ČESTITKA TAČIJA

Kosovski predsjednik Hašim Tači čestitao je Dan nezavisnosti Crne Gore, uz ocjenu da je nezavisnost bila važan korak u nastojanju da se uspostavi mir na Balkanu.

“Čestitam predsjedniku Crne Gore Milu Ðukanoviću, Vladi i građanima Crne Gore njihov Dan nezavisnosti. Dijelimo zajedničke demokratske vrijednosti i naš put ka evroatlantskoj budućnosti”, napisao je Tači u poruci na nalogu na Tviteru, navodi Kosovo onlajn.

Crna Gora danas obilježava 21. maj – Dan nezavisnosti, kada je prije 14 godina, 2006. na referendumu obnovila državnu samostalnost.

ALBANIJA

Albanski premijer Edi Rama danas je najavio potpuno otvaranje granice Albanije do kraja maja, dodajući da ta zemlja počinje sa pripremama za turističku sezonu, prenosi portal Plusinfo.

“U toku mjeseca maja naša zemlja će biti potpuno otvorena. Albanske granice će biti otvorene. Počećemo da se pripremamo za turističku sezonu”, rekao je Rama u albanskoj skupštini tokom današnje plenarne sjednice, prenosi Tanjug.

Prošlog ponedjeljka u Albaniji je započela druga faza popuštanja restriktivnih mjera, što podrazumijeva otvaranje barova, restorana, kafića, muzeja i biblioteka.

SVJETSKA BANKA

Ministarstvo finansija i transfera (MFT) Kosova saopštilo je danas da je Međunarodno udruženje za razvoj, dio Svjetske banke, odobrilo zajam Kosovu u iznosu od 46 miliona eura za hitni projekat Kovid-19.

Ta sredstva, kako je saopšteno, biće upotrebljena za jačanje zdravstvenog sistema, prenose prištinski mediji.

“Finansijska sredstva koristiće se za sprečavanje, otkrivanje i reagovanje na prijetnju koju predstavlja korona virus, omogućavajući, izmedju ostalog, nabavku medicinske opreme, kao i jačanje sistema javnog zdravstva, povećanje kapaciteta za testiranje i proširenje kapaciteta Klinike za infektivne bolesti”, navodi se u saopštenju.

Podsjeća se da je Međunarodno udruženje za razvoj, kao dio Svetske banke, kreditna institucija, koja kroz davanje zajmova pod povoljnijim uslovima ima za cilj da, između ostalog, pomogne u smanjenju siromaštva i poboljšanju životnih uslova.

MILANOVIĆ

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović objavio je da će se parlamentarni izbori u toj državi održati 5. jula ove godine.

U Odluci o raspisivanju izbora stoji da ona stupa na snagu 2. juna ove godine.

Dan nakon stupanja odluke na snagu počinju izborni rokovi, među kojima i rok od 14 dana u kojem političke stranke, nezavisne liste i kandidati, moraju Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) predati svoje liste.

Ono zatim ima rok od 48 sati da objavi zbirnu listu potvrđenih lista i kandidatura, prenosi Indeks.

U Hrvatski sabor bira se 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri bira dijaspora, odnosno hrvatski državljani s prebivalištem u inostanstvu, a osam pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici koju čini cijela država.

TURAJLIĆ

Nekadašnja profesorka Univerziteta u Beogradu Srbijanka Turajlić smatra da na predstojećim izborima u Srbiji nije realno očekivati promjenu vlasti, jer su, kako dodaje, građani uplašeni i ucijenjeni. Smatra, ipak, da će predstojeći izbori biti početak kraja vlasti, predvođene Aleksandrom Vučićem i SNS-om.

Institucije u Srbiji, kako navodi Turajlić, više i ne postoje.

“Mi smo zemlja u kojoj ne radi tužilaštvo. Nama ne radi sudstvo, nama je Parlament u tragičnom stanju, nama bukvalno ne radi ništa. Ja nijesam sigurna da se mi možemo zvati država još”, poručila je Turajlić, za Jutarnji program TVCG.

Izbori u takvim uslovima, kako dodaje, ne mogu promijeniti ništa.

“Narod je ucijenjen, zaplašen, natjeran da glasa za vladajuću stranku i pokaže sliku toga što je glasao. Izvjesno je i da ne možete odustati od svega toga, jer onda ostajete bez političke snage”, navodi Turajlić i zaključuje da izbore doživaljava kao početak kraja aktuelne vlasti.

“Ali je to daleko od kraja”, zaključila je Turajlić.

Vučić se predstavljao kao spasilac nacije

Turajlić kaže da se vlast u Srbiji za vrijeme pandemije ponašala neodgovorno i da je politizovala cijelu stvar.

Posebno je predsjednik Aleksandar Vučić, kako kaže Turajlić, predstavljao sebe kao spasioca nacije.

