TAČI U NJEMAČKOJ

Predsjednik Kosova Hašim Tači poručio je danas iz Njemačke, gdje je otputovao na Konferenciju o bezbjednosti u Minhenu, da će se tokom konferencije usredsrediti na očuvanje interesovanja i pažnje SAD i zemalja EU na Kosovo i mir i stabilnost na zapadnom Balkanu.

On je u izjavi da portal indeksonline.net rekao je kako je “od velikog značaja da se radi na prevazilaženju tačke u kojoj su naši odnosi sa EU oštećeni zbog kašnjenja u donošenju odluke o liberalizaciji viza za građane Kosova”.

Jutros je premijer Kosova Aljbin Kurti pozvao predsjednika Kosova Hašima Tačija da se sastanu i razgovaraju o koordinaciji stavova o spoljnoj politici pred putovanje na Konferenciju o bezbjednosti u Minhenu, ali je Tači ignorisao poziv i bez susreta sa Kurtijem otputovao za Njemačku.

“Imajući u vidu naše nacionalne odgovornosti i institucionalne zadatke, kada smo na pragu Konferencije o bezbjednosti u Minhenu, pozivam vas na sastanak da bismo koordinisali naše stavove o spoljnoj politici. Spoljna politika je ono što nas treba ujediniti. Što dostojanstvenije predstavljanje naše republike iznad je svakog od nas”, piše u pismu Kurtija.

Istovremeno je iz kabineta Tačija saopšteno da je on otputovao za Njemačku.

U saopštenju se ističe da će kosovski predsjednik na marginama konferencije u Minhenu imati mnogobrojne bilateralne susrete, sa američkim senatorima Ronom Džonsonom i Krisom Marfijem, sa pomoćnikom američkog državnog sekretara Filipom Rikerom, političkim direktorom Ministarstva inostranih poslova Ujedinjenog Kraljevstva Ričardom Murom i sa ministrom spoljnih poslova Slovačke Miroslavom Lajčakom.

ŠEKERISNKA

Sjeverna Makedonija u martu postaje punopravna članica NATO, najavila je danas ministarka odbrane Radmila Šekerinska.

Ona je u intervjuu Televiziji Telma (telma.com.mk) rekla da Vlada u Skoplju očekuje da Španija, kao posljednja članica NATO početkom marta ratifikuje Protokol o pristupanju Sjeverne Makedonije Alijansi i istakla da to “potvđuje dobra vijest” koju je dobila.

“Očekujemo da Španija završi proceduru u prvoj polovini marta. Današnja dobra vijest potvrđuje to. Postalo je jasno da će Španija uraditi sve da ubrza procedure koje uobičajeno u njihovom slučaju traju duže vrijeme”, rekla je Šekerinska u intervjuu koji je vođen u Briselu, gdje je učestvovala na sastanku minstara odbrane zemalja NATO.

Ministarka odbrane Sjeverne Makedonije je istakla da i ministar odbrane i ministar spoljnih poslova Španije u kontininutetu šalju poruke da će ta zemlja “minimizirati” vrijeme koje je potrebno za ratifikaciju.

“Članststvo Sjeverne Makedonije u NATO je važno za nas, ali je važno i za Alijansu… Da nema dileme, postajemo punopravna članica NATO u mjesecu martu”, rekla je Šekerinska.

Parlament Sjeverne Makedonije je u utorak 11. februara, nekoliko dana prije raspuštanja zbog aprilskih izbora, ratifikovao Sjevernoatlantski sporazum o pritupanju NATO sa odloženim dejstvom, prije konačne formalne odluke Alijanse.

To je urađeno da višemjesečna pauza u radu parlamenta zbog izbora ne bi odložila punopravno članstvo zemlje u NATO, kada i posljednja zemlja članica – Španija ratifikuje protokol o pristupanju Sjeverne Makedonije Alijansi.

Sjeverna Makedonija je postupak priključenja NATO počela u drugoj polovini 2018, pošto je 12. jula te godine na samitu Alijanse u Briselu dobila poziv da postane članica najmoćnijeg vojno-političkog saveza na svijetu.

Protokol o pristupanju Sjeverne Makedonije NATO potpisan je u sjedištu Alijanse u Briselu u februaru 2019. i do sada ga je ratifikovalo 28 država i ostaje samo još Španija.

