PICULA

Više predloga je u opticaju kako bi se nastavio proces proširenja Evropske unije (EU) i izašlo iz škripca u koji su članice dovele i sebe i zemlje Zapadnog Balkana, izjavio je hrvatski evroposlanik Tonino Picula.

On je ocijenio da je dobro to što se proces proširenja vratio u centar političke debate.

Picula je zadužen da izradi izvještaj za preporuke za otklanjanje blokada u procesu proširenja koji će biti predstavljen na samitu EU – Zapadni Balkan, početkom maja iduće godine, tokom predsjedavanja Hrvatske EU.

“Moj zadatak u Evropskom parlamentu jeste da pronađem način ili metodu kako se taj proces može odblokirati. Sve to s ciljem da se za vrijeme hrvatskog predsjedavanja idućih šest mjeseci, odnosno u Zagrebu na samitu u maju omogući novi zamah proširenju”, rekao je bivši šef hrvatske diplmatije za Radio slobodna Evropa (RSE).

On je istakao da neće moći da uradi bez saradnje sa svima koji podržavaju proces proširenja ali i sa onima koji ga kritikuju.

Picula je dodao da neke pozitivne promjene očekuje i prije samita u maju u najavio da bi Evropska komisija krajem januara trebalo da izađe sa svojom strategijom, pogledom na nastavak procesa proširenja.

On je ocijenio i da je negativan stav francuskog predsjednika Emanuela Makrona prema proširenju završnica pokreta odbijanja proširenja koji tinja već nekoliko godina.

Prema njegovoim riječima, posle prijema Hrvatske 2014. bilo je jasno da je proširenje doživjelo svoj vrhunac i da je ta politika sve više gurana u stranu i zbog problema s kojim su se nosile neke članice, ali i zbog opštih prilika u evropskom susjedstvu.

“Ovo što se sada događa jeste dobra stvar zato što se politika proširenja vratila u centar političke debate. Imamo više predloga kako izaći iz ovog škripca u koji su se članice EU dovele, jer nisu problem isfiltrirale prIJe nekoliko godina”, rekao je Picula.

On je dodao i da je za zemlje Zapadnog Balkana važno da prate diskusiju, iako imajU nejednaku poziciju.

“Smatram da postoje tri para država – Srbija i Crna Gora, koje su odmakle u pregovorima, a posebno Crna Gora. Tu su Sjeverna Makedonija i Albanija koje su odavno zemlje kandidatkinje i nikako da počnu pregovore. Imamo BiH i Kosovo koje zaostaju i za koje bih rekao da je njima svejedno pod kojim će uslovima otpočeti pregovore”, rekao je Picula.

4,5 PO RIHTERU

Zemljotres jačine 4,5 stepeni po Rihteru pogodio je Albaniji u 2.18 časova, a potres se osjetio i u regionu. Epicentar zemljotresa bio je 22 kilometra udaljen od Tirane, na dubini od 10 kilometara.

Podsjetimo u dva razorna zemljotresa koja su prije 20 dana pogodila Albaniju poginula je 51 osoba, a oko 900 je povrijeđeno.

Oko 5.500 domova teško je oštećeno.

HARADINAJ

Kosovski premijer u ostavci Ramuš Haradinaj izjavio je da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić može da poriče mnogobrojne zločine izvršene na Kosovu, ali da ne može da porekne da ga je sa Kosova otjerala OVK.

Haradinaj je, govoreći na akademiji povodom godišnjice pogibije Abedina Redže i njegovih 40 saboraca tokom rata na Kosovu, rekao je da “Vučić i njegove kolege (Aleksandar) Vulin i (Ivica) Dačić poriču Račak, ali ne mogu da poreknu da ih je OVK otjerala sa Kosova”.

“…I (Slobodana) Miloševića i Vučića, to ne mogu da poreknu. Jer su nekada ovdje bili prekrštenih nogu. Znamo ko je sve boravio u (hotelu) Grand. Ne samo da više nije mogao da se vrati, već ćemo kao narod još da ojačamo. Ko bude pokušao da slomi Albance neka malo nauči iz istorije”, poručio je Haradinaj.

