SPECIJALNI IZASLANIK PORUČIO

SAD su odlučile da otkažu glavne investicione projekte na Kosovu dok Priština ne bude ukinula takse od 100 odsto na srpsku robu, javila je RTK, a prenosi Kosev.

Specijalni izaslanik američkog predsjednika za pregovore Kosova i Srbije Ričard Grenel imao je juče “jasnu i oštru komunikaciju” sa kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem i predsjednicom Skupštine Vjosom Osmani, kojima je “jasno stavio do znanja”, da su SAD spremne da investiraju milione na Kosovu ako se taksa otkloni.

“Međutim, SAD će otkazati sve projekte dok vlada ne bude uklonila takse i odustala od planova o reciprocitetu”, javlja RTK.

Grenel je ranije i na Tviteru poručio da se takse moraju ukinuti kako bi bilo investicija. On je nakon formiranja vlade u Prištini imao jasnu poruku da od novih predstavnika vlasti očekuje da će ukinuti takse.

Ambasador Ričard Grenel jasno je predočio političkim liderima u Prištini i Beogradu da američka ulaganja neće imati očekivan efekat ukoliko su takse na srpsku robu od 100 odsto i dalje na snazi, izjavio je juče Dik Kastin, portparol specijalnog izaslanika Bijele kuće za dijalog Beograda i Prištine.

Kastin je za Glas Amerike istakao da Grenel neprekidno ukazuje da carine štete ekonomiji Kosova i šalju lošu poruku privatnom sektoru da to nije dobro mjesto za poslovanje.

“Vlasnici kompanija na Kosovu, od kojih su neke i američke, informisali su ga (Grenela) da carine štete njihovom poslovanju. Njihova zamjena drugim vidom barijera, nazivajući ih recipročnim, biće kontrapodruktivno u otvaranju radnih mjesta za mlade”, poručio je Kastin u pisanom odgovoru na pitanje Glasa Amerike.

SJEVERNA MAKEDONIJA

Skupština Sjeverne Makedonije, danas je jednoglasno ratifikovalo Sjevernoatlantski sporazum i to “unaprijed” – prije konačne formalne odluke NATO o tome, i nekoliko dana prije raspuštanja Sobranja zbog predstojećih parlamentarnih izbora.

Taj finalni dokumet za punopravno članastvo u NATO počeće da važi pošto Španija, kao posljednja članica Alijanse, ratifikuje Protokol o pristupanju Sjeverne Makedonije tom savezu.

Za ratifikaciju tog sporazuma glasalo je 114 poslanika od ukupno 120, a nije bilo glasova protiv ili uzdržanih.

U plenarnoj sali je pored zastave Sjeverne Makedonije i EU je bila i zastava NATO, a sto predsjednika parlamenta bio je dekorisan cvijećem u bojama Alijanse – plavoj i bijeloj. Poslije te svečane sjednice podignuta je zastava NATO ispred zgrede parlamnet au Skoplju.

Predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski je na početki sjednice istakao da je “članstvo u najmoćnijem savezu na svijetu privilegija, ali i orgomna obaveza”.

“Prije 27 godina prvi parmentarni sastav je donio stratešku odluku o ulsku u NATO. Ratifikacijom ovog sporazuma započinje posljednja faza pristupanja Sjevernoatlantskom savezu. Sada, kada i formalno postanemo 30. članica, obaveze će biti veće”, rekao je Pendarovski.

Ocijenio je da članstvo u NATO ne bi bilo moguće bez dubokih promjena koje su se desile u prošloj godini.

Govorili su i premijer Oliver Spasovski, predsednik Sobranja Talat Džaferi i predstavnici svih poslaničkih grupa, ocijenivši da je ratifikacija istorijski trenutak i ističući značaj i pozitivne strane članstva u Alijansi.

Poslije glaanja govorio je i vršilac dužnosti predsednika Parlamentarne skupštine NATO, madjarski političar Atila Mesterzahi.

Zakonom o ratifikaciji sporazuma s NATO, koji je vlada u Skoplju usvojila 28. decembra 2019, predviđeno je da taj dokumnet “stupi na snagu danom objavljivanja u Službenom listu i da bude deponovan u Vašingtonu do dana kada Španija ratifikuje Protokol o stupanju Sjeverne Makedonije u punopravno članstvo u toj alijansi”.

Svečanoj sjednci su prisustvali predstavnici državnog, vojnog i poltičkog vrha Sjeverne Makedonije, diplomatskog kora, skupština balkanskih zemalja-članica NATO-a, kao i genralna sekretarka Parlamentarne skupštine NATO, Ruksanda Popa.

Ideju o ratifikaciji unaprijed prva je zatražila makedonska opozicija, pozivajući se na iskustvo Crne Gore, pošto je to, kao jedno od opcija, u jednom intervjuu iznijela ministarka odbrane Sjeverne Makedonije Radmila Šekerinska.

Sjeverna Makedonija je postupak priključenja NATO počela u drugoj polovini 2018, pošto je 12. jula te godine na samitu Alijanse u Briselu dobila poziv da postane članica najmoćnijeg vojno-političkog saveza na svijetu.

