PALMER ZA RSE

Sjedinjene Države polažu velike nade da će Evropska unija otvoriti pristupne pregovore sljedećeg mjeseca sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom te da će evropski put ovih zemalja smatrati neophodnim, rekao je za bugarski servis Radija Slobodna Evropa, specijalni predstavnik SAD-a za Zapadni Balkan, Metju Palmer.

“SAD se nadaju da će odgovor na to pitanje biti da. Smatramo da su obje zemlje, po zasluzi, kvalifikovane. Smatramo da je to važan signal koji treba poslati regionu. Neophodno je da i Sjeverna Makedonija i Albanija imaju jasan evropski put i evropsku perspektivu”, rekao je Palmer.

Palmer, koji se u ulozi specijalnog američkog predstavnika nalazi od avgusta 2019. godine, izrazio je zabrinutost zbog uključenja Rusije na prostor Zapadnog Balkana i onoga što je nazvao pokušajima potkopavanja međunarodne podrške za, sada, jednogodišnji sporazum između Sjeverne Makedonije i Grčke koji je okončao 27-godišnji spor između ove dvije zemlje i uklonio protivljenje Atine protiv makedonskog priključenja EU i NATO-u.

“Zabrinuti smo zbog ruskih namjera po pitanju Zapadnog Balkana. Takođe bih ukazao na ruske napore da potkopaju podršku Prespanskog sporazuma između Atine i Skoplja kao još jedan primjer zloćudnih aktivnosti ruske države”, rekao je Palmer.

On je dodao i da Rusija “preferira Zapadni Balkan koji je lomljiv, podijeljen između sebe, sumnjiv i koji ima elemente haosa”, što je, kako kaže, područje u kojem Rusi mogu povećati nivo napetosti kako bi iskoristili situaciju i napravili razdor izmedju Zapadnog Balkana i međunarodne zajednice.

PROTESTNA NOTA SKOPLJU

Grčka je uložila protestnu notu Sjevernoj Makedoniji zbog kršenja Prespanskog sporazuma, a nakon što je ministarka za rad Rašela Mizrahi koristila stari naziv države, izjavio je sjevernomakedonski ministar spoljnih poslova Nikola Dimitrov.

On je na konferenciji za novinare objasnio da je Mizrahi, inače iz opozicionog VMRO-DPMNE koji se protivio dogovoru sa Grčkom o promjeni imena, na tabli svog ministarstva postavila tablu sa natpisom “Republika Makedonija” umjesto novog imena “Republika Sjeverna Makedonija”.

Dimitrov je rekao da je time pogazila Ustav i prekršila Prespanski dogovor i zakone u vezi sa tim, prenosi MIA.

“Mizrahi je problematizovala odnose sa Grčkom i napravila probleme u realizaciji dva strateška cilja Sjeverne Makedonije – članstvo u EU i NATO”, rekao je on i dodao da država to neće dozvoliti.

Ujedno je od Mizrahi zatražio da skine tablu sa spornim nazivom, jer ministarstvo na čijem je čelu kao ministarka u tehničkom mandatu “nije njen privatan stan”.

Ako to ne učini, dodao je, zatražiće od premijera njenu smjenu.

BREGU

Generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu izjavila je danas u Ankari na sastanku s ministrom spoljnih poslova Turske Mevlutom Čavušogluom da je pronalaženje zajedničkih rješenja za zajedničke izazove suština regionalne saradnje.

“RCC cijeni dugogodišnje zalaganje i posvećenost Turske regionalnoj saradnji, što će biti nastavljeno ovog ljeta kada Turska od Kosova preuzima predsjedavanje Procesom saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP)”, rekla je Bregu, saopštio je RCC.

Bregu je kazala da će RCC tokom turskog predsjedavanja SEECP predstaviti viziju socio-ekonomskog razvoja regiona poslije 2020. godine, odnosno strategiju “Jugoistočna Evropa do 2030. godine”, koja je trenutno u fazi izrade, navodi se u saopštenju.

Čavušoglu je rekao da će saradnja sa RCC-om na projektima regionalne saradnje u budućnosti biti intenzivnija, naročito tokom turskog predsjedavanja SEECP, i dodao, kako se navodi, da su za sam proces izuzetno važni sveobuhvatnost aktivnosti SEECP i njegova vidljivost.

Bregu se sastala sa Čavušogluom uoči njegove posjete Balkanu i obavijestila ga o predstojećim aktivnostima RCC-a i o budućim planovima usmjerenim na jačanje regionalne saradnje u Jugoistočnoj Evropi.

Sastanak sa šefom turske diplomatije dio je redovnih političkih konsultacija koje Bregu obavlja u regionu s visokim zvaničnicima ekonomija koje učestvuju u Savjetu za regionalnu saradnju, navodi se u saopštenju.

Ona će se u Ankari sastati i sa predstavnicima Delegacije Evropske unije u Turskoj, s kojima će razgovarati o regionalnoj saradnji, proširenju EU, novoj metodologiji proširenja i o projektima i inicijativama Unije u regionu.

SLOVENIJA

Jak vjetar koji duva u sjeveroistočom dijelu Slovenije stvara probleme u saobraćaju i snabijedevanju električnom energijom, a jedna je osoba poginula kada se na automobil srušilo stablo, prenijela je Hina.

Kako je objavila slovenačka policija, na putu Dravograd-Maribor jutros oko pet sati poginuo je vozač automobila na koji se srušilo stablo.

Zbog jakog vetra u mnogim mestima na tom području srušena su stabla što je stvorilo probleme u saobraćaju, ali i snabdijevanju električnom energijom, pa je više od hiljadu potrošača bez struje.

