“ZASLUŽILI SMO”

Sjeverna Makedonija razočarana je i bijesna što nije otpočela pristupne pregovore sa Evropskom unijom, rekao je premijer te države u ostavci, Zoran Zaev.

Kako je rekao, Evropska unija iako je obećala da će, nakon što ispune uslove, otvoriti pregovore, nije ispunila obećanje.

“Mi smo naša osjećanja podijelili sa cijelim svijetom. Razočarani smo, puni gnijeva i bijesa, i postoji frustracija jer smo definitivno zaslužili”, kazao je Zaev agenciji MINA.

To da su zaslužili pregovore sto odsto, kako je rekao, konstatacija je svih lidera zemalja članica Evropske unije, uključujući predsjednika Francuske, Emanuela Makrona.

“Dogovorili smo se Bugarskom. Takođe, tu je i slavni Prespanski dogovor sa Grčkom i stvarno smo primjer koji zaslužuje kao niko ranije da bude nagrađen. Mi nismo bili nagrađeni”, rekao je Zaev.

GRLIĆ RADMAN

Članstvo država jugoistočne Evrope u strateškom je interesu Evropske unije (EU) i zato je važno da ona ostane otvorena za dalje proširenje, ocijenio je ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, Gordan Grlić Radman.

Hrvatska je od 1. januara preuzela šestomjesečno predsjedanje Savjetom EU, pod sloganom Snažna Evropa u svijetu punom izazova.

„Hrvatska je prepoznala te izazove, nisu jednostavni, ali spremni smo da se suočimo njima i da svoj doprinos“, rekao je Grlić Radman u intervjuu agenciji MINA.

On je kazao da je preuzimanje predsjedavanja, u čiju pripremu i sprovođenje su uključena skoro sva državna tijela, najopsežniji međunarodni projekat od sticanja nezavisnosti, veliki izazov, ali i prilika i čast za Hravstku.

Hrvatska je definisala četiri prioriteta od kojih je prvi „Evropa koja se razvija“, a odnosi se na ekonomski rast i održivi i ravnomjeran razvoj.

„Tu uključujemo i demografsku obnovu koja je jedna od temelja svakog rasta i koja za veliki broj članica, pogotovo za Hrvatsku, predstavlja veliki izazov. Treba nam Evropa koja se razvija i raste, ali na uravnotežen i uključiv način“, istakao je Grlić Radman.

On je kazao da je drugi prioritet „Evropa koja povezuje“ saobraćajno, energetski i digitalno, uz odgovarajuće i pravovremeno reagovanje na sve izazove koje nove tehnologije i digitalizacije nose, alli, ujedno i Evropa koja dodatno povezuje svoje građane kroz sport, obrazovanje i kulturu.

Treći prioritet je „Evropa koja štiti“, što, kako je naveo Grlić Radman, prvenstveno podrazumijeva sigurnost građana EU.

„Hrvatska može puno doprinijeti pitanju unutrašnje saradnje i sigurnosti vanjskih granica s obzirom na činjenicu da imamo najdužu vanjsku granicu u Uniji. Kontrolisanje granice duže od hiljadu kilometara nije jednostavan zadatak, ali pokazali smo da to činimo vrlo kvalitetno i efikasno, što su prepoznale i ostale države članice EU“, naveo je Grlić Radman. 

Prema njegovim riječima, EU ima posebnu odgovornost prema svojem najbližem susjedstvu.

„Smatramo da trebamo biti garant boljitka i stabilnosti našeg neposrednog susjedstva, podstičući reformske procese na jugoistoku Evrope. Zato je naš četvrti prioritet „Evropa koja je uticajna“, a time prvenstveno mislimo na naše susjedstvo i pitanje proširenja EU“, dodao je Grlić Radman.

On je podsjetio da će tokom hrvatskog predsjedanja u maju biti održan sastanak na vrhu između čelnika EU i država jugoistočne Evrope, tačno 20 godina nakon Zagrebačkog samita koji je bio prekretnica na evropskom putu Hrvatske.

