IZ SUSJEDSKOG FONDA

Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen izjavila je da ce EU izdvojiti odmah iz susjedskog fonda 15 miliona eura za podrsku albanskom narodu, a da ce zatim organizovati donatorsku konferenciju, o cemu ce, dodala je, vec danas obavijestiti albanskog premijera Edija Ramu, prenijela je ATA.

“Razgovarala sam telefonom sa premijerom Ramom u nedjelju”, rekla je Fon der Lajen i dodala da je Evropska unija (EU) u potpunosti solidarna sa Albanijom u djelovanju, a ne samo na rijecima.

Prema njenim rijecima, Evropska komisija je do sada dala doprinos timovima za potragu i spasavanje sa vise od 200 osoblja iz Italije, Grcke i Rumunije, dok su Belgija, Rumunija i Slovacka poslali na desetine kreveta, cebadi, vreca za spavanje, generatora i predmeta za hitne potrebe.

Komesar za upravljanje krizama Janez Lenarcic otputovace danas u Albaniju kako bi procijenio stanje zgrada na pogodenim mjestima i utvrdio koja vrsta pomoci je potrebna za obnovu, zakljucila je Fon der Lajen.

PALMER U SARAJEVU

Izaslanik drzavnog sekretara SAD za Zapadni Balkan Metju Palmer rekao je danas u Sarajevu da je Zapadni Balkan i dalje prioritet americke spoljne politike i da Vasington zeli da zemlje regiona gledaju na SAD i EU kao na “partnere koje su same izabrale”.

U intervjuu za sarajevski studio Televizije N1, Palmer je rekao da SAD zele da Zapadni Balkan postane dio “porodice evropskih zemalja” i da u to ulazu znacajan politicki i drugi kapital.

Americki diplomata je odbio da komentarise nedavni izvjestaj Pentagona o porastu uticaja Rusije u Srbiji i rekao da SAD sebe vide kao partnere svih zemalja regiona, pa tako i Srbije.

“Mislim da smo za sve na Zapadnom Balkanu bolji partneri od Rusije, i ucinicemo sve da to jasno kazemo liderima i gradanima regiona”, izjavio je Palmer.

Dodao je da SAD smatraju da oslanjanje Srbije na rusku vojsku “nije dobro za napredak”.

On je ipak rekao i da SAD imaju blisku vojnu saradnju sa Srbijom i da ce nastaviti da rade na produbljavanju te saradnje.

Po njegovim rijecima, ciljevi SAD se podudaraju s ciljevima zemalja Balkana: clanstvo u EU kao i u NATO, osim u slucaju Srbije, a Vasington ce podrzati Zapadni Balkan u tim teznjama.

OBNOVA POSLIJE ZEMLJOTRESA

Albanski premijer Edi Rama rekao je danas da je zadovoljan sa medunarodnom pomoci obecanoj na margini NATO samita kod Londona za obnovu njegove zemlje poslije razornog zemljotresa u kome je poginula 51 osoba, a vise od 3.000 je povredjeno.

Rama je rekao danas prije odlaska sa samita odrzanog kod Londona da je imao pozitivan susret sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom i drugim vodama iz Evrope i Kanade i da planira da odrzi medunarodnu donatorsku konferenciju.

U zemljotresu magnitude 6,4 koji je pogodio Albaniju 26. novembra vise od 11.000 zgrada je osteceno, a oko 12.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom i sada su smjesteni u hotelima, javnim zgradama, u satorima, kod rodaka i u susjednom Kosovu.

Najteze pogodene oblasti su bile Drac, popularno ljetovaliste za Albance, i obiznje mjesto Tuman.

VARHELJI PORUCIO

Novi evropski komesar Oliver Varhelji danas je izjavio da mu je cilj da bar jedna zemlja sa Zapadnog Balkana postane clanica EU do kraja njegovog petogodisnjeg mandata.

Poslanicima Evropskog parlamenta u Briselu rekao je i da je nuzno da se politicka pitanja rjesavaju uz ucesce svih stranaka u nacionalnim parlamentima.

