RASPRAVA U PONEDJELJAK

Mediji u Bosni i Hercegovini danas su objavili Program reformi, čiji je sadržaj držan u tajnosti od kada ga je 19. novembra usvojilo Predsjedništvo BiH.

Dokument je objavljen pošto ga je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik podijelio poslanicima na Kolegijumu Narodne skupštine RS.

To tijelo bi o tom dokumentu trebalo da raspravljaju u ponedjeljak, 23. decembra.

U Programu reforimi na 21 stranici navodi se da je pristupanjem NATO programu “Partnerstvo za mir”, BiH “pokazala svoju predanost za postizanje pune interoperabilnosti sa zemljama članicama NATO što prije i u svim segemntima”.

“BiH je prepoznala evroatlantske integracije kao jedan od svojih spoljnopolitičkih ciljeva. Kako bi se postigao traženi nivo interoperabilnosti, BiH koristi mehanizme dostupne preko NATO programa PARP i IPP”, piše u tom dokumentu.

Dalje se navodi da “članovi Zajedničke Komisije za odbranu i bezbjednost definišu ciljeve u ovoj oblasti kroz Godišnji plan rada”.

“Izgradnja održivih vojnih snaga zahtijeva poštovanje i implementaciju važećih pravnih angažmana. Članovi Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost zaduženi su za usklađivanje sa NATO standardima i izradu nacrta i izmjene i dopune kompatibilnih zakona”, piše u dokumentu.

U programu reformi navedeno je da se “odnosi sa NATO kontinuirano razvijaju kroz razne programe i mehanizme saradnje u kojima učestvuje BiH”.

“Uključivanje BiH u savremene ekonomske, evropske, političke i procese bezbjednosne saradnje, potvrđuju njenu predanost principima demokratije, zaštite ljudskih prava, tržišne ekonomije i vladavine prava”, piše u dokumentu.

Navodi se da je BiH predana poboljšanju odnosa sa NATO, bez, kako je navedeno, prejudiciranja konačne odluke o članstvu.

“Sve aktivnosti su u skladu s pređašnjim odlukama Predsjedništva, Savjeta ministara i Parlamentarne skupštine BiH, u skladu sa ustavnim nadležnostima Predsjedništva BiH”, piše u tekstu.

Opozicija u Republici Srpskoj je od usvajanja Programa reformi tražila da se taj dokument objavi, tvrdeći da je u suštini riječ o Godišnjem nacionalnom planu (ANP) kojim se aktivira Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP).

Dodik je to demantovao i tvrdi da se ne radi o ANP-u.

Originalna verzija Programa reformi je na engleskom jeziku, a objavljeni dokument je materijal koji je preveden za potrebe posebne sednice parlamenta RS, zakazane za ponedjeljak.

Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović usvojili su, uz posredovanje međunarodne zajednice, krajem prošlog mjeseca Program reformi koji će odrediti NATO put BiH.

Na istoj sjednici Zoran Tegeltija iz SNSD-a imenovan je za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH.

Po dogovoru članova Predsjedništva BiH, Program reformi će biti poslat u sjedište NATO-a u Briselu dan poslije imenovanja novog saziva Savjeta ministara BiH.

Po najavama, novi Savjet ministara trebalo bi da bude imenovan 23. ili 30. decembra.

VUČIĆ U TIRANI

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Tirani da razgovore o takozvanom Malom Šengenu smatra vizionarskim i da je ta saradnja dobra za sve zemlje koje u njoj učestvuju. Dodao je da će sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem sjutra otvoreno razgovarati, i ocijenio da svako može da odbije saradnju, ali “da bi saradnja bila dobra i za Crnu Goru i za region”.

On je istakao da je zadovoljan razgovorima sa albanskim premijerom Edijem Ramom i premijerom Sjeverne Makedonije Zoranom Zaevim, da očekuje dobre razgovore sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem i da mu nikako nije jasno zašto se Bosna i Hercegovina nije odazvala pozivu na sastanak o takozvanom Mini Šengenu.

“Mislim da ovo što radimo jeste vizionarski put, nešto što će i Beogradu i Skoplju i Tirani donijeti viši rast, više novca i bolji životni standard i značajniji ostanak i opstanak ljudi u svojim kućama, a ne samo odlazak u inostranstvo trbuhom za kruhom”, istakao je Vučić.

Odgovarajući na pitanja novinara poslije sastanka o tome što je delegacija Prištine takođe odbila da učestvuje u razgovorima, Vučić je izrazio mišljenje da neki ljudi ne razumiju realnost, ne žive u sadašnjosti i nemaju viziju budućnosti.