Zbog jakog vjetra jugozapadnog smjera, koji na pojedinim mjestima dostiže brzinu do 100 kilometara na sat, za cijelo područje Slovenije proglašen je narandžasti alarm, drugi najviši stepen opasnosti od elementarnih nepogoda. Prognozira se da će vjetar do večeri oslabiti.

U TRI AKCIJE

Albanska policija otkrila je u tri odvojene akcije više od 40 ilegalnih migranata, koji su pokušali preko albanske teritorije da nastave dalje ka zapadnoj Evropi.

Grupa od 13 migranata iz Sirije i Maroka otkrivena je u autobusu koji saobraća na relaciji Tirana – Kukeš, odakle su namjeravali da pređu na Kosovo, a dalje ka zapadnoevropskim zemljama, prenijela je MIA.

Policija je podnijela krivične prijave protiv 58-godišnjeg vozača autobusa, kao i konduktera (34) iz Kukeša.

Druga grupa od 11 migranata iz Sirije i Avganistana otkrivena je nedaleko od pograničnog albanskog sela Vidohova.

Njih je otkrila granična policija u kombiju “tojota”, a dali su po 200 eura kako bi bili prebačeni na Kosovo.

Nakon davanja iskaza, oni su prebačeni u prihvatni centar u Tirani.

U trećoj akciji, obalska straža je presrela čamac sa 18 migranata, uglavnom Iračana, Iranaca i Kurda, među kojima je bilo pet žena i jedno dijete, koji su pokušavali da dođu do obala Italije.

Kako se navodi, oni su platili po dvije hiljade eura da bi se prebacili iz Albanije u Italiju.

SJEVERNA MAKEDONIJA

Policija Sjeverne Makedonije saopštila je danas da je otkrila 26 migranata u jednom kamionu na magistralnom putu Kumanovo – Kriva Palanka.

Kako se navodi, u šleperu marke DAF, sa skopskim registracijama, pronađeno je 26 migranata iz Bangladeša, od kojih je osam maloljetno.

Poilicajcu su taj kamion zaustavili sinoć oko 21.00, na regionalnom putu na sjeveroistoku zemlje, a vozač, 38-godišnjak iz Radoviša i migrant su privedeni u policijsku stanicu u Kumanovu.

Migranti iz Bangladeša su nakon toga odvedeni u Tranzitni centar “Tabanovce”.

PODRUČJE LJUBINJA

Zemljotres jačine 3,5 stepeni registrovan je rano jutros na području Ljubinja u Bosni i Hercegovini, javio je Euromediteranski seizmološki centar.

Zemljotres je pogodio područje na dubini od pet kilometara s epicentrom 15 kilometara istočno od Ljubinja, a 98 kilometara od Sarajeva, prenio je portal Klix.ba.

Ovo područje, nadomak Nevesinja, zemljotres je pogodio i krajem novembra i početkom decembra prošle godine, kada je taj deo Hercegovine pogodio niz manjih potresa.

Na sreću nije bilo ljudskih žrtava niti veće materijalne štete.

U HRVATSKOJ

U požaru koji je rano jutros izbio u menzi đačkog doma Srednje škole u Kaštel Štafiliću, u Hrvatskoj izgorjeli su kuhinja i menza, prenose hrvatski mediji.

Požar je izbio oko 4 sata. Vatrogasci su vatru stavili pod kontrolu dva sata kasnije.

Kuhinja i menza u potpunosti su izgorjele, a krov se urušio.

“Šteta je velika. Na teren su izašla 22 vatrogasca u šest vozila”, rekao je za Dnevnik.hr Roko Maletić iz DVD-a Kaštela.

Intervencija i dalje traje.

NOVI SAD – SUBOTICA

Dvije osobe su poginule u sudaru voza i automobila na pruzi Novi Sad – Subotica kod stanice Zmajevo, saopštio je Srbija Kargo.

Kako je navedeno, nesreća se dogodila na pružnom prelazu obezbijeđenom znacima vertikalne drumske signalizacije, na kojem su se sudarili automobil i teretno vozilo.

Vozač i suvozač iz putničkog vozila nastradali su na licu mjesta.

Tranzitni teretni voz je saobraćao iz Makedonije prema Mađarskoj, a saobraćaj je ponovo uspostavljen u četiri časa poslije ponoći.

33,5 MILIJARDI

Slovenija je prošle godine ostvarila rekordan izvoz od 33,5 milijardi eura, ali za razliku od ranijih godina i deficit u robnoj razmjeni od 564 miliona eura, jer je uvoz rastao brže od izvoza.

Izvoz je u prošloj godini iznosio 33,5 milijardi eura, što je porast od 8,5 odsto u odnosu na 2018. godinu, dok je uvoz porastao 10,9 odsto i dostigao takođe rekordne 34 milijarde eura, objavio je slovenački statistički ured.

Na države članice EU odnosi se 73,7 odsto cjelokupnog izvoza po vrijednosti kao i 73 odsto izvoza, što je blago smanjenje udjela zajedničkog europskog tržišta u ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmjeni, prenosi SEEbiz.

Istovremeno je povećan udio izvozno-uvoznih aktivnosti s trećim državama, premda tržište EU i dalje ostaje najvažnije za Sloveniju.

Njemačka s 18,9 postotnim udjelom u ukupnom izvozu i dalje ostaje vodeći slovenački spoljnotrgovinski partner, a slijede Italija sa 11,6 odsto, Hrvatska 8,6 odsto, Austrija 6,8 odsto i Švajcarska 6,7 odsto.

Kada je riječ o uvozu u Sloveniju, na prvom mjestu je opet Njemačka sa 16,1 odsto, a slijede Italija sa 14 odsto, Austrija deset odsto i Hrvatska pet odsto.