OTKLONJENA SUMNJA

Ministar zdravlja Srbije Zlatibor Lončar izjavio je danas da je u Srbiji dosad bio zabilježen samo jedan slučaj kod kineskog državljanina za koji se ozbiljno sumnjalo da može biti u pitanju koronavirus, ali da je na Infektivnoj klinici u Beogradu utvrđeno da je riječ samo o respiratornoj infekciji.

Kako je Lončar rekao za RTS, kineski građanin, koji je predstavnik jedne firme, u Srbiju je došao 13. januara a prve tegobe su mu se pojavile 17/18. januara, nakon čega je odmah bio izolovan i smješten na Infektivnu kliniku, odakle je otpušten tek kada je bilo potpuno sigurno da nema koronavirus već samo respiratornu infekciju.

Lončar je gostujući na RTS-u rekao da je Srbija širenje epidemije koronavirusa shvatila najozbiljnije, kao i da zdravstveni sistem ima pripremljene reagense ne samo za jedan, već za četiri tipa koronavirusa, uz pomoć kojih za dva sata može da se odredi da li je pacijent zaražen koronavirusom ili nije.

On je rekao i da u 21. vijeku nije moguće spriječiti kretanje ljudi, kao i da se posebne mjere pažnje sprovode na graničnim prelazima, naročito prema Hrvatskoj, kao i na aerodromima u Beogradu i Nišu.

PROŠIRENJE NA BALKAN

Evropska unija na tri stuba i poseban pakt za investicije i privredni rast treba da postave novi budući postupak za prijem u članstvo zemalja Zapadnog Balkana, a već ovih dana će Evropska komisija dovršiti predlog nove metodologije za proširivanje.

To je izjavio predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel u razgovoru s premijerom Albanije Edijem Ramom u Tirani, saopštio je danas Mišelov kabinet u Briselu.

Mišel je naglasio da će preuređenje temelja i smjernice za buduće odnose EU i zemalja Zapadnog Balkana biti u središtu pažnje Evropskog savjeta idućih nedjelja,a da će očekivana nova strategija nužno biti postavljena na tri stuba, za koje će se on snažno založiti.

Predsjednik Evropskog savjeta je istakao da prvi stub mora biti to da se šefovi država ili vlada EU saglase kakav će biti pristup postupku prijema novih članica u idućim godinama.

To takođe znači da se, pošto članice Unije žele da reformišu i osavremene pristupni postupak kako bi taj proces bio uvjerljiv, ugradi veće povjerenje i da mu se obezbijedi snažnije političko rukovođenje, objasnio je Mišel.

Naglasio je da je za to, kao “i da bismo mogli da idemo naprijed”, takođe nužno da kandidati za članstvo i region ostvare opipljive rezultate u učvršćenju vladavine zakona, suzbijanju korupcije, organizovanog kriminala.

Upravo to je neophodno da u raspravi sagledaju zemlje EU i, dodao je čelnik Evropskog savjeta, “vrlo uskoro” će Evropska komisija, pošto se posavjetovala s vladama članica Unije, podnijeti predloge Evropskom savjetu za modernizaciju načela i postupka proširivanja.

Drugi stub je da šefovi država ili vlada EU razmotre nove predloge Evropske komisije i daju jasne smjernice za odluku o mogućem otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, predočio je Mišel.

Za to je, stavio je on do znanja, nužna jednoglasnost u Evropskom savjetu koji će razmotriti predloge Evropske komisije.

“Treći stub je, po mom mišljenju, od ključnog značaja jer nam omogućava”, podvukao je predsjednik Evropskog savjeta, “da učinimo bitne korake u povezivanju s prva dva stuba”.

“Taj treći stub je poziv koji ću podnijeti Evropskom savjetu, da se usvoji istinski pakt za investicije i privredni rast na Zapadnom Balkanu”.

“Pakt za investicije i privredni rast koji će omogućiti”, kazao je Mišel, ” da se razni instrumenti kojima raspolaže EU uvedu u igru – svi mogući instrumenti, uključujući one kojima se podstiče ekonomski razvoj, što je presudan uslov za poboljšanje socijalnih prilika i ohrabrenje svih oblika saradnje među zemljama”.

Riječ je, istakao je on, “o regionalnom pristupu koji treba da doprinese učvršćenju tri pomenuta stuba”.

