim, nakon sto je doslo do sukoba dijela vladajuce koalicije (Demokrata i Crnogorske) sa vlasnikom hotela ,,Budva” zbog nelegalne dogradnje zapadnog krila, malo je vjerovatno da ce se ove godine svecana akademija organizovati bas u ovom hotelu. Spekulise se da ce svecana sjednica prvi put biti organizovana u petrovackom hotelu ,,Palas” kojim gazduje Hotelska grupa ,, Budvanska rivijera”.
Iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) porucuju da je u planu gradnja nove trafostanice i tri dalekovoda
Mjestani naselja Rogami, svega cetiri kilometra od centra Podgorice, zale se na ceste nestanke struje.
Kazu da problemi traju godinama i da nisu rijeseni ni nakon rekonstrukcije distributivne mreze.
Sumnjaju da je rijec o sistemskom problemu i pozivaju nadlezne da reaguju.
Iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) porucuju da je u planu gradnja nove trafostanice i tri dalekovoda.
Momcilo Kojovic zivi u Rogamima od 1998. godine i muku muci sa nestancima struje.
Kaze da razlog ne mogu biti ugradnja novih brojila ili radovi na mrezi.
U CEDIS-u kazu da je na podrucju Vranjskih njiva i Rogama u okviru trece faze ugradnje elektronskih brojila, rekonstruisana niskonaponska mreza, cime je poboljsano napajanje.
Kojovic uzvraca da ni to nije pomoglo.
Niko od komsija nije htio da stane ispred kamere, a Momcilo dodaje da su ranije probali da potpisu peticiju i dostave nadleznima, ali je bio slab odziv.
Iz CEDIS-a pricaju svoju pricu, da je u planu izgradnja nove trafostanice, “Velje brdo”.
Cekajuci rjesenje problema, blizu rijeke Zete i svega cetiri kilometra od centra Podgorice, Kojovic je razmisljao o brojnim rjesenjima.
U tom trenutku je nestala struja, a on je pozvao Call centar.
Razgovor je malo potrajao, ali na kraju bez rezultata, jer mu je receno da “je kvar prijavljen i da su ekipe na terenu”
I tako je Momcilo Kojovic jos jednom ostao u mraku.
Prije ovog, Durdic je krajem juna dobio status svjedoka saradnika u slucaju “Karbon”
Dok se ceka maj i odluka vlasti u Londonu da li ce dugo trazenog predsjednika Atlas grupe Duska Knezevica izruciti Crnoj Gori, Specijalno tuzilastvo, iz dana u dan, skuplja svjedoke – saradnike, koji su spremni da pricaju o njegovim kriminalnim radnjama.
Tako je nedavno, pored njegovog vozaca i kurira Vlatka Rasovica, koji je prihvatio da bude svjedok tuzilastva u dva slucaja, kako pouzdano saznajemo, i bivsi direktor Atlas banke Dorde Durdic odlucio da se u jos jednom slucaju pojavi kao svjedok – saradnik.
Ne iskljucuje se mogucnost da ce se Durdic, kao svjedok saradnik, naci u jos nekim predmetima pa mozda cak i u onom koji je Specijalno tuzilastvo formiralo protiv Knezeviceve grupe koja je prala novac a ciji clan je, po sumnjama istrazitelja, navodno bio i lider PzP-a Nebojsa Medojevic.
Iako zvanicno jos nije saslusan, istragom je obuhvacen i bivsi gradonacelnik Podgorice Slavoljub Stijepovic. Istraga protiv Medojevica i Stijepovica pokrenuta je nakon sto je Rasovic tuziocima ispricao da je 10 hiljada Knezevicevih eura preuzeo Medojevicev vozac, a da je tri puta vise dato bliskoj saradnici bivseg gradonacelnika, koja je novac trebalo da preda svom sefu. Medojevic i Knezevic demantovali su optuzbe dok se Stijepovic nije oglasavao.
Prije ovog, Durdic je krajem juna dobio status svjedoka saradnika u slucaju “Karbon”. U tom predmetu Tuzilastvo tereti Knezevica i njegove saradnike Marka Nikolica, Brankicu i Biljanu Basovic da su za 1,9 miliona eura ostetili firmu Global karbon, ciji je osnivac IBM banka, koja je bila u vlasnistvu Knezevica i koja je u meduvremenu otisla u stecaj.
