ALARMANTI PODACI GAHP-A

Srbija je prva u Evropi po štetnosti posljedica zagađenja, najviše zagađenog vazduha, i deveta u svijetu, rezultat je opsežnog istraživanja Globalnog saveza za zdravlje i zagađenja (GAHP).

Prijevremeno u Srbiji godišnje umre 175 ljudi na 100.000 stanovnika, usljed nekog zagađenja kome je izloženo u svom okruženju, navodi se u tom istraživanju o kome piše “Blic” u današnjem broju.

Doktor Dejan Žujović, pulmolog i načelnik Odjeljenja za intervencije Gradskog zavoda za plućne bolesti i tuberkulozu kaže za Blic da je zagađenje na Novom Beogradu u utorak bilo 240, što je nespojivo sa životom.

Prema njegovom mišljenju, nadležni su morali zaustaviti saobraćaj u tako zagađenom dijelu grada.

Komentarišući navode da zagađenje u Srbiji ima pogubniji uticaj nego u Indiji, Žujović kaže da ga to ne iznenađuje pošto mi nemamo ni jednu instituciju koja se bavi pitanjem zagađenja.

Prema GAHP-ovoj studiji, u toku 2017. godine u Srbiji je pod uticajem zagađenja umrlo 12.317 ljudi od kojih je za 9.902 smrtonosan bio zagađen vazduh, za 1.366 olovo, a za 37 voda.

Po štetnosti posljedica zagađenja u svijetu, prije Srbije, koja je deveta, su Čad, Centralnoafrička Republika, Sjeverna Koreja, Niger, Madagaskar, Papua Nova Gvineja, Južni Sudan i Somalija, a odmah iza Srbije, na desetom mestu, je Indija.

META PORUČIO

Albanski predsjednik Ilir Meta izjavio je da Albanija “nije đavolska, već demokratska zemlja koja je stradala u neviđenoj đavolskoj diktaturi, pa su zato ljudska prava za nju svetost”.

Kako je prenijela agencija Sjeverne Makedonije MIA, Meta je tako prokomentarisao izjavu iranskog duhovnog vođe Ali Hamneija, koji je Albaniju proglasio za neprijatelja, dodajući da je to “đavolska zemlja koja podržava njihove protivnike”.

Meta je poručio da Albanija ostaje čvrsto posvećena podršci SAD i zemljema NATO u borbi protiv međunarodnog terorizma i svega što ugrožava stabilnost i mir u svijetu.

Predsjednik Albanije je ocijenio kao “provokaciju sa opasnim posljedicama za stabilnost u regionu” iranski raketni napad na dve američke vojne baze u Iraku.

“Rakete ispaljene iz Irana na dvije iračke vojne baze, u kojima su smještene američke vojne snage i personal koalicije, provokativni su potez sa opasnim posljedicama po region i njegovu stabinost. Iran mora da poštuje međunarodne dogovore, međunarodne zakone i sopstvene obaveze u interesu mira”, ocijenio je albanski predsjednik.

SJEVERNA MAKEDONIJA

Za prijevremene parlamentarne izbore u Sjevernoj Makedoniji biće potrošeno 9,3 miliona eura, objavila je danas Državna izborna komisija (DIK).

Taj novac je, prema procjeni DIK, potreban za izborne aktivnosti – štampanje glasačkih listića, za biračke odbore u Severnoj Makedoniji i inostranstvu, za pripremu materijala i medijsku kampanju.

Kako je objavljeno na portalu dnevnika Sloboden pečat (slobodenpecat.mk), taj finansijski plan za vanredne parlamentarne izbore, koji su dogovreni za 12. april, DIK treba da dostavi Ministarstvu finasija Sjeverne Makedonije do 10. januara.

Prelazna vlada za sprovođenje izbora formirana je 3. januara, 100 dana pred izbore, a parlament Sjeverne Makedonije će se, prema najavi, raspustiti 12. februara.

