PREDSJEDNIK HRVATSKE

Novi predsjednik Hrvatske Zoran Milanović sjutra će preuzeti funkciju od odlazeće šefice države Kolinde Grabar-Kitarović, koju je kao kandidat stranaka lijevog centra pobijedio u drugom krugu izbora 5. januara.

Za razliku od ranijih predsjedničkih inauguracija na Markovom trgu, gdje su sjedišta Vlade i Sabora, inauguracija Zorana Milanovića biće daleko skromnija i održaće se u utorak u podne u kabinetu predsjednika na Pantovčaku.

Na svečanost je pozvano 40 zvanica u tri kategorije – državni funkcioneri, uključujući i dvojicu bivših predsjednika – Stjepana Mesića i Ivu Josipovića, porodica izabranog predsjednika i članovi njegovog izbornog tima.

Zvanice su pozvane po funkcijama, tako da na inauguraciji neće biti predsjednika stranaka, diplomata, kao ni predstavnika vjerskih zajednica.

Pozvani su predsjednik Vlade i uži kabinet, predsjednik i potpredsjednici Sabora, načelnik Glavnog štaba Hrvatske vojske, predsjednik i sudije Ustavnog suda, pred kojima će Milanović položiti zakletvu.

Potom je predviđeno obraćanje novog predsjednika, a zatim i primopredaja dužnosti.

Ceremonija inauguracije biće održana u svečanoj dvorani, a himnu će otpjevati Josipa Lisac.

Iako se još ne zna ko će sve biti u predsjedničkom timu Zorana Milanovića, poznato je da će mu nekadašnji direktor Sigurnosno-obavještajne agencije Dragan Lozančić biti savjetnik za nacionalnu bezbjednost i odbranu.

Lozančić je s te pozicije morao da ode još 2016. zbog insistiranja odlazeće predsjednice Grabar-Kitarović, a trenutno je savjetnik potpredsjednika Vlade Davora Božinovića, ministra unutrašnjih poslova.

Bivši premijer vlade lijevog centra Zoran Milanović iz opozicione Socijaldemokratske partije u drugom krugu izbora, 5. Januara, pobijedio je Kolindu Grabar-Kitarović iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).

Novi predsjednik Hrvatske rođen je u Zagrebu 1966. gdje je diplomirao pravo.

Radio je u Ministarstvu spoljnih i evropskih poslova tokom 1990-tih, a poslije smrti Ivice Račana 2007.godine izabran je za predsjednik SDP-a, vodeće stranke lijevog centra u Hrvatskoj.

Koalicionu Vladu lijevog centra vodio je od kraja 2011. do početka 2016.

Poslije gubitka parlamentarnih izbora kada nije uspio da formira Vladu, podnio je ostavku na mjesto predsjednika stranke i posvetio se privatnom biznisu.

Kampanju je vodio pod sloganom “Normalno, predsjednik s karakterom” ističući da će se kao predsjednik boriti protiv nepravde, nasilja, korupcije, štititi slabije i ljudska prava, kao i zalagati se za ravnopravnost svih građana.

Iako to ranije nije navodila kao mogućnost, odlazeća predsjednica Grabar-Kitarović je nedavno podnijela zahtjev da joj se dodijeli Kabinet bivšeg predsjednika Hrvatske.

Po Zakonu o posebnim pravima predsjednika Hrvatske po prestanku mandata, ona ima pravo na kabinet, vozača i dva službenika.

Ta prava može koristiti pet godina po prestanku mandata.

Uz to, ona će imati pravo na naknadu u prvih šest mjeseci u visini sadašnje plate, dok će u drugih šest mjeseci imati pravo na pola plate.

Njen prethodnik na predsjedničkoj funkciji Ivo Josipović (SDP) nije koristio to pravo, već se po prestanku mandata vratio na Pravni fakultet u Zagrebu.

Kabinet bivšeg predsjednika koristio je Stjepan Mesić, koji je na čelu Hrvatske bio u dva petogodišnja mandata.

TAČI PORUČIO

Kosovski predsjednik Hašim Tači izjavio je u Briselu da ko god bude imenovan za izaslanika Evropske unije za dijalog Beograd-Priština mora “Kosovo tretirati kao suverenu državu”.

