SUČELJAVANJE NA HRT-U

Tokom sučeljavanja kandidata za budućeg predsjednika Hrvatske na HRT-u, čula su se različita mišljenja o tome da li Srbiji treba blokirati ulazak u EU.

Aktuelna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović izjavila je da će Hrvatska insistirati na ispunjavanju svih kriterijuma za Srbiju, koja, kako je rekla, “mora da se suoči sa svojom prošlošću” i da ne vraća Drugi svjetski rat nego “da doživi katarzu onoga što su uradili Hrvatskoj i drugim susjedima”.

“Apsolutno ću insistirati na pronalasku nestalih prije ulaska u EU”, rekla je Kitarović.

Miroslav Škoro je rekao da neće dići ruku za ulazak Srbije u EU dok se ne riješe pitanja nestalih, granice, ratne odštete, kulturnog blaga i arhiva koji se nalaze u Beogradu, prenosi HRT.

Zoran Milanović kazao je da je pitanje da li Hrvatska ima interes da to uradi.

“Sa članicama bivše Jugoslavije u robnoj razmjeni imamo 30 odsto izvoza. Jedno je Vučić, drugo je Srbija”, rekao je Milanović.

Ivan Pernar je kazao je da ne mrzi ni Srbe ni Srbiju i da ih smatra bratskim narodom, već da se protivi ulasku Srbije u EU iz ljubavi prema njima, jer to može da dovede do “demografskog sloma i ekonomskog uništenja”.

Dalija Orešković smatra da Hrvatska treba da se pita o ulasku Srbije u EU jer njenom političkom scenom upravljaju iste strukture kao i u Hrvatskoj.

Anto Đapić rekao je da je srpska politika nepromjenjiva prema Hrvatskog od rata do danas i da o ulasku Srbije treba da se pita narod u Hrvatskoj na referendumu.

Jedno od pitanja za predsjedničke kandidate bilo je i da li treba postaviti ćirilične ploče u Vukovaru, a Grabar Kitarović se upitala zašto se forsira ćirilica prije zadovoljenja pravde i dodala da prvo treba riješiti kažnjavanje ratnih zločinaca, pa onda govoriti o ćirilici.

Miroslav Škoro je rekao da stanovnivi Vukovara o tome moraju da odluče, dok je Zoran Milanović istakao da je to pitanje idealan teren za trgovce mržnjom i da je to prije svega pitanje zakona i vladavine prava.

Anto Đapić smatra da je ćirilica provokacija koja traje godinama i da će taj problem riješiti promjena Ustava, a Dalija Orešković da to nalaže Ustav i da će postavljanje ćiriličnih tabli naučiti mlade da poštuju druge kulture.

Svih 11 kandidata odgovaralo je na različita pitanja, između ostalog i o odnosu prema BiH i migrantima i zaštiti granica.

AKCIJA U SRBIJI I BIH

U paralelnoj istrazi Srbije i Federacije BiH uhapšeno je osam osumnjičenih da su od 17. septembra do 23. novembra prokrijumčarili 203 migranta.

Oni su svoje usluge, sumnja se, naplaćivali od 110 do 130 eura po osobi, prenosi Tanjug.

U saopštenju Tužilaštva za organizovani kriminal se precizira da su BIA, policijski službenici Uprave kriminalističke policije, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, Odjeljenja za suzbijanje trgovine ljudima i krijumčarenja ljudi, u koordinaciji sa Tužilaštvom za organizovani kriminal u Beogradu nakon višemjesečne istrage uhapsili šestoro osumnjičenih.

U Federaciji BIH Federalno tužilaštvo i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsili su dvije osobe zbog više krivičnih dela, nedozvoljenog prelaska državne granice i krijumčarenja ljudi.

Ova kriminalna grupa je organizovala prihvat migranata na teritoriji Beograda i njihov nedozvoljen tranzit kroz Srbiju, a u cilju daljeg nedozvoljenog prelaza državne granice Srbije i BIH i dalje u neku od zemalja Evropske Unije, navodi tužilaštvo.

Nakon saslušanja osumnjičenih, tužilac za organizovani kriminal donijeće odluku o daljem toku krivičnog postupka.

SASTANAK O MINI ŠENGENU

Premijer Albanije Edi Rama je izjavio da je predsjednik Kosova Hašim Tači pozvan na balkanski samit, koji bi trebalo da se održi 21. decembra u Draču.