POTVRĐENO

Ministarstvo zdravlja Sjeverne Makedonije saopštilo je da je jedan Makedonac koji se nalazi na kruzeru Dajmond prinses, zaražen koronavirusom.

Makedonski državljanin je sada hospitalizovan u zdrastvenoj ustanovi u Japanu, dodato je u saopštenju.

Ambasada Sjeverne Makedonije u Tokiju je u komunikaciji sa makedonskim državljaninom kome je utvrđena infekcija koronavirusa, kao i sa ostalom dvojicom koji se još nalaze na brodu u Jokohami i koji izjavljuju da su dobro i da nemaju simptome povezane sa prisustvom koronavirusa.

Ministarstvo zdravlja Japana nastavlja da sprovodi testove za prisustvo koronavirusa kod lica koja se nalaze na brodu u karantinu.

Tokom vršenja analize prednost imaju lica sa simptomima koji ukazuju na prisustvo virusa, lica preko 75 godina starosti, kao i lica sa hroničnim oboljenjima.

Do sada je potvrđeno da je koronavirusom na kruzeru koji je u karantinu, a na kojem je više od 3.500 putnika i članova posade, među njima i 14 državljana Srbije, zaraženo 218 osoba.

KURTI SAOPŠTIO

Premijer Kosova Aljbin Kurti rekao je sinoć da o dijalogu sa Srbijom treba da razgovara sa kosovskim predsjednikom Hašimom Tačijem.

“Trbalo bi da bude sastanak na kojem ćemo postaviti ove stvari, jer ne možemo dozvoliti da država Kosovo, koja je toliko napadnuta, ima neusklađene glasove”, kazao je Kurti u emisiji Rubikon na KTV.

“Pošto se do sada nijesmo sreli, pozivam predsjednika da se sastanemo da bismo se dogovorili o svim međunarodnim procesima. Na kraju krajeva, čak i pismo (predsjednika SAD Donalda) Trampa Tačiju zahtijeva jedinstven glas”, rekao je Kurti, prenosi Kosovo Onlajn.

Kurti tvrdi da će on kao premijer voditi kosovsku stranu u razgovorima sa Srbijom, u nastojanju da se postigne konačni mirovni sporazum.

Izrazio je spremnost da razgovara sa srpskim zvanicnicima, bez obzira da li se zvanični Beograd, kako navodi, izvinjava “za genocid na Kosovu” ili ne.

Kurti je rekao da treba sagledati okvir u kome će se odvijati dijalog i ocijenio da aktuelna srpska vlada nema legitimitet za ponovno pokretanje dijaloga: “Istinski dijalog za rješavanje problema ne vidim da može biti sproveden bez legitimiteta Vlade Srbije, jer će tamo tek biti izbori”.

Kaže da je prihvatio trenutnu zastavu Kosova, ali da nije krio želju da je promijeni.

Kurti napominje da je još 2006. upozoravao da Kosovu ne treba nezavisnost samo na papiru.

“Rekao sam da i Vojvodina ima zastavu, ali to ne znači da ste država. Kada je postavljena kosovska zastava, vodjeni su bili idejom veće nezavisnosti od Albanije nego od Srbije. Tokom našeg mandata postojaće državna komisija koja će održavati sastanke u Prištini i u Tirani. Ne isključujemo referendum, ako se jednoga dana približimo”, zaključio je Kurti.

U SVIM ŠKOLAMA

Ministarstvo zdravlja Srbije dalo je danas preporuku Ministarstvu prosvjete da se produži zimski raspust, prenio je Tanjug.

Preporuka je data kako bi se smanjilo širenje virusa gripa, jer je u Beogradu prijavljena epidemija gripa.

Odlukom pokrajinske vlade u Vojvodini je, zbog epidemije gripa, obustavljen rad svih škola i vrtića. Đaci koji škole pohađaju na teritoriji Vojvodine krenuli su u drugo polugodište još sredinom januara, jer im je i raspust počeo ranije nego u ostalom dijelu Srbije.

Nakon toga, postavilo se pitanje šta će biti sa ostatkom zemlje, budući da su đaci iz centralne Srbije još uvjek na raspustu, a u školske klupe bi trebalo da se vrate 18. februara.

UKINULI ODLUKU IZ 2017.

Vlada Kosova na čelu sa premijerom Albinom Kurtijem danas je ukinula odluku iz decembra 2017. o povećanju plata od 100 odsto vladinom kabinetu, koju je donijela predhodna Vlada premijera Ramuša Haradinaja, javlja agencija Anadolija.