“Bilo je neizdrživo, pandemija je sama po sebi bila teška, ali gledati njih, njega, premijerku, bilo je zaista dodatno opterećenje u vrijeme pandemije”, navodi Turajlić.

Ona kaže da je sada politička atmosfera u Srbiji još teža.

“Vlast je pokazala da nije u stanju da istrpi bilo kakvu vrstu kritke i bilo kakvu vrstu opozicije”, navela je Turajlić i dodala da je najveći skandal bila bakljada na krovovima zgrada.

“Oni apsolutno ne mogu da zamisle da bi mogla da postoji opozicija njihovoj velični, njihovom egu. Sada kako idu izbori, kada vlast nije sigurna u kojoj mjeri se probudio gnijev građana, imam utisak da je pritisak još veći, propaganda je nečuvena”, navodi Turajlić.

Plaši se da Srbija ide u prilično “vruć jun”.

“Mi nemamo pojma da li je kraj pandemije ili ne, on (Vučić) je zaključio da hoće da ide na izbore i objavio je da je kraj pandemije”, zaključila je Turajlić.

KURTI SAOPŠTIO

Bez intervencije NATO-a Kosovo danas ne bi bilo slobodna država, rekao je premijer Kosova u ostavci Aljbin Kurti.

Kurti je tokom razgovora sa studentima Univerziteta Harvard rekao da će Kosovo “bez NATO-a izgubiti EU, ako je izgubi pobjednik je Rusija”.

Studentima je rekao da narod Kosova zna važnost NATO-a, te da bez njegove intervencije danas ne bi bili slobodna država, prenijela je agencija Beta.

Govoreći o ulozi SAD-a u rješavanju problema sa Srbijom i postizanju konačnog sporazuma, rekao je kako ambasador Ričard Grenel ne želi zlo građanima Kosova, ali zahtjev za ubrzavanje sporazuma vidi kao “istorijsko dostignuće za njega samog”.

“Grenel je zatražio brz sporazum i moj utisak je da nije želio zlo za albanski narod i Kosovo. A kada nešto treba brzo da učinite, pokušavate da izvršite pritisak. On žuri da postigne istorijski dogovor, fokusirajući se manje na tekst sporazuma. U oktobru mi je rekao da želi sporazum u februaru, a sada želi da sporazum bude postignut do septembra”, rekao je Kurti.

Dodao je i da se zalaže za dobro pripremljen dijalog između Kosova i Srbije, sa SAD-om i EU-om kao posrednikom.

“Kao premijer, odlučan sam da vodim pregovore sa Srbijom radi normalizacije naših bilateralnih odnosa. Kada je u pitanju dijalog, važni su principi dijaloga”, kazao je on.

Kurti je govorio o sto dana njegove Vlade i političkoj krizi na Kosovu ističući da su nezaposlenost i pravda prioriteti njegove vlade.

“Izabran sam za premijera u vrijeme kada su korupcija i nezaposlenost glavni problemi s kojima se suočavaju naši građani i glavni razlog zašto namjeravaju da napuste zemlju”, rekao je on.

Njegova vlade ima dva prioriteta kazao je Kurti. Prvi je pravda.

“Iznad svega, to znači beskompromisnu ​​bitku protiv organizovanog kriminala i korupcije. Na primjer, sve naše kompanije gube milione eura zbog lošeg upravljanja. Zbog toga smo počeli zamjenu upravnih odbora preduzeća stručnjacima na tom polju. Bitka se vodi kroz paket novih zakona. Stvorili smo timove pravnih eksperata. Borba protiv ekonomskih tajkuna najveći je izazov koji nas čeka”, rekao je on.

Kurti je dodao da je drugi prioritet otvaranje novih radnih mjesta.

“Ovdje treba mnogo da se uradi, ali najvažnija stvar koja bi transformisala ekonomiju su strane investicije. Imamo visoku nezaposlenost, ali i mlado stanovništvo, koje tečno govori mnoge strane jezike”, rekao je.

Kurti je rekao da su za njega rad i pravda dvije glavne brige.

KRIZNI ŠTAB SRBIJE

Krizni štab za zaštitu zdravlja stanovništva od zarazne bolesti Kovid19 uputio je preporuku Vladi Srbije po kojoj od petka, 22. maja, domaćim i stranim državljanima više neće biti potreban negativan test za ulaz u Srbiju niti posebna dozvola za kretanje.

Kako je saopšteno iz Vlade Srbije, Krizni štab je poslije analize trenutne epidemiološke situacije u zemlji preporučio da svim osobama koje ulaze na teritoriju Srbije budu uručivana zdravstvena upozorenja u kojima se navodi da ulaze na teritoriju na kojoj virus još uvijek cirkuliše, kao i načini prevencije infekcije.

Preporuka treba da bude potvrđena u četvrtak, na sjednici Vlade Srbije.

Krizni štab donio je i preporuku o otvaranju administrativnog prelaza ka Kosovu.