“Na osnovu izjave kosovskog premijera u ostavci objašnjavamo da, obzirom na format regionalnih sastanaka i činjenicu da na Kosovu još nije formirana nova vlada, Kosovo je pozvano na najvišem nivou baš kao na sastanku u Ohridu, putem poziva upućenog predsjedniku Kosova, Hašimu Tačiju”, navodi se u saopštenju za javnost albanskog premijera Rame.

Vršilac dužnosti premijera Kosova Ramuš Haradinaj izjavio je ranije danas da nije dobio poziv od premijera Albanije Edija Rame za sastanak o mini Šengenu koji će biti 21. decembra u Draču, ali i da ga je dobio, kako je rekao, ne bi išao.

“Kosovo koliko znam nije pozvano, barem ne dok ovo govorim. Ni u dosadašnjim okolnostima ja ne učestvujem. Ali čak nismo dobili ni pozivnicu”, rekao je Haradinaj.

SASTANAK U DRAČU

Vršilac dužnosti premijera Kosova Ramuš Haradinaj izjavio je danas da nije dobio poziv od premijera Albanije Edi Rame za sastanak o mini Šengenu koji će biti 21. decembra u Draču, ali i da ga je dobio, kako je rekao, ne bi išao.

“Kosovo koliko znam nije pozvano, barem ne dok ovo govorim. Ni u dosadašnjim okolnostima, ja ne učestvujem. Ali čak nijesmo dobili ni pozivnicu”, rekao je Haradinaj.

Inicijativa o malom Šengenu je prvi put spomenuta na sastanku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, premijera Albanije Edi Rame i premijera Sjeverne Makedonije Zorana Zaeva na zajedničkom sastanku koji su imali u Novom Sadu.

Prije nekoliko nedjelja u Ohridu je održan drugi samit mini Balkan, na koje Kosovo takođe nije pozvano.

Najviši zvaničnici Kosova, predsjednik Hašim Tači, premijer Haradinaj, lideri Samoopredjeljenja i DSK, Aljbin Kurti i Isa Mustafa izjasnili su se protiv inicijative stvaranja malog Šengena za zemlje zapadnog Balkana.

Sljedeći sastanak ove inicijative očekuje se 21. decembra u Draču.

OCJENA NVO

Koalicija nevladinih organizacija “Demokratija na djelu” ocijenila je danas da su vladajući politički subjekti, bez razlike između centralnog i lokalnog nivoa, zloupotrebljavali javne resurse u svrhu predizborne kampanje za prijevremene parlamentarne izbore 6. oktobra.

Tokom predstavljanja izvještaja o posmatranju izbora rečeno je da je u “preko deset procenata aktivnosti kampanje koju nadgleda DnD bilo zloupotrebe službenih vozila od strane državnih službenika”.

Prema izvještaju, vladajući politički subjekti, neselektivno su zloupotrijebili javne resurse za potrebe izborne kampanje između centralnog i lokalnog nivoa i da su na ukupno 787 nadgledanih aktivnosti politički subjekti potrošile oko 3,6 miliona eura.

“Uz izuzetak Demokratskog saveza Kosova (DSK), sve ostale stranke ispoštovale su gornju granicu potrošnje za izbornu kampanju”, konstatuje se u izvještaju.

Izvršni direktor Demokratskog instituta Kosova Ismet Krieziu rekao je da je izborni proces bio demokratski, dok je njemački ambasador na Kosovu Kristian Held, koji je pohvalio izborni proces 6. oktobra, pozvao, između ostalog, na izbornu reformu kako bi se izbjegla odgađanja potvrđivanja rezultata izbora.

NA GODIŠNJEM NIVOU

U Srbiji godišnje više od 6.000 ljudi umre zbog zagađenog vazduha, upozorio je direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Srbiju Marijan Ivanuša.

“Ono što je najopasnije u zagađenom vazduhu su mikročestice koje ulaze duboko u pluća, apsorbuju se i šire po cijelom organizmu putem krvi. Oštećujući krvne sudove, one dovode prije svega do moždanog udara i infarkta, a potom i do astme, bronhitisa i raka pluća”, naveo je Ivanuša u intervjuu za “Danas”.

On je rekao da ne voli kad se gradovi u svijetu rangiraju po zagađenosti, jer manja zagađenost može biti posljedica bolje ekološke politike, ali i geografskog položaja, jer ako se, na primjer, uporede Kopenhagen i Beograd, glavni grad Danske je u prednosti jer je uz more gdje vjetar stalno duva.

U Srbiji do povećane zagađenosti dolazi prije svega zbog grejanja na čvrsta goriva, što je posebno vidljivo zimi, zaključio je Ivanuša.

