HRVATSKA

Priznanje glavnog državnog tužioca Hrvatske Dražena Jelenića da je član masonske lože izazvalo je niz reakcija, a očekuje se da se o tome danas oglasi i Vlada.

Jelinić je jutros rekao da zasad ne razmišlja o ostavci, prenijela je regionalna N1 televizija. On je dodao da je postao mason, jer mu je to “imponovalo”.

Hrvatski mediji propituju Jelinićevu vjerodostojnost i nepristrasnost budući da je član udruženja, posebno nekog tajnog poput masonske lože, i da se našao u istrazi afere vezane za ucjenjivanje oftamologa Nikice Gabrića, osnivača i direktora Specijalne bolnice za oftalmologiju Svjetlost, takođe masona.

Zbog sumnje da su počinili krivično djelo pokušaja iznude, zagrebačka policija privela je u petak troje novinara nedjeljnika 7Dnevno. Uhapšeni su zbog sumnje da su ucjenjivali Gabrića tražeći od njega 200.000 kuna (oko 27.000 eura) koje bi platio kroz oglase u njihovom listu, da ne bi objavili fotografije ceremonije masonske lože kojoj on pripada. On je to navodno odbio i serija tekstova u kojoj ga nazivaju šefom masonske lože je objavljena.

Po priznanju da je član masonske lože, glavni državni tužilac je rekao novinarima da je Gabrić pokušao da utiče na tok predistrage protiv troje novinara, od kojih je jedan takođe mason.

Jelinić je za agenciju Hina rekao da je član masonske lože od marta 2018. i da je pozvan da pristupi udruženju na čijem čelu tada nije bio Nikica Gabrić. On je ispričao da je pošto je primljen u udruženje građana Veliki Orijent učestvovao na još jednom sastanku tog udruženja koje je, zajedno s još nekoliko članova, napustio kada je udruženje preuzeo Gabrić u oktobru 2018. Oni su formirali istovrsno udruženje čiji je i on član.

Vezano za slučaj iznude Nikice Gabrića, Jelinić je juče poslao saopštenje u kojem je naveo da je o svemu obaviješten od svog zamjenika i da je tokom predistražne faze postupka Gabrić pokušao da utiče na njega.

On je odbacio bilo kakav sukob interesa u tom slučaju.

U saopštenju je napisao da je masonsko udruženje, čiji je član, udruženje građana registrovano u skladu s hrvatskim zakonima i da je podatak o članstvu individualna stvar svakog člana, pri čemu je samo član lično ovlašćen da taj podatak učini javnim. Takođe je naveo i da “dužnost pomaganja među članovima nikako ne uključuje pomoć koja bi bila protivzakonita”.

PREMIJER FEDERACIJE BIH

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić odbacio je danas zaključke Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) koje se tiču definisanja granične linije između Republike Srpske i Federacije BiH.

On je poručio da Federacija BiH nije, niti će ikada učestvovati u bilo kakvim razgovorima koji se tiču granične linije.

Tim zaključkom NSRS zadužila je Vladu RS da nastavi ranije započete pregovore s Vladom BiH s ciljem definisanja granične linije među entitetima i to u skladu sa Aneksom II Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

Usvojeno je osam zaključaka, kojima Narodna skupština RS, između ostalog, obavezuje predstavnike RS u institucijama BiH da predlože u Parlamentarnoj skupštini BiH usvajanje Zakona o prestanku mandata stranih sudija i izboru domaćih sudija u Ustavni sud BiH.

Sjednica Predsjedništva Bosne i Hercegovine zakazana je za danas, a to će biti prva sjednica nakon što je NSRS usvojila zaključke koji se odnose na Ustavni sud BiH.

Član Predsjedništva BiH i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik u medijskim istupima najavio je da predstavnici RS-a u državnim institucijama neće učestvovati u odlučivanju o bilo kakvim pitanjima dok se ne osigura odlazak stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH.

Dnevni red današnje sjednice Predsjedništva BiH na zvaničnoj web stranici nije objavljen, ali kako mediji u RS-u javljaju, Dodik je najavio da će zatražiti raspravu o imenovanju novog stranog suca kojeg imenuje Evropski sud za ljudska prava, jer Dodik tvrdi da mu prijedlog za imenovanje nije pružen na uvid.

Podsjećamo, posljednja sjednica Predsjedništva BiH održana je 3. februara prije nego je Ustavni sud BiH neustavnim proglasio član Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji se tiče pitanja državne imovine.

