PENDAROVSKI

Za clanstvo u Evropskoj uniji nema bolje pripremljenih kandidata od Sjeverne Makedonije i Crne Gore, kazao je predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski, navodeci da to ne bi promijenila ni nova metodologija pristupanja o kojoj se sve vise spekulise. Pendarovski je, gostujuci u emisiji “Ziva istina” kazao i da nema gradanina S. Makedonije koji nije bio ljut na Francusku zbog blokade otvaranja pregovora sa njegovom zemljom.

“Ne poznajem nijednog covjeka iz drzavnog rukovodstva… ko nije bio ljut na Francusku i francuskog predsjednika.”- otvoren je predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski, odgovarajuci u “Zivoj istini” na pitanje da li osjeca ljutnju prema Emanuelu Makronu, zbog blokade otvaranja pristupnih pregovora Skoplja sa EU.

Makedonski predsjednik, medutim, naglasava da odluku ne dozivljava kao stav jedne drzave, vec kao potez iza kojega stoji cijela Evropska unija. Bas kao sto dugogodisnju blokadu ulaska Makedonije u NATO nije smatrao stavom samo Grcke, nego kompletne Alijanse. “Izvini, ali vi ste se solidarisali sa tom odlukom” – objasnjava svoj rezon Pendarovski.

Nema razumijevanje ni za Makronovu strategiju: prvo reforma koja bi ucvrstila EU, pa tek onda nastavak prosirenja.

“Mi ne trazimo da sjutra ili u ponedjeljak postanemo punopravna clanica. Trazimo da pocnemo, da dobijemo sansu, i zatim, kroz tih 35 poglavlja, oni maju vremena do mile volje da se ucvrscuju koliko hoce”, kaze makedonski predsjednik.

Zatim podsjeca na ono sto je njegova drzava zrtvovala radi euroatlantskih integracija.

“Mi smo jedina drzava u istoriji svijeta koja je promijenila svoje ime, da bismo dobili datum za pregovore i sjutra postali clanica EU i NATO-a. Ja sam imao predsjednicke izbore prije pet, pet i po mjeseci. Moja glavna tacka, uporisna tacka citave moje propagande bila je da moramo promijeniti ime drzave, jer jedna zemlja clanica te dvije organizacije isto osporava, da bismo usli u Evropu. I sada, nemamo Evropu! Kako da ja objasnim tim ljudima zasto nemamo Evropu?” – pita (se) predsjednik Pendarovski.

Iskreno odgovara i na pitanje o sansama da se, na insistiranje Finske, do kraja predsjedavanja te drzave EU, do Nove godine, Francuska privoli na saglasnost za pocetak pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije.

“Dacu vam najiskreniji moguci odgovor. Dakle, kao covjek ne vidim nikakvu nadu, kao gradanin ove zemlje. Kao predsjednik – da. Zasto? Zato sto sam placen, ne samo da budem optimista, vec i da budem realista.”

A, realizam pokazuje u odgovoru na pitanje: da li je politika prosirenja EU zamrznuta:

“Ona je suspendovana. Evo da ja upotrebim drugu rijec. Dakle suspendovana.”

Razocaranost odlukom Evropskog savjeta kompenzira ubrzana ratifikacija protokola o pristupanju Sjeverne Makedonije NATO. Punopravno clanstvo u NATO, “najkasnije u prvom kvartalu sljedece godine” za Sjevernu Makedoniju vaznije je od pocetka pregovora sa EU- kaze Pendarovski.

4,7 RIHTERA

Zemljotres jacine 4,7 stepeni po Rihteru zatresao je jutros Albaniju.

Epicentar je bio na dubini od deset kilometara.

Prema podacima Euromediteranskog seizmoloskog centara, epicentar potres se dogodio u 5:25 ujutro. Epicentar je bio na dubini od deset kilometara i 123 kilometara jugoistocno od Tirane.

Krajem septembra Albaniju je zatresla serija potresa

Inace, ovo je posljedni u nizu potresa koji su u posljednje vrijeme ucestali u Albaniji, od kojih je najjaci bio 5,6 po Rihteru.

Ministarstvo zdravstva je objavilo tada da je 68 ljudi povrijedeno u Tirani i Dracu, od kojih je 21 osoba morala da zatrazi ljekarsku pomoc. Vecina ih se povrijedila panicno jureci iz svojih domova.

KAD PREUZME PREDSJEDAVANJE

Evropa koja se razvija, povezuje, stiti i koja je uticajna – to su cetiri krovna podrucja na kojima ce se temeljiti hrvatsko predsjedavanje EU, najavio je na konferenciji za novinare predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenkovic, pise “Euraktiv”.