“Htio bih da ohrabrim sve da se vrate u nacionalne parlamente i tamo djeluju, jer inace te zemlje nece moci da nas uvjere da ce biti u stanju da kao clanice ucestvuju u Evropskoj uniji”, rekao je Varhelji.

Za EU je, po njegovim rijecima, “nuzno da te zemlje imaju zajednicko razumijevanje, zajednicki nacionalni minimun poimanja sta je to ukljucivanje u Evropsku uniju i da zato bar zajedno otklone razmimoilazenja kad je rijec o uclanjivanju u EU”.

Napomenuo je da “datumi uclanjenja ipak jesu osjetljivo pitanje” i da je za brze prikljucivanje kandidata sa Zapadnog Balkana bitno da se ucvrste pravna drzava, demokratija i sloboda stampe kao temelj razvoja i djelovanja za clanstvo uz nuzno funkcionalnu trzisnu ekonomiju.

Komesar je rekao da nije stvar u tome da se “utvrduju i poslije mijenjaju rokovi, vec da se obezbijedi proces koji ce do toga dovesti” i time odgovorio na pitanje poslanika kako EU moze podstaci Srbiju i Crnu Goru da kroz tekuce pregovore brze krenu ka clanstvu, recimo do 2025.godine.

On je objasnio da je neophodno da se u zemljama kandidata izgradi efikasna trzisna privreda “koja ce raditi na nase i njihovo dobro”, sto ce ubrzati i priblizavanje tih zemalja clanstvu u Uniji jer, kako je podvukao, bez ekonomskog napretka zemlje kandidati ne mogu napredovati na putu ka prijemu u EU.

FOR DER LAJEN

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas u Briselu da EU zemljama Zapadnog Balkana treba jasno da poruci da ih zeli na svojoj strani i dodala da vjeruje da je reformu EU moguce sprovesti paralelno s procesom prosirenja.

Govoreci o posljedicama blokade otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, Fon der Lajen je podsjetila da je vec vise puta naglasila da takvu odluku smatra strateskom greskom.

“Strateski gledano mislim da je apsolutno vazno da Zapdanom Balkanu signalizirano, sto je moguce jasnije, da ih zelimo na nasoj strani i da smo veoma zainteresovani da se oni priblize EU”, rekla je Fon der Lajen na konferenciji za novinare poslije prvog sastanka kolegijuma.

Predsjednica Evropske komisije rekla je da su Sjeverna Makedonija i Albanija ispunile sve zahtjeve EU i da je zato bitno da se “i EU drzi ideje otvaranja pristupnih pregovora”.

Ona je dodala da je francuski zahtjev za reviziju pristupne procedure “takode legitiman” i da zato treba saslusati sve predloge.

“To je u redu, jer uvijek iznova moramo provjeravati svoje procedure, da li su jos dovoljno odgovarajuce, moderne i u skladu sa trenutnim zahtjevima”, rekla je.

Ona je medutim izrazila uvjerenje da promjene procedure mogu da teku paralelno s pristupnim pregovorima i zalozila se da se Sjevernoj Makedoniji i Albaniji sto prije pruzi prilika da pocnu pristupne pregovore sa EU.

STOLTENBERG

NATO podrzava politiku otvorenih vrata i raduje se Sjevernoj Makedoniji kao tridesetoj clanici Alijanse jer je to dobro za cijeli region, rekao je generalni sekretar te medunarodne organizacije, Jens Stoltenberg.

On je na konferenciji za medije u Londonu, gdje se odrzava samit NATO-a, rekao da su vrata Alijanse otvorena.

“Radujemo se Sjevernoj Makedoniji i to pokazuje da su vrata Alijanse otvorena”, rekao je Stoltenberg odgovarajuci na pitanje zasto je Makedonija dobra za NATO, a nije Evropsku uniju.

On je dodao da ne moze da komentarise politiku prosirenja EU.

“Sjeverna Makedonija ce postati 30. clanica i vjerujemo da je to dobro i za drzavu i za cijeli region. To ce pokazati da NATO podrzava politiku otvorenih vrata”, porucio je Stoltenberg.