Iz Predsjedništva je takođe najavljeno da će se po završetku sjednice medijima obratiti član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović koji je ranije izjavio da zaključci NSRS-a ne mogu proizvesti bilo kakvo pravno dejstvo, jer BiH funkcionira na osnovu Ustava BiH, a ne na osnovu protivustavnih zaključaka NSRS-a.

REAKCIJE U BIH NA DODIKOVE IZJAVE

Odluke parlamenta Republike Srpske i izjave Milorada Dodika da će se taj entitet odvojiti od BiH i naći način za neki državni oblik sa Srbijom, izazvali su buru reakcija zvaničnika u BiH.

Predsjednik SDA i nekadašnji bošnjački član Predsjedništva BiH, je juče izjavio da misli da stanje nije takvo da će se BiH ponovo morati braniti oružjem, ali je takođe ocijenio da je sadašnja kriza krajnje ozbiljna, prenio je Index.hr.

“Ako sruše mirovni sporazum, srušiće mir. Ne dao bog da se krene u takav jedan scenario”, kazao je Izetbegović u intervjuu za sarajevsku televiziju “Hayat”.

Kazao je i da je problem u tome što i srpska i hrvatska strana traže izmjenu ustava po svojim mjerilima, ali da je SDA odlučan da ne popusti pred ucjenama.

“Neka izvole, ući ćemo u krizu, a videćemo ko će najduže izdržati. Mi alternative nemamo. Ovde treba tvrdo igrati”, kazao je Izetbegović.

Ponovo je pozvao predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića da razmisli kuda ga vodi javno proklamirano savezništvo s Dodikom.

“Uporno upozoravam Čovića da ne ide u tom smjeru u kojem je išao (Mate) Boban s (Radovanom) Karadžićem svojevremeno. Kada se sve završilo, pola Hrvata u ovoj zemlji nije bilo, a radi jedne lavirajuće politike koja je bila nedosljedna. Nepravedno je staviti se u ovom času na stranu Dodika zbog Hrvata koje je on u RS-u pomnožio s nulom. Hrvati se tamo ni za šta ne pitaju”, kazao je Izetbegović.

Incko: Entiteti u BiH nemaju pravo da se otcijepe

Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko izjavio je da je uvjeren da do referenduma u Republici Srpskoj neće doći, zbog prošlosti.

“Čak i ako bi se referendum desio, ne bi imao zakonske validnosti”, rekao je Incko za televiziju N1.

On je dodao da će OHR insistirati na poštovanju Dejtonskog sporazuma kojim je zagarantovan suverenitet i integritet Bosne i Hercegovine, kao i da postoji i Ustav BiH.

“Po Dejtonskom sporazumu, entiteti nemaju pravo da se otcijepe. Otcjepljenje bi bilo prekoračenje crvene linije, a međuentitetska linija nije nikakva granica”, rekao je on.

Takve linije, objašnjava, postoje u Hrvatskoj kao županije, a u Njemačkoj kao pokrajine.

“Ali sve je to BiH koja vuče svoj teritorijalni suverenitet i ne smijemo zaboraviti da je BiH primljena u UN kao jedinstvena država 1992. godine, zajedno sa Slovenijom, Hrvatskom. Sve su primljene isti dan u UN i to je oslonac i temelj za BiH. Unutrašnje granice su se mijenjale u Dejtonu, ali samo unutrašnje”, naveo je Incko.

KOSOVO

Policija Kosova (PK) je potvrdila da je danas popodne u naselju “Bujana” u opštini Gnjilane jedna pripadnica policije ubila roditelje i dvojicu braće i izvršila samoubistvo.

Mediji javljaju da je u ruci pokojne Valjdete Blaca nađeno vatreno oružje.

Na konferenciji za štampu predstavnika Policije Kosova, tužilaštva i Policijskog inspektorata je rečeno da je pripadnica policije ubistvo izvršeno službenim pištoljem.

Za sada nema službenih informacija o motivima ubistva, komšije su, prenosi portal Insajderi.com, izjavile da je ona u policiji od svoje 18 godine i da je u posljednje vrijeme imala psihičkih problema.

Na mjestu ubistva i samoubistva su i direktor kosovske policije Rašit Ćalaj i drugi visoki zvaničnici, kao i gradonačelnik Gnjilana, Ljutfi Haziri koji je zatražio da se sjutrašnji dan proglase danom žalosti na Kosovu.