Odlukom iz decembra 2017. godine, Haradinaj je poslije samo 100 dana na čelu Vlade, sebi povećao platu sa 1.500 na 2.950 eura.

“Plate se vraćaju uz prethodno stanje. Ova odluka nema uticaja na Ustavni sud ili pravni sistem”, rekao je Kurti na sastanku.

Na današnjoj sjednici Vlade Kosova ukinuto još nekoliko drugih odluka predhodne Vlade koje su se odnosile na strukturalnu organizaciju kabineta premijera i na imenovanje koordinatarora u više različitih oblasti. Vlada Kosova donijela je i odluku da se proslijedi Skupštini Kosova na usvajanje predlog o dodeli finasijskih sredstava za isplate u javnom sektoru za mjesec mart, do usvajanja budžeta za 2020. godinu.

Na sjednici Vlade, ministar inostranih poslova i dijaspore Glauk Konjufca zatražio je da se zahtjev za članstvo Kosova u INTERPOL-u odloži za sledeću godinu, zato što su kako je rekao, izgledi za članstvo za ovu godinu mali, s obzirom na to da se Generalna skupština te svjetske bezbjedonosne organizacije održava u Urugvaju, zemlji koja nije priznala nezavisnost Kosova.

Konjufca je na sastanku Vlade zatražio da razmotri mogućnost aplikacije za članstvo 2021. godine, kada je domaćin Generalne skupštine Turska. Kosovo posljednji put nije uspjelo da se pridruži INTERPOL-u 2018. godine na 87. generalnoj skupštini ove organizacije koja se održala u Dubaiju. Prije toga, Kosovo se tri puta prijavljivalo za članstvo u INTERPOL-u, 2010, 2015. i 2017. godine.

BOREL

Ako Brisel želi da Zapadni Balkan uspješno ide putem pomirenja i reformi, tom regionu mora ponuditi vjerodostojan postupak ulaska u članstvo EU koji će im dati dodatne blagodeti, ukazao je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel.

U autorskoj analizi na portalu “Prodžekt sindikejt”, Borel je naveo i da EU mora ponovo da nauči jezik moći i da poima sebe kao geostrategijskog činioca na najvišoj ravni da ne bi bila gubitkih u nadmetanju sa Amerikom i Kinom.

U svijetu kojem sve više vladaju geopolitika i gruba sila, EU mora objediniti svoju snagu i političku volju da bi imala upliv na događaje i zato prevashodno mora djelatno štiti svoje interese u okruženju i tako Zapadnom Balkanu ponuditi članstvo u EU i nagrađivati napredak kandidata na tom putu, istakao je Borel.

Prema njegovim riječima “diplomatija ne može imati uspjeha ako nije podržana akcijama” i zato takođe nadomak granica Unije mora da se embargom na isporuke oružja očuva krhko primirje u Libiji, da se Iranu omogući da ima korist od potpunog sprovođenja sporazuma o zabrani proizvodnje nuklearnog oružja, dok mir između Izraela i Palestinaca treba tražiti kroz uzajamno prihvatljivo rješenje na temelju međunarodnog prava.

Borel je u napisu predočio i da EU mora ispuniti svoje obećanje o pomoći ako ne želi da područje Sahela u Africi potone u rasulo i pomanjkanje svake bezbjednosti.

Visoki zvaničnik EU to nije izričito rekao, ali je jasno bilo da u slučaju ogromnih problema susjedne Afrike cilja na nužnost da se jedino velikom pomoći Unije temeljito i dugoročnije preduprijedi novi talas ilegalne imigracije u Evropu.

Borel je podvukao da EU mora da se sučeli s djelovanjem tri najmoćnije sile u svijetu, SAD, Kine i Rusije, i predočivši da “problema Evrope nije pomanjkanje snaga, energije, već nemanje političke volje da se udruže njene snaga kako bi se zajamčila zbijenost i najviše moguće upražnjavao njen uticaj”.

On je posebno ukazao na nužnost da se djelatno diplomatija, pomoć i potezi vezani za bezbjednost prvenstveno usmjere na goruća pitanja u blizini granica Evrope i rekao da su Libija, Bliski istok, Iran i Sahel, kao i ugrađivanje Zapadnog Balkana u strukture EU, “primjeri u kojima države članice Unije moraju preuzeti svoje obaveze i odgovornosti”.