Kako je rekao, žele da taj samit u Zagrebu bude referentan za susjede i njihov evropski put kroz sledeću deceniju.

„Hrvatsko predsjedništvo će u tih šest mjeseci raditi na jačanju međunarodnog položaja, asertivnosti Unije, te stabilnosti i sigurnosti evropskog kontinenta. Ujedno to vidimo kao i priliku da se pokažemo kao odgovoran i zreo partner u EU porodici“, istakao je Grlić Radman.

On je rekao da vjeruje da će u narednom periodu evropski put svih država jugoistočne Evrope biti nastavljen, jer je evropska perspektiva neupitna, što jasno proizlazi iz niza dokumenata kao i izjava novog vođstva EU.

„Hrvatska čvrsto vjeruje da je članstvo država jugoistočne Evrope u strateškom interesu EU i zato je važno da Unija ostane otvorena za dalje proširenje“, poručio je Grlić Radman.

Istovremeno, dodaje on, države jugoistočne Evrope moraju biti predane tom procesu.

„Potrebna je politička volja i preuzimanje obaveze za ispunjenjem kriterijuma i zahtjeva, posebno u oblasti vladavine prava i temeljnih prava i sloboda, javne uprave i ekonomskog upravljanja, kao i vezano za održavanje demokratskih vrijednosti“, ocijenio je hrvatski ministar.

Grlić Radman je istakao da je, bez obzira na trenutna kretanja u EU, važno da one države koje snažno podržavaju politiku proširenja, kao što je Hrvatska, mogu biti uvjerljive i argumentovane kada se zalažu za tu politiku.

Prema njegovim riječima, to je moguće samo ako države koje žele da postanu članice EU nastave da pokazuju i dokazuju da su privržene sprovođenju reformi i usvajanju evropskih vrijednosti i standarda.

„Zato vjerujemo da će Crna Gora odlučno nastaviti svoj evropski put, biti uspješan primjer kao i do sada i inspiracija drugima“, rekao je Grlić Radman i dodao da takav status donosi i veliku odgovornost.

On je kazao da se Hrvatska zalagala i da će se zalagati za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

„Ne treba se obeshrabriti, već nastaviti insistirati, jer želimo da pošaljemo poruku našim prijateljima u tim dvjema zemljama da nastave s reformama, a mi ćemo nastaviti da ih snažno podržavamo uz ispunjenje svih kriterijum“, naglasio je Grlić Radman.

On je kazao da je prosperitetno i stabilno susjedstvo u interesu i Hrvatske i EU.

„Budućnost jugoistoka Evrope je postati dio EU i tu nema alternative – imati „rupu“ u srcu Europe nije nikome u interesu“, rekao je Grlić Radman, navodeći da zato sastanak na vrhu u Zagrebu postaje još važniji, jer se događa u trenutku kada moraju odrediti koje korake poduzeti u narednoj deceniji i s kojom porukom ići prema jugoistoku Evrope.

Kako je dodao, sigurni su da će biti napravljen značajan pomak u politici proširenja EU na jugoistok Evrope. 

Grlić Radman je ukazao da je francuski predlog izmijene metodologije podstakao vrlo živu raspravu o proširenju kako u stručnoj javnosti tako i u medijima, ali i šire.

„O proširenju se sada ponovno govori, što smatramo pozitivnim. Dobro je da je ova politika, koja se smatra jednom od najuspješnijih EU politika, ponovno u središtu pažnje“, rekao je hrvatski ministar.

On je naveo da je pitanje metodologije i otvaranje pristupnih pregovora za članstvo u EU izuzetno važno, kako za Uniju tako i za državu kandidatkinju, ali da je ključno da se ni na koji način ne dovodi u pitanje evropska perspektiva država jugoistočne Evrope.

„Smatramo da rasprava o metodologiji ne može biti preduslov za donošenje odgovarajućih odluka o otvaranju pregovora za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Ključno je da se proces proširenja i dalje temelji na načelima individualnih postignuća i ispunjavanju zadatih uslova“, istakao je Grlić Radman.