NA INAUGURACIJI MILANOVIĆA

Novi predsjednik Hrvatske Zoran Milanović danas je položio predsjedničku zakletvu, a inauguracija je počela izvođenjem hrvatske himne koju je otpjevala Josipa Lisac uz klavirsku pratnju Zvjezdana Ružića.

Za razliku od ranijih predsjedničkih inauguracija na Markovom trgu, gdje su sjedišta Vlade i Sabora, inauguracija Zorana Milanovića bila je daleko skromnija i održana je u podne u kabinetu predsjednika na Pantovčaku.

Na svečanosti je bilo svega 40 zvanica – najviši državni funkcioneri, uključujući i odlazeću predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović i dvojicu bivših predsjednika – Stjepana Mesića i Ivu Josipovića, porodica izabranog predsjednika i članovi njegovog izbornog tima.

Zvanice su pozvane po funkcijama, tako da na inauguraciji nije bilo predsjednika stranaka, diplomata, kao ni predstavnika vjerskih zajednica.

NOVI PREDSJEDNIK HRVATSKE

Zoran Milanović položio je danas zakletvu i tako postao peti predsjednik Hrvatske i treći, koji dolazi iz Socijaldemokratske partije, stranke lijevog centra.

Milanović u svom prvom predsjedničkom obraćanju, neposredno nakon polaganja zakletve, govorio je u skladu s kampanjom koja ga je dovela do Pantovčaka, šireći poruke tolerancije, jedinstva i socijalne pravde.

Na početku svog obraćanja kazao je da je jedno istina, a drugo volja naroda, te da je način kako to držati odvojeno uloga nezavisnosti svake vlasti te brana tiraniji.

“Ratovi su gotovi, naša je obaveza da se ni jedan građanin ne osjeća prestrašeno ni uskraćeno, bez obzira na razloge. Naša budućnost zavisi od kvalitete školovanja, a Hrvatska je danas dovoljno imućna da obrazovanje može biti dostupno svima”, kazao je Milanović.

Novi hrvatski predsjednik kazao je i ne namjerava da bude korektivni već konstruktivni faktor vlasti i da Hrvatska država treba da bude država svih.

Inauguracija je po prvi put održana na Pantovčaku, rezidenciji predsjednika RH, a ne na trgu Svetog Marka, gdje se ranije odvijala.

Prije polaganja svečane zakletve himnu je otpjevala Josipa Lisac, a nakon Milanovićevog govora klapa Sveti Juraj otpjevala je pjesmu “To je tvoja zemlja”.

Potpisivanjem zakletve Milanović je postao predsjednik Hrvatske i na tu dužnost će stupiti sjutra nakon što bude obavljena primopredaja funkcije od bivše predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.

EK PONOVILA STAV

Evropska komisija (EK) je ponovila stav da pristupni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom treba da počnu što prije, imajući u vidu činjenicu da su te dvije države ispunile uslove za otvaranje pregovora sa Evropskom unijom (EU).

Iz EK očekuju da se otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom može dogoditi prije Samita EU i Zapadni Balkan koji je najavljen u maju u Zagrebu.

Portparolka evropskog komesara za proširenje i susjedsku politiku, Ana Pisonero istakao je da Komisija smatra da su obje zemlje ispunile kriterijume za početak pregovora.

“Komisija ostaje pri stavu i preporuci da se otvore pregovore što je prije moguće jer su obje zemlje učinile ono što je bilo traženo i nastavile reforme”, rekla je Pisonero, prenosi Tanjug.

Ona je kazala da je EK spremna i da se nada da je moguće da se dogodi prije samita EU i Zapadnog Balkana u Zagrebu, ali da ne mogu da predvide kako će se države-članice odnositi po tom pitanju.

Na neformalnom sastanku EU sa liderima Zapadnog Balkanu u nedjelju, predsjednica EK Ursula fon der Lajen je naglasila da je interes EU da se približe ove dve zemlje Briselu, ocenjujući to kao “prioritet Komisije”.

Francuski predsjednik Emanuel Makron na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji je izjavio da će, ukoliko rezultati vanrednih izvještaja EK za Sjevernu Makedoniju i Albaniju budu pozitivni, podržati početak pregovora EU sa Skopljem i Tiranom.

Vanredni izvještaji o napretku Sjeverne Makedonije i Albanije očekuju se početkom marta.