Vanredne parlamentarne izbore za 12. april su dogovorli lidera vodećih stranaka nakon što Sjeverna Makedonija u oktobru treći put nije dobila datum za početak pregovora sa EU.

KOSOVO

Delegacije Pokreta “Samoopredjeljenje” i Demokratskog saveza Kosova (LDK) predvođenje liderima Albinom Kurtijem i Isom Mustafom ni večeras nijesu uspjele da postignu koalicioni sporazum.

Isto kao i juče, nakon sastanka u Skupštini Kosova zatvorenog za medije, koji je trajao više od tri sata, novinarima se jedino kratko obratio portparol LDK-a Besian Mustafa koji je rekao da je bilo kretanja u razgovorima o formiranju Vlade Kosova i da će razgovori biti nastavljeni sutra.

Kurti i Mustafa su juče nakon pauze od dvije nedjelje nastavili razgovore o sklapanju sporazuma o vladajućoj koaliciji. Ranije danas sastanak je održalo i predsjedništvo Pokreta Samoopredjeljenje nakon koga je saopšteno da će ta partija u nekoliko narednih dana proslijediti u pismenoj formi predsjedniku Kosova predlog za mandatara za sastav nove Vlade Kosova, jer su u međuvremenu nastavljeni razgovori sa LDK-om.

Danas ističe rok od 48 sati, koji je kosovski predsjednik Hašim Tači dao lideru Samoopredjeljenja Albinu Kurtiju da dostavi ime mandatara, ali dobri poznavaoci Ustava Kosova ocjenjuju da predsjednik Kosova nema ovlašćenja da postavlja striktne rokove za predlaganje mandatara. Kurti je u ponedjeljak, prije konsutativnog sastanka sa Tačijem, saopštio imena ministara iz Samoopredjeljenja i pozvao je LDK da predloži svoje ministre.

Pregovori o vladajućoj koaliciji između Samoopredjeljenja i LDK-a su blokirani zbog toga što je LDK insistirao da pored predsjednika Skupštine, prvog zamjenika premijera i pola vlade, dobije i poziciju predsjednika Kosova kada aktuelnom predsjedniku istekne mandat na proljeće 2021. godine.

Pokret “Samoopredjeljenje” je pak smatralo da se o poziciji predsjednika treba pregovarati kasnije. Na konstitutivnj sjednici Skupštine Kosova, 26. decembra prošle godine, za predsjednika te institucije izabran je Glauk Konjufca iz Samoopredjeljenja, a za njega su glasali i poslanici LDK-a. Pokret “Samoopredjeljenje” ima 29, a LDK 28 poslanika od ukupno 120 poslanika Skupštine.

BEOGRAD

Više stotina građana krenulo je u litiji oko 16 časova sa Terazija u Beogradu ka Hramu svetog Save gdje će biti održan moleban povodom događaja u Crnoj Gori, nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti.

Građani nose crkvene i državne zastave, ikone i transparente. Među okupljenima su i direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić i generalni sekretar predsjednika Srbije Nikola Selaković.

Na čelu kolone učesnici litije razvili su transparent na kojem piše “Vrijeme je Božije pravde”, a skup obezbjeđuju manje snage policije.

Moleban Presvetoj Bogorodici služiće episkop remezijanski Stefan sa sveštenstvom Hrama svetog Save.

Kako je ranije navedeno, taj molitveni skup koji organizuje Srpska pravoslavna crkva, predstavlja skup podrške “stradalnom narodu u Crnoj Gori, Kosovu i Metohiji i svim srpskim krajevima”.

U Crnoj Gori je danas na snagu stupio sporni Zakon o slobodi vjeroispovjesti, koji je u toj zemlji i Srbiji izazvao burne reakcije.

Više protestnih skupova održano je u obje zemlje.

VLASTI SLOVENIJE

Šest slovenačkih vojnika, stacioniranih u Irbilu na sjeveru Iraka, biće evakuisani nakon što je Iran napao aerodrom u Irbilu i još jednu vojnu bazu u Iraku, u kojima se nalaze i američki vojnici.

