FON DER LAJEN U ZAGREBU

“Prioriteti hrvatskog predsjedanja EU-om i naši su prioriteti”, kazala je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na početku sastanka hrvatske vlade i Komisije u Zagrebu.

Premijer Andrej Plenković i predsjednica EK Ursula fon der Lajen otvorili su sastanak vlade i Evropske komisije u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci.

Nova evropska čelnica tom je prilikom poručila da će uspjeh hrvatskog predsjedanja odrediti i početak rada novog saziva Komisije.

“Prvo hrvatsko predsjedanje je ključan trenutak, a to je i početak našeg mandata. Vaš uspjeh će definisati naš uspjeh”, rekla je Fon der Lajen na početku susreta Kolegijuma povjerenika Evropske komisije i hrvatskih ministara, čime je formalno obilježen početak hrvatskog predsjedanja Evropskom unijom u prvom polugodištu 2020. godine.

“Pažljivo smo slušali prioritete i mogu reći da su vaši prioriteti i naši”, dodala je ona.

Premijer Plenković je na početku sjednice, nakon što je prikazan video koji je spojio hrvatske s evropskim temama, predstavio četiri prioritetna područja: Evropa koja se razvija; Evropa koja povezuje; Evropa koja štiti i Evropa koja je uticajna.

Naglasio je kako će Evropska komisija u hrvatskoj vladi imati pouzdanog partnera.

ISTRAŽIVANJE U ALBANIJI

Istraživanje koje su na Kosovu i Albaniji sproveli Kosovska fondacija za otvoreno društvo (KFOS) i Fondacija otvorenog društva za Albaniju (OSFA) pokazalo je da je 74.8 odsto ispitanika u Albaniji za ujedinjenje dvije zemlje, dok je na Kosovu taj procenat manji, oko 64 odsto.

Istraživanje se bavi nizom pitanja koja zanimaju obje zemlje, ali pažnja je bila fokusirana na pitanje koje se stalno postavlja, a to je mogućnost ujedinjenja dvije zemlje.

Istraživanje pokazuje da su se međusobne posjete građana sa obje strane granice značajno porasle, posebno nakon izgradnje autoputa Priština Drač, i pokazuje da građani Kosova više posjećuju Albaniju.

U Albaniji na pitanje kako će glasati ako se održi referendum o ujedinjenju 74,8% ispitanika je odgovorilo pozitivno, dok je na Kosovu manje ljudi glasalo za to, 63,9%.

Protiv nacionalnog jedinstva posebno se izražavaju u urbanim sredinama, kako u Albaniji takođe i na Kosovu.

Razlozi protiv ujedinjenja su različiti, ali izgleda da prevladava uvjerenje da dvije države kao posebne rade bolje.

Istovremeno ispitanici u Albaniji, koji smatraju da je ujedinjenje moguće, ocjenjuju da će ključni faktor u njegovom sprovđenju biti međunarodna zajednica, dotle na Kosovu dijele uvjerenje da takav scenario mogu da sprovedu samo lideri dvije zemlje.

EU BEZ ALTERNATIVE

Hrvatska ima odgovornost da promoviše i podrži svoje susjede sa Zapadnog Balkana na putu reformi i približavanja Evropskoj uniji (EU), kazao je premijer Andrej Plenković i pozvao na redovne i sistematske samite EU – Zapadni Balkan svake dvije godine.

“Samitom u Zagrebu želimo da signaliziramo drugim zemljama članicama da se sastanci sa ovim dijelom Evrope, koji nema drugu alternativu nego da kad sazru uslovi uđe u EU, kao važan politički politički impuls sa najvišeg nivoa, održavaju svake dvije godine”, izjavio je Plenković

On, na marginama ceremonije preuzimanja predsjedavanja Savjetom EU u Zagrebu, nije stavio proširenje među prioritete i ciljeve Hrvatske, ali je to izdvojio kao važnu temu i jasnu političku opredijeljenost Zagreba.

“Želimo da pomognemo našim susjedima i da ih podržimo u ispunjavanju uslova kako bi u godinama koje dolaze prošli put kao Hrvatska”, poručio je Plenković.

