ZVANIČNI PODACI

Na početku 2018. godine u Sloveniji je živjelo 250.000 imigranata, što je 12 odsto ukupnog broja stanovništva, čime je ta zemlja zauzela 16. mjesto na listi zemalja EU po broju stranaca, pokazali su najnoviji podaci slovenačkog Zavoda za statistiku.

Na toj listi Luksemburg je na prvom mjestu sa 46,5 odsto imigracije, a na posljednjem je Poljska sa svega 1,8 odsto, prenosi STA.

Podaci Zavoda za statistiku pokazali su da je Slovenija prilično velikodušna u pogledu dodjele državljanstva doseljenicima i smatra se da je, pored Hrvatske, Švedske i Holandije, jedna od četiri zemlje EU sa najvećim udjelom imigranata koji imaju državljanstvo.

Kako se navodi, taj udio u Sloveniji iznosi 55 odsto, od čega je 94 odsto doseljenika koji su prešli u zemlju dok je ona još bila u sastavu Jugoslavije, prije juna 1991. godine.

Od naturalizovanih Slovenaca, njih 70 odsto je porijeklom sa područja bivše Jugoslavije, a među njima je najviše ljudi iz BiH – čak 43 odsto, a raste i broj ljudi sa Kosova.

Inače, imigraciju u Sloveniji čine osobe iz čak 163 zemlje iz svijeta.

OPASNO PO ZDRAVLJE

Sarajevo je jutros ponovo na listi top pet najzagađenijih glavnih gradova svijeta, navodi AirVisual, jedna od vodećih svjetskih stranica za sakupljanje podataka o koncentraciji štetnih materija u urbanim sredinama.

Kako stvari stoje, jutros u 7 sati i 20 minuta Sarajevo je bilo drugi najzagađeniji grad sa koeficijentom od 251, dok je na prvom mjestu bio Kabul sa koeficijentom 260.

Mjerne stanice u gradu pokazuju različite vrijednosti pa je tako najčišći zrak, kao po pravilu, u naseljima Bistrik i Bjelave gdje je koeficijent zagađenosti zanemariv, a sličan kvalitet vazduha je na Baščaršiji kod Vijećnice.

Na Otoci je koeficijent 98 što predstavlja srednje zagađen vazduh, a na Skenderiji on je 250 – vrlo nezdrav.

Na sreću, prema predviđanjima AirVisuala, već od sjutra pa do kraja sedmice glavni grad BiH može očekivati pročišćenje vazduha i podizanje njegovog kvaliteta a prihvatljiv nivo.

Što se tiče regije, Beograd je 14. najzagađeniji grad, dok je Priština na 24., a Skoplje na 26. mjestu.

IMA TONE MATERIJALA

Bez obzira na sve, spreman sam da odem u Specijalni sud za zločine OVK, imam tone materijala koji najbolje govore o tome ko je koga proterao sa Kosova, rekao je ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić.

On je tako odgovorio Jetljiru Ziberaju, savjetniku Bedžeta Pacolija, koji je prethodno izjavio da posjeduje zapisnik sa sjednice IO SPS-a iz februara 1999. koji navodno sadrži namjeru da se “prikrije masakr i masovno protjerivanja Albanaca i da bi to trebalo da posliuži kao osnov za pozivanje Dačića u Specijalni sud”.

Dačić ističe da mu je dovoljno da samo pogleda u svoje izvještaje sa sjednica Savjeta bezbjednosti UN i da ne ide u druge arhive.

“Koliko je Kosovo država, toliko je vjerodostojan i taj izvještaj SPS o kojem halucinira Ziberaj. Ali nije halucinacija, nažalost, nego realno stanje da više od 200.00 protjeranih Srba sa Kosova i Mertohije dvije decenije ne može da se vrati kući”, reako je Dačić za beogradske Novosti.

Ističe da je spreman da ide u Specijalni sud, ali kao svjedok protiv Ziberajevih šefova iz vrha prištinskih vlasti, koji su predvodili OVK.

VUČIĆ UVJEREN

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas kako očekuje da će premijer Velike Britanije Boris Džonson, pa predsjednik SAD Donald Tramp posjetiti Srbiju.

“Biće velika čast da britanski premijer poslije mnogo godina posjeti Srbiju”, rekao je Vučić, na svečanom početku radova na izgradnji “Moravskog koridora”.

Vučić se zatim obratio ambasadoru SAD u Srbiji, Entoniju Godfriju.

