IZBORI U HRVATSKOJ

Kandidat Socijaldemokratske partije (SDP) i bivši premijer vlade lijevog centra Zoran Milanović vodi na izborima za predsjednika Hrvatske s 53,25 odsto osvojenih glasova, pokazuju izlazne ankete koje su večeras objavile hrvatske televizije po zatvaranju birališta.

Prema tim anketama, aktuelna predsjednica, kandidatkinja desnog centra iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Kolinda Grabar-Kitarović osvojila je 46,75 odsto glasova.

Razlika između dva kandidata je 6,5 odsto.

Izlaznu anketu je sprovela agencija Ipsos puls, a ona obuhvata Hrvatsku bez glasova iz dijaspore. Sprovedena je na uzorku od 10.000 birača, a statistička greška iznosi 1,3 odsto.

Prve nepotpune rezultate Državna izborna komisija (DIP) objaviće u 20.00 koje će potom osveživati na pet minuta.

U drugom krugu izbora za hrvatskog predsjednika do 16.30 izašlo je više od 1,5 miliona birača, odnosno 43,52 odsto što je više nego u prvom krugu, ali manje u odnosu na drugi krug predsjedničkih izbora prije pet godina.

“VRHUNAC HISTERIJE”

Izjava ministra inostranih poslova Ivice Dačića, da treba da se oduzme državljanstvo građanima Srbije koji imaju drugačije mišljenje po određenom pitanju, vrhunac je histerije koja vlada u Srbiji, ocijenio je predsjednik Liberalno-demokratske partije Čedomir Jovanović.

To je, smatra on, primjer ne samo otvorene diskriminacije, nego čistog fazišma.

„Očigledno je opet oživjela koalicija pojedinaca na vlasti i kriminalaca, navijača-huligana, lažnih patriota, popova spremnih da opet blagosiljaju neke nove „škorpione“, ali i koalicija sa dobrim dijelom opozicije, koja ne samo podržava ovako nešto, nego i žali što to ne može da sprovede“, ocijenio je Jovanović.

Takva izjava, smatra Jovanović, dostojna je fašizma i fašista, u najboljem duhu onoga što Dačić stvarno i jeste, pa ne mora više da se skriva.

„Obraćanje Aleksandra Vučića je moralo biti tačka na izjave o ovoj temi, i nema potrebe više iko da produbljuje probleme sa Crnom Gorom“, rekao je Jovanović.

On je poručio da je suvereno pravo jedne zemlje je da donosi zakone koje tamošnja skupštinska većina misli da treba da donese, kao što je pravo svakog građanina te države da u vezi toga izrazi svoje nezadovoljstvo.

„I tako svako normalan treba da posmatra stvari u Crnoj Gori. Umjesto toga, imamo izlive agresije koje pomaže vlast u Srbiji, što se na kraju završava ovakvom izjavom Ivice Dačića“, kazao je Jovanović.

On je naveo da djeluje da je takvima bilo malo devedesetih, „pa bi opet da se igraju rata i krvi“.

„Samo, taj isti Dačić mora da zna da će jednom ljudi u Srbiji razumeti ko ih tri decenije gura u pakao, dok se kriminalno bogati na priči o pravima Srba i njihovoj ugroženosti. Taj dan biće dan otreženjenja za sve nas i zato mu se radujem, kad god on došao“, zaključio je Jovanović.

PRONAĐEN KOD NIŠA

Osumnjičeni za otmicu djevojčice Monike Karimanović, Ninoslav Jovanović, uhapšen je danas kod Niša.

On je, kako saznaje RTS, uhvaćen kod groblja u njegovom rodnom selu Malča.

Policija je danima tragala za Ninoslavom Jovanovićem koji je uspio da umakne kada je pronađena Monika Karimanović.

Jovanović je već osuđivan i zbog silovanja je proveo 12 godina u zatvoru, od 2006. do 2018. godine, podsjeća RTS.

Po izlasku iz zatvora vrlo brzo je ponovo pritvoren zbog seksualnog uznemiravanja preko društvenih mreža. Oslobođen je u martu ove godine.

On je više od dvije nedjelje bježao policiji.

Jovanović se sumnjiči da je 20. decembra oteo djevojčicu Moniku Karimanović (12) iz Suvog Dola, koju je policija pronašla 29. decembra u selu Pasjača.