Hrvatski premijer, koji se ranije sastao sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom u Parizu, kaže i da vidi mogućnost da franscuska pozicija saopštena u oktobru o proširenju “bude promijenjena”.

“Makron je rekao da želi da samit u Zagrebu bude uspješan, a radi toga mora da dođe do napretka”, kazao je Plenković.

On je ocijenio da u postojećoj politici proširenja već postoje djelovi koji se odnose na pojedine francuske zahtjeve, poput reverzibilnosti procesa u slučaju izostanka reformi.

Plenković je rekao da komesar Oliver Varheji radi na djelovima koji bi mogli da donesu promjene u metodologiji pristupnja Uniji tako da se proces poboljša, bude konkretniji i transparentiniji.

Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel u Zagrebu je poručio da Brisel mora da pošalje jasnu poruku zemljama Zapadnog Balkana o procesu proširenja, jer je to prilika da se pokaže uticaj Evropske unije.

Bivši belgijski premijer na konferenciji za medije istakao je da Unija mora da postane igrač na međunarodnoj sceni, jer je ipak riječ o ekonomskoj sili s više od 500 miliona stanovnika.  

NOVOIZABRANI PREDSJEDNIK

Novoizabrani predsjednik Hrvatske Zoran Milanović pozvao je danas na poštovanje različitosti.

“Želim da poštujemo različitosti, da budemo jedinstveni u različitosti – jedna mala, ali žilava, moćna i vedra nacija i tako dah po dah, osmijeh po osmijeh, događaj po dogašaj – polako, ali stalno, neprestano idemo prema boljim rezultatima i prema većem zadovoljstvu ljudi koji žive u Hrvatskoj”, napisao je Milanović na svom Fejsbuku.

On se zahvalio na čestitkama na izboru za predsjednika pošto je u drugom krugu izbora 5. januara, kao kandidat Socijaldemokratske partije i drugih stranaka lijevog centra, pobijedio aktuelnu predsjednicu i kandidatkinu vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Kolindu Grabar-Kitarović.

“Politika je strastven posao, pun ljubavi, katkad i netrpeljivosti. U to sam se davao i dajem se potpuno”, napisao je Milanović.

Još nije objavljeno kada će novi predsjednik preuzeti funkciju, ali se očekuje da to bude najkasnije do 19. februara, kada zvanično prestaje mandat aktuelnoj predsjednici.

U SLOVENJI

Drvena statua koja podsmješjivo prikazuje američkog predsjednika Donalda Trampa potpuno je spaljena u Sloveniji, rodnoj zemlji njegove supruge Melanije, javili su slovenačke vlasti.

Statua visoka skoro osam metara podignuta prošle godine u selu u sjeveroistočnoj Sloveniji prikazivala je Trampa sa svojom karakterističnom frizurom, u teget odijelu, bijeloj košulji u dugoj crvenoj kravati. Njegova desna ruka sa stisnutom pesnicom digunta je u vazduh kao njujorška Statua Slobode.

Slovenačka policija traži osobu koja je zapalila statuu.

“Kao svi populisti statua ima dva lica. Jedno je humano i fino, drugo je lice vampira”, rekao je tvorac djela Tomaš Šlegl priliokom otkrivanja statue prošlog avgusta.

Iako je drveni kip brzo postao turistička atrakcija mještani nijesu bili srećni sa njegovim izgledom i obećali su da će spaliti statuu do Noći vještica, 31. oktobra. Morala je da bude pomjerena u drugo mjesto.

Milan Blažič, gradonačelnik Moravca gdje je statua prenijeta, rekao je da je nepoznata osoba spalila, dodajući da je paljene statue “simbol netolerancije prema umjetničkim projektima” u slovenačkom društvu.

Nije prvi put u Sloveniji da je napravljena drvena statua nekog člana Trampove porodice. Drvena skulptura u prirodnoj veličini prve dame SAD Melanije Tramp otkrivena je u njenom rodnom mjestu Sevnici prošlog juna, i naišla je na pomiješane reakcije mještana.

Prva dama SAD, rođena kao Melanija Knavs, promijenila je ime u Melanija Knaus kada je počela da se bavi manekenstvom. Došla je u Njujork 1966. i upoznala Trampa dvije godine kasnije.

