RANO JUTROS

Novi slabiji zemljotres pogodio je Markuševec, sedam kilometara sjeverno od centra Zagreba.

Potres je zabilježen u 5.38 sati, prenosi portal Indeks.

Prema prvim informacijama, zemljotres je bio jačine 1,7 po Rihteru.

SUOČAVANJE S KRIZOM

Evropska unija (EU) priprema veliki finansijski paket za Zapadni Balkan kako bi se zemljama regiona pomoglo u suočavanju sa krizom nastalom zbog koronavirusa, kao i ekonomskim posljedicama ove krize, saznaje Radio Slobodna Evropa iz pouzdanih izvora unutar Evropske komisije EK.

Poseban projekat Evropske komisije se odnosi na veliki ekonomski investicioni plan za region, koji bi ova institucija trebala predstaviti ove jeseni.

EK bi trebalo da predstavi finansijski paket u narednim danima. Prema saznanjima RSE, obuvatiće podršku zdravstvenom sektoru, posebno isporukom osnovnih zaliha za spašavanje života i značajnu podršku socijalom i ekonomskom oporavku.

Finansijsku podršku će region dobiti od dvije institucije odvojeno: Evropske komisije sa jedne strane i Evropske investicione banke sa druge. Tačna suma cjelokupnog paketa za sada nije poznata ali se govori o “milijardama eura” koje će izdvojiti ove dvije institucije.

Ovaj finasijski paket će biti dio rasprave na Zagrebačkom samitu koji će se održati 6. maja, u formatu video konferencije, a gdje će učestvovati lideri EU i lideri zemalja Zapadnog Balkana.

U nacrtu zajedničke deklaracije koja će biti usvojena na kraju samita, navodi se između ostalog da, kada evropski kontinet izađe iz restriktivnih mjera zbog pandemije COVID-19, “uslijediće nova faza tijesne saradnje u rješavanju značajnog društveno-ekonomskog uticaja krize”.

Prema nacrtu zajedničke deklaracije u koji RSE ima uvid, lideri EU će pozvati Evropsku komisiju, da, na jesen, predstavi veliki ekonomski investicioni plan za Zapadni Balkan, koji ima za cilj ponovno pokretanje ekonomija, istovremeno poboljšavajući konkurentnost njihovih ekonomija, kako bi ih što bolje povezali unutar regiona i EU.

U nacrtu dokumenta se podvlači da su ulaganja od presudne važnosti za podsticanje dugoročnog oporavka cijelog regiona i za podržavanje potrebnih reformi za kretanje na evropskom putu.

“Zapadni Balkan treba da se transformiše u funkcionalne tržišne ekonomije koje su u stanju da se potpuno povežu u jedinstveno tržište EU, da stvore radna mjesta i preduzetničke mogućnosti za poboljšanje poslovne i investicione klime i da promovišu vladavinu zakona”, piše u nacrtu zajedničke deklaracije.

SIRIJA

Izraelski borbeni avioni rano jutros iznad Libana ispalili su rakete na područja kraj Damaska, saopštila je sirijska vojska.

Sirijska vojska tvrdi da je protivvazdušna odbrane te zemlje oborila većinu tih raketa.

U vojnom saopštenju koje su prenijeli državni mediji navodi se da su neke rakete koje su stigle do meta kraj sirijskog glavnog grada pričinile materijalnu štetu ali da žrtava nije bilo.

Kako se dodaje, napad se dogodio u zoru, a sirijska vojska nije objavila druge detalje ni šta je zapravo ciljano.

Sirijska državna televizija je javila da je napadnuta okolina Damaska, a Izrael nije komentarisao sirijski izvještaj.

Ta zemlja je ranije potvrdila da je tokom godina izvela stotine udara iz vazduha uglavnom na iranske isporuke oružja za koje se vjeruje da su namijenjene libanskom ekstremističkom Hezbolahu.

