KARDIOVASKULARNI PROBLEMi

Predsjednik Srbije Aleksandar Vucic juce je primljen na Vojnomedicinsku akademiju u Beogradu.

Kako je saopstio Generalni sekretarijat predsjednika Republike Srbije, on je juce, 15. novembra, u kasnim popodnevnim satima primljen na VMA zbog kardiovaskularnih problema.

NAKON GODINU

Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) je, posijle godinu blokade rada Predstavnickog doma parlamentarne skupstine BiH, dostavio kolegijumu ovog doma parlamenta BiH predlog svojih clanova u stalne skupstinske komisije.

Bez formiranja sest stalnih parlamentarnih komisija – Ustavnopravne komisije, Komisije za spoljne poslove, Komisije za spoljnu trgovinu i carine, Komisije za finansije i budzet, Komisije za saobracaj i komunikacije i Komisije za ravnopravnost spolova, nije moguc rad parlamenta BiH.

Ova odluka SNSD-a uslijedila je poslije inicijative SDS i PDP, koji su sa pojedinim strankama iz Federacije BiH dogovorili formiranje komisija, bez predstavnika SNSD-a, kako bi se deblokirao rad Predstavnickog doma BiH.

SNSD je mjesecima obijao da ucestvuje u radu komisija zato sto nije formiran novi Savjet ministara BiH, u kome bi bili predstavnici ove stranke.

Jos nije poznato da li je SNSD pristao i na formiranje parlamentarnih komisija u Domu naroda Parlamentarne skupstine BiH, s obzirom na to da nijedan zakon u nadleznosti drzavnih institucija ne moze stupiti na snagu ukoliko ga ne usvoje oba doma Parlamentarne skupstine BiH, objavio je sarajevski portal Klix.

ZVANICNIK ALIJANSE

Visi zvanicnik NATO-a za Rusiju i Zapadni Balkan Robert Pscel izjavio je da je “tacno da saveznici preispituju svoj odnos sa Kosovskim snagama bezbednosti”, ali da “to svakako ne bi trebalo da dovede do spekulacija o buducnosti Kfora, koji je postojan i prisutan vec 20 godina”.

Govoreci o situaciji u BiH, Pscel je naglasio da NATO ne namece odluku o clanstvu BiH i da je to pitanje na koje ce morati da odgovori vlada u Sarajevu i sami gradani.

“Bosna i Hercegovina je od NATO saveza dobila ponudu i na njoj je da je prihvati ili ne prihvati… Mi nista ne namecemo, NATO nije dio politickog procesa, mi nijesmo odgovorni za formiranje vlade… Ono sto smo uradili u decembru 2018. i za to smo imali konsenzus unutar NATO, svih 29 saveznika stavilo je na sto ponudu vladi u Sarajevu – ukoliko zelite da idete dalje u integraciji u NATO savez, mi zelimo da vam predstavimo Godisnji nacionalni program, koji moze biti prvi korak ka akcionom planu za clanstvo. Ali, to je ponuda. Tako da je na Vladi BiH i na gradjanima da odluce da li to zele”, dodao je.

Upitan sta NATO vidi kao najvecu prijetnju bezbjednosti na Zapadnom Balkanu, Pscel je rekao da u regionu “postoje brojni izazovi poput hibridnih vrsta prijetnji, u smislu niza alata koji se koriste – od dezinformacija do pokusaja vrsenja malignog uticaja i nelegalnog mijesanja u politicke procese”.

Prema njegovim recima, to su sve faktori koji destabilizuju region i to “u kombinaciji sa prijetnjama sa kojima se suocavaju drugi regioni i druge drzave u Evropi, bilo da je rec o terorizmu ili efektima ilegalnih nekontrolisanih migracija”.

PODRZAO TERORIZAM

Imigrant iz BiH koji zivi u americkoj drzavi Misuri osuden je na osam godina zatvora zbog sakupljanja novca za podrsku teroristima i bice deportovan.

Americki savezni sudija osudio je juce 45-godisnjeg Ramiza Zijada Hodzica iz Sent Luis Kauntija, u Misuriju.

Hodzic se u aprilu izjasnio krivim da je kovao zavjeru za pruzanje materijalne pomoci teroristima.

Tuzioci su rekli da je on slao novac i vojnu opremu trecim stranama u Turskoj, Saudijskoj Arabiji i drugde od 2013. do 2015. godine.