Kako navodi AP pomiješana su osjećanja prema Melaniji u Sloveniji gdje su imali nade da će ona promovisati svoju slikovitu aplsku zemlju kada Tramp postane predsjednik. Ona je međutim rijetko pominjala Sloveniju u svojim javnim nastupima, i nije je posjetila od Trampove inauguracije.

PLENKOVIĆ

Hrvatska, zemlja koja je posljednja postala članica EU, želi da što je prije moguće uđe u unutrašnje krugove Unije – zonu Šengena i zonu eura, rekao je premijer te zemlje Andrej Plenković.

U razgovoru sa grupom od 60 novinara iz Brisela, koji su doputovali u Zagreb na inauguraciju hrvatskog predsjedavanja Savjetu EU, Plenković je istakao da su, pored prioriteta hrvatskog predsjedavanja EU, dva glavna nacionalna cilja pridruživanje Šengenu i zoni eura.

Od 12 zemalja koje su ušle u EU između 2004. i 2007, van zone eura je još pet (Poljska, Češka, Mađarska, Rumunija i Bugarska) dok ulazak u Šengen zonu “starije” članice EU nijesu odobrile samo Rumuniji i Bugarskoj, iako ih Evropska komisija smatra spremnim.

Nove članice, uključujući Hrvatsku, imaju obavezu po sporazumu o pristupanju EU da se priključe zoni eura čim za to budu spremne ali izgleda da sve ne žure u taj klub, posebno Poljska.

S druge strane, ambicija Bugarske je da bude sljedeća članica EU koja će nacionalnu valutu zamijeniti zajedničkom evropskom i naredni korak Sofije na tom putu je pridruživanje Evropskom mehanizmu deviznih kurseva (ERM II) na proljeće.

Plenković je rekao novinarima da je Hrvatska u maju 2018. usvojila strategiju za ulazak u zonu eura i da je u julu 2019. počela da radi na akcionom planu za ispunjavanje kriterijuma za ERM II.

“Šest hrvatskih institucija vrijedno radi na 19 mjera i devet političkih oblasti na postizanju tih ciljeva”, rekao je premijer, prenio je danas EURACTIV.com.

Kada je riječ o zahtjevu za ulazak u Šengen, Plenković je izrazio zadovoljstvo što je prethodna EK ocijenila da je Hrvatska sposobna da štiti spoljne granice EU.

Pozitivno mišljenje EK, prema njegovim riječima, stiglo je poslije godina konsultacija, misija, verifikacija i dobrog apsorbovanja fondova EU opredijeljenih za to.

Plenković je rekao i da je migrantska kriza 2015-2016, kada je preko hrvatske teritorije prešlo 700.000 ilegalnih migranata, jedan od događaja koji je imao velike posljedice na arhitekturu i raspoloženje u članicama EU.

Odgovor na to, prema premijerovim riječima, bilo je jačanje spoljnih granica EU, posebno grčko-turske i bugarsko-turske granice. Tome je dodao jačanje 1.351 kilometar duge hrvatske granice.

“Iako to tako ne djeluje na mapi, naša granica sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom je zapravo duža od rusko-finske granice”, rekao je hrvatski premijer.

Plenković je istakao da Hrvatska ne želi da podiže nove zidove i rekao da značajna hrvatska populacija živi u BiH i da izgradnja novih ograda “između Hrvata i Hrvata” danas “nije prava politička poruka” koju treba poslati.

Premijera su novinari pitali i da li je današnji Šengen, u kome neke zemlje ponovo uvode granične kontrole, i dalje atraktivan za Hrvatsku i da li se ta zemlja nada da će biti u Šengen zoni prije Bugarske i Rumunije.

“Šengen zona kojoj težimo je ona orginalna a ne Šengen sa unutrašnjim granicama između članica koje su gotovo zaboravile na policiju na granici”, rekao je Plenković.

Hrvatski premijer je priznao da su Bugarska i Rumunija odmakle dalje od Hrvatske na putu u Šenegen ali je rekao i da su tri zemlje “na istom nivou” prema ocjeni Komisije.

