PALMER UPOZORIO

Specijalni predstavnik americkog drzavnog sekretara za Zapadni Balkan Metju Palmer, izrazio je zabrinutost SAD-a zbog prisustva ruske vojne opreme u Srbiji i zaprijetio sankcijama ako Beograd nabavi ruske raketne sisteme.

“Postoji doza zabrinutosti zbog rasporedivanja ruske vojne opreme na teritoriji Srbije, ali i zbog mogucnosti da Srbija trazi specificne ruske sisteme. To bi vodilo riziku da joj se uvedu specificne sankcije zbog kupovine ruske vojne opreme. Nadamo se da su nasi srpski partneri svjesni toga”, rekao je Palmer u intervjuu makedonskoj televiziji Alsat M.

Americki diplomata je to rekao odgovarajuci na pitanja kakav je stav SAD-a povodom nedavno odrzane vojne vjezbe srpske i ruske vojske “Slovenski stit” i prisustva raketnog sistema S-400 u Beogradu.

Palmer je istakao da je upravo Amerika najveci vojni partner Srbije, u cemu znacanju ulogu ima Nacionalna garda Ohaja, ali da to ne znaci da Beograd ne treba da saraduje i pravi vojno partnerstvo sa Rusijom.

Na nedavno odrzanoj vojnoj vjezbi srpske i ruske vojske pod nazvom “Slovenski stit 2019” prvi put je van teritorije Rusije bio prikazan raketni sistem S-400.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vucic je rekao juce novinarima da Srbija nema S-400, ali da nju “vise ne mogu da ponizavaju kako su to cinili od 2000. do 2012. godine, a na njihovu zalost, Srbija je danas mnogo uspjesnija”.

U BEOGRADU

U beogradskom naselju Sumice na Vozdovcu ubijen je Ljubomir Markovic (37), jedan od voda Partizanove navijacke grupe Alkatraz. Kako prenosi N1, nepoznati napadac ispalio je u njega vise hitaca.

Policija traga za napadacem.

Markovic je pravosnazno osuden u slucaju ubistva Brisa Tatona, a 2017. godine izasao je iz zatvora nakon sto je amnestiran.

Francuski drzavljanin Bris Taton pretucen je 17. septembra 2009. na Obilicevom vencu u centru Beograda, uoci utakmice Partizana i francuskog Tuluza, a umro je 12 dana kasnije od povreda.

Policija je sinoc pokrenula akciju, blokirala dio grada i, kako pise Blic, krenula u potragu za crnim “BMW X5” sabackih tablica u kojem se, kako se sumnja, nalaze ubice.

Prema prvim nezvanicnim informacijama, u Markovica ispaljeno je najmanje sest hitaca, a on je pokusao da pobjegne napadacima prije nego sto je stigao do pumpe.

Prema pisanju pojedinih medija, kod Markovica je takode nadeno oruzje.

PALMER PORUCIO

Zamjenik pomocnika americkog drzavnog sekretara i specijalni izaslanik za zapadni Balkan Metju Palmer je danas u Pristini izjavio da normalizacija odnosa Kosova i Srbije ostaje prioritet SAD.

Govoreci predstavnicima studenata i civilnog drustva on je rekao da njegova nominacija za izaslanika za Zapadni Balkan naglasava da su SAD tu da pomognu, a Kosovo ne moze biti izostavljeno iz rjesenja.

“Kosovo ne moze ostati izolovano. Rjesenje jednom zauvijek odnosa Kosova i Srbije ostaje prioritet”, rekao je Palmer u Nacionalnoj biblioteci u Pristini.

Takode je rekao da su 6. oktobra gradani Kosova glasali za promjenu i da su SAD to podrzale.

“Oci svijeta vidjece sta ce raditi nova vlada. Ne vidimo nikakvu mogucnost za buducnost Kosova bez normalizacije odnosa sa Srbijom”, rekao je on.

Dodao je da SAD nece nametati nikakav sporazum bez pristanka obje strane i bez odobrenja u parlamentima i podvukao je da Srbija nece moci da se pridruzi EU bez normalizacije odnosa s Kosovom.

Rekao je i da ce, cim se postigne dogovor Kosova i Srbije, “stvari krenuti dalje”.

ZAEV

Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev nagovijestio je da bi prijevremeni parlamentarni izbori mogli da budu odlozeni zbog formalnog ulaska njegove drzave u NATO.

“Treba da zadrzimo 12. april kao datum za odrzavanje prijevremenih izbora. Ipak ostavljamo mogucnost da se dese promjene zbog NATO”, rekao je Zaev novinarima.

Dodao je da drzava nece dozvoliti da ostane bez parlamenta u trenutku kad postoji potreba da ratifikuje dokument o clanstvu u zapadnoj vojnoj alijansi.