I, kako je stavio do znanja, “ako želimo da Zapadni Balkan uspješno ide putem pomirenja i reformi, moramo tom regionu ponuditi vjerodostojan postupak ulaska u članstvo EU koji će im dati dodatne blagodeti”.

Pored potrebe da se EU sučeli s krizama u neposrednom susjedstvu Evrope, nameću se i prvenstveni zadaci da Unija odredi novu strategiju za Afriku, a potom i da se “ozbiljno osmisli kako se uvjerljivo postaviti i sarađivati sa strategijskim nosiocima svjetske politike – Amerikom, Kinom i Rusijom”.

“Iako se oni razlikuju u mnogim vidovima, sva tri upražnjavaju tehniku povezivanja pregovora i upotrebe sile”, ocijenio je visoki predstavnik EU.

“Naš odgovor se mora razlikovati i imati nijanse, ali takođe mora biti jasan i odlučan u odbrani vrijednosti, interesa i međunarodnih načela iza kojih stoji Evropska unija”, naveo je.

Borel primjećuje da “EU mora ponovo naučiti jezik moći i sebe poimati kao geostrategijskog činioca na najvišoj ravni da ne bi bila gubitkih u nadmetanju sa Amerikom i Kinom”.

PALMER OCIJENIO

Specijalni izaslanik državnog sekretara SAD za Zapadni Balkan Metju Palmer upozorio je da Rusija pokušava da podijeli region i ometa njegovu integraciju sa Zapadom, prenosi danas portal Euraktiv.

“Zabrinuti smo zbog ruskih namjera u odnosu za Zapadni Balkan”, rekao je Palmer za bugarski servis Radija Slobodne Evrope u intervjuu objavljenom juče, dan poslije njegove posjete Sofiji.

Rusija više voli Zapadni Balkan koji je rascjepkan, podijeljen, sumnjičav, koji ima element haosa, rekao je Palmer.

On je ukazao da je još jedan izazov za Balkan aktivnost ruskih agenata.

Palmer je pomenuo pokušaj udara u Crnoj Gori 2016. godine, pokušaj ubistva bugarskog trgovca oružjem po scenariju sličnom trovanju bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripalja u Velikoj Britaniji i naveo “ruske napore da podriju podršku za Prespanski sporazum između Skoplja i Atine”, kao “još jedan primjer zloćudne aktivnosti ruske države”.

Prespanskim sporazumom potpisanim 2018. godine okončan je skoro trodecenijski spor oko imena između Atine i Skoplja, i otvorilo put za Sjevernu Makedoniju da se pridruži NATO-u i EU. Palmer je izrazio nadu da će Savjet EU u martu odlučiti da otvori pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

“Željeli bismo da vidimo da se vrata otvore. Obije zemlje odgovaraju zahtjevima i nadamo se da će Evropski savjet to priznati time što će pristati da otvori pregovore za vrijeme svog sastanka u martu,” rekao je.

Palmer je prošlog avgusta imenovan za specijalnog izaslanika državnog sekretara SAD za Zapadni Balkan.

SPECIJALNI IZASLANIK PORUČIO

SAD su odlučile da otkažu glavne investicione projekte na Kosovu dok Priština ne bude ukinula takse od 100 odsto na srpsku robu, javila je RTK, a prenosi Kosev.

Specijalni izaslanik američkog predsjednika za pregovore Kosova i Srbije Ričard Grenel imao je juče “jasnu i oštru komunikaciju” sa kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem i predsjednicom Skupštine Vjosom Osmani, kojima je “jasno stavio do znanja”, da su SAD spremne da investiraju milione na Kosovu ako se taksa otkloni.

“Međutim, SAD će otkazati sve projekte dok vlada ne bude uklonila takse i odustala od planova o reciprocitetu”, javlja RTK.

Grenel je ranije i na Tviteru poručio da se takse moraju ukinuti kako bi bilo investicija. On je nakon formiranja vlade u Prištini imao jasnu poruku da od novih predstavnika vlasti očekuje da će ukinuti takse.

Ambasador Ričard Grenel jasno je predočio političkim liderima u Prištini i Beogradu da američka ulaganja neće imati očekivan efekat ukoliko su takse na srpsku robu od 100 odsto i dalje na snazi, izjavio je juče Dik Kastin, portparol specijalnog izaslanika Bijele kuće za dijalog Beograda i Prištine.