Međutim, on vjeruje da je Hrvatska u prednosti jer su Bugarska i Rumunija i dalje u kontrolnom mehanizmu CVM koji je 2007. bio uslov za njihov ulazak u EU.

Hrvatska je ušla u EU 2013. bez Mehanizma za saradnju i verifikaciju (CVM) kojim se prati napredak u vladavini prava.

Neke članice EU, posebno Holandija, odbile su pokušaje Bugarske i Rumunije da udju u Šengen i povezuju CVM i pristupanje Šengenu iako to, pravno gledano, nema veze jedno s drugim.

“Za razliku od Bugarske i Rumunije, Hrvatska nema takav mehanizam”, istakao je Plenković i dodao da razume koliko je to bolno pitanje za te dve zemlje.

Plenković je oprezno odgovorio na pitanje o vremenskom okviru za priključenje Hrvatske Šengenu.

“Insistiraćemo na tom cilju ali znam da u našem slučaju to neće biti pitanje koje se razmatra isključivo prema zaslugama”, rekao je premijer i dodao da će Hrvatska učiniti sve da ojača svoj zahtjev.

To uključuje napredak sa reformom Dablinskog sistema azila gdje je glavni kamen spoticanja distribucija migranata širom EU.

Neimenovani hrvatski diplomata je za EURACTIV rekao da Hrvatska namjerava da uđe u Šengen prije Rumunije i Bugarske i da ne želi da bude “u paketu” sa tim zemljama.

Taj diplomata je istovremeno priznao da bi Slovenija mogla da bude protiv zbog bilateralnog spora oko granice u Piranskom zalivu.

UPUĆEN SRBIJI

Predlog o potvrđivanju Protokola o određivanju tromeđne granične tačke između Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, koja se nalazi u mjestu Zelena Glava, upućen je u proceduru Skupštini Srbije.

U Protokolu, koji su tri države potpisale 15. maja prošle godine, navodi se da je tromeđa određena na osnovu dokumentacije o bivšim međurepubličkim granicama, kojom raspolažu potpisnice protokola.

Tromeđa je, precizirano je, zajednička tačka granica katastarskih opština: Sočice (Srbija), Poblaće (Crna Gora) i Ðakovići (Zaborak) u BiH, koja se nalazi u mjestu zvanom Zelena Glava.

Poslije stabilizacije tromeđne granične oznake, potpisnice protokola izvršiće zajednički mjerenja i izraditi odgovarajuća tehnička dokumenta sa definitivnim koordinatama, prenosi Tanjug.

Tromeđa će biti obilježena na terenu postavljanjem odgovarajuće tromeđne granične oznake, u sklopu obilježavanja državnih granica između Srbije, Crne Gore i BiH.

Troškove njenog postavljanja, kako se navodi, snosiće, u jednakom iznosu, potpisnice protokola.

U obraloženju predloga o potvrđivanju protokola navodi se da je u sklopu pristupnih pregovora Srbije sa EU neophodno riješiti sva otvorena pitanja u vezi sa granicama (Poglavlje 24 – Pravda, slobode i bezbjednost).

Dodaje se da je određivanje tromeđne granične tačke prvi korak u pregovorima o utvrđivanju granične linije.

“Zaključivanjem Protokola o tromeđi stvaraju se uslovi za nastavak pregovora i rješavanja otvorenog pitanja u vezi sa granicama, odnosno unapređenje bilateralnih odnosa sa zemljama potpisnicama”, kaže se u predlogu.

DODIK PORUČIO

Republika Srpska (RS) ne smije odustati od svoje prvobitne namjere da bude nezavisna država, poručio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

 

Dodik je rekao da je Republika Srpska Dejtonskim mirovnim sporazumom “zgurana” u BiH, ali da je po definiciji od 9. januara 1992. godine do danas ona država.

“Po definiciji Repulika Srpska je od 9. januara te 1992. godine do danas, a tako će biti i u budućnosti još više, država. Država se definiše kao prostor koji naseljava narod koji ima izvršnu i zakonodavnu vlast i koji pokazuju sposobnost da vladaju tim prostorima”, rekao je Dodik za ATV, prenosi sarajevsko Oslobođenje.