PREDSJEDNIČKI IZBORI

U Hrvatskoj je u drugom krugu predsjedničkih izbora tokom prijepodneva glasalo 120.000 birača više nego u prvom krugu prije dvije sedmice, pokazuju podaci Državne izborne komisije (DIP).

Do 11. 30 na birališta je izašlo 18,87 odsto birača ili njih 671.000 od ukupno 3,9 miliona, a u prvom krugu, u kojem je učestvovalo 11 kandidata, u isto vrijeme glasalo je 15,75 odsto, odnosno 552.000 građana s pravom glasa.

To je, ipak, manje birača nego na prošlim predsjedničkim izborima prije pet godina, kada je u drugom krugu do 11.30 glasalo 778.000 birača ili njih oko 22 odsto.

Najviše građana tokom prijepodneva glasalo je u Varaždinskoj (21,89 odsto), Karlovačkoj (21,89 odsto), Krapinsko-zagorskoj (20,19 odsto) i Zagrebačkoj županiji (20,13 odsto), a najmanje u Požeško-slavonskoj (13,82 odsto) i Brodsko-posavskoj (15,82 odsto).

Veća izlaznost bilježi se i u inostranstvu, gdje je do 11.30 glasalo 14.693 glasača, od toga najviše u BiH, gdje ima i najviše hrvatskih državljana, njih 9.725. 

U prvom krugu, u isto vrijeme, u inostranstvu je glasalo 11.266 birača, od toga u BiH 6.211.

U Srbiji je do 11.30 glasalo 245 hrvatskih državljana, dok ih je u prvom krugu u isto vrijeme na birališta izašlo 185.

Sljedeće podatke o izlaznosti DIP će objaviti u 17 časova.

Birališta će biti otvorena do 19 časova, kada se završava i izborna tišina. Tada se očekuju i prve izlazne ankete, a Državna izborna komisija će već od 20 časova početi da objavljuje nepotpune privremene rezultate izbora i oni će biti ažurirani svakih pet minuta, dok su u prvom krugu, u kojem je učestvovalo 11 kandidata, rezultati ažurirani na deset minuta. 

Drugi krug izbora održava se u nedjelju pošto u prvom krugu 22. decembra ni jedan kandidat nije uspeio da osvoji više od 50 odsto glasova građana izašlih na birališta.

U prvom krugu izbora Milanović je pobijedio s 29,55 odsto glasova, a Grabar-Kitarović je bila druga sa 26,65 odsto. Na birališta je izašlo 51, 20 odsto birača.

ČANAK

Liga socijaldemokrata Vojvodine poziva nadležne organe Republike Srbije da u što kraćem roku privedu pravdi vinovnike incidenta koji se dogodio u subotu popodne u Zrenjaninu tokom održavanja skupa koji su organizatori nazvali „Mitingom podrške Srbima u Crnoj Gori“, saopštio je predsjednik LSV Nenad Čanak.

“U toku ovog skupa zapaljena je fotografija predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, nošene su i uzvikivane parole šovinističke i rasističke sadržine.

Poslije paljenja zastave Crne Gore pred ambasadom ove države u Beogradu, najnoviji incident samo je još jedan dokaz da nacionalističke i ekstremno desne grupacije slobodno djeluju i da otvoreno krše Ustav i zakone naše zemlje.

Ratno ludilo devedesetih godina pokazalo je da poslije paljenja zastava, knjiga i fotografija na red dolaze kuće, sela, gradovi. Mir ustupa mjesto ratu. Započinje spirala nasilja praćena masovnim zločinima.

Tražimo da država Srbija pod hitno spriječi djelovanje ekstremista i sankcioniše počinioce krivičnih djela u Beogradu i Zrenjaninu. Ćutanje države, koje najčešće znači odobravanje, bilo bi opasnije od ludila ekstremista koji pale fotografije i zastave.

Pozivamo i predstavnike vlasti i samozvane „prave opozicije“ da obuzdaju svoju huškačku retoriku i svakodnevni govor mržnje prema Crnoj Gori. U vremenima kriza uvijek iznova se pokazuje kako Srbiji nedostaje prava evropska alternativa.

Takmičenje dijela vlasti i SzS-a u govoru mržnje prema susjedima nepobitno pokazuje da je riječ o dvije strane iste medalje”, navodi se u saopštenju.

