ROMEO SAOPŠTIO

Italija smatra da ne postoje više izgovora za odlaganje početka pristupnih pregovora Evropske unije (EU) sa Sjevernom Makedonijom, kazao je italijanski ambasador u toj zemlji, Karlo Romeo.

On je naveo da se nada da će se to dogoditi do Samita EU i zapadnog Balkana u Zagrebu, prenosi Tanjug.

“Pozitivni izvještaj Evropske komisije (EK) i ponovljena preporuka za početak pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom je odlična vest i potvrda da su obje zemlje postigle značajan napredak na putu ka evropskim integracijama”, rekao je Romeo.

Kako je naveo, Italija očekuje to i smatra da konačno postoje svi uslovi za početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom.

“Uslovi za početak pregovora su bili ispunjeni i u oktobru i u julu prošle godine. Međutim, sada sve te barijere koje su postojale smatramo da su prevaziđene i da konačno možemo da očekujemo otvaranje pregovora”, istakao je Romeo.

TAČI

Kosovski predsjednik Hašim Tači izjavio je večeras da je direktan angažman SAD donio novu dinamiku u dijalog Beograda i Prištine i da se raduje skorom okončanju tog procesa, uz uzajamno priznanje Kosova i Srbije.

Tači se sinoć u Bijeloj kući sastao s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, specijalnim izaslanikom predsjednika SAD za mirovne pregovore Srbije i Kosova Ričardom Grenelom, i savjetnikom predsjednika SAD za nacionalnu bezbjednost Robertom O’Brajanom.

“Još jednom hvala predsjedniku SAD Donaldu Trampu na podršci dijalogu Kosova i Srbije. Direktan angažman SAD preko O’Brajana i Grenela donio je novu dinamiku u proces i mi se radujemo njegovom skorom okončanju, uz uzajamno priznanje”, naveo je Tači na Tviteru.

Američki Savjet za nacionalnu bezbjednost (NSC) objavio je večeras na Tviteru da su odnosi Srbije i Kosova od velikog značaja za administraciju predsjednika SAD Donalda Trampa.

NSC, tijelo koje savjetuje američkog predsednika u oblasti nacionalne bezbjednosti i spoljne politike, objavio je to uz fotografiju sa sinoćnjeg sastanka Vučića, Tačija, Grenela i O’Brajana.

Poslije sastanka, Vučić je sinoć novinarima iz Srbije rekao da je s Tačijem imao uobičajen razgovor i da Beograd čeka ukidanje kosovskih taksi na robu iz Srbije kako bi mogao da bude nastavljen dijalog s Prištinom o suštinskim pitanjima.

Tači je sinoć za Radio Slobodna Evropa kazao da je sastanak bio korektan i konstruktivan, “bez nečeg posebnog” i dodao da su razgovarali “o neophodnosti mirovnog riješenja pitanja između Kosova i Srbije i o mogućnosti postizanja konačnog sporazuma”.

Na Fejsbuku je Tači sinoć napisao da očekuje da mu se “odmah, u srijedu ili četvrtak”, omogući da u Skupštini Kosova izvijesti poslanike i građane Kosova o sastancima u Vašingtonu i posebno o sastanku s Vučićem.

NOVI PREMIJER SLOVENIJE

Slovenački parlament danas je dao podršku predsjedniku Slovenačke demokratske stranke (SDS) Janezu Janši da postane novi premijer. Janša je dobio glasove 52 od ukupno 90 poslanika.

Slovenački predsjednik Borut Pahor 26. februara je zvanično predložio Janšu za mandatara za sastav nove vlade, pošto su četiri stranke postigle sporazum o formiranju koalicije.

Njegovo imenovanje za mandatara uslijedilo je poslije ostavke u januaru Marjana Šareca na mjesto premijera, pošto je rekao da njegova manjinska vlada ne može dobro da obavlja svoj posao.

Sporazum o koaliciji postigli su SDS, Stranka modernog centra (SMC), Nova Slovenija (NSi) i Demokratska partija penzionera (DeSUS).

Janša sada ima zadatak da sastavi vladu, o čemu parlament opet odlučuje većinom glasova.

Janšina SDS je vodila na slovenačkim parlamentarnim izborima 2018. ali druge grupe u parlamentu su prvobitno odbile da sarađuju sa strankom zbog njenog tvrdog antiimigrantskog stava i desničarskih stavova.