Slovenački vojnici su u Iraku u okviru njemačke međunarodne operacije i biće evakuisani u saradnji sa njemačkim partnerima, objavilo je Ministarstvo odbrane Slovenije.

Kako prenosi agencija STA, predsjednik Slovenije i vrhovni komandant oružanih snaga te zemlje Borut Pahor, obaviješten je o odluci.

Pahor, ministar odbrane Karl Erjavec i načelnih generalštaba general Alenka Emenc jutros su razgovarali sa slovenačkim vojnicima u Iraku.

Vojnici su prenijeli da su dobro i da su bili u skrovištu baze tokom napada na aerodrom u Irbilu, koji se nalazi blizu baze Stefan.

Napad na bazu u Iraku potvrdio je i Pentagon, a rakete su lansirane sa teritorije Irana. Pogođene su baze Al Asad i Irbil.

PUPOVAC SAOPŠTIO

Predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) i poslanik u hrvatskom Saboru Milorad Pupovac rekao je da je suviše rano govoriti o tome šta pobjeda Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima znači za odnose Hrvatske i Srbije, ali vjeruje da treba očekivati promjene.

Pupovac je istakao da su odnosi između Srbije i Hrvatske ključni za region i da svako ko je na vrhu vlasti u ove dvije zemlje ima posebnu odgovornost, naročito u današnje vrijeme.

“Svi mi Srbi u Hrvatskoj učinićemo sve da se unaprijede odnosi između Srbije i Hrvatske. Previše je komplikacija u našem regionu i zato osjećam neku vrstu političke obaveze i prema Hrvatskoj i prema Srbiji da ti odnosi počnu da se unapređuju”, rekao je Pupovac za Televiziju Pink.

Dodao je da je poslije izbora dugo razgovarao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, čiju je čestiku Milanoviću ocijenio kao uobičajenu.  

U PARIZU

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je danas u Parizu da je s predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom razgovarao o proširenju EU i o promjeni metodologije pristupnog procesa, što je preduslov da Francuska pristane na otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

“Želimo da se i prije samita (Evropske unije i Zapadnog Balkana u maju) u Zagrebu stvori atmosfera kako bi one zemlje koje su imale rezerve mogle da pristanu na nastavak pristupnog procesa. To je bila suština našeg razgovora o toj temi”, rekao je Plenković koji je s Makronom imao radni ručak u Jelisejskoj palati, prenosi Hina.

Makron je kazao da želi da samit u Zagrebu bude uspješan i da je promjena metodologije pregovaračkog procesa preduslov za otvaranje pregovora sa zemljama kandidatima za članstvo u Uniji.

“Dijelim vaše nastojanje da na samitu u maju u Zagrebu bude postignuto jedinstvo i da bude uspješan za Evropu. Francuska je predložila nov metod, da proces proširenja ne bude samo birokratski proces, nego istinski politički put naprijed koji se može i ubrzati i učiniti reverzibilnim, koji sadrži uslove, ali i konkretne koristi za zemlje kandidate”, naveo je Makron.

Francuska je na samitu EU u oktobru blokirala, zajedno s Holandijom, otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Hrvatska, koja je 1. januara preuzela šestomjesečno predsjedavanje Unijom, želi da deblokira taj proces.

“Drago mi je što je predsjednik Makron izrazio optimizam u pogledu uspjeha zagrebačkog samita. Za nas je taj sastanak izuzetno bitan. U našem je interesu da te države budu stabilne, da preduzimaju ekonomske i socijalne reforme”, dodao je Plenković.

On je rekao da je s Makronom razgovarao i o glavnim izazovima hrvatskog predsjedavanja, pripremama za majski samit, Bregzitu, o pripremi Konferencije o budućnosti Evrope i o bilateralnim odnosima.

Makron je kazao da želi da radi na jačanju bilateralnih odnosa i najavio da, osim dolaska u Zagreb na majski samit, namjerava da dođe i u uzvratnu bilateralnu posjetu Hrvatskoj.