DAČIĆ

Ministar spoljnih poslova Srbije, Ivica Dačić, smatra da je srpski predsjednik Aleksandar Vučić donio ispravnu odluku da ne ode u Crnu Goru.

On je ocijenio da je od toga važnije to što je Vučić prenio zvaničan stav da Srbija čvrsto stoji u odbrani prava srpskog naroda.

“Imamo legitimno pravo i obavezu da brinemo o Srbima u Crnoj Gori”, poručio je Dačić za RTS, ocjenjujući da je problem za crnogorsku vlast što bi Vučićeva posjeta dalje osnažila srpski narod u Crnoj Gori.

On smatra da su prisutni dvostruki aršini.

Istakao je da crnogorski režim optužuje Srbiju za velikosrpske ambicije, počev od 1918. pa nadalje, a da su ovog puta pokušali da kažu da Srbija izaziva krizu time što je navodno protiv nezavisnosti Crne Gore.

“Pozivam ih da prestanu sa tim izrazima koji ne odražavaju realnu situaciju. To su notorne neistine i laži. Godinama unazad niko nije ni riječ rekao protiv crnogorske nezavisnosti”, kazao je Dačić.

Komentraišući navode crnogorskih zvaničnika da se Vučić miješa u unutrašnje stvari Crne Gore, Dačić je rekao da su se DPS i Crna Gora na najgrublji način mješali u unutrašnje stvari Srbije, svaki dan govoreći o nezavisnom Kosovu.

On je pozvao “crnogorski režim da razgovara sa svojim građanima o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti. Pozvao je Crnogorce koji žive u Srbiji, da se izjasne o tom pitanje, jer” onaj ko je sve što ima stekao u Srbiji ima obavezu da ne ćuti, a oni koji podržavaju crnogorski režim po pitanju borbe protiv srpskog naroda, mislim da je veliko pitanje da li i dalje treba da imaju srpsko državljanstvo,” naveo je Dačić. 

3,9 MILIONA GLASAČA

U Hrvatskoj su jutros otvorena birališta za drugi krug predsjedničkih izbora na kojima oko 3,9 miliona glasača bira novog šefa države između kandidata levog i desnog centra.

Građani na jednim od najneizvjesnijih izbora dosad odlučuju hoće li ih i narednih pet godina voditi aktuelna predsjednica, kandidatkinja desnog centra Kolinda Grabar Kitarović iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) ili će povjerenje pokloniti kandidatu lijevog centra, bivšem premijeru Zoranu Milanoviću iz opozicione Socijaldemokratske partije (SDP), koji je pobijedio u prvom krugu.

Birališta su otvorena u 7.00, a zatvaraju se u 19.00, kada se završava i izborna tišina.

Pravo glasa ima oko 3, 9 miliona birača, od kojih 3, 7 miliona s prebivalištem u Hrvatskoj i oko 177.000 aktivno registrovanih u inostranstvu, najviše u susjednoj BiH, njih 93.000.

U Srbiji je nešto manje od 30.000 birača, a u Njemačkoj oko 29.000.

Izbore prati više od 24.000 posmatrača.

Po zatvaranju birališta očekuju se i prve izlazne ankete, dok će Državna izborna komisija od 20.00 početi da objavljuje nepotpune privremene rezultate izbora i oni će biti ažurirani svakih pet minuta.

Prethodno će tokom dana dva puta biti objavljeni podaci o odzivu i eventualnim nepravilnostima, u 12 i 17 časova.

Prema posljednjoj anketi Ipsosa, koju je u petak uveče objavila Nova TV, Milanović je u blagoj prednosti i vodi s 45 odsto glasova ispitanih, dok njih 42 odsto podržava Grabar-Kitarović.

Neodlučnih je, međutim, oko 13 odsto.

Drugi krug izbora se održava pošto u prvom krugu 22. decembra ni jedan od ukupno 11 kandidata nije uspio da osvoji više od 50 odsto glasova građana izašlih na birališta.

U prvom krugu izbora Milanović je pobijedio s 29,55 odsto glasova, a Grabar-Kitarović je bila druga sa 26,65 odsto. Na birališta je izašlo 51,20 odsto birača.

PREDSJEDNIČKI IZBORI

Drugi izborni krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj biće održan sjutra, a birači će odlučiti da li će u narednih pet godina na čelu države imati predsjednicu ili predsjednika, Kolindu Grabar Kitarović (HDZ) ili Zorana Milanovića (SDP).