Janša je blizak mađarskom premijeru Viktoru Orbanu, koji ga je javno podržao za vrijeme izborne kampanje 2018.

Šezdesetjednogodišnji Janša, koji je postao poznat kao disident u bivšoj Jugoslaviji, već je dva puta bio premijer Slovenije.

POLA NACIJE SA PROBLEMOM

Hrvatska ima najveću stopu debljine među odraslim muškarcima u zemljama EU, a prekomjerna telesna masa može se povezati s padom očekivanog trajanja života za čak 3,5 godine u sljedećih 30 godina, upozoreno je danas povodom Svjetskog dana debljine, 4. marta.

Kako prenosi Hina, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) saopštio je da je debljina jedna od najvećih javnozdravstvenih briga 21. vijeka, hronična bolest od koje na globalnom nivou pati 650 miliona odraslih osoba.

Prema Evropskoj zdravstvenoj anketi, u Hrvatskoj svaka druga odrasla osoba ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, upozorava HZJZ.

“Analiza Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj u Hrvatskoj pokazuje da se u sljedećih 30 godina prekomjerna tjelesna masa može povezati s padom očekivanog trajanja života za čak 3,5 godine, što Hrvatsku smješta u sam vrh zemalja OECD”, dodaje se.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da se debljina od 80-ih godina prošlog vijeka u zemljama EU utrostručila, a posebno zabrinjava da 75 posto oboljelih od prekomjerne tjelesne mase nije svjesno svog problema, dok svaki peti ne preduzima nikakve mjere za liječenje.

U Hrvatskoj već svaki treći osmogodišnjak ima problema s prekomjernom tjelesnom masom, debljina se javlja u sve ranijoj životnoj dobi i donosi dugoročne i ozbiljne posljedice po zdravlje djece, naveo je HZJZ povodom povodom Svjetskog dana debljine, 4. marta.

ZBOG KORUPCIJSKE AFERE

Glumac Emir Hadžihafizbegović ipak neće biti novi ministar kulture u vladi sarajevskog kantona, a ta fotelja izmakla mu je zbog korupcijskog skandala povezanog s kadrovskom politikom unutar Stranke demokratske akcije (SDA), objavili su lokalni mediji.

Sarajevski odbor SDA u ponedjeljak veče donio je odluku da kandidat za ministra kulture, umjesto Hadžihafizbegovića, bude javnosti nepoznati Kenan Alikadić, sadašnji direktor jednog od opštinskih centara kulture.

Odluka je uslijedila neposredno nakon što je ostavku na sve stranačke dužnosti podnio Asim Sarajlić, potpredsjednik SDA i šef njene važne kadrovske komisije.

Sarajlić, koji slovi za osobu od posebnog povjerenje predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, ostavku je ponudio nakon što je prošle sedmice u javnosti procurila snimka razgovora u kojemu on sugovornicima objašnjava kako je “kupovinom” nekih članova stranke osigurao ko će biti novi predsjednik njenog kantonalnog odbora.

Jednom od “kupljenih” Sarajlić je obećao kako će mu zaposliti ženu u nekoj od institucija kulture, kada Hadžihafizbegović preuzme ministarsku dužnost. Kazao je kako je to “završeno” jer mu je “glumac dužan”.

Nakon toga dio SDA-ovih zastupnika u skupštini Sarajevskog kantona najavio je kako neće glasati za novu vladu u kojoj bi sjedjele javno kompromitovane osobe. To je na kraju dovelo do toga da je bez ministarske pozicije ostao Hadžihafizbegović, kako bi nova vlada uopšte mogla biti izabrana jer SDA, zajedno sa zastupnicima iz Demokratske fronte (DF) Željka Komšića i Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića, u kantonalnoj skupštini ima tek jedan glas više od bloka okupljenog oko ljevice.

“Nijesmo željeli da novi premijer i nova vlada budu taoci unutarstranačkih odnosa u SDA”, kazao je anonimni izvor iz vrha stranke kako ga citira portal “Dnevnog avaza”.

KORONAVIRUS U HRVATSKOJ

U Hrvatskoj je potvrđen deveti slučaj zaraze korona virusom i to kod vozača koji je odlazio po robu u zahvaćena područja u Italiji, saopštila je jutros hrvatska služba civilne zaštite.