Kastin je za Glas Amerike istakao da Grenel neprekidno ukazuje da carine štete ekonomiji Kosova i šalju lošu poruku privatnom sektoru da to nije dobro mjesto za poslovanje.

“Vlasnici kompanija na Kosovu, od kojih su neke i američke, informisali su ga (Grenela) da carine štete njihovom poslovanju. Njihova zamjena drugim vidom barijera, nazivajući ih recipročnim, biće kontrapodruktivno u otvaranju radnih mjesta za mlade”, poručio je Kastin u pisanom odgovoru na pitanje Glasa Amerike.

SJEVERNA MAKEDONIJA

Skupština Sjeverne Makedonije, danas je jednoglasno ratifikovalo Sjevernoatlantski sporazum i to “unaprijed” – prije konačne formalne odluke NATO o tome, i nekoliko dana prije raspuštanja Sobranja zbog predstojećih parlamentarnih izbora.

Taj finalni dokumet za punopravno članastvo u NATO počeće da važi pošto Španija, kao posljednja članica Alijanse, ratifikuje Protokol o pristupanju Sjeverne Makedonije tom savezu.

Za ratifikaciju tog sporazuma glasalo je 114 poslanika od ukupno 120, a nije bilo glasova protiv ili uzdržanih.

U plenarnoj sali je pored zastave Sjeverne Makedonije i EU je bila i zastava NATO, a sto predsjednika parlamenta bio je dekorisan cvijećem u bojama Alijanse – plavoj i bijeloj. Poslije te svečane sjednice podignuta je zastava NATO ispred zgrede parlamnet au Skoplju.

Predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski je na početki sjednice istakao da je “članstvo u najmoćnijem savezu na svijetu privilegija, ali i orgomna obaveza”.

“Prije 27 godina prvi parmentarni sastav je donio stratešku odluku o ulsku u NATO. Ratifikacijom ovog sporazuma započinje posljednja faza pristupanja Sjevernoatlantskom savezu. Sada, kada i formalno postanemo 30. članica, obaveze će biti veće”, rekao je Pendarovski.

Ocijenio je da članstvo u NATO ne bi bilo moguće bez dubokih promjena koje su se desile u prošloj godini.

Govorili su i premijer Oliver Spasovski, predsednik Sobranja Talat Džaferi i predstavnici svih poslaničkih grupa, ocijenivši da je ratifikacija istorijski trenutak i ističući značaj i pozitivne strane članstva u Alijansi.

Poslije glaanja govorio je i vršilac dužnosti predsednika Parlamentarne skupštine NATO, madjarski političar Atila Mesterzahi.

Zakonom o ratifikaciji sporazuma s NATO, koji je vlada u Skoplju usvojila 28. decembra 2019, predviđeno je da taj dokumnet “stupi na snagu danom objavljivanja u Službenom listu i da bude deponovan u Vašingtonu do dana kada Španija ratifikuje Protokol o stupanju Sjeverne Makedonije u punopravno članstvo u toj alijansi”.

Svečanoj sjednci su prisustvali predstavnici državnog, vojnog i poltičkog vrha Sjeverne Makedonije, diplomatskog kora, skupština balkanskih zemalja-članica NATO-a, kao i genralna sekretarka Parlamentarne skupštine NATO, Ruksanda Popa.

Ideju o ratifikaciji unaprijed prva je zatražila makedonska opozicija, pozivajući se na iskustvo Crne Gore, pošto je to, kao jedno od opcija, u jednom intervjuu iznijela ministarka odbrane Sjeverne Makedonije Radmila Šekerinska.

Sjeverna Makedonija je postupak priključenja NATO počela u drugoj polovini 2018, pošto je 12. jula te godine na samitu Alijanse u Briselu dobila poziv da postane članica najmoćnijeg vojno-političkog saveza na svijetu.

Protokol o pristupanju Sjeverne Makedonije NATO potpisan je u sjedištu Alijanse u Briselu u februaru 2019. i do sada ga je ratifikovalo 28 država, dok je Španija, taj proces započela po formiranju svoje nove vlade, ali on zbog kompleksnosti neće biti završen prije raspuštanja parlamenta u Skoplju.