Durdic je malo prije toga sklopio sporazum o priznanju krivice sa Tuzilastvom, kojim je priznao da je kao direktor Atlas banke, po nagovoru Knezevica, potpisao garanciju na 12,5 miliona eura za kupovinu hotela Princes u Baru. Garancije su izdate kompaniji Kaspija propertis ali nisu evidentirane u poslovnim knjigama.
Za ovo priznanje osuden je na 6 mjeseci zatvora i novcanu kaznu od 2.000 eura, kao i 200 eura uplati u humanitarne svrhe Klinickom centru Crne Gore.
Aleksandra i Kijanu se poznaju vec godinama, a prvi put su saradivali na slikovnici za odrasle 2011.
Cini se da Kijanu Rivs vec decenijama nije imao ozbiljnu vezu, a tokom svoje karijere duge 35 godina nikada nije otvoreno iskazivao njeznost prema svojim partnerkama na crvenom tepihu.
Ali to se promijenilo prethodnog vikenda kada je Kijanu Rivs drzao za ruku Aleksandru Grant na Gucijevoj filmskoj gali LACMA Art + u Los Andelesu.
Glumac (55) i umjetnica (46) ni za trenutak nijesu pustali ruke dok su razmjenjivali zaljubljene poglede i pozirali za desetine fotografija medunarodnim novinarima, cime su svima jasno dali do znanja da nemaju sta da kriju.
Kijanu je na dogadaju u subotu izgledao veoma ponosno u drustvu zene koja mu je ukrala srce.

Vec nedjeljama kruze glasine da su Kijano i ova umjetnica u ozbiljnoj vezi.
Par je izgledao veoma srecno kada su sredinom oktobra primjeceni kako ruku pod ruku izlaze iz susi bara na Sanset bulevaru u Los Andelesu, a ona mu je cak i naslonila glavu na rame.
Ko je Aleksandra Grant?
Aleksandra Grant, koja zivi u Los Andelesu je umjetnica i filantrop. Rodena je u Ohaju, a u oblasti umjetnosti radi od zavrsetka studija istorije i umjetnosti na koledzu Svartmor 1994. godine.
Ova umjetnica, poznata je po svojoj upotrebi jezika i razmjeni sa piscima koje koristi kao izvor ideja za skulpture, slike, crteze i video uratke.
Ljubav ka usmenoj rijeci je razvila jos kao dijete, a odrastala je sirom svijeta i zivjela u Meksiku, Spaniji i Francuskoj.
Izlagala je u prestiznim prostorima u citavom svijetu, ukljucujuci i muzej LACMA u Los Andelesu, galeriji Gradiva u Parizu i galeriji Harris Lieberman u Njujorku.
2008. Aleksandra je osnovala filantropski projekat pod nazivom grantLOVE koji proizvodi i prodaje originalna umjetnicka djela i izdanja knjiga u korist umjetnickih projekata i neprofitnih umjetnickih organizacija.
Aleksandra i Kijanu se poznaju vec godinama, a prvi put su saradivali na slikovnici za odrasle pod nazivom Oda sreci 2011. godine.
DRLJEVIC – PICULA
Evropski parlament podrzava politiku prosirenja i Crna Gora treba da nastavi sa dobrom dinamikom sprovodenja reformi, kako bi postala prva naredna clanica Evropske unije, ocijenjeno je na sastanku glavnog pregovaraca Aleksandra Drljevica i izvjestioca Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonina Picule.
Glavni pregovarac se, tokom posjete Briselu, sastao sa novim izvjestiocem EP za Crnu Goru, kojem je cestitao stupanje na novu duznost, uz ocekivanje da ce evropske kolege podrobno izvjestavati o uspjesnom putu Crne Gore prema EU.
Drljevic je prenio cvrstu opredijeljenost Crne Gore za clanstvo u EU, podsjetivsi da su Vlada i sve institucije ukljucene u proces pregovora istrajne u namjeri da obezbijede nasoj drzavi mjesto u EU.
“Mi vrijedno radimo kako bi odrzali kontinuitet kretanja drzave prema EU. U narednom periodu ocekujemo pozitivan odgovor Evropske komisije i drzava clanica na napore koje ulazemo, a koji ce se ogledati u otvaranju poglavlja 8 – Konkurencija i zatvaranju pregovarackih poglavlja u kojima smo postigli internu spremnost”, rekao je glavni pregovarac.
Novi izvjestilac EP za Crnu Goru je pozdravio cinjenicu da je Crna Gora od svih zemalja kandidata najdalje odmakla u pregovorima s EU.