Hodzic je takode dobijao novac od drugih, ukljucujuci petoro saoptuzenih. Dio novca poslat je Abdulahu Ramu Pazaru, takode iz Sent Luis Kauntija, koji je poginuo dok se borio za Islamsku drzavu u Siriji.

Troje saoptuzenih u ovom slucaju osudeno je na zatvorske kazne. Hodziceva supruga ceka izricanje kazne. Peti osumnjiceni, koji se izjasnio da nije kriv ceka sudenje.

PLENKOVIC SAOPSTIO

Gradani Hrvatske birace predsjednika drzave na izborima 22. decembra, objavio je premijer Andrej Plenkovic na sjednici vlade.

Ukoliko novi predsjednik ne bude izabran u prvom krugu, drugi krug ce biti 5. januara 2020.

Izborni rokovi pocinju da teku 22. novembra, a zvanicna izborna kampanja trajace oko dvije sedmice.

Svi koji zele da se kandiduju morace u roku od 12 dana da prikupe najmanje 10.000 potpisa.

Kandidaturu za predsjednika Hrvatske, ciji mandat traje pet godina, najavilo je 15-tak potencijalnih kandidata, medu kojima i aktuelna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovic, koja u trku krece kao kandidatkinja vladajuce Hrvatske demokratske zajednice.

Najveci konkurenti aktuelnoj predsjednici su bivsi premijer Zoran Milanovic, kandidat najvece opozicione Socijaldemokratske partije i nezavisni kandidat, pjevac Miroslav Skoro, kojeg podrzavaju brojne desne stranke i ciju podrsku je Grabar-Kitarovic imala na proslim izborima.

Prema predizbornim anketama, raste popularnost bivseg sudije Trgovackog suda u Zagrebu Miroslava Kolakusica, koji je na evropskim izborima osvojio mandat hrvatskog evroposlanika.

Izbore raspisuje vlada Hrvatske u roku koji omogucava da se oni odrze najmanje 30, a najvise 60 dana pre isteka mandata predsednika.

Posljednji predsjednicki izbori odrzani su 28. decembra 2014, odnosno drugi krug 11. januara 2015. godine.

Aktuelna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovic zvanicno je stupila na funkciju 19. februara 2015. Ona je tada na izborima pobijedila kandidata koalicije lijevog centra, dotadasnjeg predsjednika Ivu Josipovica.

U BEOGRADU

Tri osobe su lakse povrijedene u eksploziji televizora do koje je doslo u beogradskom naselju Sremcica, javila je danas Radio-televizija Srbije (RTS).

Povredeni su prebaceni na Vojno-medicinsku akademiju zbog sumnje na trovanje.

Kako je RTS-u receno, ocekuje se da povrijedene osobe budu pustene kuci.

SUKCESIJA

U trenutku raspada SFRJ na deviznim racunima u mjesovitim bankama bivse drzave u inostranstvu nalazilo se 645,55 mliona americkih dolara, koje su prema sporazumu o sukcesiji trebalo da podjele drzave nasljednice, ali je Srbija potrosila veci dio novca, pa Hrvatska od nje potrazuje 148,5 miliona dolara, pise Vecernji list.

Hrvatska ima dokaze da se zajednicki novac tokom 1990-ih koristio za placanje inostranih dugova firmi iz Srbije i da je ta drzava posebno instruisala banke da se ne koristi za druge republike.

List navodi da se u trenutku raspada bivse drzave na deviznim racunima u mjesovitim bankama SFRJ nalazilo 645,55 miliona americkih dolara.

Prema pisanju zagrebackog dnevnika, uoci razgovora o podjeli, Srbija je ostale drzave nasljednice obavijestila da je na racunima 56 mliona, ali je odbila da im objasni gdje je novac.

Posto je novac po Sporazumu o sukcesiji trebalo da podijele drzave nasljedice, tako da Hrvatskoj pripadne 23 odsto, odnosno 148,5 miliona dolara, ta drzava, kako navodi list, sada u postupku sukcesije novac potrazuje od Srbije.

Vecernji list navodi da ce temu nestalih, odnosno protivpravno potrosenih sredstava, Hrvatska, kao domacin danasnjeg sastanka Stalnog zajednickog odbora, tijela zaduzenog za kontrolu sprovodenja sukcesije, staviti kao posebnu tacku dnevnog reda.

U Ministarstvu spoljnih i evropskih poslova rekli su za list da ce Hrvatska instistirati na sprovodenju Sporazuma o sukcesiji, kao i na pronalazenju rjesenja za kompenzaciju ukoliko se pokaze da je taj novac stvarno protivpravno potrosen.