“To ne smijemo da dozvolimo. Svih 29 zemalja clanica da ratifikuju pristupni protokol i da kada to treba da uradi Sjeverna Makedonoja – mi nemamo parlament. Svi moramo da vodimo brigu da nam drazava bude funkcionalna kada se donose ovakve vazne odluke”, rekao je Zaev.

Posto EU po treci put nije odlucila da pocne pregovore o prijemu Sjeverne Makedonije u clanstvo, lideri parlamentarnih stranaka su se dogovorili da se vanredni izbori odrze aprila 2020, sto pretpostavlja da Sobranje bude raspusteno polovinom februara, prije nego sto se ocekuje da Spanija, kao posljednja, ratifikuje Protokol o clanstvu Makedonije u NATO.

PALMER U PRISTINI

Srbija nikada nece uci u Evropsku uniju bez priznavanja Kosova, porucio je specijalni izaslanik Stejt departmenta za zapadni Balkan Metju Palmer u Pristini.

Kako su prenijeli pristinski mediji, Ljajmi i Klan Kosova, Palmer je u obracanju studentima u Nacionalnoj biblioteci u Pristini rekao da predsjednik Srbije Aleksandar Vucic zna da Srbija nikada nece uci u EU bez rjesenja problema sa Kosovom.

On je rekao i da se Kosovo ne moze izostaviti iz trajnog rjesenja na Balkanu, i naglasio da rjesavanje “odnosa Kosova i Srbije” ostaje strateski prioritet SAD, prenose pristinski mediji.

Specijalni predstavnik je rekao i da njegova drzava podstice novu kosovsku vladu da ojaca plan dijaloga sa Srbijom.

“Bilo koji korak koji se preduzme nakon normalizacije bice laksi. Otvaraju se mogucnosti za radna mjesta. Kada bude formirana nova vlada, morace da ozivi pregovore.
Ne vidimo integraciju vase zemlje bez pomirenja sa Srbijom. Zasluzujete NATO, EU, UN, zasluzujete da ne budete iza SAD, nego rame uz rame sa nama. Takva je buducnost kroz dijalog, jer status kvo nije dovoljan”, istakao je Palmer.

On je rekao da bi Srbija trebalo da zaustavi kampanju za povlacenje priznanja Kosova.

“Trebalo bi zaustaviti kampanju povlacenja priznanja”
Vidim plodove vaseg napora. SAD su podrzale vase teznje kao prijatelja i kao partnera.

Rjesenje za stabilnost na Balkanu je integracija Kosova. Potpuna integracija Kosova ostaje nasa obaveza.

Grenelovo imenovanje naglasava da su SAD prisutne i spremne da pomognu, kazao je Palmer.

Govoreci o clanstvu Zapadnog Balkana u EU, on je rekao da Srbija to pravo nece steci bez priznanja nezavisnosti Kosova, pise Ljajmi.

“Vucic zna da Srbija nikada nece uci u Evropsku uniju bez rjesenja problema sa Kosovom. Pozivam vas da iskoristite ovu priliku. Buducnost Kosova oblikovace njegovo susjedstvo”, rekao je Palmer studentima.

Nove mogucnosti

On je porucio da se Kosovo ne moze izostaviti iz trajnog rjesenja na Balkanu, i naglasio da rjesavanje odnosa Kosova i Srbije ostaje strateski prioritet SAD. Palmer je rekao i da njegova drzava podstice novu kosovsku vladu da ojaca plan dijaloga sa Srbijom.

“Bilo koji korak koji se preduzme nakon normalizacije bice laksi. Otvaraju se mogucnosti za radna mjesta. Kada bude formirana nova vlada, morace da ozivi pregovore. Ne vidimo integraciju vase zemlje bez pomirenja sa Srbijom. Zasluzujete NATO, EU, UN, zasluzujete da ne budete iza SAD, nego rame uz rame sa nama. Takva je buducnost kroz dijalog jer status-kvo nije dovoljan”, istakao je Palmer.

SAD ne namecu sporazum

“Pregovori sa Srbijom su bili komplikovani. Ali kosovska istorija oduvjek se odnosila na prevazilazenje izazova i kompromisa. Vasa drzavotvornost je neopoziva i sada vam je potrebna normalizacija da bi iskoristili veliki potencijal koji posjedujete”, naveo je Palmer.

On je rekao da bi Srbija trebalo da zaustavi kampanju za povlacenje priznanja Kosova.

“Trebali bi da imaju prostor za pregovaranje bez straha. SAD ne namecu sporazum, Kosovo i Srbija ga moraju postici i odobriti. Pregovaraci moraju imati prostora za istrazivanje ideja”, dodao je Palmer.

PRVI CRNOGORAC

Predstavnik crnogorske zajednice Lazar Radulovic izabran je za predsjedavajuceg Vijeca za zajednice pri kancelariji predsjednika Kosova.

