U SLOVENIJI

Slovenačka policija otvorila je istragu zbog sumnje na zloupotrebu položaja i prevaru u bivšem nacionalnom avio-prevozniku, Adriji ervejzu.

Kompanija Adrija ervejz proglasila je bankrot 30. septembra prošle godine, nakon što je njom tri godine upravljao njemački fond 4K invest.

U ovom slučaju, državne službe ispituju navode o zloupotrebama u poslovanju i nestanku oko 5.000 dolara iz kompanijskog sefa neposredno nakon kraha firme.

Trentno su u toku predistražne radnje, piše portal “Exyuaviation”.

Janez Pustatičnik, stečajni upravnik kompanije, rekao je za slovenački list “Delo” da će revizori pročešljati poslovanje kompanije u toku tog mjeseca, kao i da sada nema konkretnih saznanja o zloupotrebama.

Kompanije povezane sa 4K Investom, uključujući i bivšeg vlasnika Adrija ervejza AA International Aviation Holding, ušle su u proces likvidacije nakon kolapsa nacionalnog avio-prevoznika prošle godine. Zatvaranje tih kompanija otežava državnim organima istragu i pristup neophodnoj dokumentaciji.

Vjeruje se da je fond izvlačio novac iz Adrija ervejza i potpisao određen broj veoma štetnih konsultantskih ugovora u ime slovenačke avio-kompanije sa drugim kompanijama u svom vlasništvu.

Nakon kraha Adrije, 4K Invest je iščezao iz poslovnih registara u jednom broju zemalja. Sajt fonda je nedostupan, a kompanijski brojevi telefona pogašeni.

Fond je imao kompanije registrovane u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Luksemburgu i na Malti.

RAMA O PUTU KA EU

Albanski premijer Edi Rama pozdravio je mogućnost da će njegova zemlja, zajedno sa Sjevernom Makedonijom, u martu dobiti zeleno svjetlo o otvaranju pristupnih pregovora sa Evropskom unijom.

U izjavi za Radio Slobodna Evropa, Rama je naglasio da je Makronova izjava dobra vijest koja ide u pravom smjeru.

Francuski predsjednik Emmanuel Makron rekao je u subotu na Minhenskoj konferenciji, da će, ukoliko rezultati izvještaja Evropske komisije u martu o Sjevernoj Makedoniji i Albaniji budu pozitivni, podržati otvaranje pregovora za te dvije zemlje.

Za albanskog premijera, otvaranje pristupnih pregovora, je samo početak dugačkog procesa.

“Bez obzira kakav će biti ishod u martu, mi nismo stigli do kraja. Kraj će biti za nas, trenutak kada mi budemo država koja je u potpunosti u skladu sa EU vrijednostima”, rekao je Rama.

Kako je naveo, riječ je o procesu koji će učiniti Albaniju državom koja je osnovana na vrijednostima “koje naša djeca zaslužuju”.

VUČIĆ SA SRBIMA IZ REGIONA

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas u Beogradu da će Srbija nastaviti da podržava Republiku Srpsku i srpski narod u Crnoj Gori kroz “sve forme koje su zakonito moguće i opravdane”.

To je Vučić izjavio poslije sastanka sa predstavnicima Srba iz Crne Gore i Republike Srpske.

On je najavio da će će biti češći sastanci s predstavnicima Srba iz regiona i ponovio da će im Srbija “više nego ikada” pomagati, ali “uvijek u interesu očuvanja mira, stabilnosti i očuvanja prava naše djece na budućnost”.

Predsjednik Nove srpske demokratije iz Crne Gore Andrija Mandić kazao je da su predstavnici srpskih organizacija veoma zadovoljni današnjim sastankom s Vučićem.

“Srećni smo što je konstantovano da je snaga srpske solidarnosti pokazala najljepše lice upravo litijama u Crnoj Gori. Kada smo saopštili da smo ugroženi i mi i naša crkva u Crnoj Gori, naš se narod odzavao. Nemamo dileme da će tako biti do kraja, odnosno što rekao Njegoš: ‘Svoj svojega nikad puštat neće’ “, naveo je Mandić.