U BEOGRADU

Izlaganje završnih riječi na suđenju Darku Šariću i grupi njegovih 16 saradnika optuženih za pranje 22 miliona eura u Srbiji, danas je ponovo odloženo, zbog izostanka branilaca šest optuženih.

Zbog nedolaska na završnicu suđenja, sud je advokatima izrekao novčane kazne od po 120.000 dinara.

Ovo je, inače, 23. put kako se suđenje za pranje para odlaže.

Ovog puta suđenje je odloženo za 23. mart i planirano je da traje cijelu sedmicu, zaključno sa 27. martom. Suđenje će se držati u Specijalnoj sudnici Okružnog zatvora u Beogradu.

Inače, advokati su dopisom od suda tražili da se završne riječi na ovom suđenju odlože do okončanja sjednice Apelacionog suda po žalbama na prvostepenu presudu kojom je Šarić zbog organizovanja grupe za krijumčarenje kokaina, u decembru 2018. godine, osuđen na 15 godina zatvora.

Apelacioni sud će početi da razmatra žalbe 24. februara na javnoj sjednici koja je planirana za 10 radnih dana.

Inače, izlaganje završnih riječi na suđenju za pranje para odlaže se od septembra 2019. godine.

Krajem januara je bilo odloženo zbog izostanka Šarićevog branioca po službenoj dužnosti, koji mu je dodijeljen prošle jeseni, nakon što je optuženi otkazao punomoćje svim svojim izabranim advokatima.

Zbog otkazivanja punomoćja, suđenje je bilo odloženo za više od dva mjeseca, a među razlozima za odlaganje bili su i zahtjevi ovog optuženog za izuzeće predsjednika sudskog vijeća Siniše Petrovića, od kojih nijedan nije usvojen.

Nakon što budu okončane završne riječi tužilaštva, optuženih i njihovih advokata, sud će zakazati izricanje prvostepene presude.

Pored Šarića, za pranje para u Srbiji, ubacivanjem “prljavog novca” u legalne tokove, optuženo je još 16 osoba.

Tužilaštvo tvrdi da su Šarić i ostali “oprali” oko 22 miliona eura, zarađenih prodajom kokaina, a optuženi su to negirali.

Prema navodima optužnice za pranje para, novac od prodaje kokaina koji je nabavljan u zemljama Južne Amerike prebacivan je u Srbiju preko ofšor kompanija i uplaćivan na račune domaćih preduzeća i pojedinih banaka.

Ova sredstva korišćena su za privatizaciju društvenih preduzeća, ali i kupovinu nekretnina i zemljišta.

Novac je, između ostalog, ulagan i u novosadski “Putnik”, “Mitrosrem” iz Sremske Mitrovice, “Palić” iz Subotice, brojne nekretnine na Zlatiboru.

Optuženi se, međutim, brane da su investirali u preduzeća i zemljišta, ali i da je riječ o legalno zarađenom novcu.

Pored Šarića, u ovom slučaju optuženi su Nebojša Jestrović, Andrija Krlović, Predrag Milosavljević, Radovan Štrbac, Zoran Ćopić, Marinka Vučetić, Dubravka Štrbac, Stevica Kostić, Boban Stojiljković, Bojan Stanojković, Erdin Aguš, Goran Vučković, Nebojša Spasić, Nemanja Krstajić, Goran Bogdanović i Marko Dabović.

Šarić se, nakon višegodišnjeg bjekstva, 18. marta 2014. godine predao srpskim vlastima, nakon čega je uhapšen i od tada se nalazi u pritvoru.

DONATORSKA KONFERENCIJA U BRISELI

Na Međunarodnoj donatorskoj konferenciji “Zajedno za Albaniju” skupljeno je 1,15 milijardi eura, objavio je komesar za proširenje Oliver Varhelji. On je kao predsjedavajući donatorskom konfrencijom koju je u Briselu organizovala EU izjavio da je ponosan zbog cifre koja je skupljena za obnovu zemljotresom pogođene Albanije.

“Jaka poruka koju smo poslali albanskom narodu jeste da mi brinemo”, naveo je Varhelji na svom Tviter nalogu.

On je najavio da će se vrlo brzo krenuti u primjenu skupljenih sredstava za rekonstrukciju i rehabilitaciju Albanije.

Albanski premijer Edi Rama izjavio je danas da ni u najluđim snovima nije očekivao da će se na međunarodnoj donatorskoj konferenciji za saniranje posljedica prošlogodišnjeg zemljotresa u Albaniji prikupiti tako velika svota novca.