Istakao je da ce se tokom svog mandata posvetiti jacanju veza Crne Gore i Unije, kao da ce se u Evropskom parlamentu zalagati za princip blagovremenog napredovanja na osnovu individualnih rezultata drzava.
,,Ja cu biti snazan zagovornik vracanja politike prosirenja medu prioritete EU. Svjesni smo da to nije samo tehnicko, vec i politicko pitanje, zbog cega je vazno da Crna Gora, kao predvodnik u pregovorima sa EU, nastavi da potvrduje da je njeno mjesto u EU, ne samo zbog geografske i kulturoloske pripadnosti, vec zbog ispunjavanja zahtjevnih standarda koje je Brisel pred nju postavio”, porucio je Picula.
Sagovornici su saglasni da je clanstvo drzava Zapadnog Balkana vazno za ocuvanje mira i stabilnosti regiona, ali i citavog evropskog kontinenta.
Osvrnuli su se i na cinjenicu da Sjeverna Makedonija i Albanija nijesu otvorile pregovore, ocjenjujuci da, iako region ne gleda blagonaklono na tu odluku, ona ne treba da bude obeshrabrujuca, vec da predstavlja dodatan motiv za jos kvalitetnije sprovodenje unutrasnjih reformi i pripremu za punopravno clanstvo u EU. U svijetlu otpocinjanja predsjedavanja Hrvatske Savjetu EU, naglasena su velika ocekivanja od ovog predsjedavanja, kako za Crnu Goru, tako i za ostale drzave Zapadnog Balkana.
VUKOVIC PORUCIO
Demokratska partija socijalista u novom programu, koji ce biti usvojen na kongresu 30. novembra, a u koji je Radio Crne Gore imao uvid, navodi se da ce ta stranka raditi na obnovi autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve, kao neodvojivog dijala crnogorskog drzavnog i nacionalnog identiteta. To je Radiju CG potvrdio i visoki funkcioner i poslanik DPS-a Miodrag Vukovic.
“Mi smo kao ozbiljan politicki subjekt duzni to da uradimo, polazeci prije svega od nesporne cinjenice, da smo temeljna partija, savremenog politickog sistema i ukupnih drustvenih odnosa u nasoj drzavi. Mi smo se identitetskim pa i pitanjem crkve bavili u kontinuitetu. I na prethodnom kongresu, prije cetiri godine, mi smo se na objektivan nacin bavili ovim pitanjima pa i pitanjem polozaja vjerskih zajednica”, kazao je Vukovic.
Po njegovom misljenju sadasnje stanje je po vise osnova neodrzivo. Prije svega, sve vjerske zajednice u Crnoj Gori moraju imati regulisan pravni polozaj.
Trenutno, kako navodi Vukovic, Srpska pravoslavna crkva nema definisan pravni status u Crnoj Gori, sto je neprihvatljivo.
,,Srpska pravoslavna crkva djeluje kao relikt jednog vremena, koje je prije vise od deceniju ostalo ili je trebalo da ostane iza nas. Javnost zna da su potpisani sporazumi sa Islamskom zajednicom, Katolickom crkvom, Jevrejskom zajednicom. Ti sporazumi su uradeni po ugledu na slicne u najrazvijenijim demokratijama u svijetu. Drzava nikako ne moze naci ocekivani stepen razumijevanja sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Ostali smo da vodimo distanciranu korespondenciju, punu neprihvatljivih i neshvatljivih diskursa sa njihove strane. Za upucene, ocekivano, i od strane prvih ljudi Srpske pravoslavne crkve i u Crnoj Gori i u patrijarsiji. U to je ukljucena cijela jedna masinerija u odbrani neprihvatljivog polozaja i nacina komunikacije sa drzavom i drzavnim organima”, istice Vukovic.
Porucuje da se doslo do trenutka kada se stvari vise ne mogu odlagati. DPS kao ozbiljan politicki subjekt preuzeo je obavezu na sebe da po ugledu na savremene demokratije inicira rjesenje i za ovu oblast.
“Istorijske cinjenice nas obavezuju, takode. Ne smijemo zaboraviti da je kao posljedica nelegitimne Podgoricke skupstine pored nasilnog gubljenja drzavne nezavisnosti, Crna Gora izgubila i svoju autokefalnu crkvu” , naveo je Vukovic.
Vukovic tvrdi da primjer Ukrajine nijesu koristili kao model, vec su im vodilja bili evropski standardi i potrebe i okolnosti crnogorskog drustva.