U saopštenju se ne navodi odakle je zaražena osoba, ali regionalna N1 televizija precizira da je riječ o Varaždinu.

Od preostalih oboljelih, tri osobe su iz Zagreba, a petoro iz Rijeke, i svi su blisko povezani.

Prvi zaraženi u Zagrebu bio je od 19. do 21. februara s djevojkom u Milanu na utakmici Lige prvaka, dok je prvi oboljeli u Rijeci muškarac koji radi u Parmi u Italiji.

Svi oboljeli su pod zdravstvenim nadzorom.

EVROPSKA KOMISIJA

Evropska komisija je pozitivno ocijenila napredak Sjeverne Makedonije i Albanije u reformskom procesu i ponovo preporučila otvaranje pristupnih pregovora te dvije zemlje sa EU.

U dokumentu o Sjeverenoj Makedoniji u koji je agencija Beta imala uvid podsjeća se da je u svjetlu značajnog napretka i ispunjenja uslova koje je postavio Savjet u junu 2018, Evropska komisija u prošlogodišnjem paketu proširenja preporučila otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom.

Sjeverna Makedonija je pojačala napore i ostvarila dodatne opipljive i održive rezultate u ključnim oblastima koje su navedene u zaključcima Savjeta iz juna 2018. Shodno tome, osnove preporuke Komisije za 2019. za otvaranje pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i dalje važe, navodi se u dokumentu Evropske komisije.

U dokumentu se takođe navodi da je Sjeverna Makedonija ostvarila opipljive rezultate u kontinuiranom sprovođenju reformi vezanih za EU kao i u dobrosusjedskim odnosima.

Kada je riječ o reformama, zemlja se posebno fokusirala na oblasti koje su identifikovane u zaključcima Savjeta koji obuhvataju pravosudne reforme i proaktivne istrage, krivično gonjenje i pravosnažne presude u slučajevima korupcije i organizovanog kriminala, uključujući i onih na visokom nivou, dodaje se.

U posebnom dokumentu o Albaniji navodi se da je ta zemlja ostavila konkretne rezultate u kontinuiranom sprovođenju reformi vezanih za EU i da je u oblasti identifikovanim u Zaključcima Savjeta ostvaren napedak.

Uprkos preporukama Evropske komisije, Sjeverna Makedonija i Albanija na samitu EU u oktobru 2019. nijesu dobile datum za početak pristupnih pregovora sa EU zbog protivljenja Francuske.

DOBRA KOORDINACIJA ZA Z.BALKANOM

Evropska unija ima dobru koordinaciju sa zemljama Zapadnog Balkana, posebno sa zemljama kandidatima kada je riječ o situaciji sa izbjeglicama, kazao je portparol Evrposke komisije za vanjsku politiku i bezbjednost Peter Stano.

“Naučili smo lekcije tokom 2015, kada su zemlje regiona Zapadnog Balkana bile prve na udaru talasa migranata i imamo dobru koordinaciju sa njima”, kazao je Stano, javlja dopisnik TVCG iz Brisela.

Dodao je i da će ministri unutrašnjih poslova odlučiti o koordinaciji sa zemljama Zapadnog Balkana.

Zbog situacije na tursko-grčkoj granici tokom ove sedmice biće održan vanredni sastanak ministara vanjskih poslova EU.

Iz EK su poručili da rješenje u Siriji mora da bude pod okriljem UN-a.

Fronteks očekuje snažan pritisak izbjeglica

Agencija za zaštitu spoljnih granica Evropske unije (Fronteks) objavila je povjerljivi izvještaj u kom navodi da očekuje snažno zaoštravanje stanja na spoljnim granicama EU, prenosi danas Hina pisanje njemačkog dnevnika Velt.

“U sljedećim danima će biti teško zaustaviti rijeku ljudi koji su krenuli prema Grčkoj i Bugarskoj”, stoji u procjeni Fronteksa.

U dokumentu se navodi da će biti teško zaustaviti pritisak migranata “čak i ako turske vlasti ponovno zatvore granice”.

Fronteks je bezbjednosnu situaciju na tursko-grčkoj granici ocijenio kao alarmantnu. U pokretanju migrantskih masa važnu ulogu, kako se navodi, igraju i društvene mreže.