Protokol o pristupanju Sjeverne Makedonije NATO potpisan je u sjedištu Alijanse u Briselu u februaru 2019. i do sada ga je ratifikovalo 28 država, dok je Španija, taj proces započela po formiranju svoje nove vlade, ali on zbog kompleksnosti neće biti završen prije raspuštanja parlamenta u Skoplju.

NA TVITERU

Nalog na Tviteru na kome je objavljeno da je Ratko Mladić preminuo, zapravo je lažni nalog koji je napravio Tomazo Debenedeti.

Kako su strani mediji pisali još 2018. godine ovaj novinar je i ranije imao slične ispade i tada “mrtvim” proglasio Kostu Gavrasa.

Debenedetiju to nije bio prvi put. “Sahranio” je već ranije i JK Roling, Fidela Kastra, papu Benedikta XVI, Milana Kunderu…

List Njujorker je pisao kako je on ranije izmislio čak 60 intervjua sa poznatim ličnostima od Gorbačova do dalaj-lame, a sve mu je prolazilo neprimećeno zato što je uglavnom pisao za male italijanske novine.

Prema pisanju stranih medija, sve je izbilo na površinu kada je jedan italijanski novinar pitao pisca Filipa Rota nešto što je ovaj ranije navodno rekao Debenedetiju.

Ipak, on se, čini se, nije mnogo potresao.

“Sviđa mi se da budem italijanski šampion u laganju”, rekao je on jednom prilikom i dodao da puno truda i energije ulaže u pripremanje svojih prevara kako bi bile što uspješnije.

PALMER ZA RSE

Sjedinjene Države polažu velike nade da će Evropska unija otvoriti pristupne pregovore sljedećeg mjeseca sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom te da će evropski put ovih zemalja smatrati neophodnim, rekao je za bugarski servis Radija Slobodna Evropa, specijalni predstavnik SAD-a za Zapadni Balkan, Metju Palmer.

“SAD se nadaju da će odgovor na to pitanje biti da. Smatramo da su obje zemlje, po zasluzi, kvalifikovane. Smatramo da je to važan signal koji treba poslati regionu. Neophodno je da i Sjeverna Makedonija i Albanija imaju jasan evropski put i evropsku perspektivu”, rekao je Palmer.

Palmer, koji se u ulozi specijalnog američkog predstavnika nalazi od avgusta 2019. godine, izrazio je zabrinutost zbog uključenja Rusije na prostor Zapadnog Balkana i onoga što je nazvao pokušajima potkopavanja međunarodne podrške za, sada, jednogodišnji sporazum između Sjeverne Makedonije i Grčke koji je okončao 27-godišnji spor između ove dvije zemlje i uklonio protivljenje Atine protiv makedonskog priključenja EU i NATO-u.

“Zabrinuti smo zbog ruskih namjera po pitanju Zapadnog Balkana. Takođe bih ukazao na ruske napore da potkopaju podršku Prespanskog sporazuma između Atine i Skoplja kao još jedan primjer zloćudnih aktivnosti ruske države”, rekao je Palmer.

On je dodao i da Rusija “preferira Zapadni Balkan koji je lomljiv, podijeljen između sebe, sumnjiv i koji ima elemente haosa”, što je, kako kaže, područje u kojem Rusi mogu povećati nivo napetosti kako bi iskoristili situaciju i napravili razdor izmedju Zapadnog Balkana i međunarodne zajednice.

PROTESTNA NOTA SKOPLJU

Grčka je uložila protestnu notu Sjevernoj Makedoniji zbog kršenja Prespanskog sporazuma, a nakon što je ministarka za rad Rašela Mizrahi koristila stari naziv države, izjavio je sjevernomakedonski ministar spoljnih poslova Nikola Dimitrov.

On je na konferenciji za novinare objasnio da je Mizrahi, inače iz opozicionog VMRO-DPMNE koji se protivio dogovoru sa Grčkom o promjeni imena, na tabli svog ministarstva postavila tablu sa natpisom “Republika Makedonija” umjesto novog imena “Republika Sjeverna Makedonija”.

Dimitrov je rekao da je time pogazila Ustav i prekršila Prespanski dogovor i zakone u vezi sa tim, prenosi MIA.

“Mizrahi je problematizovala odnose sa Grčkom i napravila probleme u realizaciji dva strateška cilja Sjeverne Makedonije – članstvo u EU i NATO”, rekao je on i dodao da država to neće dozvoliti.

Ujedno je od Mizrahi zatražio da skine tablu sa spornim nazivom, jer ministarstvo na čijem je čelu kao ministarka u tehničkom mandatu “nije njen privatan stan”.

Ako to ne učini, dodao je, zatražiće od premijera njenu smjenu.

BREGU

Generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu izjavila je danas u Ankari na sastanku s ministrom spoljnih poslova Turske Mevlutom Čavušogluom da je pronalaženje zajedničkih rješenja za zajedničke izazove suština regionalne saradnje.

“RCC cijeni dugogodišnje zalaganje i posvećenost Turske regionalnoj saradnji, što će biti nastavljeno ovog ljeta kada Turska od Kosova preuzima predsjedavanje Procesom saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP)”, rekla je Bregu, saopštio je RCC.