Plenković je rekao da je današnji sastanak prilika da dvije zemlje dodatno osnaže odnose i da unaprijede visok stepen međusobnog poštovanja i dijaloga.

“Hrvatska i Francuska imaju godišnju razmjenu vrijednu oko milijardu eura, Francuska je deveti investitor u Hrvatskoj, a prošle je godine u Hrvatsku došlo 650.000 francuskih turista”, naveo je hrvatski premijer.

POVODOM BOŽIĆA

Pravoslavni vjernici u regionu proslavljaju Božić, a liturgije su služene u hramovima u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu.

Liturgiju je Hramu Svetog Save u Beogradu služio patrijarh SPC Irinej, koji je istakao da “glavna poruka i ovogodišnjega Božića treba da bude da pravoslavnu vjeru treba čuvati i sačuvati po svaku cijenu”.

“Našoj duhovnoj djeci, našem i danas mnogostradalnom srpskom narodu u Otadžbini i rasijanju, mi, njegovi duhovni pastiri, želimo da se blagočestive misli i osjećanja i ovog Božića obilno i trajno usele u nas i da se sav naš život zbiva u Bogu i sa svima svetima”, naveo u Irinej.

U Hramu Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu liturgiju je predvodio mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije Perić, koji je upozorio na egoizam, mržnju i nasilje, te na važnost ljubavi unutar porodice.

Mitropolit Porfirije Perić poželio je u svojoj propovijedi svim vjernicima dobro u Novoj godini te ukazao na potrebu potrage za ličnim mirom koji će preći na cijeli svijet: “Taj mir ne dolazi od ovoga svijeta, taj mir zove se Hristos koji je potrebniji od svega u našem vremenu”.

Upozorio je na sukobe, nasilje i nepravde u današnjem svijetu, na egoizam i sebičnost “uz koje nema mira niti prisutnosti Boga, istinske i prave ljubavi ni prepoznavanja bližnjega kao našeg brata”.

Božićna liturgija služena je i u crkvama širom Bosne i Hercegovine, te u Sabornoj crkvi Presvete Bogorodice u Sarajevu. Liturgiju je služio mitropolit dabrobosanski Hrizostom.

S liturgije se ukazalo na značaj hrišćanskog blagdana kojim pravoslavci slave rođenje Isusa Hrista.

U DRUGOM KRUGU

Trećina birača predsjedničkog kandidata iz prvog kruga u Hrvatskoj, Miroslava Škora, uopšte nije izašla na birališta, a od onih koji su izašli 68 odsto dalo je glas Kolindi Grabar-Kitarović, dok je Zoranu Milanoviću otišlo 32 odsto, prenio je Index.

Od 300.000 birača Miroslava Škora koji su u nedjelju izašli na izbore, 200.000 glasova dobila je Grabar-Kitarović, a 100.000 Zoran Milanović.

Zoran Milanović je uspio da prikupi glasove ostalih predsjedničkih kandidata, uglavnom populističko-centrističko lijevih, što je otprilike još 200.000 birača koje je Milanović uspio da pridobije između prvog i drugog kruga izbora.

Dogodio se, kako prenose zagrebački mediji, još jedan novi fenomen, a to su novi birači. To su birači koji nijesu izašli na birališta u prvom krugu, ali su izašli sada. Njih je nekoliko desetina hiljada i 56 odsto glas je dalo Milanoviću, a 44 posto Kolindi Grabar-Kitarović.

Milanović ima i veću podršku starije populacije – dobio je 57 odsto glasova birača starijih od 60 godina. Takođe, 61 posto birača s visokom stručnom spremom glasalo je za njega, dok je među biračima koji su završili samo osnovnu školu 59 odsto glasalo za Kolindu Grabar-Kitarović. Veću popularnost ima i kod birača mlađih od 30 godina, a od kojih je 51 odsto glasalo za HDZ-ovu kandidatkinju.