List ocjenjuje da je otezavajuca okolnost sto se sve odluke na odboru donose jednoglasno.

Sjednicom Stalnog zajednickog odbora predsjedava drzavna sekretarka Andreja Metelko-Zgombic, a poslije sastanka ce biti objavljeno saopstenje, najavili su iz ministarstva uoci susreta.

Stalni zajednicki odbor osnovan je na osnovu Ugovora o pitanjima sukcesije, potpisanog u Becu 29. juna 2001, izmedju drzava nasljednica SFRJ, a stupio je na snagu tri godine kasnije.

Posljednji sastanak odrzan je prije cetiri godine u Sarajevu.

SUD ODLUCIO

Sud u Skoplju konstatovao je apsolutnu zastarjelost krivicnog gonjenja bivseg premijera Nikole Gruevskog u slucaju “Putanja”.

Sve sudske troskove u vezi sa tim slucajem snosice drzava

Odluka je donijeta nakon sto je advokat Gruevskog po sluzbenoj duznosti dostavio sudu zahtjev da se slucaj proglasi zastarjelim, s obzirom na to da je proslo sest godina od kada je djelo pocinjeno i Specijalno javno tuzilastvo podnijelo optuznicu bez efektivne presude.

Gruevski je u ovom slucaju optuzen za primanje nagrade za protivzakoniti uticaj.

Sudenje u tom slucaju bice nastavljeno bivsim zvanicnicima VMRO-DPMNE Vladimiru Pesevskom, Miletu Janakieskom i Ljupcu Georgievskom koji su optuzeni za zloupotrebu polozaja.

AKCIJA “PERO”

U BIH je uhapseno nekoliko osumnjicenih za nezakonito izdavanje fakultetskih i srednjoskolskih diploma.

U toku su pretresi stambenih i poslovnih objekata na 12 mjesta na podrucju Bihaca, Cazina, Sarajeva, Zenice, Visokog, Tuzle i Istocnog Sarajeva, objavili su sarajevski mediji.

Agencija za istragu i zastitu BiH (SIPA) je saopstila da je akcija nazvana “Pero” pokrenuta zbog postojanja osnovane sumnje da su osumnjicene osobe pocinile krivicna djela organizovani kriminal, zloupotreba sluzbenog polozaja i ovlascenja, primanja mita i pranja novca.

Akcija se sprovodi po naredbama Kantonalnog tuzilastva Unsko-sanskog kantona i Kantonalnog suda Bihac.

DACIC PORUCIO

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dacic rekao je da je za Srbiju saradnja s NATO-om, vazna i da Srbija zeli da ona bude jos bolja, ali da se vojna neutralnost zemlje nijednog trenutka ne dovodi u pitanje.

“Saradnja sa NATO zasnovana je na jasnim premisama i pociva na uvazavanju politike vojne neutralnosti Srbije, bez uslovljavanja nase zemlje da postane clanica Alijanse. Istovremeno, prisutna je otvorenost Srbije da dodatno unaprijedimo politicki dijalog i konkretnu saradnja sa NATO u svim oblastima od zajednickog interesa (…) Politika vojne neutralnosti, kao osnova nase politike ne samo prema NATO, vec i prema svakom drugom vojnom savezu, ne dovodi se u pitanje”, rekao je Dacic na otvaranju sedme Beogradske NATO nedjelje.

Prema njegovim rijecima, Srbija razumije odluku svojih susjeda da postanu clanice NATO i da zato ocekuje njihovo razumijevanje za kontakte i saradnju Beograda sa drzavama koje nijesu u NATO.

Dacic je naveo da je situacija na Kosovu vazan dio saradnje s NATO i da je Kosovo za Srbiju najveci politicko-bezbjednosni izazov.

“Od Alijanse ocekujemo da sa razumijevanjem sagledava i podrzava nase prioritete, sto se narocito odnosi na Kosovo i Metohiju. Smatramo da samo kompromisno rjesenje postignuto dijalogom Beograda i Pristine, uz podrsku medunarodne zajednice, moze da obezbijedi trajni mir i stabilnost. Ne postoji ni jedan razlog da nesto sto usaglase dvije strane ne bude prihvatljivo za bilo kojeg treceg aktera”, izjavio je sef srpske diplomatije.

On je ponovio i protivljenje Srbije pretvaranju “Kosovskih bezbjednosnih snaga” u “Vojsku Kosova”, i naveo da se time krsi rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti i ugrozava regionalna i sira stabilnost.