Hrvatska ce 1. januara 2020. godine prvi put preuzeti kormilo nad najvecim trgovinskim blokom na svijetu, te ce sljedecih sest mjeseci imati glavnu ulogu u rjesavanju gorucih problema Evropske unije.

Bregzit, formiranje nove Evropske komisije i donosenje novog budzeta EU bice na samom vrhu ljestvice prioriteta Hrvatske u tom razdoblju, a tim ce zadacima vlada Hrvatske pridruziti i strateske prioritete cetiri krovna podrucja.

“Nase predsjedanje EU dolazi u prelomnom trenutku za Evropu i cijeli svijet. Kriza multilateralizma, nova trka u naoruzanju, klimatske promjene i rastuca teroristicka nesigurnost obiljezice sest mjeseci naseg mandata, kao i cinjenica da cemo predsjednistvo preuzeti na samom pocetku novog petogodisnjeg razdoblja Unije”, izjavio je Plenkovic na pocetku govora.

Produbljivanje trzista najveceg trgovinskog bloka na svijetu, ulaganje u inovacije i istrazivanje i digitalizacija bice osnova “Evrope koja se razvija”.

Plenkovic smatra da bi izgradnja zadovoljnijeg i vitalnijeg drustva trebalo da bude misao vodilja hrvatskog mandata na celu EU, stoga ce se poseban naglasak staviti na razvijanje ekonomije koja pociva na temeljima ekoloske odrzivosti kako bi se uspjesno sprovela tranzicija na niskougljenicnu i kruznu poljoprivredu.

Time ce se, smatra premijer Hrvatske, odgovoriti i na rastuce klimatske promjene. Posebna ce se paznja posvetiti demografskim izazovima, kojima ce se u sklopu svog portfelja u Evropskoj komisiji baviti i hrvatska komesarka Dubravka Suica.

S obzirom na to da Evropa moze svoju ulogu globalnog ucesnika unaprijediti samo sirenjem uticaja u susjedstvu, smatra Plenkovic, jedan od kljucnih prioriteta Hrvatske tokom predsjedanja EU bice rehabilitacija dijaloga izmedu Brisela i drzava Zapadnog Balkana, a to ce biti tema zagrebackog samita planiranog za januar.

Republika Hrvatska veliku ce paznju posvetiti i jacanju transatlantskih veza, te odnosu sa drzavama Dalekog istoka.

IZETBEGOVIC PORUCIO

Predsjednik bosnjacke Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegovic izjavio je da BiH nece uci u NATO, ako to ne zele Srbi i Republika Srpska.

“U ovoj zemlji niko nikom vise nista nece nametati. Kada su u pitanju Srbi i Republika Srpska, ako nece u NATO – nece se ici u NATO”, rekao je Izetbegovic za RTRS.

Medtim, on naglasava da Godisnji nacionalni program za NATO mora biti poslat u Brisel jer to predstavlja sprovodenje ranije usvojenih odluka.

“Ranije usvojeni zakoni i odluke moraju biti ispostovani i to sam s liderom HDZ-a Draganom Covicem i liderom SNSD-a Miloradom Dodikom potpisao 5. avgusta. Sto se nas tice, to moze biti minimalni aspekt, redukovani ANP u kojem akcenat moze biti potpuno stavljen na civilni dio, a mozemo koordinisati tempo sa Srbijom i, na kraju krajeva, prihvatiti ono sto je krucijalno vazno za Srbe – da nema clanstva u NATO bez novog konsenzusa i dogovora, ali se zakoni ove zemlje moraju postovati”, istakao je Izetbegovic.

Lider SDA tvrdi da ANP nije uslov za formiranje Savjeta ministara, jer on predstavlja, kako je rekao, vladavinu zakona i postovanje ustavno-pravnog sistema u BiH.

Izetbegovic tvrdi da SNSD blokira formiranje vlasti, jer ne prihvata nesto sto je ranije usaglaseno i time ne postuje strateski interes i ustavno-pravni konstrukt BiH. Navodi da SDA insistira na kompromisu, koji je, prema njegovim rijecima, blizu.

“Moramo prihvatiti ANP koji znaci postovanje ranijih zakona, a pitanje je do koje mjere ce biti redukovan. Takodje, moramo prihvatiti da nema clanstva u NATO-u bez novog dogovora. To je sasvim dovoljno da izadjemo iz ove situacije, pa cemo se dogovarati dalje. Ja ne znam sta ce biti za 10 godina”, istakao je Izetbegovic.

OKOLINA ZAGREBA

Prvi sneg ove godine pao je na Sljemenu, kraj Zagreba, dok je u ostallim zemljama regiona hladno, a u BiH ponegdje kisovito s maglom.