U posljednjih nekoliko mjeseci izraelski zvaničnici su izrazili zabrinutost da Hezbolah pokušava da izgradi postrojenja za izradu precizno navođenih raketa.

Iranske i snage Hezbolaha se u Siriji bore na strani sirijskih vladinih snaga. Izrael je takode ranije koristio libanski vazdušni prostor za napade na Siriju.

Prošle nedjelje su u izraelskom udaru ciljani iranski i borci koje podržava Iran u pustinji kraj sirijskog grada Palmira.

Sirijska opoziciona organizacija koja nadgleda rat u toj zemlji je rekla da je ubijeno devet boraca, uljučujući šest stranaca.

ĆOSIĆ ZA TVCG

U Srbiji se vode dvije epske bitke, jedna za zdravlje građana, druga za rejting predsjednika Aleksandra Vučića, kaže za Jutarnji program TVCG, novinar i programski direktor Televizije N1 Jugoslav Ćosić.

On navodi da u Srbiji nema političkog dijaloga, a opozicija je ušla u krizu sa stavom da neće ići na izbore.

“U Srbiji se vode dvije epske bitke. Jedna za zdravlje građana, druga za rejting predsjednika Aleksandra Vučića i SNS-a, pred očigledno izvjesne izbore. Naravno da će tu biti postavljena mnoga pitanja ako dođe do izbora na koji način će se voditi predizborne radnje”, navodi Ćosić.

Činjenica je, kako navodi, da se u trenutku pandemije korona virusom, vodi računa koliko o kampanji toliko i o rejtinzima.

“Ne znam ljekara koji se u ovoj pandemiji više pojavljivao od predsjednika Vučića”, naveo je Ćosić i takvo stanje uporedio sa Hrvatskom, gdje je predsjednik Zoran Milanović kazao da se ne pojavljuje u medijima, jer se drži ustavnih ovlašćenja.

“Meni se čini da je ovo, u metaforičkom smislu san koji se ostvario, svakog autokratskog i nedemokratskog režima, da kontroliše kretanje ljudi njihovo ponašenje, da kontroliše medije”, navodi Ćosić.

Kao primjer, podsjeća na uredbu Vlada Srbije kojom su potpuno zaustavljene sve informacije iz bolnica i sve informacije su centralizovane ka kriznom štabu. Ta odluka je, kako kaže, ukinuta nakon 24 sata.

TV N1 je, ističe Ćosić, izvještavala i o slučajevima hapšenja. Istraživali su, navodi, slučajeve dvoje mladih ljudi koji su ušli u Srbiju prije uvođenja mjera, nijesu dobili naredbu o izolaciji, a potom su bili uhapšeni.

“Oboje su poslije nekoliko dana uhapšeni, proveli su po tri nedjelje u pritvoru sa drugim pritvorenicima za koje nijesu znali u kakvom su stanju”, navodi Ćosić.

Postavlja se pitanje i opsega mjera, koje daju rezultate.

“Ali je pitanje da li je bilo potrebe za mjerama u ovakvom intezitetu”, kaže Ćosić i dodaje da je za Prvi maj u Srbiji planiran karantin od oko 80 sati.

“Mislim da je Vlada Srbije pametno procijenila da ne može da se osloni na zdravstveni sisitem koji je omanuo u mnogim procjenama i da se sistem kao autoritaran oslanja na policijske mjere”, kaže Ćosić.

Ističe i da se u Srbiji nastavljaju pritisci na medije, te da nema u Evropi primjera hapšenja novinara zbog pisanja o korona virusu, kao što se to dogodilo sa novinarkom Anom Lalić.

Navodi i da je vlast u tom slučaju popustila pod pritiskom.

“Razlog pritisaka je da te informacije ne dođu do javnosti”, navodi Ćosić. 

On je kazao i da vlast u Srbiji već šest godina pokušava da vrši pritisak na TV N1.