Bregu je kazala da će RCC tokom turskog predsjedavanja SEECP predstaviti viziju socio-ekonomskog razvoja regiona poslije 2020. godine, odnosno strategiju “Jugoistočna Evropa do 2030. godine”, koja je trenutno u fazi izrade, navodi se u saopštenju.

Čavušoglu je rekao da će saradnja sa RCC-om na projektima regionalne saradnje u budućnosti biti intenzivnija, naročito tokom turskog predsjedavanja SEECP, i dodao, kako se navodi, da su za sam proces izuzetno važni sveobuhvatnost aktivnosti SEECP i njegova vidljivost.

Bregu se sastala sa Čavušogluom uoči njegove posjete Balkanu i obavijestila ga o predstojećim aktivnostima RCC-a i o budućim planovima usmjerenim na jačanje regionalne saradnje u Jugoistočnoj Evropi.

Sastanak sa šefom turske diplomatije dio je redovnih političkih konsultacija koje Bregu obavlja u regionu s visokim zvaničnicima ekonomija koje učestvuju u Savjetu za regionalnu saradnju, navodi se u saopštenju.

Ona će se u Ankari sastati i sa predstavnicima Delegacije Evropske unije u Turskoj, s kojima će razgovarati o regionalnoj saradnji, proširenju EU, novoj metodologiji proširenja i o projektima i inicijativama Unije u regionu.

SLOVENIJA

Jak vjetar koji duva u sjeveroistočom dijelu Slovenije stvara probleme u saobraćaju i snabijedevanju električnom energijom, a jedna je osoba poginula kada se na automobil srušilo stablo, prenijela je Hina.

Kako je objavila slovenačka policija, na putu Dravograd-Maribor jutros oko pet sati poginuo je vozač automobila na koji se srušilo stablo.

Zbog jakog vetra u mnogim mestima na tom području srušena su stabla što je stvorilo probleme u saobraćaju, ali i snabdijevanju električnom energijom, pa je više od hiljadu potrošača bez struje.

Zbog jakog vjetra jugozapadnog smjera, koji na pojedinim mjestima dostiže brzinu do 100 kilometara na sat, za cijelo područje Slovenije proglašen je narandžasti alarm, drugi najviši stepen opasnosti od elementarnih nepogoda. Prognozira se da će vjetar do večeri oslabiti.

U TRI AKCIJE

Albanska policija otkrila je u tri odvojene akcije više od 40 ilegalnih migranata, koji su pokušali preko albanske teritorije da nastave dalje ka zapadnoj Evropi.

Grupa od 13 migranata iz Sirije i Maroka otkrivena je u autobusu koji saobraća na relaciji Tirana – Kukeš, odakle su namjeravali da pređu na Kosovo, a dalje ka zapadnoevropskim zemljama, prenijela je MIA.

Policija je podnijela krivične prijave protiv 58-godišnjeg vozača autobusa, kao i konduktera (34) iz Kukeša.

Druga grupa od 11 migranata iz Sirije i Avganistana otkrivena je nedaleko od pograničnog albanskog sela Vidohova.

Njih je otkrila granična policija u kombiju “tojota”, a dali su po 200 eura kako bi bili prebačeni na Kosovo.

Nakon davanja iskaza, oni su prebačeni u prihvatni centar u Tirani.

U trećoj akciji, obalska straža je presrela čamac sa 18 migranata, uglavnom Iračana, Iranaca i Kurda, među kojima je bilo pet žena i jedno dijete, koji su pokušavali da dođu do obala Italije.

Kako se navodi, oni su platili po dvije hiljade eura da bi se prebacili iz Albanije u Italiju.

SJEVERNA MAKEDONIJA

Policija Sjeverne Makedonije saopštila je danas da je otkrila 26 migranata u jednom kamionu na magistralnom putu Kumanovo – Kriva Palanka.

Kako se navodi, u šleperu marke DAF, sa skopskim registracijama, pronađeno je 26 migranata iz Bangladeša, od kojih je osam maloljetno.

Poilicajcu su taj kamion zaustavili sinoć oko 21.00, na regionalnom putu na sjeveroistoku zemlje, a vozač, 38-godišnjak iz Radoviša i migrant su privedeni u policijsku stanicu u Kumanovu.

Migranti iz Bangladeša su nakon toga odvedeni u Tranzitni centar “Tabanovce”.

PODRUČJE LJUBINJA

Zemljotres jačine 3,5 stepeni registrovan je rano jutros na području Ljubinja u Bosni i Hercegovini, javio je Euromediteranski seizmološki centar.

Zemljotres je pogodio područje na dubini od pet kilometara s epicentrom 15 kilometara istočno od Ljubinja, a 98 kilometara od Sarajeva, prenio je portal Klix.ba.

Ovo područje, nadomak Nevesinja, zemljotres je pogodio i krajem novembra i početkom decembra prošle godine, kada je taj deo Hercegovine pogodio niz manjih potresa.

Na sreću nije bilo ljudskih žrtava niti veće materijalne štete.