DODIK

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik saopštio je da se nije saglasio sa dolaskom predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića u posjetu Bosni i Hercegovini.

Predsjedništvo BiH danas je održalo redovnu sjednicu, a između ostalog je razmatran poziv predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću za službenu posjetu BiH, prenosi klix.ba.

Za sada nema potpune saglasnosti za dolazak Đukanovića u BiH, a to je potvrdio i Milorad Dodik, član Predsjedništva iz RS-a.

Dodik je rekao da se nije saglasio sa tim zbog aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori.

PREMIJER ALJBIN KURTI

Skupština Kosova izabrala je sa 66 glasova za i 10 uzdržanih novu Vladu Kosova, sa liderom pokreta Samoopredjeljenje Aljbinom Kurtijem na čelu.

Prije glasanja sjednicu su napustili poslanici Demokratske partije Kosova, koji su dominirali u napadima na Kurtija i novu Vladu.

Poslije izbora novi ministri su zajedno sa novim premijerom položili zakletvu.

Prvi zamjenik premijera je Avdulah Hoti iz DSK, drugi zamjenik premijera je Haki Abazi iz PS.

Ministarstvo spoljnih poslova vodiće Glauk Konjufca, ministarka pravde je Aljbuljena Hadžiu, ministar finansija Besnik Bislimi, ministar privrede Rozeta Hajdari, ministar zadravlja Arben Vitia i ministar evropskih integracija Bljerim Reka.

Za ministra unutrašnjih poslova je izabran aktuelni gradonačelnik Podujeva Agim Veljiu, ministar za infrastrukturu je Ljumir Abdidjiku, ministar poljoprivrede Besian Mustafa, ministarka obrazovanja nauke i tehnologije Hikmete Bajrami, ministarka kulture, omladine i sporta Vljora Dumoši i ministar odbrane Anton Ćuni.

Iz redova Srpske liste Dalibor Jevtić izabran je za ministra za zajednice i povratak, Ivan Milojević je ministar za regionalni razvoj, dok je Emilija Redžepi iz bošnjačke zajednice izabrana za ministra administriranja lokalne samouprave.

Lider PS Aljbin Kurti je juče izjavio da Konjufca neće podnijeti ostavku na funkciju predsjednika kosovskog parlamenta već će nakon izbora za ministra njemu po automatizmu prestati funkcija poslanika pa samim tim i funkcija predsjednika Skupštine Kosova.

Današnju sjednicu Skupštine pratio je veliki broj ambasadora akreditovanih na Kosovu.

HOSPITALIZOVANI

Nakon što je otklonjena mogućnost da je 26-godišnjak iz Đakova, koji se 20. januara vratio iz Kine, zaražen koronavirusom, nova dva sumnjiva slučaja danas su se navodno pojavila u Vinkovcima, prenose hrvatski mediji.

Riječ je o dvoje pacijenata koji su se nedavno vratili iz Kine i kod kojih su se pojavili simptomi koji ukazuju na potencijalnu zarazu koronavirusom.

Pacijenti su zbog simptoma hospitalizovani u Opštoj i županijskoj bolnici u Vinkovcima.

”Jedan je pacijent imao povišenu temperaturu. Oba su pacijenta primljena u bolnicu. Uzeli smo uzorke i poslali ih u Zagreb na analizu. Prema krvnim rezultatima, ne bih rekao da je koronavirus”- kazao je direktor vinkovačke bolnice Krunoslav Šporčić.

Oba su pacijenta trenutno u izolaciji, a riječ je o dvojici mladića u dobi od 22 i 23 godine koji su u Kinu išli da rade.

NAKON DVOMJESEČNIH PREGOVORA

Kosovski parlament danas će glasati o formiranju nove vlade, čiji bi predsjednik trebalo da bude lider Pokreta Samoopredjeljenje, Ajlbin Kurti.

Vladu su zajednički formirali Samoopredeljenje sa Demokratskim savezom Kosova (DSK), Ise Mustafe, nakon pregovora koji su trajali dva mjeseca od saopštavanja konačnih rezultata i četiri mjeseca od izbora, 6. oktobra prošle godine.

Da bi sporazum Samoopredjeljenja i DSK bio postignut Kurti je morao da ustupi mjesto predsjednika prlamenta Mustafiom DSK, iako je na tu poziciju već izabran njegov partijski kolega Glauk Konjufca.

Dvije albanske partije su “odstupile” i od predizbornog obećanja građanima, pa će vlada imati 15, umjesto 12 ministara.

Vlada će biti izabrana ako dobije podršku proste većine, 61 poslanika, od ukupno 120, prenosi Tanjug.

Samoopredjeljenje u parlamentu ima 29 poslanika, a DSK 28.

Ukoliko predloženi sastav vlade Albina Kurtija ne dobije potrebnu većinu, predsjednik države Hašim Tači će predložiti novog mandatara.

A ako i taj pokušaj propadne na kosovskoj teritoriji će biti održani novi vanredni parlamentarni izbori.