Prema riječima Vučića, “mnogi iz svijeta bi željeli da kažu da Beograd upravlja trenutnim procesima u RS i Crnoj Gori”.

“A gdje je naša krivica oko odluke Ustavnog suda BiH? Kako Beograd može biti kriv za donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti u parlamentu Crne Gore? Naš posao je i nećemo im dozvoliti da okrive Srbiju i srpski narod”, rekao je Vučić.

ZBOG KRŠENJA SPORAZUMA

Parlament Sjeverne Makedonije razriješio je tehničku ministarku za rad iz opozicione VMRO DPMNE Rašelu Mizrahi zbog kršenja Ustava i Prespanskog dogovora.

Ministarka za rad i socijalnu politiku u prelaznoj vladi razriješena je noćas oko četiri sata, poslije petočasovne rasprave, na predlog tehničkog premijera Olivera Spasovskog.

On je taj zahtjev podnio 12. februara nakon što se Mizrahi medijima nekoliko puta obratila ispred table ministarstva na kojoj piše staro ime države “Republika Makedonija”, zbog čega je Grčka uložila verbalnu protestnu notu za kršenje Prespanskog dogovora.

Opozociona VMRO DPMNE nije odgovorila na zahtjev premijera Spasovskog da predloži novog ministra koji bi zamijenio Rašelu Mizrahi, tvrdeći da ona posao radi odgovorno i da nije prekršila ni Ustav, ni Prespanski dogovor.

Lider VMRO DPMNE Hristijan Mickoski je jutros na svom Fejsbuk profilu objavio fotografiju sa Mizrahi, ocjenjujući da je smijenjena “zato što voli Makedoniju”.

Za razrješenje Mizrahi glasala su 62 poslanika u parlamentu od 120 mjesta, dok je 26 bilo protiv.

U prelaznoj vladi Sjeverne Makedonije, koja je formirana 3. januara da bi organizovala i sporevela vanredne parlamentarne izbore 12. aprila, Rašela Mizrahi je bila jedna od dvoje ministara iz VMRO DPMNE koji osporava Prespanski dogovor.

Predsjednik palamenta Talat Džaferi odlučio je juče da Sobranje neprekidno zasjeda do sjutrašnjeg raspuštanja zbog vanrednih parlamentarnih izbora, kako bi usvojili nekoliko zakona koji su važni za evropsku integraciju zemlje, među kojima je i novi zakon o javnom tužilaštvu.

Oko tog novog zakona o tužilaštvu, koji EU očekuje od sadašnjeg parlamenetarnog sastava, vladajuća SDSM i opzicioni VMRO DPMNE ne uspijevaju da se dogovore skoro jednu godinu.

Rasprava o predlogu zakona o tužilaštvu završena je prije sjednice o smjeni Mizrahi, ali zakon nije stavljen na glasanje jer u tom trenutku u plenarnoj sali nije bilo dovoljno poslanika da bi dobio potrebnu dvotrećinsku većinu.

U BEOGRADU

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Beogradu sa predstavnicima Srba iz Crne Gore i BiH.

Sastanku u zgradi Predsjedništva prisustvovali su patrijarh Irinej, srpski član Predsedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović.

Prisutni su i predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić, lider Prave Crne Gore Marko Milačić, predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević.

Na sastanku su i ministri u Vladi Srbije Nebojša Stefanović, Ivica Dačić, Goran Knežević, Aleksandar Vulin, kao i generalni sekretar predsjednika Republike Nikola Selaković.

PRVE VARNICE NA SKUPU U MINHENU

Tokom susreta iza zatvorenih vrata, lidera zemalja zapadnog Balkana sa organizatorom Konferencije o bezbjednosti Volfgangom Išingerom i visokim predstavnikom EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozepom Borelom, došlo je do prvih sukoba između predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Kosova Aljbina Kurtija, prenijela je danas Koha ditore.

Pozivajući se na Dojče vele (DW), prištinski dnevnik je prenio da je sinoćnji sastanak u Minhenu održan iza zatvorenih vrata po principu “Chatam Haus”, što znači da učesnici sastanka nemaju pravo da objave detalje, ali je na socijalnim mrežama objavljen govor kosovskog premijera koji se izjasnio protiv ideje o mini Šengenu.