“Mi ne pamtimo kad je posljednji put bio predsjednik, mislim da je Karter bio, vrijeme je da i Tramp dođe”, poručio je Vučić.

“Prvo Džonson dolazi, pa Tramp”, kazao je predsjednik Srbije.

PICULA

Više predloga je u opticaju kako bi se nastavio proces proširenja Evropske unije (EU) i izašlo iz škripca u koji su članice dovele i sebe i zemlje Zapadnog Balkana, izjavio je hrvatski evroposlanik Tonino Picula.

On je ocijenio da je dobro to što se proces proširenja vratio u centar političke debate.

Picula je zadužen da izradi izvještaj za preporuke za otklanjanje blokada u procesu proširenja koji će biti predstavljen na samitu EU – Zapadni Balkan, početkom maja iduće godine, tokom predsjedavanja Hrvatske EU.

“Moj zadatak u Evropskom parlamentu jeste da pronađem način ili metodu kako se taj proces može odblokirati. Sve to s ciljem da se za vrijeme hrvatskog predsjedavanja idućih šest mjeseci, odnosno u Zagrebu na samitu u maju omogući novi zamah proširenju”, rekao je bivši šef hrvatske diplmatije za Radio slobodna Evropa (RSE).

On je istakao da neće moći da uradi bez saradnje sa svima koji podržavaju proces proširenja ali i sa onima koji ga kritikuju.

Picula je dodao da neke pozitivne promjene očekuje i prije samita u maju u najavio da bi Evropska komisija krajem januara trebalo da izađe sa svojom strategijom, pogledom na nastavak procesa proširenja.

On je ocijenio i da je negativan stav francuskog predsjednika Emanuela Makrona prema proširenju završnica pokreta odbijanja proširenja koji tinja već nekoliko godina.

Prema njegovoim riječima, posle prijema Hrvatske 2014. bilo je jasno da je proširenje doživjelo svoj vrhunac i da je ta politika sve više gurana u stranu i zbog problema s kojim su se nosile neke članice, ali i zbog opštih prilika u evropskom susjedstvu.

“Ovo što se sada događa jeste dobra stvar zato što se politika proširenja vratila u centar političke debate. Imamo više predloga kako izaći iz ovog škripca u koji su se članice EU dovele, jer nisu problem isfiltrirale prIJe nekoliko godina”, rekao je Picula.

On je dodao i da je za zemlje Zapadnog Balkana važno da prate diskusiju, iako imajU nejednaku poziciju.

“Smatram da postoje tri para država – Srbija i Crna Gora, koje su odmakle u pregovorima, a posebno Crna Gora. Tu su Sjeverna Makedonija i Albanija koje su odavno zemlje kandidatkinje i nikako da počnu pregovore. Imamo BiH i Kosovo koje zaostaju i za koje bih rekao da je njima svejedno pod kojim će uslovima otpočeti pregovore”, rekao je Picula.

4,5 PO RIHTERU

Zemljotres jačine 4,5 stepeni po Rihteru pogodio je Albaniji u 2.18 časova, a potres se osjetio i u regionu. Epicentar zemljotresa bio je 22 kilometra udaljen od Tirane, na dubini od 10 kilometara.

Podsjetimo u dva razorna zemljotresa koja su prije 20 dana pogodila Albaniju poginula je 51 osoba, a oko 900 je povrijeđeno.

Oko 5.500 domova teško je oštećeno.

HARADINAJ

Kosovski premijer u ostavci Ramuš Haradinaj izjavio je da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić može da poriče mnogobrojne zločine izvršene na Kosovu, ali da ne može da porekne da ga je sa Kosova otjerala OVK.

Haradinaj je, govoreći na akademiji povodom godišnjice pogibije Abedina Redže i njegovih 40 saboraca tokom rata na Kosovu, rekao je da “Vučić i njegove kolege (Aleksandar) Vulin i (Ivica) Dačić poriču Račak, ali ne mogu da poreknu da ih je OVK otjerala sa Kosova”.

“…I (Slobodana) Miloševića i Vučića, to ne mogu da poreknu. Jer su nekada ovdje bili prekrštenih nogu. Znamo ko je sve boravio u (hotelu) Grand. Ne samo da više nije mogao da se vrati, već ćemo kao narod još da ojačamo. Ko bude pokušao da slomi Albance neka malo nauči iz istorije”, poručio je Haradinaj.