Tači je po završetku susreta čelnika EU i vođa zemalja Zapadnog Balkana rekao da je uloga Evropske unije u rješavanju kosovskog pitanja i dijaloga s Beogradom važna, ali da je uloga Amerike nezamjenljiva.

On je naveo da se sastanku EU-Zapadni Balkan razgovaralo i o nastavku dijaloga Srbije i Kosova, s perspektivom postizanja konačnog sporazuma.

Tači je potvrdio da je pokrenuta tema imenovanja specijalnog izaslanika i izrazio nadu da imenovanje novog izaslanika neće biti prilika da se “pronađe novo radno mjesto za nekog zvaničnika, birokratu ili diplomatu”.

Na pitanje novinara kako gleda na mogućnost da se dijalogom Beograd – Priština bavi izaslanik iz EU države koja ne priznaje Kosovo, Tači je rekao da je kosovska nezavisnost realnost.

“Neka dođe ko god želi, Kosovo je nezavisna i suverena država. Ko god bude bio imenovan mora tretirati Kosovo kao suverenu državu, jer u suprotnom, neće imati smisla angažovanje te osobe”, ocijenio je kosovski predsjednik.

Tači je takodje želio da ukaže na to da je američka strana u proteklim nedjeljama postigla ono što se nije moglo zamisliti u posljednjih 20 godina.

“Naravno da je uloga EU važna, ali je uloga SAD nezamjenjiva”, zaključio je Tači.

BROJNE MANIFESTACIJE

Na Kosovu će sjutra brojnim manifestacijama biti obilježena 12. godišnjica proglašenja nezavisnosti.

Kako je saopšteno iz Vlade Kosova, manifestacija počinje u dvorištu Vlade gdje će podizanju zastave Kosova prisustvovati predsjednica kosovskog parlamenta Vjosa Osmani i premijer Aljbin Kurti.

Predsjednica parlamenta i premijer će potom položiti cvijeće na grob prvog komandanta OVK Adema Jašarija u selu Prekaze u opštini Srbica kao i na grobove bivšeg predsjednika Kosova Ibrahima Rugove i Adema Demaćija.

Slijedi svečana sjednica Skupštine Kosova na kojoj će govoriti predsjednica kosovskog parlamenta.

Premijer Kurti i predsjednica parlamenta Osmani posjetiće poslije toga kasarnu Bezbjednosnih snaga Kosova “Adem Jašari” i obratiti se njihovim pripadnicima.

Predsjednik Kosova Hašim Tači povodom 12-te godišnjice proglašenja nezavisnosti Kosova organizuje prijem za diplomatsko konzularne predstavnike, predstavnike institucija i javne radnike.

Manifestacije povodom praznika završavaju se koncertom Ansambla narodnih pjesama i igara “Šota”.

ZBOG VANREDNIH IZBORA

Parlament Sjeverne Makedonije raspustio se danas popodne radi vanrednih parlamentarnih izbora 12. aprila.

Parlament je odluku o svom raspuštanju donio na predlog predsjednika Sobranja Talata Džaferija (DUI), koji bi danas trebalo da raspiše izbore.

Redovan termin za parlamentarne izbore u Sjevernoj Makdondoniji bio je decembar ove godine.

Džaferi je istakao da je odlučio da danas bude “Dan D”, 55 dana prije izbora, jer je to krajnji termin za raspuštanje da bi se osiguralo da izbori budu 12. aprila, na datum koji su u oktobru prošle godine dogovrili lideri parlamentarnih stranaka.

Za odluku o raspuštanju je glasalo 108 poslanika u parlamentu sa 120 mjesta, a nije bilo uzdržanih ili glasova protiv te odluke.

Džaferi je ranije bio najavio da će parlament biti raspušten 12. februara, ali je to odložio za nekoliko dana da bi bili donijeti “neki važni zakoni”, među kojima o tužilaštvu koji je EU poručila da očekuje već sada.