Hrvatski meteorolozi prognoziraju da ce i naredni dani biti bez promjene temperature, uz slabu kisu, tmurno i maglovito vrijeme.

Na Primorju ce duvati jaki vjetrovi.

Saobracaj na vecini glavnih puteva u zemljama regiona je usporen zbog morih kolovoza i mjestimicne magle.

GUTERES OCIJENIO

Generalni sekretar UN Antonio Guteres ocijenio je da je duga pauza u dijalogu Beograda i Pristine pod okriljem UN zaustavila napredak ka normalizaciji odnosa sto je otvorilo rizik od narusavanja stabilnost na terenu.

U novom tromjesecnom izvjestaju o radu Unmika koji ce biti razmatran na sjutrasnjoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN Guteres se zalozio za skoro formiranje nove vlade Kosova nakon izbora kako bi se dijalog s Beogradom mogao brzo nastaviti, kao i za uklanjanje svih prepreka za nastavak dijaloga.

Guteres je u izvjestaju koji se odnosi na period od 16. maja do 15. septembra pozdravio napore usmjerene na osiguravanje vece ukljucenosti sirih segmenata drustva u politicke procese na Kosovu, dodajuci da posebno ohrabruje zene i mlade da se ukljuce i da predvode u demokratskom upravljanju Kosovom.

On je naveo da je za izgradnju povjerenja Kosovu neophodno jacanje vladavine prava i kredibilno, nezavisno i nepristrasno sudstvo.

Generalni sekretar UN je pozdravio napore da se zrtvama seksualnog nasilja tokom konflikta na Kosovu obezbijedi pravo na odstetu, ali je ukazao da proces obestecivanja zrtava nije u potpunosti inkluzivan.

Guteres je pozvao sve relevantne aktere da stite vjersku bastinu na Kosovu i da obezbijede da mjesta za bogosluzenje budu bezbjedna kako bi sve zajednice mogle da praktikuju svoju vjeru u miru.

Takode je pozvao kosovske institucije i medunarodne aktere da nastave punu podrsku i saradnju u naporima u istrazi zlocina pocinjenih tokom sukoba na Kosovu, sto je, kako je ocijenio, od sustinske vaznosti za mirnu buducnost Kosova.

Guteres je u izvjestaju pozdravio kontinuirane napore Radne grupe za nestale kao i planiranu izmenu Zakona o nestalima ocijenivsi da je rasvetljavanje sudbine nestalih na Kosovu kljucno za postizanje dugorocnog povjerenja.

Guteres je naveo da je razocaran zbog malih doprinosa fondu UN za podrsku zajednicama Askalija, Egipcana i Roma pogodenih trovanjem olovom na Kosovu i pozvao drzave clanice, ostale aktere i organizacije da doprinesu fondu.

Generalni sekretar UN je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog privodenja pripadnika Unmika 28. maja i nastavak sudskog postupka koji protiv njih vode kosovske vlasti koje je pozvao da osiguraju postovanje privilegija i imuniteta pripadnika UN.

BARS 2019

Srpski i ruski vojni piloti poceli su zajednicku vjezbu “Bratstvo avijaticara Rusije i Srbije 2019”, u okviru koje ce do 2. novembra u Rusiji uvjezbavati letjenje i borbena dejstva na avionima Mig-29 i helikopterima Mi-8, saopsteno je iz Ministarstva odbrane Srbije.

Kako se navodi, mjesovite posade izvodice vjezbu na temu borbenih dejstava u toku izvrsenja zadataka sprjecavanja eskalacije oruzanog sukoba na drzavnoj granici i sprovodenje akcije traganja i spasavanja.

Nakon formiranja rusko-srpskih mjesovitih posada, slijede aktivnosti ciji je cilj unaprijedenje sposobnosti komandanata za rukovodenje jedinicama koje cine mjesovite posade, u toku pripreme i vodenja borbenih dejstava.

Grupu pilota Vojske Srbije, koju predvodi komandant 204. vazduhoplovne brigade pukovnik Brane Krnjajic, na aerodromu “Privolzskij” docekao je nacelnik 185. Centra za pripremu i borbenu primjenu jedinica vazdusno-kosmickih snaga Rusije pukovnik Aleksej Vladimirovic Rotko.

Prije letackih aktivnosti obavljene su prethodne pripreme sa posadama vazduhoplova, upoznavanje i provjere vazduhoplovne tehnike, a razradene su i takticke situacije na vjezbi.

“Bratstvo avijaticara Rusije i Srbije 2019” je peta po redu vjezba na kojoj ruski i srpski piloti razmijenjuju iskustva i znanja u oblasti borbene upotrebe vazduhoplova koje se nalaze u naoruzanju obje vojske.