Srpski član Predsjedništva BiH je ukazao da Republika Srpska ispunjava sve uslove da bude država osim “stolice u UN”, napominjući da se u medijskom prostoru nameće priča o “državi BiH”.

Dodik je naglasio da Srpska nikoga ne mrzi, nego samo hoće da živi “politički i narodni život”.

“Zašto ne dozvole? Sastavni dio Ustava su međunarodne konvencije gdje se kaže da narodi imaju pravo na samoopredjeljenje. To je sastavni dio Ustava samo ne daju da se o tome priča, jer imaju tri stranca sudije i dva Bošnjaka u Ustavnom sudu koji će svaku odluku te vrste dovesti u pitanje”, rekao je Dodik.

“ZA SVA VREMENA”

Nizom manifestacija u Banja Luci, ali i širom Republike Srpske, obilježava se 9. januar – Dan Republike Srpske.

Svečanostima u Banja Luci prisustvuje i predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić.

Dan Republike Srpske ove godine se slavi pod motom “Za sva vremena”.

Na banjalučkom Trgu Krajine biće održan svečani defile, na kom će učestvovati više od 2.400 učesnika.

U Dvorani Borik održaće se svečana akademija, na kojoj će se javnosti obratiti predsjednica RS Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i premijerka Srbije Ana Brnabić.

Svečanu akademiju režirao je Jug Radivojević, dok će besjedu govoriti glumac Miloš Biković.

Mjere bezbjednosti u Banja Luci su pojačane, ugostiteljski i drugi objekti u širem centru grada zatvoreni, kao i više ulica.

U Sarajevu je 9. januara 1992. godine tadašnja Skupština srpskog naroda u BiH donijla Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine.

Osnovali su je poslanici Skupštine srpskog naroda u BiH, nakon što su preglasani u ključnim pitanjima u Skupštini BiH koja su se ticala opstanka Jugoslavije.

DOLAZE EVROPSKI KOMESARI

Zbog dolaska evropskih komesara u Zagreb i zvaničnog početka predsjedavanja Hrvatske Savjetom EU, mjere bezbjednosti u prijestonici podignute su na najviši nivo.

U Hrvatskoj se obilježava zvanični početak predsjedavanja Hrvatske Savjetom EU, a predsjedavanje će biti otvoreno koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Prema dostupnim podacima, za bezbjednost tokom predsjedavanja brinuće se nekoliko stotina pripadnika policije, a pripadnici Uprave za posebne poslove bezbjednosti pripremali su se nekoliko mjeseci na poligonu kod Vrbovca za poslove obezbjeđenja visokih funkcionera koji će sljedećih šest mjeseci proći kroz Hrvatsku.

Duž puteva kojima će prolaziti kolone vozila sa evropskim funkcionerima, variće se šahtovi, a na lokacijama sastanaka ponovo će biti policajci sa antidron puškama.

Zagrebačka policija u srijedu je upozorila građane Zagreba da se danas i sjutra do 16 sati očekuju manje gužve i povremeni zastoji u saobraćaju.

Svečano otvaranje predsjedavanja uveličaće svih 27 komesara Evropske komisije predvođeni predsjednicom EK Ursulom fon der Lajen. Za visoke zvaničnike na aerodromu je predviđen i poseban prolaz radi obavljanja policijskih i carinskih poslova, a jedan je VIP salon uređen i na terminalu generalne avijacije za putnike koji će tokom predsjedavanja u Zagreb dolaziti privatnim avionima.

Kako se navodi, zvaničnici će biti raspoređeni u tri zagrebačka hotela Vestin, Šeraton i Hilton.

  • Prosječna plata veća u Šavniku nego u Ulcinju
    on 08/05/2025 at 17:40

    Prema najnovijim podacima Monstata, prosječna zarada u opštini Ulcinj iznosi svega 836 eura, što je svrstava među najsiromašnije opštine u Crnoj Gori. To, kažu u Alternativi, Ulcinj definitivno ne zaslužuje sa svim svojim potencijalima.