“Budućnost Zapadnog Balkana mora biti usmjerena u potpunosti ka Evropi i zato nam je nužno da nastavimo ovaj jasno ciljani i uređeni dijalog.., a pozivam (zemlje regiona) da ujedno nastave da ulaže sve moguće napore za reforme, modernizaciju, posvećenost vladavini zakona, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala”, zaključio je Mišel.

UŠAO U LEGENDU

Tradicionalnim pohodom na Igman i nizom drugih sadržaja, danas je na toj bosanskohercegovačkoj planini obilježena 78. godišnjica “Igmanskog marša”, jedne od najznačajnih operacija tokom Narodno-oslobodilačke borbe (NOB) u Drugom svjetskom ratu.

Prema procjenama, na ovogodišnjoj međunarodnoj manifestaciji antifašizma, centralnoj svečanosti i programu kraj Spomenika Prve proleterske brigade na Velikom polju na Igmanu prisustvovalo je oko 20 hiljada učesnika.

Pored građana Bosne i Hercegovine, članova boračkih udruženja i predstavnika vlasti, manifestacija je okupila i goste iz zemalja regiona, kao i antifašiste iz Italije, Austrije i Rusije, prenosi sarajevska N1 televizija.

Predsjednik Organizacionog odbora manifestacije Ibrahim Durmo rekao je da je ovogodišnje okupljanje antifašista, do sada najmasovnije, proteklo u dostojanstvenoj i prijateljskoj atmosferi.

Učesnici manifestacije položili su cvijeće na partizansko i šehidsko spomen-obilježje na Brezovači, odajući počast žrtvama fašizma i borcima Armije RBiH.

Igmanski marš izveden je u noći između 27. i 28. januara 1942. godine, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći od minus 38 stepeni, a 800 pripadnika Prve proleterske pješačilo je 17 sati.

Uoči marša, Prva proleterska brigada našla se na Romaniji opkoljena jakim njemačkim snagama, a štab brigade donio je odluku o prelasku preko Igmana ka Foči, tadašnjoj slobodnoj teritoriji.

Taj marš je ušao u legendu, a 40 teško promrzlih boraca prebačeno je na liječenje u Foču, gdje su podnijeli nadljudske bolove amputiranja promrzlih djelova tjela bez narkoze.

U GRADU VUHANU

Četvoro državljana Hrvatske je u kineskom gradu Vuhanu, epicentru epidemije opasnog “koronavirusa”, potvrdilo je u subotu Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova u Zagrebu i savjetovalo građane da ne putuju u to područje, prenosi agencija Hina.

I Ministarstvo spoljnih poslova Sjeverne Makedonije je juče, u petak, preporučilo građanima da se “uzdrže” od putovanja u Vuhan i “širi region” zbog brzog širenja “koronavirusa”.

“Koronavirus” je dosad usmrtio najmanje 41 osobu i zarazio gotovo 1.300 širom svijeta otkako je krajem prošle godine otkriven u Vuhanu, 800 kilometara od Šangaja.

Evropski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti objavio je da su slučajevi potvrđeni i u Japanu, Južnoj Koreji, Singapuru, Vijetnamu, Nepalu, Maleziji, Francuskoj i Australiji.

Taj centar očekuju dalje širenje tog virusa ranije nepoznatog medicini. “Koronavirus” obično napada životinje, ali u nekim slučajevima se može prenijeti na ljude, poput epidemije SARS-a 2003. godine.

Još se ne zna koliko je taj novi virus opasan i koliko se lako širi među ljudima. Može izazvati zapalljenje pluća koja je u nekim slučajevima smrtonosna, piše Hina.

SJEVERNA MAKEDONIJA

Ministarstvo odbrane Sjeverne Makedonije pripremilo je potpisivanje ugovora sa Pentagonom za prvu tranšu od 33 laka američka oklopna borbena vozila JLTV kompanije, a već je najavljena i nabavka većih vozila Strajker.

Kako navodi portal Balkanska bezbjednosna mreža, do 2028. godine planira se kupovina 249 takvih točkaša.

Makedonska vlada i parlament odobrili su krajem prošle godine ulazak u proces nabavke 33 JLTV kroz međuvladin aranžman, a prema proceduri direktne prodaje Pentagon je prethodno ponudio vozila sa alatom i priborom za oko 11 miliona dolara.