“Vijesti koje se prenose preko društvenih mreža povećavaju mogućnost masovnog pokretanja iz Turske u smjeru granica EU”, stoji u procjeni Fronteksa.

Sjeverna Makedonija rasporedila dodatne policijske i vojne snage

Sjeverna Makedonija je na granici sa Grčkom povećala broj policajaca i vojnika zbog potecijalnog novog talasa migranata, saopštila je danas vlada u Skoplju.

Nije navedeno koliko je novih policajaca i vojnika raspoređeno na južnoj granici, ali je istaknuto da je moguće dodatno povećavanje u slučaju daljeg porasta broja migranta.

To je saopšteno nakon sastanka vladinog Upravljačkog komiteta za koordinaciju i upravljanje sistemom za upravljanje krizama, koji je razmatrao najnovije stanje u borbi sa eventualnim novim talasom migranata.

Kako je istaknuto, Sjeverna Makedonija ima uspostavljen sistem za borbu sa eventualnim talsom migranta i sve nadležne institucije aktiviraju svoje operativne planove.

Taj sistem, navodi se, uspostavljen je za vrijeme prethodne izbjegličke krize i “spreman je i funcionalan da odgovori na izazove sa kojima bi se Sjeverna Makedonija suočila kao tranzitna zemlja”.

Srbija pojačala nadzor granica

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović razgovarao je danas u Beogradu s ministrom spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peterom Sijartom o saradnji dvaju zemalja, kao i o aktuelnoj migratornoj situaciji.

Stefanović je upoznao Sijarta s mjerama pojačanog nadzora državne granice koje je Srbija preduzela i ocijenio da je trenutna situacija stabilna, kao i da Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) prati dešavanja na grčko-turskoj granici, navodi se u saopštenju MUP.

Sijarto je istakao da će Mađarska nastaviti s upućivanjem svojih policijskih službenika na srpsko-makedonsku granicu u okviru projekta Evropske unije “Upravljanje migracionom situacijom”.

U HRVATSKOJ

U Hrvatskoj je potvrđen osmi slučaj zaraze koronavirusom, a riječ je o bliskom kontaktu oboljele osobe iz Rijeke, saopštila je jutros hrvatska služba civilne zaštite.

Od ukupnog broja oboljelih tri osobe su iz Zagreba, a petoro iz Rijeke, i riječ je o blisko povezanim ljudima.

Prvi zaraženi u Zagrebu bio je od 19. do 21. februara s djevojkom u Milanu na utakmici Lige prvaka, dok je u Rijeci prvi oboljeli muškarac zaposlen u Parmi u Italiji.

Svi oboljeli su pod zdravstvenim nadzorom.

Generalnih zabrana javnih okupljanja u Hrvatskoj i dalje nema, s obzirom na epidemiološku situaciju, ali iz Službe civilne zaštite su apelovali na sve koji su bili na područjima zahvaćenim koronavirusom da, u interesu javnog zdravstva, ne dolaze na javna okupljanja. Apel se odnosi na osobe koje su bile na području Kine, Japana, Hong Konga, Singapura, Južne Koreje, Irana, te talijanskih pokrajina Lombardija, Veneto, Emilia Romagna i Pijemonte.

MINISTAR SAOPŠTIO

Rezultati uticaja koronavirusa u Hrvatskoj se već vide i imaće određenih uticaja na privredu, saopštio je hrvatski ministar ekonomije Darko Horvat i dodao da je razmjere teško konkretno predvidjeti u ovom trenutku.

On je, gostujući na zagrebačkoj N1 televiziji, kazao da u prva dva mjeseca na EU nivou bilježe dva miliona manje dolazaka kineskih turista.

“Hrvatski turizam će trpjeti, ali je teško predvidjeti u ovom trenutku koliko”, dodao je Horvat.

On je naveo da je u februaru vrijednost izvezene robe iz Hrvatske u Kinu pala sa 141 milion dolara na 50 miliona dolara.

“Efekti u ovom trenutku dolaze na sto, ali najbitnije je reći da ne smijemo dozvoliti da nam panika uđe u svakodnevicu ili remeti mirnoću kojom smo protekle tri godine doprinosili ekonomskom rastu”, rekao je Horvat.

On je kazao da uobličavaju metodologije kako ublažiti posljedice. Horvat, međutim, smatra da hrvatska ekonomija ima određenu žilavost i da može rasti na zdravim osnovama.