“Mogu da razumijem kad vam iz Prištine kažu da neće da učestvuju, da mrze Srbiju jer neće da prizna Kosovo; ne mogu da opravdam, ali razumijem da se nalaze u produžetku izborne kampanje, a da me pitate zašto Bosna i Hercegovina neće da učestvuje, moja pamet ne dopire dotle oni su mnogo pametniji od mene”, rekao je predsjednik Srbije i dodao da je on zadovoljan sastankom, i da je dobro izračunao srpske interese.

Na pitanje da prokomentariše protest nekolicine građana koji su uzvikivali parole protiv Vučićevog dolaska u Tiranu, on je odgovorio da je na proteste navikao jer ih ima svaki dan ispred predsjedništva.

“To je normalno u demokratijama i ne vidim poseban problem, ali ti ljudi su okrenuti prošlosti; ne mislite valjda da ću zato što su nešto vikali da promijenim odnos, ili da će Rama da promijeni odnos. Ovdje sam se osjećao odlično, donijeli su mi lijep čaj da popijem i svi su bili gostoljubivi”, rekao je Vučić.

Dodao je da će sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem sjutra otvoreno razgovarati, i ocijenio da svako može da odbije saradnju, ali “da bi saradnja bila dobra i za Crnu Goru i za region”.

POVODOM “MINI-ŠENGENA”

Trilateralni sastanak lidera Zapadnog Balkana posvećen jačanju regionalne saradnje i inicjative “mini šengen” počeo je danas u Tirani.

Na Instagram profilu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića objavljene su fotografije Vučića s premijerima Albanije i Sjeverne Makedonije Edijem Ramom i Zoranom Zaevom.

Trojica lidera će kasnije večeras prisustovati donatorskom koncertu “nikad nećete biti sami” a sjutra će nastaviti sastanke.

Za sjutra je predviđen i obliazak Drača, gdje je bio epicentar zemljotresa koji je pogodio Albaniju krajem novembra.

Sastanak u Tirani treći je susret trojice lidera posvećen jačanju regionalne saradnje i dogovorenoj primjeni sloboda protoka ljudi, robe, usluga i kapitala između tri zemlje.

Kako prenosi Radio-televizija Srbije, nekoliko desetina aktivista Samoopredjeljenja okupilo se u Tirani zbog dolaska predsjednika Srbije, nazivajući “sramotnom” odluku albanskog premijera da ugosti Aleksandra Vučića.

Kako se navodi policija je uspjela okupljene da udalji iz parka preko puta hotela u kojem se održava sastanak trojice lidera.

SASTANAK U DRAČU

Albanski premijer Edi Rama izjavio je da je Priština time što je odbila da učestvuje u regionalnoj inicijativi postala politički gubitnik.

“Dogovorili smo se da održimo ovaj samit u Draču kome će prisustvovati ne samo predsjednici Srbije i Sjeverne Makedonije, već i drugi. Sjedinjene Američke Države poslaće predstavnika Stejt Departmenta da podrži ovaj proces”, rekao je Rama za albansku televiziju i dodao da će na skupu biti prisutni i predstavnici Evropske komisije, EBRD-a i Svjetske banke.

“Svi će doći. Zašto? Zato što je ovo proces koji svi podržavaju”, rekao je Rama.

On je dodao i da se problemi Prištine i Beograda ne rješavaju sukobima, uvođenjem taksi, već kroz dijalog.

Albanski premijer je zaključio i da je regionalna inicijativa “mini Šengen” dio procesa gdje, pored sna, postoji i dobro isplaniran konkretni plan rada.

PREDSJEDNIČKI IZBORI

U Hrvatskoj je danas posljednji dan kampanje kandidata za predsjedničke izbore uoči izborne tišine, koja će nastupiti u ponoć.

Prvi krug predsjedničkih izbora biće održan u nedjelju, a 3,855 miliona birača odlučivaće o tome ko će od njih ući u drugi krug, za koji se smatra da će izvjesno biti održan.

Gotovo sve ankete kao vodeća tri kandidata izdvajaju – aktuelnu predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović, koju podržava vladajuća HDZ, Zorana Milanovića, kandidata SDP i nezavisnog kandidata Miroslava Škora.

Kandidati za predsjednika su Neđeljko Babić (HŠČKŠ), Anto Ðapić (DESNO), nezavisni Dario Juričan i Mislav Kolakušić, kandidat HSLS-a Dean Kovač, nezavisna Dalija Orešković, Katarina Peović (RF) i Ivan Pernar (SIP).

25 LJUDI VRAĆENO IZ SIRIJE U BIH

Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine i Tužilaštvo BiH potvrdili su sinoć kako je u tu zemlju vraćena grupa od 25 njenih državljana koji su ranije boravili u Siriji i Iraku na teritoriji koju je kontrolisala teroristička organizacija Islamska država (IS).