PICULA

Hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tonino Picula izjavio je danas da je u opticaju nekoliko predloga kako bi se nastavio proces proširenja Evropske unije (EU) i “izašlo iz škripca u koji su članice dovele i sebe i zemlje Zapadnog Balkana”.

“Dobro je što se proces proširenja vratio u centar političke debate”, rekao je Picula u intervjuu za Radio slobodna Evropa (RSE) i dodao se obnovljeni interes za Zapadni Balkan odnosi i na BiH, ali da “pruženu ruku treba znati prihvatiti”.

Picula je krajem novembra dobio zadatak da izradi Izvještaj sa preporukama za otklanjanje blokada u procesu proširenja koji će biti predstavljen na samitu EU-Zapadni Balkan. Samit je najavljen za početak maja 2020. godine, pet mjeseci nakon što Hrvatska preuzme predsjedavanje EU.

Prema Piculi, proces proširenja je u ozbiljnoj krizi “ne samo nekoliko posljednjih mjeseci nego i nekoliko posljednjih godina”.

“Upravo politika proširenja nailazi na otpore unutar same EU, što je kulminiralo stavom francuskog predsjednika Emanuela Makrona koji je blokirao otvaranje pristupnih pregovora dvijema balkanskim državama – Sjevernoj Makedoniji i Albaniji”, rekao je Picula i dodao da je njegov zadatak u Evropskom parlamentu da pronađe način kako da se taj proces odblokira.

“Sve to s ciljem da se za vrijeme hrvatskog predsjedavanja idućih šest mjeseci, odnosno u Zagrebu na Samitu u maju, omogući novi zamah proširenju. To neću moći da napravim bez saradnje sa svim onim koji podržavaju proces proširenja ali moram čuti i kritičare, one koji smatraju da dosadašnja metodologija pregovaranja sa novim kandidatima ne zadovoljava”, rekao je on.

Picula je dodao da treba naći prostora za kritike ali isto biti jasan prema podršci procesu proširenja.

KRIVE IH ZA SMRT 51 OSOBE

Tužilaštvo Albanije izdalo je 17 naloga za hapšenje po optužbama za ubistvo i zloupotrebu službenog položaja zbog smrti 51 osobe u nedavnom, razornom zemljotresu.

Devet osoba uhapšeno je danas, a policija i tužilaštvo navode da su probitne istrage pokazale da je jedan od uzroka stradanja ljudi u urušenim zgradama to što se graditelji, inženjeri i investitori nijesu pridržavali pravila, normi i standarda bezbjedne izgradnje, prenosi Rojters.

Od devetoro uhapšenih, dvoje su vlasnici dva hotela koji su se urušili u Draču, kada su stradale četiri osobe, a treća osoba je menadžer hotela koji je namijenjen policiji za odmor i u kojem je poginuo visoko rangirani policijski zvaničnik.

Policija navodi da su oba hotela na plaži na Jadranskom moru izgrađeni nelegalno, a da je drugi i legalizovan nelegalno. Saopštila je i da su neke od 17 osoba, koje traži tužilaštvo, pobjegle nakon zemljotresa koji se dogodio 26. novembra.

ODRŽALI ČETVRTI SASTANAK

Sastanak lidera Samoopredjeljenja Aljbina Kurtija i Demokratskog saveza Kosova, četvrti po redu, završen je večeras bez dogovora o vladajućoj koaliciji dvije stranke.

To su novinarima potvrdili potpredsjednici PS Glauf Konjufca i njegov kolega iz DSK Avdulah Hoti, koji su poslije tročasovnog sastanka kratko izjavili da nije postignut dogovor, ne dajući detalje o temama o kojima nema saglasnosti.

Prije sastanka dvojice lidera održane su sjednice predsjedništava dvije stranke.

Poslanica PS Aljbuljena Hadžiu izjavila je poslije sastanka da je glavni problem “zacementiranost” DSK u zahtjevima za dobijanje mjesta predsjednika Kosova, kada predsjedniku Hašimu Tačiju 2021. istekne mandat.

Sa druge strane portparol DSK Berian Mustafa je rekao da su spremni da se postigne dogovor i da tome treba da prethode razgovori i kompromisi.

Konufca i Hoti nijesu rekli kada će pregovori biti nastavljeni.

Predsjednik Kosova Hašim Tači zakazao je za 26. decembar ove godine konstitutivnu sjednicu sedmog saziva Skupštine Kosova.