SLUCAJ “REKET”

Treceoptuzeni u aferi “Reket” Zoran Milevski juce je na pocetku sudenja, priznao krivicu, prvooptuzeni Bojan Jovanovski poznatiji kao Boki 13 i drugooptuzena Katica Janeva izjasnili su se kao nevini.

U krivicnom sudu u Skoplju, Milevski je na pitanja sudije rekao da priznaje krivicu i da je svjestan posljedica svog priznanja, nakon cega je izricanje presude zakazano za sjutra u podne.

Tuziteljka za organizovani kriminal Sjeverne Makedonije Vilma Ruskoska za slucaj “Reket” podigla je optiznicu 10. oktobra, poslije istrage koja ja pocela 15. jula.

Prema optuznici, Jovanovski, Janeva i Milevski terete se da su od novembra prosle godine do aprila ove godine izvukli 1,55 miliona eura od jednog od najbogatijih Makedonaca Jordana Kamceva, da mu se zauzvrat “olaksa pozicija” u predmetu Specijalnog tuzilastva “Imperija”.

Prvoptuzeni sou-men Bojan Jovanovski u uvodnom obracanju je rekao da je cekao trenutak kada moze da govori, jer je “pet mjeseci bio meta javnog linca”.

“Nevinost cu dokazivati do posljednje kapi krvi”, rekao je on, dodajuci da ce otkriti organizatore i pomagace.

Boki 13 je rekao da je ovaj sudski slucaj nesrecno nazvan “Reket” i da su se “preko njegovih leda odvijale prljave polticke igre”.

Jovanovski je rekao da ce vjestacenje kamere iz kuce njegove porodice pokazati ko je otisao s torbom s novcem. Dodao je i da je onoliko vremena koliko je proveo po kafanama sa Janevom sjedeo i s tuziteljkom Vilmom Ruskoskom.

Razrijesena specijalna tuziteljka Katica Janeva je rekla da “ne osjeca ni mrvicu krivice”, da zna da Tuzilastvo za organizovani kriminal nema dokaze da dokaze njenu krivicu.

Bojan Jovanovski je u sudskom postupku za aferu “Reket” optuzen za dva krivicna djela – “primanje nagrade za protivzakonit uticaj” i “pranje novca”, a za svako djelo pojedinacno je zaprijecena kazna zatvora od jedne od 10 godina.

Za “primanje nagrade za protivzakonit uticaj” tereti se i treceosumnjiceni Milevski, dok drugooptuzenu Janevu Tuzilastvo goni za “zloupotrebu sluzbenog polozaja i ovlascenja”, za sta je predvidena kazna od najmanje tri godine.

SJUTRA ZVANICNA LISTA

Drzavna izborna komisija (DIP) Hrvatske je do ponoci, kada je istekao rok za predaju, primila 12 potencijalnih kandidatura za predsjednika drzave, a zvanicna lista kandidata bice objavljena najkasnije sjutra.

Kandidature za izbore 22. decembra predali su aktuelna predsjednica i kandidatkinja vladajuce Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Kolinda Grabar-Kitarovic i kandidat Socijaldemokratske partije (SDP) i bivsi premijer Zoran Milanovic.

Od ozbiljnijih potencijalnih kandidata kandidature su predali i pjevac Miroslav Skoro, iza kojeg stoje stranke desnice, kao i evroparlamentarac i bivsi sudija zagrebackog Trgovackog suda Mislav Kolakusic.

Svi koji su zeleli da se kandiduju morali su u roku od 12 dana da prikupe najmanje 10.000 potpisa.

Najvise potpisa podrske kandidaturi predala je aktuelna predsjednica, oko 230.000, sto je, ipak, manje za oko 100.000 nego prije pet godina, kada se prvi put kandidovala.

Milanovic je predao oko 78.000 potpisa, ali ih je skupljao samo dva dana, a nesto vise od toga, oko 80.000 predao je Skoro.