,,Krenuli smo mi u ovaj posao prije nego je slucaj Ukrajinske pravoslavne postao aktuelan. Ovo je autonomni iskaz drzavnih struktura Crne Gore, koji u komunikaciji, prije svega sa svojom javnoscu, gradi temelje nove demokratske drzave”, kaze Vukovic.
Perovic: Namjera DPS-a klasicno krsenje Ustava
Za Srpsku pravoslavnu crkvu, namjera DPS-a je klasicno krsenje Ustava, kaze za Radio Crne Gore protojerej Gojko Perovic.
“Smatram da je u pitanju udzbenicki primjer krsenja Ustava Crne Gore, koja je sekularna drzava. Odvojenost crkve i drzave je civilizacijska tekovina. Na svim meridijanima se zna sto znaci odvojenost crkve i drzave. To ne znaci da su one neprijateljske jedna prema drugoj i da ne treba da saraduju i da ne treba medusobno da se postuju. Ali da crkva i crkveni Sabor proglasi da ce da formira vladu ili da ce da ucestvuje na izborima, odnosno da ce partija koja vlada vec trideset godina u jednoj gradanskoj, multikonfesionalnoj, demokratskoj drzavi proglasi da ce da obnovi crkvu, to je nista drugo do krsenje Ustava”, naglasava Perovic.
Vucinic: Pozdravljamo odluku DPS-a
U Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi pozdravljaju odluku DPS-a. Stevo Vucinic iz pravnog savjeta te crkve kaze za Radio CG da su se konacno stekli uslovi za obnovu autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve.
“Usvajanje Zakona o polozaju vjerskih zajednica od kljucnog je znacaja. Nakon sto taj zakon bude usvojen, a vjerujem da vlada nece odustati od svoje namjere , krenuce se i u proces obnove autokefalnosti. Siguran sam da ce se i to pitanje vrlo brzo rijesiti. A to je i glavni razlog bijesa antidrzavnih struktura i opozicije u Crnoj Gori cija je agresija upravo i okrenuta protiv aktuelne vlasti”, istice Vucinic.
Zarko Bozovic, Radio Crne Gore
U Crnoj Gori sjutra sunčano i toplo tokom dana. Najviša dnevna temperatura do 29 stepeni.
Iz Kluba odbornika DPS Danilovgrad ističu da činjenica da je Skupština opštine odgođena i to drugi put u roku osam dana, usljed nedostatka kvoruma, ukazuje na očiglednu krizu vlasti, prouzrokovanu potrebom vladajućih partija da zakuče još koje mjesto po dubini.
Pajk se nalazi u bolnici u Tenesiju pošto je preživela dve smrtonosne injekcije.
Svijetli primjeri iz Crne Gore. Marjan Đokić ispisao je novu stranicu crnogorskog automobilizma i postao prvi mladi karting vozač koji je osvojio titulu u SSC šampionatu. Sanja velike snove, a posjetio ga je naš Vladimir Popović.
Dok poslanici opozicije u emisiji "Argumenti" na TVCG optužuju parlamentarnu većinu da svojim udarima na zakone stvara političku krizu koja remeti evropski put, poslanici vlasti smatraju da ćemo uspjeti da zatvorimo poglavlja do kraja godine ako opozicija pokaže razum i izbjegne podjele.
Protesti srednjoškolaca u Francuskoj su se danas proširili i na univerzitete, dok su studenti i učenici – zahtijevajući više sredstava, manje grupe na nastavi i zamjenu odsutnih nastavnika – nastavili blokade širom zemlje.
Rektor državnog univerziteta mora se birati glasovima akademske zajednice, poruka je predstavnika Inicijative za izmjenu Zakona o visokom obrazovanju. Naglašavaju da dosadašnji sistem, u kojem odluku donose Senat i Upravni odbor, dovodi u pitanje autonomiju te visokoobrazovne jedinice.
Državna sekretarka u Ministarstvu odbrane Sandra Radević sastala se sa zamjenikom direktora za Zapadnu Evropu u Evropskoj službi za vanjsko djelovanje (EEAS) Emanueleom Žiofreom, sa kojim je razgovarala o evropskim integracijama Crne Gore, doprinosu Zajedničkoj bezbjednosnoj i odbrambenoj politici EU i jačanju odbrambenih kapaciteta.
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) apelovalo je na učenike da ne počinju da puše, upozoravajući da se duvanski proizvodi koriste već u osnovnoškolskom uzrastu. Tokom posjete žabljačkim školama, sekretar tog društva Domagoj Žarković ukazao je na štetne posljedice pušenja po zdravlje mladih, dok je onima koji već puše savjetovano da ostave duvan.