U posljednjih nekoliko sati rada parlamentarna većina je, uz protivljenje najveće makedonske opzicione partrije VMRO DPMNE, uspjela da obezbijedi dvotrećinsku podršku za zakone o javnom tužilaštvu i o Savjetu tužilaca i izmjene Zakona o odbrani, na čijem je usvajanju insisitrala vladajuća SDSM.

Donošenje novog zakona o tužilaštvu, iako nije formalni uslov da EU odobri početak pregovora o prijemu Sjeverne Makedonije u Uniju, EU je više puta poručila da će smatrati pozitivnim znakom da se reforme sprovode i da se u Skoplju ozbiljno shvata suzbijanje kriminala i korupcije, dok je Zakon o odbrani potreban radi usaglašavanja s NATO.

O održavanju vanrednih parlamentarnih izbora 12. aprila dogovorili su se prošle godine u oktobru na sastanku lideri parlementarnih stranaka s predsjednikom Republike, pošto EU po treći put nije odredila datum za početak pregovora o prijemu Sjeverne Makedonije u svoje redove.

DODIK PORUČIO

Ostanak Republike Srpske u BiH je moguć samo pod uslovom da se zakonom uredi rad Ustavnog suda BiH, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. On je u intervjuu za TV Prva rekao da situacija u BiH može da se riješi donošenjem zakona o radu Ustavnog suda i “izbacivanjem stranaca” iz te institucije, za koju kaže da je kreacija međunarodnog faktora.

“Tamo sjede tri stranca koja uz dva muslimanska glasa stalno donose odluke protiv RS i kažu da mi treba da ih poštujemo. Oni su dio aranžmana koji treba da razvlasti Republiku Srpsku”, rekao je Dodik.

Ustavni sud okupacijski i razvlašćuje RS

Ustavni sud BiH nazvao je okupacijskim i dodao da u različitim fazama “razvlašćuje RS”, počev od osporavanja grba, zastave, himne i obilježavanja Dana RS, a sada se, kaže, krenulo u otimanje imovinskih prava RS.

“Sljedeća faza bi vodila ka ukidanju Republike Srpske i rekli bi da je sve to ustavno i da se odluke Ustavnog suda moraju poštovati. Ali, ovo je pitanje suštine i ukoliko pustimo da ide dalje, zatvorili smo vrata postojanja RS. Zato se ne sme ići dalje”, naglasio je Dodik.

Najavio je da će zajedno sa najznačajnijim političkim predstavncima Hrvata u BiH predložiti novi zakon o Ustavnom sudu na nivou Parlamenta BiH.

Dodik je kazao da je BiH “nemoguća zemlja za Srbe” i da RS po povelji UN ima pravo na samoopredjeljenje.

“Ukoliko nastave da nas razvlašćuju, moraju da znaju da sve ima svoju crvenu liniju. Nemamo namjeru da dižemo revolucije, ali imamo pravo da tražimo prava koja važe i za druge. Nikog ne uslovljavamo, ovo je naš legitimni politički čin i pokušavamo da sve uradimo u institucijama sistema”, rekao je Dodik.

Međunarodni faktor “lijepak” koji pokušava da zakrpi BiH

Na pitanje šta misli koliko dugo će trajati BiH, Dodik je kazao da neće biti potrebno ni 10 godina da ta država propadne.

On je izrazio uvjerenje da će RS u decenijama koje dolaze biti samostalna i da će naći način “državnog oblika sa Srbijom”.

Kako je rekao, nema logike niti konsenzusa da bi BiH opstala, i da je jedini “lijepak” trenutno međunarodni faktor koji, kaže, nasiljem pokušava da je “zakrpi”.

“BiH nije uspjela da nađe u sebi segmente za svoje jedinstvo. BiH je danas podijeljeno društvo po nacionalnoj i teritorijalnoj osnovi, a u političkom smislu je heterogena i gotovo nemoguća da se spoji. RS je formirana da bude nezavisna država, ali smo prihvatili Dejtonski sporazum koji je razgrađivan do te mjere da je RS izgubila 83 nadležnosti zbog visokog predstavnika, a sada gubimo mnoge nadležnosti zbog Ustavnog suda”, dodao je Dodik.