Potvrđeno je kako je u Sarajevo posebnim letom deportovano sedam muškaraca, šest žena i dvanaestoro djece.

Tužilaštvo BiH je potvrdilo i kako su svi deportovani muškarci pod istragom zbog terorizma i protivzakonitog pridruživanja paravojnim grupama u inostranstvu, te su stoga pritvoreni i biće procesuirani.

U saopštenju Ministarstva sigurnosti stoji kako su žene i djeca po dolasku u sarajevsku zračnu luku prošli odgovarajuće provjere Granične policije BiH, pružena im je neophodna pomoć, a nakon toga su transportovani u prihvatni centar zbog daljnjih pregleda i pružanja medicinske pomoći.

“Ministarstvo sigurnosti BiH izražava zahvalnost svim uključenim ministarstvima i agencijama u BiH, a posebno američkoj vladi i ambasadi SAD u Sarajevu za podršku i pomoć u sprovođenju ovih aktivnosti”, stoji u saopštenju u kojem se dodaje kako će Ministarstvo u saradnji s međunarodnim partnerima nastaviti da prati stanje u kampovima u Siriji, gdje se još nalazi izvjestan broj žena, djece i muškaraca iz BiH.

PLENKOVIĆ NA SKUPU

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković pozvao je birače da na predsjedničkim izborima daju glas kandidatkinji te stranke Kolindi Grabar-Kitarović.

Plenković je ocijenio i da od nje nema bolje predsjednice.

Plenković je na predizbornom skupu Grabar-Kitarović u dvorani Cibona rekao da je uvjeren da će hrvatski narod na izborima u nedjelju pokazati mudrost i zrelost i glasati za nju.

On tvrdi da Grabar-Kitarović štiti interese hrvatskog naroda, cijeni rat u Hrvatskoj, poštuje bivšeg hrvatskog predsjednika Franja Tuđmana “i sve ono što je HDZ postigao u prvih 30 godina slobodne i samostalne Hrvatske”.

Generalni sekretar HDZ-a Gordan Jandroković poručio je okupljenima da svi moraju zajedno da stanu iza Grabar Kitarović zbog, kako je naveo, napada kojima je izložena.

“Do sada ni na jednim izborima nije bilo ovako prljave kampanje, s toliko zla, podmetanja i manipulacija”, tvrdi Jandroković.

On je naglasio da je Hrvatska u svijetu, uz fudbalsku reprezentaciju i lijepu zemlju, poznata i po Grabar-Kitarović, prenosi Hina.

Govoreći o njenom protivkandidatu Zoranu Milanoviću, Jandroković je rekao da predsjednik Hrvatske “ne može biti politički nasljednik Stipe Mesića i Ive Josipovića”.

Podsjećamo, posljednje istraživanje koje je juče objavio HRT pokazuje da Grabar-Kitarović osvaja 28,3 odsto glasova, a kandidat Socijaldemokratske partije (SDP) Zoran Milanović 26,6 odsto.

ŠEF KANCELARIJE NATO

Šef Kancelarije NATO u Beogradu Ćezare Marineli ocijenio je da su odnosi Srbije i Sjevernoatlantskog pakta “bolji nego što se to čini običnom čovjeku” i da Beograd postaje “sve važniji partner” Alijanse.

Marineli je za portal European Vestern Balkans rekao da NATO želi da sa Srbijom izgradi “jedinstven odnos” u kom je ona slobodna da izabere sopstvene prirotete za saradnju sa Alijansom.

“Imamo jako partnerstvo i nastavljamo da radimo zajedno u oblastima u kojima i Srbija i NATO vide vrijednost. Trenutno, u skladu sa svojim potrebama i ambicijama, kao i spoljnom politikom, Srbija ima izbor od preko 1.600 različitih aktivnosti koje može raditi sa NATO-om”, naveo je šef Kancelarije NATO u Beogradu.

Upitan da li bi opredjeljenje Srbije da proširi i unaprijedi saradnju sa Organizacijom Ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (ODKB) moglo da bude prepreka u odnosima sa NATO u budućnosti, Marineli je kazao da Alijansa “ne vidi nikakve prepreke za obostrano korisnu saradnju” i da NATO “u potpunosti poštuje politiku vojne neutralnosti Srbije”.

