HRVATSKA

U padu vojnog školskog aviona, koji se srušio u mjestu Biljane Donje nedaleko od Zadra, poginule su dvije osobe.

Kako prenosi portal Index, to je nezvanično potvrđeno iz zadarske Policijske uprave (PU).

Navodi se da se nesreća dogodila oko 16 sati.

Iz PU su kazali da su odmah po dojavi na mjesto nesreće upućeni policijski službenici, a o događaju obaviješteni vatrogasci, hitna i sve druge nadležne službe.

“Nakon dolaska na mjesto događaja, o svim preduzetim mjerama i radnjama ćemo blagovremeno obavijestiti javnost”, poručili su iz PU zadarske.

Potpredsjednik hrvatske vlade i ministar obrane Damir Krstičević i načelnik Glavnog štaba Oružanih snaga admiral Robert Hranj uputili su se prema 93. vazduhoplovnom krilu u Zemuniku.

Ministarstvo obrane Hrvatske će obavijestiti javnost kada bude imalo više informacija.

ISTRAŽIVANJE POKAZALO

Fondacije otvorenog društva u Albaniji i na Kosovu sprovele su zajedničko istraživanje o vrijednostima, saradnji i ujedinjenju Albanaca sa Kosova i iz Albanije, koje je pokazalo da se 75 odsto Albanaca iz Albanije i dve trećine stanovnika Kosova zalaže za ujedinjenje i zajedničku državu, prenosi portal Kosovo onlajn.

Istraživanje je sprovedeno 2019. godine, a u njemu je učestvovalo 2.504 građana, od kojih 1.200 iz Albanije i 1.304 sa Kosova.

Većina ispitanika u Albaniji i na Kosovu smatra da se međusobni odnosi nijesu dovoljno razvili i da bi na tome još trebalo da se radi.

Samo 18 odsto ispitanika u Albaniji i 20 odsto na Kosovu smatra da su odnosi na dobrom nivou.

Geografski gledano, ispitanici iz Prištine i okoline i iz centralne Albanije čine većinu u okviru grupacije koja se protivi nacionalnom ujedinjenju, a svega 23 odsto Albanaca u Albaniji i 17 odsto kosovskih Albanaca vjeruje da je tako nešto uopšte moguće.

U dijelu ispitanika koji vjeruju u nacionalno ujedinjenje, većina anketiranih sa Kosova vjeruje da će se to dogoditi za pet godina (39 odsto), dok je u Albaniji većina procijenila da će se to možda dogoditi u narednih 10 godina.

Dok kosovski Albanci imaju tendenciju da misle da je korupcija veća na Kosovu nego u Albaniji, Albanci u Albaniji uglavnom misle da je kod njih veća korupcija, pokazalo je istraživanje.

Što se tiče vladavine prava, i građani Kosova, i oni u Albaniji smatraju da se zakoni bolje sprovode na Kosovu.

U Albaniji i na Kosovu anketirani su uglavnom saglasni da su Njemačka, Italija, Francuska, SAD, Hrvatska i Turska prijateljske države, ali su podijeljeni oko pitanja da li bi EU integracije umanjile potrebu za ujedinjenjem.

Razmjena teritorija – sjever Kosova za Preševo, ne ocjenjuju kao prihvatljivu opciju, ni u Albaniji ni na Kosovu, čak i ako bi to rezultiralo priznanjem i članstvom Kosova u UN ili nacionalnim ujedinjenjem.

Što se tiče zvaničnog stava Albanije prema Kosovu, i na Kosovu i u Albaniji anketirani su saglasni da je Albanija “veliki brat” Kosova.

Građani Kosova, predominantno srpske nacionalnosti, vjeruju da Albanija pokušava ekonomski da dominira Kosovom, ali Albanci u Albaniji se s tim ne slažu.

Kosovski Srbi smatraju da se Albanija pretjerano miješa u unutrašnja pitanja Kosova, dok se ispitanici iz Albanije s tim ne slažu.

Na pitanje da li lično imaju prijatelje među kosovskim Albancima, 36 odsto kosovskih Srba je odgovorilo potvrdno i samo tri odsto kosovskih Albanaca.

Za brak sa pripadnikom ili pripadnicom druge vjeroispovesti je 79 odsto ispitanika iz Albanije i samo 13,5 odsto ispitanika sa Kosova.

Rezltati istraživanja pokazuju da i građani Kosova i oni iz Albanije vjeruju za sebe da su gostoljubiviji, porodični i marljivi.

Kosovski Albanci smatraju da je obrazovanje bolje u Albaniji, ali Albanci vjeruju da su kosovski Albanci otvoreniji prema svijetu.

Oko 37 odsto ispitanih sa obje strane izjavilo je da imaju prijatelje s druge strane granice.