PICULA

Hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tonino Picula izjavio je danas da je u opticaju nekoliko predloga kako bi se nastavio proces proširenja Evropske unije (EU) i “izašlo iz škripca u koji su članice dovele i sebe i zemlje Zapadnog Balkana”.

“Dobro je što se proces proširenja vratio u centar političke debate”, rekao je Picula u intervjuu za Radio slobodna Evropa (RSE) i dodao se obnovljeni interes za Zapadni Balkan odnosi i na BiH, ali da “pruženu ruku treba znati prihvatiti”.

Picula je krajem novembra dobio zadatak da izradi Izvještaj sa preporukama za otklanjanje blokada u procesu proširenja koji će biti predstavljen na samitu EU-Zapadni Balkan. Samit je najavljen za početak maja 2020. godine, pet mjeseci nakon što Hrvatska preuzme predsjedavanje EU.

Prema Piculi, proces proširenja je u ozbiljnoj krizi “ne samo nekoliko posljednjih mjeseci nego i nekoliko posljednjih godina”.

“Upravo politika proširenja nailazi na otpore unutar same EU, što je kulminiralo stavom francuskog predsjednika Emanuela Makrona koji je blokirao otvaranje pristupnih pregovora dvijema balkanskim državama – Sjevernoj Makedoniji i Albaniji”, rekao je Picula i dodao da je njegov zadatak u Evropskom parlamentu da pronađe način kako da se taj proces odblokira.

“Sve to s ciljem da se za vrijeme hrvatskog predsjedavanja idućih šest mjeseci, odnosno u Zagrebu na Samitu u maju, omogući novi zamah proširenju. To neću moći da napravim bez saradnje sa svim onim koji podržavaju proces proširenja ali moram čuti i kritičare, one koji smatraju da dosadašnja metodologija pregovaranja sa novim kandidatima ne zadovoljava”, rekao je on.

Picula je dodao da treba naći prostora za kritike ali isto biti jasan prema podršci procesu proširenja.

KRIVE IH ZA SMRT 51 OSOBE

Tužilaštvo Albanije izdalo je 17 naloga za hapšenje po optužbama za ubistvo i zloupotrebu službenog položaja zbog smrti 51 osobe u nedavnom, razornom zemljotresu.

Devet osoba uhapšeno je danas, a policija i tužilaštvo navode da su probitne istrage pokazale da je jedan od uzroka stradanja ljudi u urušenim zgradama to što se graditelji, inženjeri i investitori nijesu pridržavali pravila, normi i standarda bezbjedne izgradnje, prenosi Rojters.

Od devetoro uhapšenih, dvoje su vlasnici dva hotela koji su se urušili u Draču, kada su stradale četiri osobe, a treća osoba je menadžer hotela koji je namijenjen policiji za odmor i u kojem je poginuo visoko rangirani policijski zvaničnik.

Policija navodi da su oba hotela na plaži na Jadranskom moru izgrađeni nelegalno, a da je drugi i legalizovan nelegalno. Saopštila je i da su neke od 17 osoba, koje traži tužilaštvo, pobjegle nakon zemljotresa koji se dogodio 26. novembra.

ODRŽALI ČETVRTI SASTANAK

Sastanak lidera Samoopredjeljenja Aljbina Kurtija i Demokratskog saveza Kosova, četvrti po redu, završen je večeras bez dogovora o vladajućoj koaliciji dvije stranke.

To su novinarima potvrdili potpredsjednici PS Glauf Konjufca i njegov kolega iz DSK Avdulah Hoti, koji su poslije tročasovnog sastanka kratko izjavili da nije postignut dogovor, ne dajući detalje o temama o kojima nema saglasnosti.

Prije sastanka dvojice lidera održane su sjednice predsjedništava dvije stranke.