  • De Grot: Izvještaj EK signal povjerenja u crnogorsku ekonomiju
    on 09/11/2025 at 18:46

    Podrška razvojnim projektima pogotovo u oblasti energetike, infrastrukture, saobraćaja i zelene tranzicije stiže od Evropske innvesticione banke koja je prije nekoliko dana otvorila predstavništvo u Podgorici. Potpredsjednik te banke Robert de Grot za TVCG kazao je i da je signal povjerenja u crnogorsku ekonomiju došao i iz Izvještaja Evropske komisije. 

  • Veliko interesovanje građana za državne obveznice
    on 09/11/2025 at 18:37

    Prodaja državnih obveznica namijenjena stanovništvu po kamatnoj stopi od 3,75 odsto počela je ove sedmice. I dok su u Ministarstvu finansija zadovoljni interesovanjem građana, analitičari ističu da nije dobro što se država ponovo zadužuje, ali ne spore da su uslovi za građane povoljniji od štednje u bankama. 

  • Dolar oslabio prema korpi valuta
    on 09/11/2025 at 16:02

    Dolar je na svjetskim tržištima oslabio prema korpi valuta, nakon dvije sedmice rasta, jer zbog nesigurnosti na globalnim finansijskim tržištima ulagači traže sigurnija utočišta za kapital.

  • Monstat: Raste broj preduzeća koja imaju veb sajt
    on 09/11/2025 at 10:39

    U Crnoj Gori je u petogodišnjem periodu, odnosno od 2021. do ove godine, došlo do rasta broja preduzeća koja imaju veb sajt, pokazalo je istraživanje Monstata.

  • Završeni svi glavni radovi na putu Mojkovac – Bijelo Polje – Berane
    on 09/11/2025 at 10:25

    Uprava za saobraćaj objavila je video snimak kojim je, kako poručuju, potvrđeno da su završeni svi glavni radovi na rekonstrukciji jedne od najvažnijih saobraćajnica na sjeveru Crne Gore – puta Mojkovac – Bijelo Polje – Berane, dugog gotovo 40 kilometara.

  • Niže cijene pred praznike, sindikati očekivali širu listu proizvoda
    on 09/11/2025 at 05:59

    Građani su uglavnom zadovoljni što će u narednom periodu pojedine proizvode kupovati po nižim cijenama. Kako kažu u našoj anketi, uoči praznika i slava, dobro je što će u trgovinama biti jeftinijih artikala. U Uniji slobodnih sindikata ističu da su očekivali i više artikala po nižim cijenama.

  • Porast cijena struje zbog poreza na ugljen-dioksid i prelazak na obnovljive izvore energije
    on 08/11/2025 at 18:45

    Upravo prelazak na obnovljive izvore energije važan je za Crnu Goru jer i Evropska unija od prvog januara nameće dodatne troškove na uvoz električne energije koja je prozivedena iz uglja, a takve je u Crnoj Gori 40 odsto. Zato i građani mogu očekivati korekcije cijena poručuju iz Elektroprivrede.

  • Montenegroberza: Rast indeksa i prometa
    on 08/11/2025 at 14:43

    Rast indeksa i prometa obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je Evropska komisija (EK) ocijenila da je Crna Gora ostvarila određeni napredak i nalazi se između umjerenog i dobrog nivoa pripremljenosti u razvoju funkcionalne tržišne ekonomije.

  • Spajić: Potpisani sporazum u oblasti energetike omogućiće nova ulaganja
    on 08/11/2025 at 13:15

    Crna Gora i Ujedinjeni Arapski Emirati čvrsto su opredijeljeni da odlične bilateralne odnose iskoriste za jačanje ekonomskih veza kroz sprovođenje konkretnih projekata, posebno u oblastima turizma, energetike, infrastrukture i naprednih tehnologija.  To je poruka sa sastanka predsjednika Vlade Crna Gore Milojka Spajića i predsjedika Ujedinjenih Arapskih Emirata šeika Mohameda bin Zajeda Al Nahjana.

  • Pokret penzionera pozvao sve bivše radnike i građane u ponedjeljak na veliki protest
    on 08/11/2025 at 12:45

    Pokret penzionera Crne Gore poziva sve bivše radnike sa sjevera Crne Gore, kao i gradjane, da izadju na veliki protest koji je zakazan za ponedeljak u 12h na gradski trg u Bijelom Polju, kazali su u saopštenju iz tog Pokreta.