On nije želio da komentariše konkretne predloge pojedinih država i njihov mogući uticaj na pristupni proces Crne Gore.

„Crna Gora ne treba da se opterećuje pitanjima izmjene metodologije, već svoju energiju i pažnju usmjeri na zadatke koji stoji pred njom i napredak neće izostati“, poručio je Grlić Radman.

Komentarišući dužinu pregovora Crne Gore sa Unijom, hrvatski ministar jer kazao da ne treba gubiti puno vremena na upoređivanje s prethodnim proširenjima, jer se sadašnje odvija u različitim okolnostima i drugačijoj metodologiji.

Kako je naveo, brzina pregovora ne zavisi samo od metodologije, nego i sposobnosti država kandidatkinja da ispune sve potrebne kriterijume za članstvo, kao i spremnosti EU da ih prihvati u svoje redove.

„Za države kandidate, posebno Crnu Goru koja je vodeća zemlja u tom procesu, a željeli bismo da to i ostane, je važno da odradi svoj dio posla, pokaže i dokaže da sprovodi neophodne reforme, da je u potpunosti privržena evropskim vrijednostima, poštovanju vladavine prava, demokratskim standardima, medijskim slobodama“, ocijenio je Grlić Radman.

Poruke EU prema Crnoj Gori i drugim državama jugoistočne Europe su, kaže on, jasne.

„Redovni godišnji izvještaji Evropske komisije o Crnoj Gori i drugim državama jugoistočne Evrope vrlo jasno i detaljno ukazuju gdje je postignut napredak, a gdje su potrebni dodatni napori, i upravo na to Crna Gora treba da se usresredi“, dodao je Grlić Radman.

Komentarišući to što je Evropska komisija navela 2025. godinu kao mogući datum proširenja, Grlić Radman je kazao da je Komisija prvenstveno htjela dati podsticaj državama kandidatkinjama, a posebno onima koje već pregovaraju, dakle i Crnoj Gori, da pojačaju napore na ispunjavanju kriterijuma.

On smatram da je za Crnu Goru, koja je najdalje napredovala u pristupnim pregovorima, taj rok ostvariv, ukoliko nastavi da sprovodi potrebne reforme i ispunjava zadate kriterijume.

„Ali Crna Gora ne biste trebalo da se zaokuplja datumima, već zadacima koji stoje pred njom“, istakao je Grlić Radman.

Kako je dodao, tempo kojim se napreduje u procesu proširenja zavisi od preuzimanja pravne tekovine EU, ispunjavanju utvrđenih kriterijuma i zahtjeva, te sprovođenju reformi, posebno u području vladavine prava i temeljnih prava i sloboda, javne uprave, ekonomije i poštovanja demokratskih vrijednosti.

„Optimistično gledam na evropsku budućnost Crne Gore, jer vidim da postoji snažno usmjerenje i opredjeljenje Crne Gore prema EU“, rekao je Grlić Radman.

Komentarišući pad povjerenja crnogorskih građana u EU, Radman Grlić je rekao da podrška javnosti izuzetno bitna, jer put prema EU nije stvar samo političke elite ili državnih službenika koji rade na evropskim poslovima, već cijele države i društva.

On je kazao da je proces evropskih integracija dug, zahtjevan i suočen s nizom izazova, i da je zbog toga za očekivati da će podrška javnosti s vremena na vrijeme varirati.

„Mislim da primjer Hrvatske pokazuje da je cilj dostižan, bez obzira na brojnost izazova i poteškoće koje se pojavljuju na tom putu. Nadam se da taj naš primjer može biti motivirajući i za Crnu Goru“, zaključio je Grlić Radman.

DRUGI KRUG

U Hrvatskoj je u ponoć počela izborna tišina uoči sjutrašnjih predsjednički izbora koji se ocjenjuju jednim od najneizvjesnijih dosad, s obzirom na malu razliku među kandidatima desnog i lijevog centra.