Svi najavljeni projekti Opštine Berane biće realizovani jer su sredstva za njih obezbijeđena, dok su pomjeranja rokova posljedica zakonskih i tenderskih procedura, poručio je predsjednik te Opštine Đole Lutovac. On je, gostujući u emisiji Mreža na Televiziji Crne Gore, upitan da prokomentariše kritike opozicije da je realizovan mali procenat kapitalnog budžeta i da brojni najavljeni projekti nijesu počeli, istakao da takve tvrdnje ne prikazuju stvarno stanje.
Odluka se odnosi na porodice čija su imanja oštećena ili uništena u požarima i drugim elementarnim nepogodama Za odluku glasalo 30 odbornika, dok dio opozicije nije bio u sali
Klub iz Mančestera sprema žalbu
Zatražili su i da javno isprave svaku netačnu informaciju proslijeđenu biračima, uključujući, kako su naveli, protivrečna uputstva o mjestu glasanja uoči vanrednih parlamentarnih izbora 25. oktobra.
Važeći Zakon o tržištu kapitala stupio je na snagu 19. februara 2026. godine, a primjenjuje se od dana pristupanja Crne Gore EU
Vlada je listu prioritetnih kapitalnih projekata usvojila na predlog Savjeta za javne investicije, nakon što je Komisija za ocjenjivanje projekata sprovela proceduru i dostavila listu Savjetu
Iz Uprave policije istakli da, na osnovu operativnih i obavještajnih podataka, sumnjaju da su pet uhapšenih bili izvršioci krivičnih djela naručenih od strane pripadnika jedne visokorizične organizovane kriminalne grupe "čije destruktivne aktivnosti će biti na udaru organa za sprovođenje zakona"...
Crna Gora povela nakon fenomenalne akcije namlađih, Makedonci izjednačili iz penala (1:1)
„Tokom ratnih sukoba, često dolazi do uništavanja vodovodne i sanitarne infrastrukture, a to je nešto što je veoma važno za stanovništvo u kontekstu sprečavanja infekcija i prenošenja ovih otpornih bakterija. Efekat po pacijente je katastrofalan“, kaže doktorka Aula Abara, iz Flemingove inicijative sa Imperijal koledža u Londonu.
Tvrde da za smrt 37-godišnjakinje, koju je u januaru u Mineapolisu usmrtio agent ICE-a, nije bilo odgovornosti ni ozbiljne istrage
"Volio bih da se zaboravi šta je bilo do sada. Sada dolazi novi meč, izuzetno važan. Jednostvano od nas zavisi, na raskrsnici smo - ili smo tamo ili ovamo", kaže crnogorski selektor pred meč sa Letonijom u Ligi nacija
Iz Kluba odbornika DPS Danilovgrad ističu da činjenica da je Skupština opštine odgođena i to drugi put u roku osam dana, usljed nedostatka kvoruma, ukazuje na očiglednu krizu vlasti, prouzrokovanu potrebom vladajućih partija da zakuče još koje mjesto po dubini.
Dok poslanici opozicije u emisiji "Argumenti" na TVCG optužuju parlamentarnu većinu da svojim udarima na zakone stvara političku krizu koja remeti evropski put, poslanici vlasti smatraju da ćemo uspjeti da zatvorimo poglavlja do kraja godine ako opozicija pokaže razum i izbjegne podjele.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Evropska unija vjeruje u Crnu Goru kao u 28. članicu, te da ima podršku Unije. Na pitanje RTCG da li tenzije između vlasti i opozicije mogu ugroziti plan da do kraja godine zatvorimo sva poglavlja, Fon der Lajen kazala je da je Crna Gora predvodnica u regionu i da vjeruje da možemo uspjeti u tom cilju, ali da je neophodna kontinuirana politička stabilnost.
Vlada Crne Gore usvojila je danas Informaciju o potrebi nabavke opreme za uspostavljanje sistema upravljanja nusproizvodima životinjskog porijekla, čija je procijenjena vrijednost oko 2,2 miliona eura.
Crna Gora želi da 2028. godine postane 28. članica Evropske unije. Spremni smo da završimo posao i da članstvo pretvorimo u novu razvojnu šansu za Crnu Goru i sve njene građane, poručio je predsjednik Jakov Milatović.
Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman je kazao da brod "Jadran" nije jedina imovina koju Hrvatska traži nazad od Crne Gore, te da imaju dokumentaciju koja opravdava njihove zahtjeve. Istakao je i da ne usporavaju pretpristupni proces Crne Gore, već da se svakom poglavlju mora pristupiti pažljivo i precizno utvrditi da li su ispunjena.
Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović sastao se sa saveznim ministrom vanjskih poslova Njemačke Johanom Vadefulom, pri čemu je potvrđena snažna podrška Berlina evropskoj integraciji Crne Gore i nastavku intenzivne bilateralne saradnje.
Vlada Crne Gore je, na danas održanoj sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, razmotrila više kadrovskih pitanja.
Crna Gora možda neće stići da na vrijeme, radi pristupanja EU, prevede sve zakone Evropske unije, a Evropska komisija razmatra mogućnost privremenog odstupanja od pravila, uključujući da Podgorici dozvoli da koristi neki od zvaničnih jezika EU kao pomoć, piše danas briselski Juronjuz, dodajući da bi najočigledniji bio hrvatski.
Crna Gora je najozbiljniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i ima šansu da u narednih nekoliko mjeseci zaključi pregovarački proces, kazao je potpredsednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, ističući da je važno da rezultati zemalja koje napreduju u reformama budu prepoznati.
Crna Gora možda nema veličinu najvećih svjetskih tržišta, ali može imati poslovnu zajednicu koja razumije promjene, brzo ih usvaja i zna da ih pretvori u priliku, zaključak je drugog izdanja AmCham Future Lab-a, posvećenog vještačkoj inteligenciji i tehnologijama koje mijenjaju poslovanje. Najveća prilika koju donosi vještačka inteligencija nije da postojeće procese radimo brže i jeftinije, već da preispitamo pravila po kojima poslujemo, saopšteno je na konferenciji.
Premijer Milojko Spajić poručio je da je "Euro model" osmišljen kako bi Crna Gora spremno dočekala ulazak u Evropsku uniju (EU) 2028. godine, ističući da je cilj da građani ostanu u zemlji, da se oni koji su otišli vrate i da žive po standardu razvijene Evrope.
Iz Ministarstva finansija saopšteno je da je Kapitalnim budžetom za 2027. godinu obuhvaćeno 28 novih projekata, čija ukupna procijenjena vrijednost za višegodišnje finansiranje iznosi oko 78 miliona eura.
Prodaja imovine stečajnog dužnika „Vektra Jakić“ kao pravnog lica nije uspjela, jer do roka određenog za prijem ponuda u Privredni sud Crne Gore nije pristigla nijedna ponuda, saopštio je za RTCG stečajni upravnik Dejan Keković.
Crna Gora i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisale su ugovor o kreditu vrijedan 50 miliona eura za rekonstrukciju i modernizaciju 39 kilometara željezničke pruge na dionici Golubovci-Bar, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Realne zarade u avgustu pale su 0,9 odsto, jer su cijene rasle brže od plata. Dok je neto zarada na mjesečnom nivou porasla 0,3 odsto, potrošačke cijene porasle su 1,2 odsto. To znači da građani imaju više eura na papiru, ali za njih mogu kupiti manje, istakao je član Predsjedništva Građanskog pokreta URA Ilir Harasani.
Najavljeni Euro model treba ocijeniti prema održivosti, pravičnosti i stvarnom poboljšanju života građana, ocijenio je nekadašnji premijer Zdravko Krivokapić i dodao da korist od reformi moraju osjetiti zaposleni, penzioneri i mali privrednici.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da Euro model prati nedostatak jasnih podataka i javne rasprave, navodeći da su ključna pitanja održivosti programa, politike zarada i budućnosti penzionog sistema ostala bez odgovora.
Privredna komora Crne Gore od najave „Euro modela“ intenzivno komunicira sa privrednicima i sektorskim udruženjima, kako bi sagledala očekivane efekte predloženih rješenja na poslovanje, zaposlenost i konkurentnost domaće privrede, naveli su iz PKCG. Pojašnjavaju da privreda ne osporava cilj daljeg rasta zarada i unapređenja životnog standarda građana. Međutim, kako kažu, održiv rast plata mora biti praćen rastom produktivnosti i ekonomskih rezultata, kao i sposobnošću kompanija da dugoročno finansiraju veći trošak rada.
„Euro model“ treba ocijeniti prema održivosti, pravičnosti i stvarnom poboljšanju života građana, kazao je nekadašnji premijer Zdravko Krivokapić. Istakao je da je njegov utisak da su najmanje iznenađeni političari, a najviše oni koji treba da ponesu teret primjene.