“Ovo je izvan mojih najluđih maštanja”, izjavio je Rama na kraju konferencije, koja je održana u Briselu, prenosi Rojters.

Premijerka Srbije Ana Brnabić na donatorskoj konfrenciji u Briselu je rekla da je Vlada Srbije izdvojila dva miliona eura kao pomoć u rekonstrukciji zemljotresom pogođene Albanije.

PREDSJEDNIK HRVATSKE

Novi predsjednik Hrvatske Zoran Milanović danas će preuzeti funkciju od odlazeće šefice države Kolinde Grabar-Kitarović, koju je kao kandidat stranaka lijevog centra pobijedio u drugom krugu izbora 5. januara.

Za razliku od ranijih predsjedničkih inauguracija na Markovom trgu, gdje su sjedišta Vlade i Sabora, inauguracija Zorana Milanovića biće daleko skromnija i održaće se u utorak u podne u kabinetu predsjednika na Pantovčaku.

Na svečanost je pozvano 40 zvanica u tri kategorije – državni funkcioneri, uključujući i dvojicu bivših predsjednika – Stjepana Mesića i Ivu Josipovića, porodica izabranog predsjednika i članovi njegovog izbornog tima.

Zvanice su pozvane po funkcijama, tako da na inauguraciji neće biti predsjednika stranaka, diplomata, kao ni predstavnika vjerskih zajednica.

Pozvani su predsjednik Vlade i uži kabinet, predsjednik i potpredsjednici Sabora, načelnik Glavnog štaba Hrvatske vojske, predsjednik i sudije Ustavnog suda, pred kojima će Milanović položiti zakletvu.

Potom je predviđeno obraćanje novog predsjednika, a zatim i primopredaja dužnosti.

Ceremonija inauguracije biće održana u svečanoj dvorani, a himnu će otpjevati Josipa Lisac.

Iako se još ne zna ko će sve biti u predsjedničkom timu Zorana Milanovića, poznato je da će mu nekadašnji direktor Sigurnosno-obavještajne agencije Dragan Lozančić biti savjetnik za nacionalnu bezbjednost i odbranu.

Lozančić je s te pozicije morao da ode još 2016. zbog insistiranja odlazeće predsjednice Grabar-Kitarović, a trenutno je savjetnik potpredsjednika Vlade Davora Božinovića, ministra unutrašnjih poslova.

Bivši premijer vlade lijevog centra Zoran Milanović iz opozicione Socijaldemokratske partije u drugom krugu izbora, 5. Januara, pobijedio je Kolindu Grabar-Kitarović iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).

Novi predsjednik Hrvatske rođen je u Zagrebu 1966. gdje je diplomirao pravo.

Radio je u Ministarstvu spoljnih i evropskih poslova tokom 1990-tih, a poslije smrti Ivice Račana 2007.godine izabran je za predsjednik SDP-a, vodeće stranke lijevog centra u Hrvatskoj.

Koalicionu Vladu lijevog centra vodio je od kraja 2011. do početka 2016.

Poslije gubitka parlamentarnih izbora kada nije uspio da formira Vladu, podnio je ostavku na mjesto predsjednika stranke i posvetio se privatnom biznisu.

Kampanju je vodio pod sloganom “Normalno, predsjednik s karakterom” ističući da će se kao predsjednik boriti protiv nepravde, nasilja, korupcije, štititi slabije i ljudska prava, kao i zalagati se za ravnopravnost svih građana.

Iako to ranije nije navodila kao mogućnost, odlazeća predsjednica Grabar-Kitarović je nedavno podnijela zahtjev da joj se dodijeli Kabinet bivšeg predsjednika Hrvatske.

Po Zakonu o posebnim pravima predsjednika Hrvatske po prestanku mandata, ona ima pravo na kabinet, vozača i dva službenika.

Ta prava može koristiti pet godina po prestanku mandata.

Uz to, ona će imati pravo na naknadu u prvih šest mjeseci u visini sadašnje plate, dok će u drugih šest mjeseci imati pravo na pola plate.

Njen prethodnik na predsjedničkoj funkciji Ivo Josipović (SDP) nije koristio to pravo, već se po prestanku mandata vratio na Pravni fakultet u Zagrebu.

Kabinet bivšeg predsjednika koristio je Stjepan Mesić, koji je na čelu Hrvatske bio u dva petogodišnja mandata.