Poslanica PS Aljbuljena Hadžiu izjavila je poslije sastanka da je glavni problem “zacementiranost” DSK u zahtjevima za dobijanje mjesta predsjednika Kosova, kada predsjedniku Hašimu Tačiju 2021. istekne mandat.

Sa druge strane portparol DSK Berian Mustafa je rekao da su spremni da se postigne dogovor i da tome treba da prethode razgovori i kompromisi.

Konufca i Hoti nijesu rekli kada će pregovori biti nastavljeni.

Predsjednik Kosova Hašim Tači zakazao je za 26. decembar ove godine konstitutivnu sjednicu sedmog saziva Skupštine Kosova.

ŠTETA I DO MILIJARDU EURA

Procjena vlasti u Albaniji da će šteta katastrofalnog zemljotresa koji je tu državu pogodio 26. novembra iznositi između pola milijarde i milijardu eura. Odmah nakon potresa, 20 hiljada osoba moralo je napustiti svoje domove, a mnogi se ni danas nijesu vratili. Za njih je vlada obezbijedila alternativni smještaj i kiriju će im plaćati najmanje godinu. Život se u toj zemlji, kako se uvjerila ekipa TVCG, normalizuje, a istražitelji traže odgovorne za 52 žrtve.

Kad zatrese tlo, ledi se krv u žilama, priča Agim Ceka, ugostitelj iz Drača dok gleda svoj porušen hotel uz samu plažu. Prvu noć nakon katastrofalonog potresa prespavao je u automobilu, nakon toga par dana je proveo kod rođaka u Gusinju. Vratio se i sada je vrijeme da se utvrdi šteta.

“Štete ima puno. Sve do trećeg i četvrtog sparata padali su svi zidovi, ali Bogu hvala da smo zdravo”, kaže Ceka.

Istražitelji utvrđuju odgovornost graditelja u Draču i medji u toj zemlji najavljuju hapšenja. U Tirani je druga priča. Stradale su zgrade iz doba kasnog komunizma u Albaniji, dok novogradnja nije pretrpjela oštećenja.

“Ukupno u Tirani imao 1600 stanova u kojima se više ne može živjeti. A u ruralnim djelovima imamo takbih nešto preko 2 hiljade kuća. Tako da će vjerovatno trošak u cijeloj državi iznositi između 500 miliona i milijardu eura. Ali, oporavićemo se”, kaže gradonačelnik Tirane Erion Veliaj.

Kako bi se izbjegao i ekonomski potres koji obično prati prirodnu katastrofu, gradske vlasti uradile su sve da se život što prije vrati u normalne tokove. Ponovo rade škole i vrtići, ulčice su okićene i božićni bazar je postavljen na glavnom gradskom trgu. Cilj je da se podstakne potrošnja građana.

“Ono što želimo na početku vraćanja života u normalne tokove je da podstaknemo građane da troše kao i što je normalno za vrijeme praznika. Zato kažemo, ako želite da pomognete Tiranu, Drač ili Ljež, ili ako neko u Crnoj Gori želi da nam pomogne, neka dođe za vikend i potroši novac ovdje. Jer to je najbolji način pomoći, umjesto slanja garderobe koju niko više ne nosi. Dođite, potrošite malo novca ovdje i pomozite ovoj ekonomiji da ne doživi i ekonomski zemljotres”, poručio je Veliaj.

A kada je u pitanju pomoć, albanski zvaničnici, ali i građani naročito ističu pomoć susjeda, odmah nakon potresa, kada je bila i najpotrebnija.

IZBORI U HRVATSKOJ

Noćas do ponoći, unosom u sistem za kontrolu finansiranja, svi predsjednički kandidati u Hrvatskoj moraju Državnoj izbornoj komisiji da dostave prve izvještaje o finansiranju izborne kampanje.

U izveštaje moraju uključiti sve troškove koje su imali u pretkampanji ili u zvaničnoj kampanji.