Prema dugoročnom planu razvoja oružanih snaga do 2028. godine, Ministarstvo odbrane Sjeverne Makedonije formiralo je Integrisani projektni tim za nabavku oklopnih borbenih vozila točkaša.

Portal navodi da se prioritetom smatra nabavka tih vozila zbog razvoja ojačanog lakog bataljona koji će biti jedinica Sjeverne Makedonije određena za učešće u misijama NATO.

“Američki proizvođači od početka su u prednosti jer je najavljena donacija dijela novca potrebnog za nabavku. Zato su kompanije iz te zemlje juna 2019. godine održale prezentaciju vozila u Sjevernoj Makedoniji. U oktobru su u uzvratnoj posjeti SAD bili predstavnici integrisanog projektnog tima”, navodi se u tekstu.

Predviđeni rok za primopredaju vozila je drugi kvartal 2021.

NA GRANIČNOM PRELAZU

Granična policija u Srbiji zaplijenila je na prelazu Bački Breg oko 28 kilograma marihuane i uhapsila B.I. (48) zbog osnova sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije.

Prilikom pretresa automobila marke “pežo” kojim je upravljao osumnjičeni, u posebno napravljenim šupljinama u podu, policija je u saradnji sa službenicima Uprave carina pronašla 28 paketa marihuane ukupne težine 27,9 kilograma.

Osumnjičenom je određeno zadržavanje do 48 sati nakon čega će, uz krivičnu prijavu, biti priveden Višem javnom tužilaštvu u Somboru.

ERDOGAN

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas u Istanbulu da haotično okruženje u Libiji prijeti da pogodi cijeli mediteranski basen i založio se za međunarodni pritisak na pobunjeničkog komandanta Halifu Haftara kako bi njegove snage poštovale privremeno primirje.

Na ceremoniji otvaranja kampusa tursko-njemačkog univerziteta, u prisustvu kancelarke Njemačke Angele Merkel, Erdogan je rekao da “uspjeh plana (iz Berlina) zavisi od implemetacije na terenu”.

“Važno je da bude izvršen pritisak na Haftara i njegove pristalice”, kazao je Erdogan, imajući u vidu napad i prijetnje Haftarovih snaga koje su ove nedjelje zatvorile međunarodni aerodrom u Tripoliju.

Merkel je u nedjelju u Berlinu bila domaćin mirovne konferencije o Libiji na kojoj je dogovoreno privremena obustava vatre u Libiji. U Berlinu su bili i premijer međunarodno priznate libijske vlade u Tripoliju Fajez Saradž i Haftar, komandant snaga koje kontrolišu istok i veći dio juga zemlje, ali nijesu učestvovali na konferenciji.

Haftarove snage imaju podršku od Ujedinjenih Arapskih Emirata i Egipta, ali i od Francuske i Rusije, dok vladu u Tripoliju podržavaju Turska, i u manjoj mjeri Katar i Italija.

Očekuje se da će u fokusu razgovora Erdogana i Merkel biti i budućnost sporazuma Turske i EU o migraciji koji je doprineo smanjenju priliva izbjeglica u Evropu.

Broj migranata koji ulaze u Evropu iz Turske znatno je porastao prošle godine, pošto su ljudi koji bježe od sukoba u Siriji i Avganistanu stigli na grčka ostrva, gdje su uslovi u prepunim kampovima pogoršani.

EPIDEMIOLOZI U HRVATSKOJ

Hrvatski epidemiolozi kontaktirali su sinoć kineske radnike koji grade Pelješki most, zbog novog koronavirusa koji hara Kinom, saopštavajući da nema posebnog razloga za paniku.

Kako je objavio Večernji list, u Kini nijesu boravili radnici, već samo neki od srednjih menadžera, i to njih tek desetak.

S Klinike za infektivne bolesti su saopštili da to nije poseban razlog za paniku, ali da je bitan podatak gdje su bili u Kini.

“Mislim da su dolje kolege epidemiolozi koji su već kontaktirali s njima pa će oni, naravno, biti pod prismotrom, nadzorom, tokom te dvije sedmice. Ako bi se slučajno razvili neki od tih simptoma, imaju već preporuke kome se trebaju javiti”, rekao je predstavnik hrvatske Klinike za infektivne bolesti “Dr Fran Mihaljević” Ivan Puljiz, prenos HRT.

U VRLO LOŠEM STANJU

Njemačka policija isključila je iz saobraćaja autobus koji se kretao ka Srbiji, a bio je gotovo pred raspadom, javio je RTS.