Ako vlada bude izglasana dvije vodeće stranke će ravnoprvno podijeliti broj ministarstava – po šest, dok će tri pripasti manjinskim zajednicama.

BEZ KORONAVIRUSA U REGIONU

Zdravstveni nalazi 26-godišnjeg pacijenta iz Đakova, koji je smješten u bolnici u Osijeku, pokazuju da on nema koronavirus.

“Juče smo radili uzorke krvi i gornjih disajnih puteva. Jedan je test bio blago pozitivan, a drugi takozvani potvrdni test, i juče i danas, bio je negativan. Željeli smo da napravimo i test iz iskašljaja, ali pacijent ne kašlje i dobro se osjeća, tako da ne možemo dobiti uzorak”, rekla je direktorka Klinike za infektivne bolesti Alemka Markotić.

Nalazi su poslati tvorcu testa iz Instituta u Berlinu, jer je obaveza klinike da referentnim centrima pošalje uzorak za dodatnu potvrdu.

“Bolesnik ne kašlje i dobrog je opšteg stanja. On će vjerovatno biti pod određenim zdravstvenim nadzorom dok se ne vidi razvoj bolesti”, rekla je Markotić.

Pacijent je desetog dana po povratku iz Kine dobio temperaturu od 38 stepeni, primljen je u bolnicu u Osijeku i stavljen u izolaciju.

U Hrvatskoj zvanično trenutno nema oboljelih od koronavirusa.

PARLAMENTARNI I LOKALNI

Generalni sekretar predsjednika Srbije Nikola Selakovića potvrdio je gostujući na Prvoj TV da će izbori biti održani 26. aprila, prenosi Tanjug.

Istog dana održaće se i lokalni i parlamentarni izbori.

Prethodno je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić iznio 19. i 26. april kao dva moguća datuma za održavanje parlamentarnih izbora u Srbiji, navodi Blic.

“Najlogičnije bi bilo da budu održani 26. aprila, prije svega imajući u vidu da nedjelju dana prije toga Uskrs, a praksa je da se tako važni praznici izbjegavaju. Nije nepoznanica da je u Srbiji bilo izbora na Đurđevdan 2012. ili na Svetog Jovana 2007. godine. Međutim, to nijesu datumi koji su od važnosti za cijelu zajednicu, za razliku od Uskrsa koji obilježava više od 90 odsto građana Srbije”, rekao je nedavno izvršni direktor Cesida Bojan Klačar.

KORONAVIRUS U KOŠILUKU?

U osječkoj bolnici nalazi se muškarac koji je u izolaciji zbog testiranja na koronavirus.

Prvi nalaz testiranja na koronavirus bio je pozitivan, dok je drugi test bio negativan pa se sada čekaju rezultati još jednog, dodatnog testiranja kako bi ljekari sa sigurnošću znali da li se radi o koronavirusu ili ne, navodi portal Indeks.

“Juče je testiran nekoliko puta, i nalaz još nije zaključen”, rekao je direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.

Prema nezvaničnim informacijama, juče su urađena četiri testa, a danas se rade novi jer se sumnja na zarazu opasnim virusom.

Pacijent je, prema nezvaničnim informacijama, pet dana u bolnici, a sad je u izolaciji. Nije bio u Kini niti je u kontaktu sa nekim iz Kine, već je iz Osjeka.

“Osiječka bolnica je spremna za virus”, rekao je Capak.

Studentkinja iz Vuhana

Danas oko 12 sati u Zagreb je sletjela Hrvatica koja je prije 12 dana napustila Wuhan. Dočekao ju je krizni štab na čelu s ministrom zdravstva Vilijem Berošem.

Ministar Beroš rekao je kako je zdrava, ali s obzirom na to da dolazi iz regije u kojoj je krenula infekcija, mora se postupiti s obzirom.

Hrvatska građanka nalaziće se dva dana pod nadzorom.

“Biće u krugu porodice, te će se nadzirati njeno zdravstveno stanje. Ako po isteku 14 dana bude zdrava, dobiće rješenje o tome da zdravstveni nadzor nije potreban”, rekao je ministar Beroš.

KOSOVO

Predsjednik pokreta Samoopredjeljenje Aljbin Kurti napisao je na svom nalogu na Fejsbuku da je sporazum koji je potpisan danas između njega i lidera Demokratskog saveza Kosova, kasnio, ali da nije došao prekasno, prenio je portal Kosovo onlajn.

“U pregovorima sa DSK svi smo imali zahtjeve i ponude, plakali smo i smijali se, uvijek pazeći da smo sa različitih strana stola. Kasnimo, u svakom slučaju. Ali nije kasno, nema sumnje”, napisao je Kurti.

Lideri prokreta Samoopredjeljenje i Demokratskog saveza Kosova (DSK), Aljbin Kurti i Isa Mustafa, danas su objavili da su potpisali sporazum o koaliciji za formiranje novih institucija Kosova, proizišlih iz prijevremenih parlamentarnih izbora održanih 6. oktobara 2019.