Kurti je tokom sastanka predstavio i principe za razgovore sa Srbijom od kojih prvi podrazumijeva da nema sporazuma bez dijaloga, drugi da nema dijaloga sa mapama, a treći da nema predsjednika oko mapa, što je bila direktna kritika predsjednika Tačija i Vučića, ali i premijera Albanije Edija Rame, koji je po navodima medija bio uključen u pitanje moguće korekcije granica između Kosova i Srbije.

Izvori DW su naveli da je Vučić bio najviše uznemiren poslije izjave Kurtija da je “svijet pomogao Kosovu da se oslobodi od Srbije i da sada treba da pomogne Srbiji da se oslobodi Kosova”.

Reagujući na tu izjavu, Vučić je kazao da je po rezoluciji SB UN 1244 Kosovo dio Srbije i da nezavisnost Kosova nije priznalo više od polovine svjetske populacije.

Kurti je tokom susreta iza zatvorenih vrata ocijenio da treba obezbijediti da sve zemlje Zapadnog Balkana zajedno i istovremeno postanu članice EU, jer bi u suprotnom po njegovim riječima, neke od zemalja “mogle da prave probleme”.

Predstavnici zemalja koje su inicirale mini Šengen su branile tu ideju navodeći da obezbjeđuje slobodu kretanja i roba, ali i da ima polazište u Berlinskom procesu. Saznaje se da je jedan od njih odbacio navode da brani ideju o stvaranju neke treće Jugoslavije, navodeći da je “dosta” tih priča.

Jedna od tema razgovora bilo je otvaranje jasne perspektive učlanjenja zemalja Zapadnog Balkana u EU. Učesnici sastanka su iznosili različite stavove o procedurama koje treba koristiti do učlanjenja i načinu učlanjenja, ali su se složili da EU perspektiva zemalja Zapadnog Balkana treba da ostane otvorena.

DO KRAJA GODINE

Hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman najavio je danas u Minhenu, poslije sastanka sa američkim državnim sekretarom Majkom Popmeom, da bi SAD do kraja godine za građane Hrvatske trebalo da ukinu vize, prenijela je Hina.

Grlić Radman je dodao da se do kraja godine očekuje se i potpisivanje sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između SAD i Hrvatske.

“Sve smo (uslove) ispunili i to je pitanje trenutka. To je u interesu i hrvatskih i američkih privrednika”, rekao je novinarima Grlić Radman.

Hrvatska, Rumunija, Bugarska i Kipar jedine su članice EU kojima SAD još nijesu ukinule vize. Poljska je iz viznog režima isključena krajem prošle godine.

Hrvatski ministar se sa Pompeom sastao uoči početka Minhenske bezbjednosne konferencije, vodećeg svjetskog foruma za raspravu o međunarodnoj bezbjednosnoj politici.

META PORUČIO

Albanski predsjednik Ilir Meta rekao je da je vrijeme da se riješi problem Beograda i Prištine, ali da rješenje nije u promjeni granica, već u poštovanju evropskih standarda u vezi manjinskih naroda.

Meta je, na svečanosti povodom obilježavanja 12 godina od proglašenja kosovske nezavisnosti u Tirani, rekao da u svijetu ima mnogo većinskih i manjinskih naroda, ali da je jedinstveno rješenje u demokratskom načinu rješavanja problema.

“Na Balkanu svaki narod, svaka nacija, je većina u jednoj i manjina u drugoj zemlji. Rješenje ne može biti promjena granice, već da se poštuju evropski standardi svake manjine u svakoj zemlji”, kazao je Meta, prenose agencije.

On je rekao da je jedino rješenje suživot i poštovanje evropskih standarda za manjine.

“Nijedno rješenje koje vodi u smjeru smanjenja broja Albanaca u Srbiji ili Srba na Kosovu, neće biti održivo”, poručio je Meta.

3,7 RIHTERA

Zemljotres srednje jačine pogodio je večeras područje Mostara.

Kako je objavljeno na sajtu Federalnog hidrometeorološkog zavoda, jačina zemljotresa u žarištu iznosila je 3,7 stepeni rihterove skale.

