IZETBEGOVIĆ OPTUŽIO DODIKA

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović optužio je člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika da prijetnjama blokadom vlasti pokušava provesti “tihi državni udar”, objavio je sarajevski Dnevni avaz.

Izetbegović je istovremeno HDZ-u BiH poručio kako priklanjanjem Dodiku u sadašnjoj krizi sigurno neće dobiti izmjene izbornog zakona kakve očekuje.

U intervjuu ovom listu čelnik vladajuće bošnjačke stranke je ocijenio kako Dodikovo ponašanje uvodi BiH u novu krizu s neizvjesnim ishodom i trajanjem.

Ranije ove nedjelje Dodik i vlasti Republike Srpske najavili su kako zvaničnici srpske nacionalnosti u tijelima državne vlasti neće učestvovati u donošenju bilo kakvih odluka sve dok se ne promijeni sadašnje uređenje Ustavnog suda BiH i iz njega ne eliminiše troje stranih sudija.

Takva reakcija iz Banje Luke uslijedila je nakon što je Ustavni sud presudio da poljoprivredno zemljište koje je javno dobro ne može biti vlasništvo entiteta, nego isključivo države.

“Ustavni sud je po pozivu grupe zastupnika u Narodnoj skupštini RS zaustavio pokušaj otimačine zemlje povratnika. Režim u tom entitetu ne poštuje odluke Ustavnog suda, već od nas ultimativno traži da promijenimo sastav Ustavnog suda kako se slične otimačine ubuduće ne bi mogle spriječiti. Upuštaju se u nezakonite blokade rada državnih institucija”, kazao je Izetbegović.

Upozorio je kako to predstavlja “pokušaj tihog državnog udara”.

Djelimičnu krivicu za takvo stanje Izetbegović je prebacio i na međunarodnu zajednicu te na Tužiteljstvo BiH jer do sada nijesu reagovali na slične ucjene i ultimatume te nepoštovanje odluka Ustavnog suda.

POTPISAN SPORAZUM

Predstavnici Srbije i Kosova potpisali su u Minhenu sporazume koji treba da dovedu do obnavljanja željezničke veze i izgradnje auto-puta Beograd-Priština, objavljeno je na Instagram nalogu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

“Predsjednik Vučić prisustvovao je danas u Minhenu potpisivanju izjave o namjerama za uspostavljanje željezničkog koridora Beograd-Priština i izjave o namjeri za završetak izgradnje auto-puta Beograd-Priština”, navodi se na nalogu “buducnostsrbijeav”.

Kako se navodi, Vučić je poslije potpisivanja rekao da je “to veoma važno zbog Srba koji žive u Gračanici, Kosovskom pomoravlju i Sirinićkoj župi”.

Izjave o namjerama u ime Srbije potpisao je direktor Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić, u prisustvu Vučića, predsjednika Kosova Hašima Tačija, specijalnog izaslanika predsjednika SAD za pregovore Srbije i Kosova Ričarda Grenela i američkog ambasadora u Beogradu Entonija Godfrija.

Ambasada SAD u Berlinu objavila je na Tviteru da je Grenel “otvorio Minhensku bezbjednosnu konferenciju istorijskim potpisivanjem sporazuma o željeznici i auto-putu između Srbije i Kosova, poslije prošlomjesečnog sporazuma o obnovi direktnih letova izme Beograda i Prištine”.

VUČIĆ IZ MINHENA

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je poslije razgovora sa Ričardom Grenelom, specijalnim izaslanikom predsjednika SAD za pregovore Beograda i Prištine, da Amerikanci veoma čvrsto i tvrdo insistiraju na hitnom ukidanju taksi, javio je RTS.

“Od izuzetnog je značaja da Amerikanci veoma čvrsto, tvrdo insistiraju na ukidanju taksi, odmah, hitno, i da se nastave razgovori između nas i Prištine”, rekao je Vučić novinarima u Minhenu.

Upitan kakve su Grenelove ideje, Vučić je rekao da američki predstavnik otvoreno, neskriveno i snažno govori o neophodnosti ukidanja taksi.