  • Đeljošaj: Država nije kriva u slučaju "Svetog Stefana", zakupac da otvori hotele
    on 08/05/2025 at 12:04

    Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj saopštio je na današnjoj konferenciji da su na današnjoj sjednici Vlade Crne Gore usvojena dva programa - Program za unapređene konkuretnosti privrede za 2025 i Program za razvoj i promociju zanatstva za 2025. godinu.

  • Ugovorena izrada idejnog rješenja brze saobraćajnice od Podgorice do Danilovgrada
    on 08/05/2025 at 09:53

    Iz kompanije Monteput saopšteno je da je izabrao kao najpovoljniju zajedničku ponudu kompanija Louis Berger i Decom group, sa podugovaračem Geostandard, na tenderu za izradu idejnog rješenja brze saobraćajnice Podgorica-Danilovgrad.

  • Do 2028. godine Crnoj Gori na raspolaganju do 383,5 miliona eura
    on 08/05/2025 at 07:36

    Potpisivanjem Sporazuma o zajmu sa Evropskom unijom, Vlada Crne Gore je, kroz koordinaciju Ministarstva finansija, napravila ključni korak ka povlačenju prvih sredstava iz Plana rasta Evropske unije, koji donosi rekordnih 383,5 miliona eura za reforme, ekonomski razvoj i jačanje institucija, saopšteno je iz MF.

  • U pripremi tehnički rebalans budžeta za ovu godinu
    on 08/05/2025 at 07:21

    Ministarstvo finansija počelo je pripreme za izmjene Zakona o budžetu za ovu godinu, koje se, prema dobijenim informacijama iz tog resora, dominantno odnose na tehničke korekcije u skladu sa novom organizacijom državne uprave i unapređenjem kapitalnog budžeta.

  • Cijene zemljišta rastu, ne zna se ko sve kupuje
    on 08/05/2025 at 05:39

    Cijene zemljišta na Jelovici u konstantnom su porastu od kada je napravljen put od Berana preko te planine do Kolašina, i trenutno dostižu i trinaest hiljada eura za jedan ar, mada se ne zna ko su najveći novi vlasnici.

  • Crna Gora ima izuzetan razvojni potencijal
    on 07/05/2025 at 19:54

    Crna Gora posjeduje izuzetan razvojni potencijal, naročito u kontekstu regionalne integracije i povezivanja, ocijenila je američka ambasadorka u Podgorici, Judy Rising Reinke i dodala da je važno da država bude prepoznata i integrisana u evropske saobraćajne i infrastrukturne tokove.

  • Spajić: Novac od koncesije za aerodrome koristio bi se isključivo za velike projekte u Zeti i Tivtu
    on 07/05/2025 at 15:07

    Vlada Crne Gore i opštine Zeta i Tivat sporazumom bi definisale da sredstva, koja bi bila opredijeljena opštinama ukoliko se dogovori koncesija aerodroma, budu korišćena samo za realizaciju kapitalnih projekata na njihovim teritorijama.  Ovaj pristup osigurava da novac bude namijenjen razvoju lokalnih zajednica, pravilno raspoređen i korišćen za poboljšanje infrastrukturnih i drugih ključnih sektora u ovim opštinama. To je zaključak sastanaka premijera Milojka Spajića i predsjednika opština Željka Komnenovića i Mihaila Asanovića.

  • Jačanje poslovne saradnje među zemljama Grupe Puta svile
    on 07/05/2025 at 14:41

    Privredna komora može doprinijeti jačanju poslovne saradnje sa OSCE državama, pogotovo iz Grupe Puta svile, kako bi kreirali nove mogućnosti za trgovinsku razmjenu, investicije i inovacije, uz poseban osvrt na korišćenje vještačke inteligencije, smatra potpredsjednik te asocijacije, Pavle D. Radovanović.

  • Adžović-Rajnke: Ojačavanje partnerstva za razvoj i evropsku budućnost
    on 07/05/2025 at 14:34

    Ministarka javnih radova Majda Adžović sastala se danas sa ambasadorkom Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj GorI Džudi Rajzing Rajnke i upoznala je sa zadacima Ministarstva javnih radova, a koji imaju za cilj unapređenje oblasti od strateškog značaja za Crnu Goru.