ZVANIČNI PODACI

Na početku 2018. godine u Sloveniji je živjelo 250.000 imigranata, što je 12 odsto ukupnog broja stanovništva, čime je ta zemlja zauzela 16. mjesto na listi zemalja EU po broju stranaca, pokazali su najnoviji podaci slovenačkog Zavoda za statistiku.

Na toj listi Luksemburg je na prvom mjestu sa 46,5 odsto imigracije, a na posljednjem je Poljska sa svega 1,8 odsto, prenosi STA.

Podaci Zavoda za statistiku pokazali su da je Slovenija prilično velikodušna u pogledu dodjele državljanstva doseljenicima i smatra se da je, pored Hrvatske, Švedske i Holandije, jedna od četiri zemlje EU sa najvećim udjelom imigranata koji imaju državljanstvo.

Kako se navodi, taj udio u Sloveniji iznosi 55 odsto, od čega je 94 odsto doseljenika koji su prešli u zemlju dok je ona još bila u sastavu Jugoslavije, prije juna 1991. godine.

Od naturalizovanih Slovenaca, njih 70 odsto je porijeklom sa područja bivše Jugoslavije, a među njima je najviše ljudi iz BiH – čak 43 odsto, a raste i broj ljudi sa Kosova.

Inače, imigraciju u Sloveniji čine osobe iz čak 163 zemlje iz svijeta.

OPASNO PO ZDRAVLJE

Sarajevo je jutros ponovo na listi top pet najzagađenijih glavnih gradova svijeta, navodi AirVisual, jedna od vodećih svjetskih stranica za sakupljanje podataka o koncentraciji štetnih materija u urbanim sredinama.

Kako stvari stoje, jutros u 7 sati i 20 minuta Sarajevo je bilo drugi najzagađeniji grad sa koeficijentom od 251, dok je na prvom mjestu bio Kabul sa koeficijentom 260.

Mjerne stanice u gradu pokazuju različite vrijednosti pa je tako najčišći zrak, kao po pravilu, u naseljima Bistrik i Bjelave gdje je koeficijent zagađenosti zanemariv, a sličan kvalitet vazduha je na Baščaršiji kod Vijećnice.

Na Otoci je koeficijent 98 što predstavlja srednje zagađen vazduh, a na Skenderiji on je 250 – vrlo nezdrav.

Na sreću, prema predviđanjima AirVisuala, već od sjutra pa do kraja sedmice glavni grad BiH može očekivati pročišćenje vazduha i podizanje njegovog kvaliteta a prihvatljiv nivo.

Što se tiče regije, Beograd je 14. najzagađeniji grad, dok je Priština na 24., a Skoplje na 26. mjestu.

IMA TONE MATERIJALA

Bez obzira na sve, spreman sam da odem u Specijalni sud za zločine OVK, imam tone materijala koji najbolje govore o tome ko je koga proterao sa Kosova, rekao je ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić.

On je tako odgovorio Jetljiru Ziberaju, savjetniku Bedžeta Pacolija, koji je prethodno izjavio da posjeduje zapisnik sa sjednice IO SPS-a iz februara 1999. koji navodno sadrži namjeru da se “prikrije masakr i masovno protjerivanja Albanaca i da bi to trebalo da posliuži kao osnov za pozivanje Dačića u Specijalni sud”.

Dačić ističe da mu je dovoljno da samo pogleda u svoje izvještaje sa sjednica Savjeta bezbjednosti UN i da ne ide u druge arhive.

“Koliko je Kosovo država, toliko je vjerodostojan i taj izvještaj SPS o kojem halucinira Ziberaj. Ali nije halucinacija, nažalost, nego realno stanje da više od 200.00 protjeranih Srba sa Kosova i Mertohije dvije decenije ne može da se vrati kući”, reako je Dačić za beogradske Novosti.

Ističe da je spreman da ide u Specijalni sud, ali kao svjedok protiv Ziberajevih šefova iz vrha prištinskih vlasti, koji su predvodili OVK.

VUČIĆ UVJEREN

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas kako očekuje da će premijer Velike Britanije Boris Džonson, pa predsjednik SAD Donald Tramp posjetiti Srbiju.

“Biće velika čast da britanski premijer poslije mnogo godina posjeti Srbiju”, rekao je Vučić, na svečanom početku radova na izgradnji “Moravskog koridora”.

Vučić se zatim obratio ambasadoru SAD u Srbiji, Entoniju Godfriju.

“Mi ne pamtimo kad je posljednji put bio predsjednik, mislim da je Karter bio, vrijeme je da i Tramp dođe”, poručio je Vučić.

“Prvo Džonson dolazi, pa Tramp”, kazao je predsjednik Srbije.