INVESTICIJA EIB

Evropska investiciona banka (EIB) investiraće 1,7 milijardi eura kako bi podržala brži društveni i ekonomski oporavak Zapadnog Balkana od posljedica pandemije Covid-19.

Ta sredstva su dio finansijskog paketa podrške regionu koji je u ukupnom iznosu od 3,3 milijarde eura pripremila Evropska komisija (EK) i najavila 29. aprila kao pomoć Tima Evrope zemljama Zapadnog Balkana.

“Zdravstveni sistemi u državama regiona, kao i mala i srednja preduzeća biće glavni korisnici ovog paketa podrške EU. Mjere će dodatno ojačati i bankarski sektor u regionu i omogućiti tehničku pomoć za pripremu i realizaciju razvojnih projekata i privlačenje dodatnih investicija”, saopšteno je iz EIB-a.

EIB će, kako bi pomogao da se brže otklone zdravstvene, društvene i ekonomske posljedica pandemije, ubrzati odobravanje, potpisivanje i raspodjelu već odobrenih zajmova za privatni i javni sektor u regionu, a 600 miliona eura biće namijenjene isključivo za privatni sektor.

Predsjednik EIB-a Verner Hojer kazao je da je, uprkos nesagledivim izazovima koje je donijela pandemija Covid-19 u samoj Evropskoj uniji (EU), taj paket mjera dokaz iskrene podrške partnerskim zemljama na Zapadnom Balkanu i posvećenosti međunarodnoj saradnji i koordinaciji u kriznim vremenima.

“Značajne potrebe Zapadnog Balkana mogu se podmiriti isključivo saradnjom i EIB će rado dati svoj doprinos ovim naporima kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan, kao i Plan za oporavak ekonomije i investicija koji se očekuje”, rekao je Hojer.

Komesar EU za proširenje Oliver Vasrhelji, rekao je da odgovor Unije na pandemiju Covid-19 pokazuje da zemlje Zapadnog Balkana vidi kao privilegovane partnere i buduće zemlje članice EU.

“Zajedno sa EIB-om sastavili smo paket finansijskih mjera kako bi se odgovorilo na najhitnije potrebe i omogućili uslovi za što brži ekonomski oporavak. Naš fokus u ovom trenutku je ubrzano plasiranje ovih finansijskih sredstava korisnicima u regionu jer je pravovremena pomoć ključna”, kazao je Varhelji.

On je naveo da će, paralelno sa tim mjerama, nastaviti pripremu sveobuhvatnog ekonomskog i investicionog plana koji će pomoći Zapadnom Balkanu na putu dugoročnog oporavka, obezbijediti podršku za ekonomije regiona i podržati dodatne reforme, kada i kako to bude potrebno.

BIA

Bezbjednosno-informativna agencija (BIA) saopštila je da su njeni pripadnici sinoć uhapsili D.M. iz Beograda koji je na Tviteru više puta pozivao na ubistvo predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

BIA je uhapsila D.M. (1972) u saradnji s Tužilaštvom za visokotehnološki kriminal i Ministarstvom unutrašnjih poslova Srbije, zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično dijelo ugrožavanje sigurnosti, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da će uhapšenom, uz konsultaciju s dežurnim tužiocem, biti određeno zadržavanje od 48 časova, poslije čega će biti izveden pred nadležnog sudiju.

BREGU

Borba za ekonomski oporavak neće biti jednostavan zadatak, ocijenila je generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu, navodeći da nijedan regionalni plan ne može uspjeti bez snažnog političkog vođstva i u potpunosti usklađenih puteva Evropske unije (EU) i zapadnog Balkana.

Ona je na samitu EU i zapadnog Balkana u Zagrebu kazala da RCC radi na pripremi druge faze Regionalnog ekonomskog prostora.

„Skoro četiri godine nakon što smo počeli sa radom na Regionalnom ekonomskom prostoru, region je sada spreman da krene sa sljedećom fazom produbljivanja regionalne ekonomske saradnje“, rekla je Bregu.

Ona je navela da će se najprije obezbijediti odgovornost šest ekonomija zapadnog Balkana za proces, kao i približavanje regiona unutrašnjem tržištu EU.

„I dok mi je zadovoljstvo da danas i zvanično iskažem punu predanost i spremnost RCC za izradu budućeg akcionog plana za Regionalni ekonomski prostor, u cilju njegovog mogućeg prihvatanja na samitu Berlinskog procesa, sam proces je već započeo,“ kazala je Bregu.

Prema njenim riječima, regionalna saradnja je uvijek važna, a u vremenima kao što su ova postaje od presudne važnosti.

Bregu je kazala da borba za ekonomski oporavak neće biti jednostavan zadatak.

Kako je navela, zeleni koridor je zaživio i to je najskoriji primjer regionalne saradnje koja je još jednom dala rezultate”.