Osim podataka o troškovima moraju dostaviti i one o primljenim donacijama, kao i o medijskom oglašavanju i popustima koje su pritom dobili, prenosi Hina.

Ukoliko to ne učine, prIJete im kazne od 2.000 do 20.000 kuna (oko 270 – 2.700 eUra).

Dostavljeni izvJeštaji biće objavljeni na internet stranici Komisije.

Prvi koji je podnio izvještaj je nezavisni kandidat Mislav Kolakušić, koji je prijavio da donacije nije dobio, te da je imao samo 12 kuna (1,6 eura) troškova.

Za konačan sud o finansijskom aspektu kampanje, treba sačekati do 21. januara, do kada će svih 11 predsedničkih kandidata morati da podnesu završni finansijski izveštaj.

SJEVERNA MAKEDONIJA

Policija Sjeverne Makedonije pronašla je kod bivšeg asmbasadora Tomislava Dimitrovskog “arsenal oružja” sa više pištolja i pušaka, objavio je danas portal “360 stepeni”.

Kako je naveo taj medij, oružje je otkriveno juče popodne kada se Dimitrovski posvađao sa komšijom, koji je policiji prijavio da je bivši ambasador prema njemu u hodniku zgrade uperio automatsku pušku i repetirao.

Policija je u dnevnom biltenu potvrdila taj slučaj, navodeći da je pronađeno više komada oružja i municije koji su oduzeti, ali se ne navodi da li ima dozvolu.

Prema nezvaničnim informacijama “360 stepeni”, u stanu Dimitrovskog u Skoplju su pronađena tri pištolja, tri puške, četiri okvira sa municijom, kesa sa mecima.

Dimitrovski, koji je bio ambasador u Ljubljani i konzul u Solunu, prema informacijama koje je objvio na Fejsbuku, trenutno ne obavlja državnu funciju, a napisao je da je od januara ove godine savjetnik lidera opozicionog VMRO DPMNE Hristijana Mickoskog.

NAKON OSAM SATI

Lideri i pristalice Saveza za Srbiju razišli su se nakon osmočasovne blokade ulaza u zgradu RTS-a.

Ranije danas, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je na konferenciji za štampu da “nema razloga za sjekiraciju” kada je riječ o blokadi ulaza u zgradu RTS-a.

Na pitanje novinarke RTS-a o blokadi koju je najavio Savez za Srbiju Vučić je rekao da “garantuje da niko neće biti ugrožen”.

“Nemojte da se sjekirate za blokadu RTS-a. Garantujem da niko neće biti ugrožen, da ćemo u skladu sa zakonom da postupamo, niti ima bilo kakvih opasnosti. Sačuvaćemo sve što je potrebno da se sačuva”, rekao je Vučić novinarima na zajedničkoj pres-konferenciji sa francuskom ministarkom odbrane.

“Gledaćemo da ne primjenjujemo nikakvu silu ni u skladu sa zakonom”, dodao je on.

“Vjerujem da će sve da prođe demokratski. Srbija je demokratska zemlja. Ne vjerujem da jedna mala grupa ljudi može da pomisli da nešto ozbiljnije može da izazove nasiljem”, rekao je Vučić.

“Ne sjekirajte se, idite na posao slobodno”, rekao je Vučić novinarki RTS-a.

Lideri i pristalice Saveza za Srbiju okupili su se u podne ispred ulaza u zgradu Radio-televizije Srbije, a do 20 sati će, kako su juče najavili, blokirati sva tri ulaza u zgradu javnog servisa do 20 sati, uprkos negativnim reagovanjima na tu akciju.

Okupljeni su blokirali sva tri ulaza u RTS, iz Takovske, Abardareve i tehnički ulaz, a među okupljenima bili su lideri SzS-a Dragan Đilas, Vuk Jeremić, Boško Obradović, Marko Bastać, Borko Stefanović, Marinika Tepić, Nikola Jovanović i drugi.

Od početka blokade niko nije pokušao da uđe u zgradu ili izađe iz zgrade javnog servisa.