“Sve je fokusirano na to da se naša uređivačka politika na neki način smekša, da se smanji ta kritička nota. To je u suštini cilj ove vlasti”, zaključio je Ćosić.

MILANOVIĆ POZVAO

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović pozvao je danas Sabor da zakonom zabrani veličanje ustaštva.

“Pozivam Hrvatski sabor da zakonom zabrani i propiše sankcije za veličanje ustaštva kao što su to učinile druge demokratske i civilizovane evropske države. Siguran sam da u Hrvatskom saboru danas postoji potrebna većina za donošenje takvog zakona i siguran sam da će i predsjednik vlade Andrej Plenković to podržati”, napisao je predsjednik na Fejsbuku.

Milanović, koji je prije dva mjeseca stupio na funkciju predsjednika i dolazi iz opozicione Socijaldemoktratske partije (SDP), oglasio se povodom niza kritika s desnog i krajnje desnog političkog spektra zbog njegove jučerašnje izjave u Jasenovcu da treba “maknuti i baciti” spomen-ploču s uklesanim ustaškim pozdravom “Za dom spremni”.

Tu ploču su prije nekoliko godina u Jasenovcu postavili pripadnici zagrebačkog Udruženja dobrovoljaca Hrvatskih odbrambenih snaga (HOS) iz rata 90-tih u čast poginulim pripadnicima te jedinice. Poslije pritiska javnosti, tabla je, u dogovoru s vladom, iz Jasenovca premještena u Novsku.

Predsjednik Hrvatske je u odgovoru na Fejsbuku objasnio da svojom izjavom nije htio da obezvrijedi ili umanji žrtvu poginulih prpadnika HOS čija su imena na toj ploči.

“Ono što jesam htio, i na čemu neću prestati da istrajavam, jeste prokazivanje onih likova koji politički i neljudski zloupotrebljavaju poginule branitelje da bi relativizovali zločinački karakter NDH i da bi se narugali žrtvama ustaškog terora i u Jasenovcu i širom Hrvatske”, istakao je aktuelni predsjednik i bivši premijer vlade lijevog centra.

On je poručio da “neće ćutati prema onima koji misle da su u poginulim pripadnicima HOS-a pronašli sredstvo za slobodno veličanje ustaštva i za neometano širenje mržnje i laži”.

“Neću ustuknuti pred javnom agresivnošću političkih štetočina koji misle da mogu doveka parazitirati na afirmaciji NDH, najstrašnijeg moralnog i političkog posrnuća u modernoj hrvatskoj istoriji”, napisao je Milanović.

On je podsjetio da se čast braniteljima HOS, ako se to želi, može odati i bez ustaškog pokliča, o čemu svjedoči i spomen-ploča na Trgu Francuske republike u Zagrebu, koja je postavljena prije desetak godina.

Milanović je objavio link na video isječak iz 1992. iz intervjua tadašnjeg predsjednika Hrvatske Franja Tuđmana koji, među ostalim, rekao da ne zanemaruje doprinos HOS, jer zna da je među njima bilo “hrvatskih fanatika”, ali da je začuđujuće da “nasijedaju onima koji im oblače crne košulje i fašističke oznake iz izgubljenog Drugog svjetskog rata”.

Takođe je rekao da su te oznake bile jedna od glavnih smetnji za međunarodno priznanje Hrvatske.

Inače, Milanovićevu jučerašnju izjavu kritikovali su ministri branitelja Tomo Medved i odbrane Damir Krstičević, obojica iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), stranke iz koje je i premijer Andrej Plenković.

U drugom krugu predsjedničkih izbora početkom ove godine, Milanović je kao kandidat SDP pobijedio na izborima tadašnju predsjednicu i kandidatkinju vladajućeg HDZ Kolindu Grabar-Kitarović.

USPJEŠAN ZAHVAT

Predsjednik Kosova Hašim Tači danas je operisan u Urološkoj klinici KBUC Kosova, saopšteno je iz njegovog kabineta.