Dodao je da je siguran da će u budućnosti i Beograd biti izložen takvoj vrsti poruka, po nekim drugim pitanjima.

Upitan da li može da se očekuje da predstavnici Beograda i Prištine sjednu za sto, Vučić je rekao da to zavisi od ukidanja taksi.

“Onog dana kad se ukinu takse, mi smo spremni da sjednemo za sto, bez obzira na izbornu kampanju”, rekao je Vučić.

NA GRANICI SA GRČKOM

Grupa od 53 migranta otkrivena je u teretnom vozilu u jednom selu u blizini granice sa Grčkom, objavilo je danas Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije.

Kako se navodi u policijskom biltenu, teretno vozilo “ford” sa skopskim registracijama, u kojem su bili migranti, zbog kontrole je zustavljeno juče oko 19 sati i 30 minuta u strumičkom selu Kukliš.

U toj akciji su učestvovali policajci iz regionalnih centara za pogranične poslove “Jug” i “Istok”, a vozač, 43-godišnjak iz sela Dorlombos kod Valandova, priveden je u policijsku stanicu u Strumici i protiv nega će biti podnijeta krivična prijava.

Migranti, od kojih je 37 iz Avganistana, 12 iz Pakistana, dvojica iz Indije i po jedan iz Iraka i Egipta, biće smješteni u Prihvatni centar za strance “Gazi Baba” u Skoplju i centar “Vinojug” u Đevđeliji.

TAČI U NJEMAČKOJ

Predsjednik Kosova Hašim Tači poručio je danas iz Njemačke, gdje je otputovao na Konferenciju o bezbjednosti u Minhenu, da će se tokom konferencije usredsrediti na očuvanje interesovanja i pažnje SAD i zemalja EU na Kosovo i mir i stabilnost na zapadnom Balkanu.

On je u izjavi da portal indeksonline.net rekao je kako je “od velikog značaja da se radi na prevazilaženju tačke u kojoj su naši odnosi sa EU oštećeni zbog kašnjenja u donošenju odluke o liberalizaciji viza za građane Kosova”.

Jutros je premijer Kosova Aljbin Kurti pozvao predsjednika Kosova Hašima Tačija da se sastanu i razgovaraju o koordinaciji stavova o spoljnoj politici pred putovanje na Konferenciju o bezbjednosti u Minhenu, ali je Tači ignorisao poziv i bez susreta sa Kurtijem otputovao za Njemačku.

“Imajući u vidu naše nacionalne odgovornosti i institucionalne zadatke, kada smo na pragu Konferencije o bezbjednosti u Minhenu, pozivam vas na sastanak da bismo koordinisali naše stavove o spoljnoj politici. Spoljna politika je ono što nas treba ujediniti. Što dostojanstvenije predstavljanje naše republike iznad je svakog od nas”, piše u pismu Kurtija.

Istovremeno je iz kabineta Tačija saopšteno da je on otputovao za Njemačku.

U saopštenju se ističe da će kosovski predsjednik na marginama konferencije u Minhenu imati mnogobrojne bilateralne susrete, sa američkim senatorima Ronom Džonsonom i Krisom Marfijem, sa pomoćnikom američkog državnog sekretara Filipom Rikerom, političkim direktorom Ministarstva inostranih poslova Ujedinjenog Kraljevstva Ričardom Murom i sa ministrom spoljnih poslova Slovačke Miroslavom Lajčakom.

ŠEKERISNKA

Sjeverna Makedonija u martu postaje punopravna članica NATO, najavila je danas ministarka odbrane Radmila Šekerinska.

Ona je u intervjuu Televiziji Telma (telma.com.mk) rekla da Vlada u Skoplju očekuje da Španija, kao posljednja članica NATO početkom marta ratifikuje Protokol o pristupanju Sjeverne Makedonije Alijansi i istakla da to “potvđuje dobra vijest” koju je dobila.