Oko 3,9 miliona birača odlučivaće o tome hoće li će ih još pet godina voditi aktuelna predsjednica, kandidatkinja desnog centra Kolinda Grabar Kitarović iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) ili će povjerenje pokloniti kandidatu lijevog centra, bivšem premijeru Zoranu Milanoviću iz opozicione Socijaldemokratske partije (SDP).

Prema najnovijoj anketi Ipsos, koju je u petak uveče objavila Nova TV, Milanović je u blagoj prednosti i vodi s 45 odsto glasova ispitanih, dok njih 42 odsto podržava Grabar-Kitarović. Neodlučnih je oko 13 odsto.

Drugi krug izbora biće održan u nedjelju pošto u prvom krugu 22. decembra nijedan od ukupno 11 kandidata nije uspio da osvoji više od 50 odsto glasova građana izašlih na birališta.

U prvom krugu izbora Milanović je pobedio s 29,55 odsto glasova, a Grabar-Kitarović je bila druga sa 26,65 odsto. Na birališta je izašlo 51, 20 odsto birača.

U nedjelju će birališta u zemlji i inostranstvu biti otvorena od 7 do 19 časova, kada se završava i izborna tišina. Tada se očekuju i prve izlazne ankete, a Državna izborna komisija će, kao i u prvom krugu već od 20 časova početi da objavljuje nepotpune privremene rezultate izbora.

Prethodno će tokom dana dva puta biti objavljeni podaci o izlaznosti na birališta.

Pravo glasa na nedjeljnim šestim po redu predsjedničkim izborima ima oko 3,9 miliona birača i oni će birati novog predsjednika čiji mandat traje pet godina. S prebivalištem u Hrvatskoj je oko 3,7 miliona birača, a aktivno registrovanih za glasanje u inostranstvu oko 177.000, najviše u susjednoj BiH, njih 93.000.

U Srbiji je nešto manje od 30.000 birača, a u Njemačkoj oko 29.000. U inostranstvu će se glasati na 124 biračka mjesta u 47 država, najviše u BiH – 44. U Njemačkoj će biti otvoreno 17 mjesta u diplomatsko-konzularnim predstavnišvima širom zemlje, a u Srbiji dva – u Beogradu i Subotici.

Tamo će moći da glasaju hrvatski državljani koji imaju prebivalište i aktivno su se registrovali ili imaju hrvatske lične karte s upisanim prebivalištem u inostranstvu na osnovu kojih su automatski registrovani za glasanje. U inostranstvu mogu da glasaju i hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj ako imaju potvrdu za gasanje van mjesta prebivališta.

Posljednji predsjednički izbori održani su 28. decembra 2014, odnosno drugi krug 11. januara 2015.

Aktuelna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović zvanično je stupila na funkciju 19. februara 2015. Ona je tada kao kandidatkinja HDZ na izborima s malom razlikom u broju glasova pobijedila kandidata koalicije lijevog centra, dotadašnjeg predsjednika Iva Josipovića, kojem su ankete predviđale pobjedu.

ZAVRŠEN SASTANAK

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i patrijarh Irinej sastali su se jutros u zgradi Patrijaršije kako bi razgovarali o situaciji u Crnoj Gori.

Sastanak je trajao oko pola sata i nije bilo izjava za medije, prenosi Tanjug.

Vučić je, po odlasku iz Patrijaršije, najavio da će se kasnije u toku dana obratiti javnosti. 

Razgovarali su o situaciji u Crnoj Gori i u ponedjeljak, kada su poručili da nakon izglasavanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti “stvari u Crnoj Gori treba smirivati”.

Iako je Tanjugu u Vučićevom kabinetu potvrđeno da će on Badnji dan provesti sa vjernicima na sjeveru Crne Gore, Vučić je kazao da će tek donijeti konačnu odluku o tome.

U izjavi za TV Pink dodao je i da se začudio kada je vidio “koliko histeričnu kampanju vode brojni mediji protiv njegovog dolaska u Crnu Goru”.

Danas sastanak amfilohija i Irineja

Patrijarh Irinej sastaće se danas u Beogradu i sa mitropolitom Amfilohijem i episkopima budimljansko-nikšićkim Joanikijem, zahumsko-hercegovarčkim i primorskim Dimitrijem.