PCR testovi na korona virus, na lični zahtjev građana Srbije i stranih državljana, koštaće 6.000 dinara na teritoriji cijele Srbije dok će studente i maljoletna lica testiranje i dalje biti besplatno.

U skladu sa epidemiološkom situacijom, Krizni štab je odlučio je da se pojedine zdravstvene ustanove koje su bile određene za COVID bolnice postepeno vraćaju u uobičajen proces rada.

“U takvim ustanovama svi medicinski radnici biće testirani na koronavirus i tek nakon negativnog rezultata počeće da rade”, stoji u saopštenju poslije sjednice Kriznog štaba.

Klinički centar u Nišu (nova zgrada) počeće sa redovnim radom od petka, 22. maja, dok će Institut za ortopedsko-kliničke bolesti Banjica funkcionisati redovno od ponedjeljka, 25. maja.

Navodi se i da Krizni štab “nikada nije preporučio sankcije za nenošenje maski na otvorenom prostoru” i da uvođenje takvih mjera “svakako nije u planu”.

“Svi članovi Kriznog štaba, na čelu sa ljekarima, apeluju na sve građane da se ponašaju odgovorno prema sebi i drugima jer epidemija još uvijek nije završena. Aktivnost virusa jeste umnogome oslabila, ali je neophodno da se svi zajedno i dalje pridržavamo osnovnih epidemioloških mjera, poput nošenja maski, redovne dezinfekcije ruku i održavanja socijalne distance, kako bismo borbu sa koronavirusom uspješno i završili”, stoji u saopštenju.

UPRKOS ZABRANI OKUPLJANJA

Nekoliko hiljada Albanaca ponovo je danas protestovalo zbog rušenja oronule zgrade Narodnog pozorišta u Tirani koje je dovelo do povećanja tenzija.

Kršeći zabranu masovnih okupljanja, uvedenu zbog pandemije korona virusa, umjetnici i pristalice opozicione Demokratske stranke okupili su se blizu Ministarstva unutrašnjih poslova, nedaleko od zgrade pozorišta.

Zgrada je srušena juče uprkos protestima, a policija je prvo morala da potisne grupu umjetnika i neke opozicione lidere, protivnike rušenja zgrade Narodnog pozorišta koju su izgradili Italijani kada su okupirali Albaniju u Drugom svjetskom ratu.

Opoziciona Demokratska stranka danas je osudila rušenje, nazivajući ga “gnusnim zločinom i neskrivenim kršenjem Ustava i zakona”.

Učesnici današnjeg protesta negodovali su i zbog vanrednih mjera vlade Edija Rame, uvedenih radi suzbijanja korona virusa.

Brojne policijske snage raspoređene su oko državnih institucija u blizini srušene zgrade.

Rama, nekadašnji gradonačelnik Tirane, rekao je da će na mjestu srušene zgrade biti izgrađeno novo pozorište vrijedno 30 miliona eura, koje će dizajnirati danske arhitekte iz Grupe Bjarke Ingels.

Za sada nije jasno kada će početi izgradnja novog pozorišta.

Prvobitno je bilo planirano da je gradnju izvodi i finansira lokalna kompanija, koja je zauzvrat od vlade trebalo da dobije obližnje zemljište za izgradnju kula.

Vlada je zbog protesta odustala od toga, a izgradnju novog pozorišta sada treba da finansira grad Tirana.

U JUNU ILI JULU

Raspušten je Hrvatski sabor. Za raspuštanje je glasalo 80 poslanika.

Sabor je raspušten na predlog šest poslaničkih klubova vladajuće većine.

Pramentarani izbori će biti održani u junu ili julu, a o tome će odlučiti predsjednik Zoran Milanović.

TESTIRANJE OBAVEZNO

Bosna i Hercegovina otvoriće svoje granice 1. juna, potvrdio je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija za Srpskainfo. Za sada poznati uslovi za ulazak poslovnih ljudi u zemlju – obavezan negativni test na koronavirus, ne stariji od 48 sati.

Tegeltija je kazao će poslovni ljudi iz inostranstva moći ući u BiH i prije zvaničnog otvaranja granica.

“Poslovni ljudi iz inostranstva će državnu granicu moći da prelaze već od ove sedmice, uz obavezno poštovanje svih mjera koje definišu zdravstveni radnici”, rekao je Tegeltija.

Otvaranje granica će, prema njegovima riječima, ove sedmice biti na dnevnom redu Vijeća ministara koje bi trebalo promijeniti Odluku o posebnim uslovima za ulazak stranaca u BiH.

Uslov za ulazak poslovnih ljudi u zemlju biće negativan test na koronavirus od ovlaštene laboratorije, ne stariji od 48 sati, te pozivno pismo kompanije u koju dolaze.

Za sada nije poznato pod kojim će uslovima biti omogućen ulazak drugih građana nakon otvaranja granice 1. juna.