“Drago nam je što je RCC pokrenulo njenu koordinaciju sa svim relevantnim akterima. Zahvaljujući saradnji i političkoj volji stvari su se promijenile za dvije sedmice,“ dodala je Bregu.

Ona je navela da nijedan izvrstan regionalni plan djelovanja ne može uspjeti bez snažnog političkog vođstva.

„Nijedan budući plan o zapadnom Balkanu neće ostvariti neophodne rezultate ako putevi EU i zapadnog Balkana ne budu u potpunosti usklađeni i približeni. I dok region prelazi sa upravljanja krizom na oporavak, regionalna saradnja i zajedništvo treba da bidu važni elementi odlučnog djelovanja“, kazala je Bregu.

Prema njenim riječima, nove okolnosti zahtijevaju nova prilagođavanja i društveno-ekonomsku transformaciju regiona ka inovacijama i digitalnoj transformaciji.

Bregu je kazala da okolnosti zahtijevaju zapadni Balkan koji je spreman za digitalno doba, jaču povezanost, uključujući i korišćenje uspješnih primjera zelenih koridora na zapadnom Balkanu, u cilju strukturalnih poboljšanja na granicama sa zemljama članicama EU.

„Kao i prelazak na zelenu ekonomiju i zelenu energiju, dinamičnu industrijsku politiku sa novim i obnovljenim lancima vrijednosti, bolju integraciju u evropeizovane lance vrijednosti, ojačan i visokokvalifikovani ljudski kapital, te operativnu spremnost i kapacitet za djelovanje u slučaju katastrofa na regionalnom nivou“, dodala je Bregu.

Ona je kazala da su određeni zapaženi rezultati vezani za Regionalni ekonomski prostor već postignuti kao dio zajedničkih napora, a jedan od njih je svakako regionalni sporazum o snižavanju cijena rominga.

“Upravo zbog dramatično drugačijeg konteksta, usljed pandemije virusa Kovid-19, program ojačane regionalne ekonomske saradnje mora odgovoriti na izazov upravljanja krizom dok se istovremeno gradi budućnost,“ zaključila je Bregu.

SKUPŠTINA IZGLASALA

Skupština Srbije usvojila je predlog o ukidanu vanrednog stanja u Srbiji. Za predlog Vlade o ukidanju glasalo je 155 poslanika.

Vanredno stanje u Srbiji proglašeno je 15 marta. Skupština Srbije potvrdila je ovu odluku 29. aprila, kao i Zakon o potvrđivanju uredbi koje je Vlada, uz supotpis predsjednika, donijela za vrijeme vanrednog stanja. Tada su potvrđene i uredbe, njih 12 koje se odnose na mjere za vrijeme vanrednog stanja.

U posljednja 24 časa u Srbiji su još tri osobe umrle od bolesti Kovida-19. Ukupan broj umrlih tokom epidemije u Srbiji je 203, a ukupan broj izliječenih 1.971.

TAČI

Kosovski predsjednik Hašim Tači izjavio je večeras da je na samitu EU i Zapadnog Balkana ponovio da Unija što prije treba da omogući viznu liberalizaciju za građane Kosova i da mu dodijeli status kandidata za članstvo.

“Upravo sam završio izlaganje na Zagrebačkom samitu. Ponovio sam da postoji hitna potreba da EU isporuči viznu liberalizaciju i status kandidata za Kosovo, kao jedini način za ponovnu izgradnju poverenja u procesu evropskih integracija”, napisao je Tači na Tviteru.

Tači je danas učestvovao na video samitu EU i Zapadnog Balkana o borbi protiv korona virusa i evropskoj perspektivi tog regiona, sa šefovima država ili vlada 27 zemalja članica Unije i drugim liderima sa Zapadnog Balkana.

PLENKOVIĆ

EU je spremna da podrži sve reformske i evropske napore susjedskih zemalja, poručio je na početku Samita EU – Zapadni Balkan premijer Hrvatske Andrej Plenković. Poruka EU je da se fiansnijski podržava šest susjednih zemalja u borbi pritiv Kovida-19 i da se priprema veliki paket evropske pomoći.

“Danas smo virtuelni domaćini Zagrbačkog samita 2020, između 27 članica EU i šest držva regiona. Poruka ovog sastanka, koji se odvija na inicijativu Hrvatske, je da EU stoji spremna podrzati reformske i evropske napore u svim nama susjedskim zemljama, ne samo u kontekstu pregovora koje već vode Crna Gora i Srbija, ne samo u kontekstu vrlo važne poruke u martu kada je zahvaljujuci diplomatksko- političkom angažmanu Hrvatske i partnera konačno donijeta odluka o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, nego i poruka koja ide prema BiH, za Hrvatsku posebno važnoj zemlji, kojoj želimo pomoći da se osiguraju jednaka prava za sva tri konsitutivna naroda i ostale narode, posebno u pogledu njihove legitimne zastupljenosti u istitucijama, i želimo podržati razgvore koji se vode izmedju Srbije i Kosova“, ističe Plenković.