Potres je registrovan u 17 sati i 55 minuta, prenijele su Nezavisne novine.

RAMA

Ideja o inkluzivnom regionalnom Šengenu i saradnji zapadnobalkanske šestorke, na bazi četiri slobode EU, nije zamjena nego najbolji način za pripremu za ulazak u EU, smatra albanski premijer Edi Rama.

Rama je u autorskom tekstu za EURACTIV.com naveo da će Evropska komisija u ponedjeljak biti domaćin međunarodne donatorske konferencije za Albaniju na kojoj će biti prikupljena sredstva za obnovu te zemlje poslije zemljotresa u novembru.

On je istakao da EU ponovo, nakon brze reakcije na hitne potrebe poslije zemljotresa, reaguje velikodušno kako bi pomogla zemlji suočenoj sa ozbiljnim zadacima obnove.

Takođe je rekao i da se u ovom slučaju ne radi samo o obnovi i izgradnji, iako brzo mora da se pruži potrebna podrška i omogući da se 17.000 privremeno raseljenih Albanaca što prije vrati u sigurne domove.

“Svrha (donatorske konferencije) je da se ukaže na neraskidivu vezu EU i Albanije koja opravdava napore da se ojačaju i unaprijede naši napori za integraciju”, istakao je albanski premijer.

On je rekao i da su neki prošlogodišnju odluku EU da odloži otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom opisivali kao kraj jedne ere i savjetovali tim zemljama da reforme planiraju izvan mantre integracija i proširenja.

Neki su pak ukazivali da nepostizanje sporazuma među članicama EU predstavlja istorijsku grešku koja otvara prostor za konkurenciju drugih sila na Zapadnom Balkanu.

Ipak, prema njegovim riječima, za Albaniju nema alternative evrointegracijama.

“Moramo da uradimo naš posao, da naprijedujemo sa reformama i uvjerimo naše evropske partnere da činimo sve da sada počnemo pregovore o pristupanju i u budućnosti budemo u EU”, napisao je Rama.

On je naveo i da dijeli mišljenje evropskih prijatelja da je potrebna prepravka procedure proširenja i da pozdravlja predlog Evropske komisije za kredibilniji i predvidljiviji proces proširenja.

“Postepeni proces sa jasnim povratnim informacijama i važnijom ulogom politike sprječava neprijatna iznenađenja i pruža predvidljivost koja nam je potrebna”, naveo je Rama dodajući da će albanska vlada nastaviti da sarađuje sa EU partnerima i reaguje na njihove bojazni, počev od onih koje se tiču kvaliteta demokratije i vladavine prava.

Rama je istakao da je uvjeren da u društvu u kojem je podrška EU preko 90 odsto i u kome nema antievropske političke partije postoje resursi za napredak prema evrointegracijama.

“To neće biti lako i zahtijevaće transformaciju našeg ekonomskog, socijalnog i političkog sistema, kao što je bio slučaj sa postkomunističkim zemljama koje su se priključile EU počev od 2004. Ali… gdje postoji volja, postoji i način”, istakao je albanski premijer.

Rama je naveo i da EU na Zapadnom Balkanu nije potrebna samo stabilnost, već i pomirenje.

Kako je istakao, ideja inkluzivnog Regionalnog Šengena i saradnje šest partnera iz regiona na bazi četiri slobode – kretanja ljudi, kapitala, robe i usluga, nije plan B odnosno utješna nagrada za razočaranu javnost.

Prema njegovim riječima, svi u regonu dijele cilj evrointegracije a najbolji način da napreduju na tom putu jeste da se aktivno pripreme otvaranjem svojih ekonomija i granica na način inspirisan suštinskim principima koji stoje iza evropskog projekta.

“Bolje povezan regiona Zapadnog Balkana brže i uspješnije će se integrisati u EU. Dok se pripremam za donatorsku konferenciju, i dalje se nadam da će ova godina donijeti Albaniji napredak u njenim evropskim stremljenjima”, naveo je Rama i dodao da će pridruživanje “velikoj porodici evropskih demokratija” biti dobitak za sve.