“Očekujemo da Španija završi proceduru u prvoj polovini marta. Današnja dobra vijest potvrđuje to. Postalo je jasno da će Španija uraditi sve da ubrza procedure koje uobičajeno u njihovom slučaju traju duže vrijeme”, rekla je Šekerinska u intervjuu koji je vođen u Briselu, gdje je učestvovala na sastanku minstara odbrane zemalja NATO.

Ministarka odbrane Sjeverne Makedonije je istakla da i ministar odbrane i ministar spoljnih poslova Španije u kontininutetu šalju poruke da će ta zemlja “minimizirati” vrijeme koje je potrebno za ratifikaciju.

“Članststvo Sjeverne Makedonije u NATO je važno za nas, ali je važno i za Alijansu… Da nema dileme, postajemo punopravna članica NATO u mjesecu martu”, rekla je Šekerinska.

Parlament Sjeverne Makedonije je u utorak 11. februara, nekoliko dana prije raspuštanja zbog aprilskih izbora, ratifikovao Sjevernoatlantski sporazum o pritupanju NATO sa odloženim dejstvom, prije konačne formalne odluke Alijanse.

To je urađeno da višemjesečna pauza u radu parlamenta zbog izbora ne bi odložila punopravno članstvo zemlje u NATO, kada i posljednja zemlja članica – Španija ratifikuje protokol o pristupanju Sjeverne Makedonije Alijansi.

Sjeverna Makedonija je postupak priključenja NATO počela u drugoj polovini 2018, pošto je 12. jula te godine na samitu Alijanse u Briselu dobila poziv da postane članica najmoćnijeg vojno-političkog saveza na svijetu.

Protokol o pristupanju Sjeverne Makedonije NATO potpisan je u sjedištu Alijanse u Briselu u februaru 2019. i do sada ga je ratifikovalo 28 država i ostaje samo još Španija.

POTVRĐENO

Ministarstvo zdravlja Sjeverne Makedonije saopštilo je da je jedan Makedonac koji se nalazi na kruzeru Dajmond prinses, zaražen koronavirusom.

Makedonski državljanin je sada hospitalizovan u zdrastvenoj ustanovi u Japanu, dodato je u saopštenju.

Ambasada Sjeverne Makedonije u Tokiju je u komunikaciji sa makedonskim državljaninom kome je utvrđena infekcija koronavirusa, kao i sa ostalom dvojicom koji se još nalaze na brodu u Jokohami i koji izjavljuju da su dobro i da nemaju simptome povezane sa prisustvom koronavirusa.

Ministarstvo zdravlja Japana nastavlja da sprovodi testove za prisustvo koronavirusa kod lica koja se nalaze na brodu u karantinu.

Tokom vršenja analize prednost imaju lica sa simptomima koji ukazuju na prisustvo virusa, lica preko 75 godina starosti, kao i lica sa hroničnim oboljenjima.

Do sada je potvrđeno da je koronavirusom na kruzeru koji je u karantinu, a na kojem je više od 3.500 putnika i članova posade, među njima i 14 državljana Srbije, zaraženo 218 osoba.

KURTI SAOPŠTIO

Premijer Kosova Aljbin Kurti rekao je sinoć da o dijalogu sa Srbijom treba da razgovara sa kosovskim predsjednikom Hašimom Tačijem.

“Trbalo bi da bude sastanak na kojem ćemo postaviti ove stvari, jer ne možemo dozvoliti da država Kosovo, koja je toliko napadnuta, ima neusklađene glasove”, kazao je Kurti u emisiji Rubikon na KTV.

“Pošto se do sada nijesmo sreli, pozivam predsjednika da se sastanemo da bismo se dogovorili o svim međunarodnim procesima. Na kraju krajeva, čak i pismo (predsjednika SAD Donalda) Trampa Tačiju zahtijeva jedinstven glas”, rekao je Kurti, prenosi Kosovo Onlajn.

Kurti tvrdi da će on kao premijer voditi kosovsku stranu u razgovorima sa Srbijom, u nastojanju da se postigne konačni mirovni sporazum.