Podvukao je da samo dijalog tri konstitutivna naroda može da doprinese rješenju.

Upitan o burnim reakcijama zvaničnika u BiH na izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da Srbija podržava Dejtonski sporazum i integritet BiH i integritet RS unutar BiH, Dodik je rekao da je stav države Srbije jasan i da je na jučerašnjem sastanku sa Srbima iz regiona, Vučić insistirao da se sačuvaju mir i Dejtonski sporazum.

“Ali, oni hoće poniženog Vučića, da ga nema, da Srbija nema ni predsjednika, to je njihov cilj”, zaključio je Dodik.

U SLOVENIJI

Slovenačka policija otvorila je istragu zbog sumnje na zloupotrebu položaja i prevaru u bivšem nacionalnom avio-prevozniku, Adriji ervejzu.

Kompanija Adrija ervejz proglasila je bankrot 30. septembra prošle godine, nakon što je njom tri godine upravljao njemački fond 4K invest.

U ovom slučaju, državne službe ispituju navode o zloupotrebama u poslovanju i nestanku oko 5.000 dolara iz kompanijskog sefa neposredno nakon kraha firme.

Trentno su u toku predistražne radnje, piše portal “Exyuaviation”.

Janez Pustatičnik, stečajni upravnik kompanije, rekao je za slovenački list “Delo” da će revizori pročešljati poslovanje kompanije u toku tog mjeseca, kao i da sada nema konkretnih saznanja o zloupotrebama.

Kompanije povezane sa 4K Investom, uključujući i bivšeg vlasnika Adrija ervejza AA International Aviation Holding, ušle su u proces likvidacije nakon kolapsa nacionalnog avio-prevoznika prošle godine. Zatvaranje tih kompanija otežava državnim organima istragu i pristup neophodnoj dokumentaciji.

Vjeruje se da je fond izvlačio novac iz Adrija ervejza i potpisao određen broj veoma štetnih konsultantskih ugovora u ime slovenačke avio-kompanije sa drugim kompanijama u svom vlasništvu.

Nakon kraha Adrije, 4K Invest je iščezao iz poslovnih registara u jednom broju zemalja. Sajt fonda je nedostupan, a kompanijski brojevi telefona pogašeni.

Fond je imao kompanije registrovane u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Luksemburgu i na Malti.

RAMA O PUTU KA EU

Albanski premijer Edi Rama pozdravio je mogućnost da će njegova zemlja, zajedno sa Sjevernom Makedonijom, u martu dobiti zeleno svjetlo o otvaranju pristupnih pregovora sa Evropskom unijom.

U izjavi za Radio Slobodna Evropa, Rama je naglasio da je Makronova izjava dobra vijest koja ide u pravom smjeru.

Francuski predsjednik Emmanuel Makron rekao je u subotu na Minhenskoj konferenciji, da će, ukoliko rezultati izvještaja Evropske komisije u martu o Sjevernoj Makedoniji i Albaniji budu pozitivni, podržati otvaranje pregovora za te dvije zemlje.

Za albanskog premijera, otvaranje pristupnih pregovora, je samo početak dugačkog procesa.

“Bez obzira kakav će biti ishod u martu, mi nismo stigli do kraja. Kraj će biti za nas, trenutak kada mi budemo država koja je u potpunosti u skladu sa EU vrijednostima”, rekao je Rama.

Kako je naveo, riječ je o procesu koji će učiniti Albaniju državom koja je osnovana na vrijednostima “koje naša djeca zaslužuju”.

VUČIĆ SA SRBIMA IZ REGIONA

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas u Beogradu da će Srbija nastaviti da podržava Republiku Srpsku i srpski narod u Crnoj Gori kroz “sve forme koje su zakonito moguće i opravdane”.

To je Vučić izjavio poslije sastanka sa predstavnicima Srba iz Crne Gore i Republike Srpske.

On je najavio da će će biti češći sastanci s predstavnicima Srba iz regiona i ponovio da će im Srbija “više nego ikada” pomagati, ali “uvijek u interesu očuvanja mira, stabilnosti i očuvanja prava naše djece na budućnost”.