Podsjetimo, Episkopski savjet je upozorio “da se unapred ograđuje od mogućih isceniranih incidenata oko Badnjeg dana i Božića”.

ORGANIZOVAĆE IZBORE

Parlament Sjeverne Makedonije izabrao je danas prelaznu vladu koja će organizovati vanredne parlamentarne izbore, koji su dogovreni za 12. april.

Za tehničku vladu, čiji je premijer dosadašnji ministar unutrašnjih poslova i potpredsjednik SDSM-a Oliver Spasovski, glasao je 101 poslanik u parlamentu sa 120 mjesta.

Spasovski je u ekspozeu rekao da u narednih 100 dana prelaznu vladu čeka da obezbjedi nesmetano funkcionisanje institucija, da nastavi aktivnosti koje je vlada njegovog prethodnika Zorana Zaeva započela u evroatlantskim integracijama i da organizuje fer i demokratske izbore.

“Država se nalazi u izuzetno značajnom periodu kada se od nas očekuje da neometano funkcionišu sve državne institucije. Ovo je vrijeme kada treba da se organizuju fer i demokratski izbori, da se završe aktivnosti za članstvo u NATO-u i početak pregovora sa EU”, rekao je Spasovski i pozvao opoziciju da se odvaži i da bude dio tog procesa.

Tehnička vlada Olivera Spasovskog je praktično vlada lidera SDSM-a Zorana Zaeva, s tim da je opozicija, prema “pržinskom modelu” dala ministra policije i ministra za rad, a dosadašnja ministarka za rad Mila Carovska (iz SDSM-a) zamijenila vicepremijera za ekonomska pitanja Koču Anđuševa, koji je napustio vladu.

Novi ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije, na predlog najveće opozicione partije, je pripadnik i bivši direktor Obavještajne agencije Naće Čulev, a ministarka za rad Rašela Mizrahi.

Prema “pržinskom modelu”, koji je prvi put primijenjen za vanredne parmentarne izbore 2016, opozicija je dobila i dopunske zamjenike ministara finansija, poljoprivrede i za administaciju, a vladajuća SDSM je dala dopunske zamjenike ministara unutrašnjih poslova i za rad.

Zoran Zaev je jutros, poslije dvije godine i sedam mjeseci na premijerskoj funciji, podnio ostavku da bi omogućio da 12. aprila budu održani vanredni parmentarni izbori, koji su lideri vodećih stranka dogovrili nakon što Sjeverna Makedonija u oktobru treći put nije dobila datum za početak pregovora sa EU.

“NARUŠEN UGLED”

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije najoštrije je osudilo paljenje crnogorske zastave na zgradi ambasade te zemlje u Beogradu ocijenivši da “to ide na ruku onima koji odgovornost za krizu u Crnoj Gori pokušavaju da prebace na Srbiju”.

”Ne ulazeći u komentare različitih izjava iz Crne Gore u kojima se pokušava odgovornost za krizu u Crnoj Gori lažno prebaciti u Srbiju, a ne zbog donošenja Zakona o slobodi veroispovesti, koji je uperen protiv srpskog naroda i SPC, Ministarstvo spoljnih poslova najoštrije osuđuje paljenje crnogorske zastave”, objavljeno je na sajtu tog ministarstva.

Takav čin, kako se dodaje, samo ide na ruku neprijateljima srpskog naroda i narušava ugled Srbije, kao ozbiljne države koja se zalaže da se dijalogom i u miru rešavaju problemi u regionu, a u ovom slučaju u Crnoj Gori.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će u narednih 24 ili 36 sati biti odlučeno da li će 6. januara, na Badnji da ići u Crnu Goru. “

DANAS TEHNIČKA VLADA

Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev jutros je potpisao ostavku da bi u toku dana mogla da bude formirana tehnička vlada za sprovođenje izbora.

“Vlada radi od 8.30, potpisao sam ostavku, u skaldu sa dogovorom (za izbore) i Zakonom o vladi. Vjerujem da će veoma brzo da stigne u palralment čime može da počne procedura za izbor prelazne vlade”, rekao je Zaev jednom lokalnom mediju.