Izrazio je spremnost da razgovara sa srpskim zvanicnicima, bez obzira da li se zvanični Beograd, kako navodi, izvinjava “za genocid na Kosovu” ili ne.

Kurti je rekao da treba sagledati okvir u kome će se odvijati dijalog i ocijenio da aktuelna srpska vlada nema legitimitet za ponovno pokretanje dijaloga: “Istinski dijalog za rješavanje problema ne vidim da može biti sproveden bez legitimiteta Vlade Srbije, jer će tamo tek biti izbori”.

Kaže da je prihvatio trenutnu zastavu Kosova, ali da nije krio želju da je promijeni.

Kurti napominje da je još 2006. upozoravao da Kosovu ne treba nezavisnost samo na papiru.

“Rekao sam da i Vojvodina ima zastavu, ali to ne znači da ste država. Kada je postavljena kosovska zastava, vodjeni su bili idejom veće nezavisnosti od Albanije nego od Srbije. Tokom našeg mandata postojaće državna komisija koja će održavati sastanke u Prištini i u Tirani. Ne isključujemo referendum, ako se jednoga dana približimo”, zaključio je Kurti.

U SVIM ŠKOLAMA

Ministarstvo zdravlja Srbije dalo je danas preporuku Ministarstvu prosvjete da se produži zimski raspust, prenio je Tanjug.

Preporuka je data kako bi se smanjilo širenje virusa gripa, jer je u Beogradu prijavljena epidemija gripa.

Odlukom pokrajinske vlade u Vojvodini je, zbog epidemije gripa, obustavljen rad svih škola i vrtića. Đaci koji škole pohađaju na teritoriji Vojvodine krenuli su u drugo polugodište još sredinom januara, jer im je i raspust počeo ranije nego u ostalom dijelu Srbije.

Nakon toga, postavilo se pitanje šta će biti sa ostatkom zemlje, budući da su đaci iz centralne Srbije još uvjek na raspustu, a u školske klupe bi trebalo da se vrate 18. februara.

UKINULI ODLUKU IZ 2017.

Vlada Kosova na čelu sa premijerom Albinom Kurtijem danas je ukinula odluku iz decembra 2017. o povećanju plata od 100 odsto vladinom kabinetu, koju je donijela predhodna Vlada premijera Ramuša Haradinaja, javlja agencija Anadolija.

Odlukom iz decembra 2017. godine, Haradinaj je poslije samo 100 dana na čelu Vlade, sebi povećao platu sa 1.500 na 2.950 eura.

“Plate se vraćaju uz prethodno stanje. Ova odluka nema uticaja na Ustavni sud ili pravni sistem”, rekao je Kurti na sastanku.

Na današnjoj sjednici Vlade Kosova ukinuto još nekoliko drugih odluka predhodne Vlade koje su se odnosile na strukturalnu organizaciju kabineta premijera i na imenovanje koordinatarora u više različitih oblasti. Vlada Kosova donijela je i odluku da se proslijedi Skupštini Kosova na usvajanje predlog o dodeli finasijskih sredstava za isplate u javnom sektoru za mjesec mart, do usvajanja budžeta za 2020. godinu.

Na sjednici Vlade, ministar inostranih poslova i dijaspore Glauk Konjufca zatražio je da se zahtjev za članstvo Kosova u INTERPOL-u odloži za sledeću godinu, zato što su kako je rekao, izgledi za članstvo za ovu godinu mali, s obzirom na to da se Generalna skupština te svjetske bezbjedonosne organizacije održava u Urugvaju, zemlji koja nije priznala nezavisnost Kosova.

Konjufca je na sastanku Vlade zatražio da razmotri mogućnost aplikacije za članstvo 2021. godine, kada je domaćin Generalne skupštine Turska. Kosovo posljednji put nije uspjelo da se pridruži INTERPOL-u 2018. godine na 87. generalnoj skupštini ove organizacije koja se održala u Dubaiju. Prije toga, Kosovo se tri puta prijavljivalo za članstvo u INTERPOL-u, 2010, 2015. i 2017. godine.