Policija je na Tviteru objavila fotografije autobusa koji se kretao ka Srbiji, a iz saobraćaja je isključen kod Berlina zbog vrlo lošeg stanja.

Kako je objavila njemačka policija, autobus je prešao 1,3 miliona kilometara. Na fotografijama se vidi da je autobus bio pun rđe, imao je slomljen amortizer, neispravne kočnice.

Ulje je počelo da curi, pa sistem za upravljanje nije ni mogao odmah da reaguje. 

Takođe, neke popravke na autobusu izvršene su “pomoću štapa i kanapa”.

Njemački mediji izvijestili su o ovom slučaju, navodeći da se i ranije dešavalo da autobusi sa kilometražom od oko 1,3 miliona budu isključeni iz saobraćaja. 

ISA MUSTAFA PORUČIO

Predsjednik druge po snazi albanske stranke Demokratskog saveza Kosova, Isa Mustafa, dao je rok od pet dana mandataru Aljbinu Kurtiju da formira vladu. U suprotnom, piše prištinski Zeri, Mustafa je upozorio na neuspjeh postizanja koalicionog sporazuma i formiranja nove vlade.

Susret Kurtija i Mustafe još nije najavljen.

Zeri ovu poruku Mustafe vidi kao ultimatum Pokretu Samoopredjeljenja da nova vlada bude formirana do kraja ove sedmice ili će morati da se zaključi da nema uslova za postizanje sporazuma između dvije najuticajnije albanske stranke.

Na jučerašnjoj sjednici Predsjedništva DSK, održanoj samo dan nakon što je Kurti dobio mandat od predsjednika privremenih prištinskih institucija Hašima Tačija za formiranje vlade, Mustafa je još jednom zahtijevao od Samoopredjeljenja da pristane na izbalansirani koalicioni sporazum.

Ustavni rok za formiranje vlade je počeo da teče prije dva dana i Kurtiju je preostalo još 13 dana da formira vladu nakon vanrednih parlamentarnih izbora, koji su na kosovskoj teritoriji održani prije tri i po mjeseca.

Po dobijanju mandata od Tačija, Kurti je video porukom pozvao Mustafu da se DSK vrati za pregovarački sto kako bi konačno pronašli zajednički jezik za postizanje sporazuma o zajedničkom upravljanju.

U tom pozivu objavljenom na fesjbuk profilu, Kurti je Mustafi jasno stavio do znanja da neće pristati na povlačenja svog stranačkog kolege Glauka Konjufce za mjesta predsjednika parlamenta, što, inače, DSK očekuje kako bi to mjesto pripalo Mustafinoj stranci.

Kurti je takođe jasno stavio do znanja da Samoopredjeljenje nije prihvatilo posljednju ponudu DSK kojom se traži povlačenje Konjufce.

Kurti je Mustafu samo pozvao da se vrati za pregovarački sto.

Sudeći po izjavama Kurtija i Mustafe i Samoopredjeljenje i DSK tvrde da žele zajedničku vladu, ali su prepreke za to evidentne.

Mustafa smatra i da Samoopredjeljenje treba sa više pažnje da razmotri predlog DSK.

“Bili smo u kotaktu sa Kurtijem i naš stav je da treba da postignemo sporazum ili da saopštimo da naši napori nijesu dali rezultate”, jasan je Mustafa.

S druge strane, Kurti je izrazio spremnost da formira vladu i bez DSK, ukoliko, kako je rekao, ta stranka glasa da on bude premijer, sa čim se Mustafa saglasio.

Dvije ključne prepreke za formiranje zajedničke vlade Samoopredjeljenja i DSK su pozicija kosovskog predsjednika, nakon što Tačiju istekne mandat i dogovor da mjesto predsjednika parlamenta pripadne Mustafinoj stranci, na šta Kurti ne pristaje.

Prema pisanju prištinske Gazete Expres jedine tri opcije u trenutnoj situaciju su: Eventualni sporazum između DSK i Samoopredjeljenja, prema kojem bi Konjufca trebalo da podnese ostavku na mjesto predsjednika parlamenta ili da Aljbin Kurti formira manjinsku vladu sa 10 ministara iz Samoopredjeljenja, uz podršku DSK.

Treća opcija su novi vanredni parlamentarni izbori na kosovskoj teritoriji.