Predsjedništvo Skupštine je za ponedjeljak zakazalo sednicu na kojoj će biti izglasana nova Vlada Kosova, jer su dvije stranke uz podršku stranaka manjine obezbijedile dovoljan broj glasova da ona bude izabrana.

PODACI ZA REGION

Odlukom da transformiše do sada jedinstvenu Specijalnu brigadu u zasebnu padobransku i brigadu za specijalne operacije Srbija postaje jedina država regiona koja se opredijelila za povećanje broja jedinica te vrste u oružanim snagama, piše portal Balkanska bezbjednosna mreža.

Zvaničnici Srbije u obrazloženju navode da su se odlučili na taj korak da bi nastavili tradicije nekadašnje 63. i 72 brigade, da bi se povećala brzina reagovanja, pojednostavio lanac komandovanja i odgovorilo savremenim izazovima, rizicima i prijetnjama.

“Druge armije regiona takodje pokazuju ambiciju da specijalne jedinice prilagode savremenim izazovima i prijetnjama, ali primjenjuju drugačiji pristup. Umjesto brojnosti, akcenat je stavljen na pooštravanje kriterijuma za odabir ljudstva, obuku i zajednički angažman u regionalnim i medjunarodnim okvirima”, navodi se u tekstu.

Taj portal navodi da Madjarska ima samo jednu brigadu za specijalne operacije “Vitez Arpad Bertalan” nastalu od istoimenog puka, čije jezgro čine 34. bataljon za specijalne operacije “Laslo Berčenji” i 88. laki mješoviti padobranski bataljon.

“Važnost koju Budimpešta pridaje specijalnim snagama ilustruje podatak da je u toj zemlji oktobra prošle godine formirana Regionalna komanda za specijalne operacije četiri geografski povezane članice NATO: Madjarske, Slovačke, Hrvatske i Slovenije”, dodaje se.

Rumunija, kao najveća i najmnogoljudnija zemlja ovog dijela Balkana, od 2011. godine ima brigadu za specijalne operacije “Mihail Vitezaul”. U okviru te jedinice nalazi se bataljon za specijalne operacije, dva padobranska bataljona i jedan logistički.

“Po uzoru na američke specijalne snage sa kojima postoji veoma razvijena saradnja specijalne jedinice Rumunije ne stavljaju akcenat na brojnost već na što rigorozniji odabir ljudi i obuku za dejstvo u timovima od najviše 12 ljudi”, piše u tekstu.

Portal dodaje da Bugarska ima brigadu “Specijalne snage” sa tri operativna bataljona, koja po strukturi najviše liči na dosadašnju Specijalnu brigadu Vojske Srbije, dok je Armija Sjeverne Makedonije u ovom momentu u procesu preformiranja svog Puka za specijalne operacije u jedinicu ranga bataljona.

Oružane snage Albanije takodje imaju dva bataljona specijalnih jedinica. Albanski specijalci su relativno nova formacija, a glavnu ulogu u ustrojstvu ovih specijalnih snaga imale su Turska i SAD.

“Vojska Crne Gore ima najmanju specijalnu jedinicu – četu specijalnih snaga. Jedinica je nastala poslije osamostaljivanja Crne Gore 2006. godine. Direktno je podredjena generalštabu, ali će po planu razvoja do 2028. godini biti dio bataljona za borbenu podršku”, dodaje se.

U analizi se navodi da Oružane snage Hrvatske imaju Komandu specijalnih snaga u kojoj se nalazi 257 ljudi ali imaju i obavještajno-izvidjački bataljon, čiji zadaci takodje spadaju u sektor specijalnih operacija.

“Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu, i jedna od rijetkih u svijetu koja nema specijalne vojne jedinice”, dodaje se u tekstu.

Balkanska bezbjednosna mreža podsjeća da su specijalne jedinice širom svijeta karakteristične po tome što imaju manji broj ljudi u odnosu na druge organizacione jedinice oružanih snaga.

VLADAJUĆA PARTIJA

Albanska vladajuća Socijalistička partija demantovala je izjavu predsjednika najveće opozicione stranke u toj zemlji, Demokratske partije Ljuljzima Baše, o dogovorenim prijevremenim izborima, prenosi MIA.

Lider opozicione Demokratske partije Ljuljzim Baša je izjavio da će dogovor sa vladajućom Socijalističkom partijom premijera Edija Rame o izbornoj reformi dovesti i do prijevremenih izbora.

“Mi stojimo na našem predlogu za prelaznu vladu i prevazilaženje ove krize. U dokumentu koji je bio predstavljen prošlog ponedjeljka napisano je da se 100 dana prije izbora formira prelazna vlada”, rekao je Baša.

Generalni sekretar vladajuće Socijalističke partije Taulant Fala na Fejsbuku je napisao da ne postoji dogovor između vlasti i opozicije o prijevremenim izborima.

“Jedinstveni dijalog sa Demokratskom partijom je samo oko izborne reforme”, naveo je Fala.

Izbornu reformu na kojoj rade predstavnici vladajuće većine u Albaniji i opozicije treba da bude gotova do 15. marta.

Redovni parlamentarni izbori u toj zemlji bi trebalo da se održe u junu 2021. godine.