Pravo na biranje ima 3,86 miliona birača u Hrvatskoj i inostarnstvu, što je 5,4 hiljade više u odnosu na prvi izborni krug.

Državna izborna Komisija pozvala ih je da iskoriste svoje pravo i izađu na glasanje, prenosi agencija Hina.

Potpredsjednica Komisije Vesna Fabijančić Križanić, pozvala je birače da sjutra izađu na glasanje i iskoriste svoje pravo na način kako to smatraju da treba da bude.

Ona je naglasila je da će sjutrašnji izbori biti sprovedeni kao i svi dosadašnji, pošteno i po najvišim standardima.

“Sigurna sam da će i drugi izborni krug biti sproveden profesionalno i na transparentan način kao što je sproveden i prvi”, rekla je potpredsjednica DIP-a.

Za drugi izborni krug je sve spremno, odštampani su i distribuirani glasački listići i ostali izborni materijal, a glasanje počinje u sedam, a završava se u 19 sati.

Kao i u prvom krugu, birači će moći glasati na ukupno 6.533 biračkih mjesta, u Hrvatskoj ih je 6.409, inostranstvu, odnosno u 47 država, 124, od čega trećina (44) u Bosni i Hercegovini.

Istočna Australija prva će otvoriti birališta za izbore, već u subotu u 21 sat po hrvatskom vremenu, posljednji će to učiniti Los Anđelos u nedjelju u 16 sati.

Drugi krug, sedmih predsjedničkih izbora pratiće 24.333 posmatrača, 63 više nego u rekordnom, prvom izbornom krugu.

Prve rezultate drugog izbornog kruga, DIK će objaviti u 20 sati, a ažuriraće ih će ih svakih pet minuta, umjesto svakih deset, kako je to bilo u prvom krugu.

Hrvatski predsjednik ili predsjednica izabraće se u drugom krugu, jer u prvom, 22. decembra niko od 11 kandidata nije dobio većinu glasova svih birača koji su glasali.

SJEVERNA MAKEDONIJA

Prelazna Vlada Sjeverne Makedonije premijera Olivera Spasovskog održala je prvu sjednicu na kojoj su imenovani vicepremijeri i dodijeljena portfolija ministima bez resora.

Spasovski je za zamjenika zadržao ministarku odbrane Radmilu Šekerinsku i vicepremijere za evropska pitanja Bujara Osmanija i za politička Sadulu Durakua, dok je novi vicepremijer za ekonmomska pitanja Mila Carovska, umesto Koče Anđuševa koji je napustio vladu.

Kako se navodi, sedam ministara bez resora zadržali su portfolije koje su imali u vladi Zorana Zaeva, a generalni sekretar Vlade Sjeverne Makedonije je ostao Dragi Raškovski, prenosi B92.

Na predlog Spasovskog imenovani su predsjednici i članovi osnovnih vladinih komisija.

Zoran Zaev je u petak, poslije dvije godine i sedam mjeseci na premijerskoj funkciji, podnio ostavku da bi omogućio da 12. aprila budu održani vanredni parmentarni izbori, koje su lideri vodećih stranka dogovorili nakon što Sjeverna Makedonija u oktobru treći put nije dobila datum za početak pregovora sa EU.

“ZASLUŽILI SMO”

Sjeverna Makedonija razočarana je i bijesna što nije otpočela pristupne pregovore sa Evropskom unijom, rekao je premijer te države u ostavci, Zoran Zaev.

Kako je rekao, Evropska unija iako je obećala da će, nakon što ispune uslove, otvoriti pregovore, nije ispunila obećanje.

“Mi smo naša osjećanja podijelili sa cijelim svijetom. Razočarani smo, puni gnijeva i bijesa, i postoji frustracija jer smo definitivno zaslužili”, kazao je Zaev agenciji MINA.

To da su zaslužili pregovore sto odsto, kako je rekao, konstatacija je svih lidera zemalja članica Evropske unije, uključujući predsjednika Francuske, Emanuela Makrona.

“Dogovorili smo se Bugarskom. Takođe, tu je i slavni Prespanski dogovor sa Grčkom i stvarno smo primjer koji zaslužuje kao niko ranije da bude nagrađen. Mi nismo bili nagrađeni”, rekao je Zaev.