Predsjednik Nove srpske demokratije iz Crne Gore Andrija Mandić kazao je da su predstavnici srpskih organizacija veoma zadovoljni današnjim sastankom s Vučićem.

“Srećni smo što je konstantovano da je snaga srpske solidarnosti pokazala najljepše lice upravo litijama u Crnoj Gori. Kada smo saopštili da smo ugroženi i mi i naša crkva u Crnoj Gori, naš se narod odzavao. Nemamo dileme da će tako biti do kraja, odnosno što rekao Njegoš: ‘Svoj svojega nikad puštat neće’ “, naveo je Mandić.

Prema riječima Vučića, “mnogi iz svijeta bi željeli da kažu da Beograd upravlja trenutnim procesima u RS i Crnoj Gori”.

“A gdje je naša krivica oko odluke Ustavnog suda BiH? Kako Beograd može biti kriv za donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti u parlamentu Crne Gore? Naš posao je i nećemo im dozvoliti da okrive Srbiju i srpski narod”, rekao je Vučić.

ZBOG KRŠENJA SPORAZUMA

Parlament Sjeverne Makedonije razriješio je tehničku ministarku za rad iz opozicione VMRO DPMNE Rašelu Mizrahi zbog kršenja Ustava i Prespanskog dogovora.

Ministarka za rad i socijalnu politiku u prelaznoj vladi razriješena je noćas oko četiri sata, poslije petočasovne rasprave, na predlog tehničkog premijera Olivera Spasovskog.

On je taj zahtjev podnio 12. februara nakon što se Mizrahi medijima nekoliko puta obratila ispred table ministarstva na kojoj piše staro ime države “Republika Makedonija”, zbog čega je Grčka uložila verbalnu protestnu notu za kršenje Prespanskog dogovora.

Opozociona VMRO DPMNE nije odgovorila na zahtjev premijera Spasovskog da predloži novog ministra koji bi zamijenio Rašelu Mizrahi, tvrdeći da ona posao radi odgovorno i da nije prekršila ni Ustav, ni Prespanski dogovor.

Lider VMRO DPMNE Hristijan Mickoski je jutros na svom Fejsbuk profilu objavio fotografiju sa Mizrahi, ocjenjujući da je smijenjena “zato što voli Makedoniju”.

Za razrješenje Mizrahi glasala su 62 poslanika u parlamentu od 120 mjesta, dok je 26 bilo protiv.

U prelaznoj vladi Sjeverne Makedonije, koja je formirana 3. januara da bi organizovala i sporevela vanredne parlamentarne izbore 12. aprila, Rašela Mizrahi je bila jedna od dvoje ministara iz VMRO DPMNE koji osporava Prespanski dogovor.

Predsjednik palamenta Talat Džaferi odlučio je juče da Sobranje neprekidno zasjeda do sjutrašnjeg raspuštanja zbog vanrednih parlamentarnih izbora, kako bi usvojili nekoliko zakona koji su važni za evropsku integraciju zemlje, među kojima je i novi zakon o javnom tužilaštvu.

Oko tog novog zakona o tužilaštvu, koji EU očekuje od sadašnjeg parlamenetarnog sastava, vladajuća SDSM i opzicioni VMRO DPMNE ne uspijevaju da se dogovore skoro jednu godinu.

Rasprava o predlogu zakona o tužilaštvu završena je prije sjednice o smjeni Mizrahi, ali zakon nije stavljen na glasanje jer u tom trenutku u plenarnoj sali nije bilo dovoljno poslanika da bi dobio potrebnu dvotrećinsku većinu.

U BEOGRADU

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Beogradu sa predstavnicima Srba iz Crne Gore i BiH.

Sastanku u zgradi Predsjedništva prisustvovali su patrijarh Irinej, srpski član Predsedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović.

Prisutni su i predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić, lider Prave Crne Gore Marko Milačić, predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević.

Na sastanku su i ministri u Vladi Srbije Nebojša Stefanović, Ivica Dačić, Goran Knežević, Aleksandar Vulin, kao i generalni sekretar predsjednika Republike Nikola Selaković.