Zaev, poslije dvije godine i sedam mjeseci na premijerskoj funciji, ostavku podnosi da bi bila formirana tehnička vlada koja će pripremiti vanredne parlamentarne izbore 12. aprila, u skladu sa dogovorom lidera vodećih stranka nakon što Sjeverna Makedonija u oktobru treći put nije dobila datum za početak pregovora sa EU.

Nakon što parlament usvoji ostavku Zaeva, šef države Stevo Pendarovski daće mandat za formiranje tehničke vlade ministru unutrašnjih poslova i potpredsedniku SDSM Oliveru Spasovskom da bi parment do ponoći potvrdio novi kabinet u kojem opozicija ima dva ministra i tri dopunska zamjenika ministara.

Prema takozvanom “pržinskom modelu”, koji je prvi put primjenjen 2016, tehnička vlada se formira 100 dana pred izbore i u njoj opozicija ima ministra pocije i minstra za rad, kao i dopunske zamjenike ministara za finasije, poljopriverdu i za administraciju.

HRVATSKI MEDIJI

Poslije TV debate dvoje kandidata na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj, dogodio se verbalni napad savjetnika Kolinde Grabar-Kitarović na Zorana Milanovića.

Kako prenose hrvatski mediji, poslije debate koja je trajala nešto manje od dva sata u kojoj je bilo međusobnih napada i optužbi, Milanovića je na izlazu iz studija verbalno napao Tomislav Madžar.

Milanović se po izlasku obratio novinarima kad mu je Madžar dobacivao “sram vas može biti”, prenosi hrvatski portal Indeks.

Milanović je u jednom trenutku pitao da li je to obezbjeđenje, na šta mu je njegov savjetnik odgovorio da je to “savjetnik predsjednice”.

“Sram vas može biti zbog vašeg govora”, nastavio je Madžar.

“Ima i dalje nestabilnih”, bila je prva reakcija Zorana Milanovića na Madžarovo ponašanje.

Dok je Milanović odlazio, Madžar mu je vikao da objasni zašto je bio na minimalcu, kao i da je da je to njegova ekonomija.

“Ja čoveka uopšte ne poznajem”, rekao je Milanović.

Oko pola sata nakon incidenta, na Tviteru je Milanovićev portparol Nikola Jelić objavio da je šef štaba Kolinde Grabar-Kitarović Ivan Anušić uputio izvinjenje zbog napada savjetnika Madžara.

TOKOM 2019.

Mađarski zvaničnici i Evropska agencija za granice i obalsku stražu (Fronteks) upozorili su da je tokom 2019. godine broj ilegalnih prelazaka granica na takozvanoj Balkanskoj ruti, koja vodi i preko Srbije, dupliran u odnosu na 2018. godinu.

Kako prenosi portal Balkanska bezbjednosna mreža (www.balkansec.net), savjetnik za nacionalnu bezbjednost mađarskog premijera Đerđ Bakondi iznio je podatke da je broj pokušaja ilegalnih prelazaka iz pravca Balkana u tu zemlju tokom 2019. dostigao 13.000 što je duplo više u odnosu na godinu prije toga.

“Pored granice sa Srbijom uočili smo pojačane aktivnosti na granicama sa Hrvatskom i Rumunijom”, rekao je Bakondi i dodao da su švercerske grupe počele da vraćaju migrante iz BiH u Srbiju, nakon što je Zagreb pojačao kontrolu svojih granica, uz finansijsku pomoć Evropske unije.

Budimpešta procjenjuje da se na prostoru Zapadnog Balkana trenutno nalazi oko 98.000 migranata i to karateriše kao “rizik za centralnu Evropu”.

“Najnoviji izvještaj Fronteksa potvrđuje da je broj ilegalnih ulazaka na zapadnobalkanskoj ruti dupliran u odnosu na 2018. Prema navodima te agencije, dvije trećine ovogodišnjeg migranatskog talasa u Evropu dolazi iz pravca Turske. Svaki treći migrant je iz Avganistana a četvrtinu čine državljani Sirije”, dodaje taj portal.