“Srbija ima suvjereno pravo da bira sopstvene bezbjednosne aranžmane za potrebe svojih građana. Dobri odnosi sa NATO i dobri odnosi sa Rusijom ili bilo kojom drugom zemljom ili multinacionalnom organizacijom nijesu u međusobnom konfliktu. Naša partnerstva se oblikuju prema potrebama svake zemlje. Svojim partnerima ne namećemo ništa a, kao što znate, NATO blisko sarađuje sa mnogim vojno neutralnim zemljama, kao što su Finska, Austrija i Švedska, između ostalih”, naveo je Marineli.

Komentarišući nedavno raspoređivanje ruskog sistema PVO S-400 u Srbiji, u okviru srpsko-ruske vježbe “Slovenski štit 2019”, šef Kancelarije NATO u Beogradu je naveo da je stav Alijanse da je izbor sistema naoružanja “suvereno pravo svake zemlje”, što kako je rekao, “uključuje Srbiju”.

Upitan za stav o negativnoj percepciji koja u javnosti Srbije postoji prema NATO, Marineli je kazao da je svjestan da je Alijansa “i dalje kontroverzna tema u Srbiji” ali i dodao da “vazdušna kampanja 1999. godine nikad nije bila usmjerena protiv srpskog naroda” već da je njen cilj bio da se “zaštite civili u širem regionu”.

“Sjećanja na vazdušnu kampanju 1999. su i dalje bolna tačka mnogima, naročito onima koji su izgubili voljene osobe. Svaki izgubljen nedužni život je tragedija, zbog čega mi duboko žalimo. Generalni sekretar NATO-a je izjavio saučešće porodicama i svima koji su izgubili voljene osobe na obje strane. Nikad ne smijemo da zaboravimo prošlost, ali možemo da gledamo unapred”, dodao je šef Kancelarije NATO u Beogradu.

HRT OBJAVIO ANKETU

Tri dana uoči predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, objavljeno je da anketa među biračima ukazuje će biti i drugog kruga glasanja.

Hrvatska radiotelevizija (HRT) je, po najnovijoj anketi, uz to večeras javila da će se u drugom krugu nadmetati sadašnja predsjednica i kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Kolinda Grabar-Kitarović i bivši premijer, socijaldemokrata Zoran Milanović.

Mjesečno istraživanja agencije “Promocija plus”, rađeno od 13. do 17. decembra, pokazuje da Grabar-Kitarović osvaja 28,3 odsto glasova, a kandidat Socijaldemokratske partije (SDP) 26,6 odsto.

Da su izbori bili u vrijeme ispitivanja, treći bi bio kandidat desnice, popularni pevač Miroslav Škoro, za koga bi glasao 20,7 odsto birača.

Po tom istraživanju, u drugom krugu pobjeđuje Grabar-Kitarović. Ona bi tada osvojila 49 odsto glasova, a Milanović 46,9 odsto.

Neodlučno je bilo 4,1 odsto ispitanih.

Po analizi, Škoro bi u slučaju da prođe u drugi krug, pobijedio Grabar Kitarović s 3,6 odsto glasova više (Škoro 48,7 odsto, Grabar-Kitarović 45,1 odsto), a Zorana Milanovića bi – kada bi njih dvojica bili u drugom krugu – pobijedio s 5,6 odsto (Škoro 50,2 odsto, Milanović 44,6%), prenosi HRT.

Od ukupno 11 kandidata koji će učestvovati na nedjeljnim predsjedničkim izborima, još bi samo evroposlanik i bivši sudija Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić osvojio značajniji broj glasova, oko sedam odsto. Svi ostali su ispod tri odsto.

Anketa je rađena na uzorku od 1.400 ispitanika, a sprovedena je prema načelu “cijela Hrvatska – jedna izborna jedinica”.

HRT je naveo da je statistička greška samo plus/minus 2,62 odsto, a nivo pouzdanosti 95 odsto.

DODIK PORUČIO

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da Republika Srpska ima pravo da obilježava 9. januar, kao datum svog nastanka i da je u tome niko ne može spriječiti i naglasio da taj praznik ne vrijeđa nikoga.

“Taj praznik će biti obilježen širom opština i gradova Srpske, gdje će biti organizovane manifestacije”, rekao je Dodik sinoć za RTRS.

On je podsjetio da mnoge ulice, trgovi, ustanove u lokalnim zajednicama i auto-put nose naziv 9. januar i dodao da će ta praksa biti nastavljena.

Podsjetivši da je Ustavni sud BiH osporavao 9. januar, Dodik je napomenuo da su neprirodno u tom sudu i strane sudije koje su politički i karijeristički odlučivale protiv Srpske.

“Da su se njegove sudije, poput onih iz Makedonije, držale prava, ne bi tako odlučivale. Ali, mi se nećemo odreći 9. januara”, poručio je Dodik i dodao da taj sud neće više donositi odluke protiv Republike Srpske.