On je kazao i da je poruka EU da se finansijski podržava šest susjednih zemalja u borbi pritiv Kovida-19 i da se priprema veliki paket evropske pomoći i koje ce pratiti izvještaji o narpetku ovih zemlja.

„Smatramo da smo nakon Zagrebačkog sastanka ovdje u Hrvatskoj prije 20 god. sa ovim sastankom ove godine poslali veliku poruku koja se odnosi na nase susjede i na politiku proširenja i na konkretna postignuca koja ce ostati svojevrsna zaostavština hrvatskog predsjedvanja, a to je i izmjenjena medolologija pregovora o pristupanju“, naglašava Plenković.

Pored lidera 27 država članica EU, šest šefova država ili vlada iz regiona i predstavnika međunarodnih finansijskih institucija, na sastanku učestvuju predsjednici Evropskog savjeta i Komsije, Šarl Mišel i Ursula fon ser Lajen, kao i visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Žozep Borel.

Ivan Mijanović, TVCG

INCIDENT U SKUPŠTINI SRBIJE

Predsjednik pokreta Dveri Boško Obradović napravio je danas incident u Skupštini Srbije, kada je na početku sjednice ušao u salu za zasjedanja i počeo da duva u pištaljku, pored govornice.

Predsjednica Skupštine Maja Gojković izrekla je dvije opomene Obradoviću, poslije čega mu je oduzela riječ i isključila ga sa sjednice, na kojoj je predviđeno da se raspravlja o ukidanju vanrednog stanja u Srbiji.

Gojković je potom odredila pauzu od 15 minuta, kako bi obezbjeđenje izvelo Obradovića.

On nije htio da napusti salu, nastavio je da zviždi i da viče “dolje vlada” i “dolje Vučić”, a sve vrijeme je stajao pored šefa srpske diplomatije Ivice Dačića.

Poslanici u sali uglavnom su stojali i čekali rasplet, a u jednom trentuku obezbjeđenje je prišlo Obradoviću i pozvalo da ga napusti salu, na šta je lider Dveri “zamolio da mu niko ne prilazi na manje od dva metra”.

Kako prenose mediji, Obradović je odvučen iz sale nakon guranja sa obezbjeđenjem.

U 10.40 sati nastavljena je sjednica, obraćanjem premijerke Ane Brnabić.

SPORENJE OKO ISTORIJE

Bugarska vjerovatno neće glasati za početak pristupnih pregovora EU i Sjeverne Makedonije zbog izostanka napretka u radu bilateralne komisije istoričara koji treba da usaglase zajedničku istoriju dvije zemlje, prenosi portal Euraktiv Srbija.

“Ukoliko mješovita komisija istoričara ne nastavi rad do juna i ako vlasti u Skoplju nastave da falsifikuju istoriju, Bugarska se neće saglasiti da počnu pristupni pregovori sa Sjevernom Makedonijom”, izjavio je šef delegacije vladajuće bugarske partije GERB u Evropskom parlamentu Andrej Kovačev u intervjuu za bugarski portal EURACTIV.bg, dodajuči da govori u svoje lično ime.

Kovačev je rekao da Evropska komisija treba u junu da počne pregovore o članstvu sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Tada bi trebalo da bude održana međuvladina konferencija na kojoj članice EU moraju jednoglasno da odobre početak pregovora. Tačan datum konferencije još nije određen, ali bi mogla da bude održana tokom njemačkog predsjedavanja EU u julu.

Bugarska i Sjeverna Makedonija su 2017. potpisale sporazum kojim je formirana komisija sa ciljem da se usaglasi zajednička istorija dvije zemlje.

Skoplje tvrdi da je rad komisije odložen jer su parlamentarni izbori odloženi zbog pandemije koronavirusa, ali komisija nije radila još od decembra 2019. Čak i prije odlaganja izbora, bilateralna komisija nije bila mnogo uspješna, navodi bugarski portal.

Istoričari iz komisije su se dogovorili o srednjovjekovnoj istoriji, ali se još nijesu usaglasili o borbi za oslobođenje od Otomanskog carstva, posebno zbog spora oko nacionalnog identiteta Goce Delčeva.

Delčev je bio bugarski revolucionar i jedan najistaknutijih lidera Unutrašnje makedonske revolucionarne organizacije (VMRO) koji se borio za nezavisnost Makedonije od Otomanskg carstva početkom 20. veka. I Bugarska i Sjeverna Makedonija ga smatraju svojim nacionalnim herojem.