Hrvatski evroparlamentarac Kolakusic predao je oko 15.000 potpisa podrske, a javno je izrazio sumnju u potpise pojedinih kandidata, posebno zbog brzine prikupljanja.

Medu najzanimljivijim potencijalnim kandidatima na predstojecim izborima je reditelj Dario Jurican, koji je promenio ime u Milan Bandic, kako se zove i zagrebacki gradonacelnik, cije neuspjesne i skupe gradske projekte Jurican kritikuje i ismijava.

Slogan njegove kampanje je “Korupcija svima”. Iza njega je vise dokumentaraca, me]u kojima i onaj o osnivacu posrnulog koncerna Agrokor Ivici Todoricu, odnosno o pocecima privatizacije u Hrvatskoj pocetkom 90-tih i sprezi s politikom.

Kandidature su predali i poslanik u Saboru Ivan Pernar, ekonomista Dejan Kovac, predsjednik vanparlamentrane stranke Desno Anto Dapic, kandidatkinja Radnickog fronta Katarina Peovic i bivsa predsjednica Komisije za odlucivanje o sukobu interesa Dalija Oreskovic iz stranke Start.

Medu potencijalnim kandidatima je i predsednik Hrvatske stranke svih cakavaca, kajkavaca i stokavaca Nedeljko Babic, a kandidaturu je formalno predao i Slobodan Midzic, ali je uz nju prilozio samo svoj potpis podrske, tako da je izvjesno da njegova kandidatura nece biti prihvacena.

Rok za predaju kadidatura istekao je u ponoc, a Drzavna izborna komisija najkasnije do cetvrtka u ponoc treba da objavi koji su kandidati prikupili najmanje 10.000 potpisa da bi usli u predsjednicku trku za izbore 22. decembra. Kada DIP objavi listu, pocece i zvanicna kampanja za izbore.

Sesti predsednicki izbori u Hrvatskoj odrzavaju se 22. decembra, a ukoliko novi predsednik ne bude izabran u prvom krugu, drugi krug ce biti 5. januara 2020.

PREDSTAVLJALA OPASNOST

Albanske vlasti su danas eksplozivom na daljinsko upravljanje srusile jednu sestospratnicu znatno ostecenu u nedavnom zemljotresu, a za koju smatraju da predstavlja opasnost.

Vojska je danas srusila zgradu u Dracu gdje je nedavno u potresu jacine 6,4 stepena po Rihterovoj skali stradala 51 osoba i povrijedeno vise od 3.000.

Srusena je i jedna skola u blizini Tirane, a vlasti su obecale da ce izgraditi novu.

U zemljotresu je osteceno vise od 11.000 zgrada, a oko 3.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom.

Vlasti su zatrazile medunarodnu finansijsku pomoc za obnovu ostecenih zgrada i infrastrukture.

Premijer Edi Rama je rekao da ce iskoristi samit NATO-a u Londonu kako bi sa zvanicnicima razgovarao o posljedicama zemljotresa.

BIH

Grupa migranata iz kampa na Vucjaku fizicki je danas napala nekoliko policajaca, poslije cega je stiglo pojacanje Jedinice za podrsku MUP-a Unsko-sanskog kantona, a mediji su udaljeni iz kampa.

Do sukoba je doslo kada je u kamp stigao kamion sa drvima kao pomoc migrantima tokom hladnih dana, medutim grupa migranata je u tom trenutku legla pod kamion u znak protesta, jer po svaku cijenu zele da napuste kamp i krenu ka granici sa Hrvatskom, prenosi Klix.

Kako se navodi, kada je policija pokusala da uspostavi red i mir doslo je do fizickog napada na policajce zbog cega su dva migranta privedena, a policajci su zaprijetili i upotrebom fizicke sile.

Dodaje se da je zbog svega toga situacija veoma napeta, a nakon napada policija je udaljila sve medijske ekipe iz prostora kampa.

Ranije danas migranti su odbili hranu i vodu u znak protesta jer su nezadovoljni nehumanim uslovima u kampu Vucjak, a zivotni uslovi dodatno su pogorsani nakon sto je sinoc poceo da pada snijeg.