Kako se navodi, operacija je bila uspješna a predsjednik Kosova je pod stalnim nadzorom stručnog ljekarskog osoblja.

Tači je u ponedjeljak i utorak bio na pregledima u Urološkoj klinici, dok se ranije danas sastao sa ambasadorima zemalja Kvinte koje je informisao o aktuelnoj situaciji na Kosovu nakon odluke da od Demokratskog saveza Kosova zatraži ime mandatara za sastav nove Vlade.

U BEOGRADU

Beogradska policija uhapsila je tri osobe, državljanina Crne Gore, zbog sumnje na neovlašćenu proizvodnju i stavljanje u promet opojnih droga, saopšteno je danas u MUP-u Srbije.

Osumnjičeni državljani Crne Gore N.D. (21), D.B. (22) i S.R. (24), uhapšeni su prilikom primopredaje droge, a policija je prilikom pretresa stanova koje su koristili osumnjičeni pronašla kilogram marihuane, laboratoriju za proizvodnju ovog narkotika, dvije električne vagice za precizno mjerenje i određenu svotu novca.

Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati i oni će uz krivičnu prijavu biti privedeni Višem javnom tužilaštvu u Beogradu, navedeno je u saopštenju.

3.5 RIHTERA

Novi zemljotres jačine 3.5 stepeni Rihterove skale pogodio je danas Zagreb.

EMSC javlja kako je potres oko 9 sati i 50 minuta bio jačine 3.5 po Rihteru, a osjetili su ga građani širom Zagreba.

Hrvatski glavni grad se zatresao mjesec i jedan dan nakon razornog potresa.

RADONČIĆ PORUČIO

Ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić izjavio je da BiH migrantima neće biti parking za Evropu i da će 10.000 njih biti deportovano.

“Moj stav je precizan, ja sam juče direktoru Službe za poslove sa strancima Slobodnu Ujiću uputio zahtjev da bude popisano 9 do 10 hiljada ilegalnih ekonomskih migranta da vidimo kako da ih deportujemo iz BiH. To je ogroman sigurnosni problem, to ruši život naših građana”, rekao je sinoć Radončić, gostujući na Federalnoj televiziji.

Kako prenosi klix.ba, on je istakao da se sada neće baviti izbjeglicama iz Sirije, jer je to drugi problem.

Tvrdi i da je svjestan da se odluka o deportaciji neće dopasti nekim zemljama EU, ali ističe da to nikako ne znači da je BiH nehumana.

PROCIJENJENO

Hrvatski ministar građevine Predrag Štromar rekao je jutros da se šteta od zemljotresa koji je pogodio Zagreb i okolinu prije mjesec dana procjenjuje na oko 42 milijarde kuna (oko 5,5 milijardi eura).

“Stručnjaci Građevinskog fakulteta komunicirali su s evropskim kolegama i iznijeli procjenu štete. Napravili su pet verzija procjene i odabrali onu za koju misle da je najrealnija”, rekao je Štromar, gostujući na Hrvatskoj radioteleviziji (HRT), gdje je prvi put iznio podatke o procjeni štete.

On je naveo da je pri kraju izrada zakona kojim bi trebalo da bude uređen postupak obnove zemljotresom uništenih stambenih i drugih objekata.

“Izgradićemo hitno stanove gdje bi ljudi kojima su nastradali objekti u potresu bili nekoliko godina, a onda bi se te zgrade iskoristile kao studentski dom”, objasnio je ministar.

On je dodao da će se tražiti novac od EU, Svjetske banke, ali i da će se održati donatorska konferencija.

Najvažnije je, kako je istakao, da se srede dimnjaci, topla voda i grijanje kako bi se ljudi mogli vratiti u stanove koji nijesu uništeni, a potom se kreće u sanaciju škola, bolnica i ostalih objekata.