Portal dodaje da mađarski podaci ukazuju na promjenu trenda migranta u odnosu na državu porijekla, pa je tako prethodnih godina većina tražilaca azila bila iz Avganistana, Pakistana i Irana, da bi ove godine bio uočen porast broja državljana Sirije.

U tekstu se podsjeća da se Mađarska, i tri zemlje Višegradske grupe (Poljska, Slovačka i Češka) zalažu za jačanje kontrole granica, deportaciju nelegalnih migranata i protive se kvotama Evropske unije za smještaj pristiglih ljudi.

“Migrantska kriza ove godine bila je u fokusu pažnje Evropske unije i NATO. U usvojenoj deklaraciji NATO samita u Londonu, iregularne migracije prvi put se spominju u kontekstu bezbjednosnih prijetnji i izazova. EU je za period od 2014. do 2020. izdvojila je više od 10 milijardi eura za migracije, upravljanje granicama i unutrašnju bezbjednost. Državama članicama čije se granice smatraju najugroženijima dodjeljeno je dodatnih 305 miliona eura”, navodi se tekstu.

VUČIĆ PORUČIO

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Srbija ne može i neće odustati od saradnje sa Evropskom unijom, sa čijim zemljama članicama ima 67 odsto ukupne trgovinske razmjene, ali da neće odustati ni od saradnje sa Rusijom i Kinom.

Vučić je u intervjuu koji je emitovan na televiziji “Hepi” rekao da samo njemačke kompanije zapošljavaju oko 62.000 ljudi u Srbiji.

“Od čega Pančevo da živi, ako ne od njemačkih kompanija? Od čega pola gradova živi, ako ne živi od njemačkih kompanija? Imamo 67 odsto trgovinske razmjene sa Evropskom unijom i 17 odsto ukupne trgovinske razmjene sa zemljama regiona, zato sam i inisistirao na saradnji koju vi zovete “mali Šengen”, a sve te zemlje se nalaze na evropskom putu”, kazao je Vučić.

On je rekao da sa druge strane, Srbija dobar dio poljoprivrednih proizvoda prodaje Rusiji, dok sa Kinom ima saradnju u vidu njihovih investicija u Srbiji.

“Vi kažete ne treba nam EU, ja to ne mogu da kažem. Potrebna nam je i Rusija i EU i svi drugi. Užasno je teško jer nikada ni jedni ni drugi neće biti zadovoljni, ali mi hoćemo da budemo samo svoj na svome i ništa više”, rekao je Vučić.

Vučić je rekao da iz zapadnih zemalja imaju kritike za politiku otvorenosti Srbije za kineske investicije, ali se to, po njegovim riječima, takođe neće promeniti.

“Isto kada mi kažu za Kineze, zašto ste ih pustili? E zato. Zato što biste ih vi pustili (u vaše zemlje) da sve ostane u Vašingtonu. Cijela fabrika Folksvagen je sa kineskim delovima. Ja hoću da novac ostane u Srbiji. Nećete vi, koji pošaljete po 500 delegacija godišnje (u Kinu), da mi određujete. Treba samo oni da imaju korist, a da mi propadnemo polako ali sigurno, e taj film nećete da gledate”, rekao je Vučić.

Odgovarajući na pitanje o intenzivnijem naoružavanju Srbije, koja je od Rusije kupila više aviona i vojnih i policijskih helikoptera u 2019. godini, Vučić je rekao da će svi uijvek imati primjedbe “da li ste kupili jednu pušku, jedan metak ili uzeli avione na jednoj ili drugoj strani, ali da je osnovno pitanje da li je Srbija sada snažnija ili nije”.

Vučić je rekao i da je afera u valjevskoj fabrici “Krušik” pokrenuta “da se uništi konkurencija, pa makar i mala konkurencija kao što je srpska”.

On je rekao da je izvoz srpske namjenske industrije manji i “zato što nema ratova pa se oružje teže prodaje”.