Kako navodi RTK Live, to je prvi put od kada je Vijece osnovano 2008, da na njegovo celo dode Crnogorac.

Radulovic je u izjavi za RTK2 najavio da ce raditi vise za dobrobit svoje zajednice i zalagati se da Crnogorci na Kosovu budu ustavna kategorrija, ali i da ce, naravno, raditi u interesu svih nevecinskih zajednica.

“Kao clan crnogorske zajednice i na celu jedne institucije koja djeluje pod pokroviteljstvom predsjednika Kosova, imam obavezu da ucinim nesto vise za svoju zajednicu, ali je moj zadatak da se borim i pokusam da dovedem u bolji polozaj sve manjinske zajednice. Koristicu svaku priliku da na sastancima sa predsjedikom Kosova i predstavnicima stranih ambasada istaknem polozaj crnogorske zajednice danas i onaj kakav je bio nekada, prije ratnih desavanja”, rekao je Radulovic.

Radulovic je istakao da je ucinjen propust time sto Crnogorci danas nijesu u Ustavu Kosova i da ce se zalagati, koliko god je to u njegovoj moci, da i Crnogorci dobiju sva prava koja imaju druge nevecinske zajednice na Kosovu.

PENDAROVSKI

Za clanstvo u Evropskoj uniji nema bolje pripremljenih kandidata od Sjeverne Makedonije i Crne Gore, kazao je predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski, navodeci da to ne bi promijenila ni nova metodologija pristupanja o kojoj se sve vise spekulise. Pendarovski je, gostujuci u emisiji “Ziva istina” kazao i da nema gradanina S. Makedonije koji nije bio ljut na Francusku zbog blokade otvaranja pregovora sa njegovom zemljom.

“Ne poznajem nijednog covjeka iz drzavnog rukovodstva… ko nije bio ljut na Francusku i francuskog predsjednika.”- otvoren je predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski, odgovarajuci u “Zivoj istini” na pitanje da li osjeca ljutnju prema Emanuelu Makronu, zbog blokade otvaranja pristupnih pregovora Skoplja sa EU.

Makedonski predsjednik, medutim, naglasava da odluku ne dozivljava kao stav jedne drzave, vec kao potez iza kojega stoji cijela Evropska unija. Bas kao sto dugogodisnju blokadu ulaska Makedonije u NATO nije smatrao stavom samo Grcke, nego kompletne Alijanse. “Izvini, ali vi ste se solidarisali sa tom odlukom” – objasnjava svoj rezon Pendarovski.

Nema razumijevanje ni za Makronovu strategiju: prvo reforma koja bi ucvrstila EU, pa tek onda nastavak prosirenja.

“Mi ne trazimo da sjutra ili u ponedjeljak postanemo punopravna clanica. Trazimo da pocnemo, da dobijemo sansu, i zatim, kroz tih 35 poglavlja, oni maju vremena do mile volje da se ucvrscuju koliko hoce”, kaze makedonski predsjednik.

Zatim podsjeca na ono sto je njegova drzava zrtvovala radi euroatlantskih integracija.

“Mi smo jedina drzava u istoriji svijeta koja je promijenila svoje ime, da bismo dobili datum za pregovore i sjutra postali clanica EU i NATO-a. Ja sam imao predsjednicke izbore prije pet, pet i po mjeseci. Moja glavna tacka, uporisna tacka citave moje propagande bila je da moramo promijeniti ime drzave, jer jedna zemlja clanica te dvije organizacije isto osporava, da bismo usli u Evropu. I sada, nemamo Evropu! Kako da ja objasnim tim ljudima zasto nemamo Evropu?” – pita (se) predsjednik Pendarovski.

Iskreno odgovara i na pitanje o sansama da se, na insistiranje Finske, do kraja predsjedavanja te drzave EU, do Nove godine, Francuska privoli na saglasnost za pocetak pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije.

“Dacu vam najiskreniji moguci odgovor. Dakle, kao covjek ne vidim nikakvu nadu, kao gradanin ove zemlje. Kao predsjednik – da. Zasto? Zato sto sam placen, ne samo da budem optimista, vec i da budem realista.”

A, realizam pokazuje u odgovoru na pitanje: da li je politika prosirenja EU zamrznuta:

“Ona je suspendovana. Evo da ja upotrebim drugu rijec. Dakle suspendovana.”

Razocaranost odlukom Evropskog savjeta kompenzira ubrzana ratifikacija protokola o pristupanju Sjeverne Makedonije NATO. Punopravno clanstvo u NATO, “najkasnije u prvom kvartalu sljedece godine” za Sjevernu Makedoniju vaznije je od pocetka pregovora sa EU- kaze Pendarovski.

4,7 RIHTERA

Zemljotres jacine 4,7 stepeni po Rihteru zatresao je jutros Albaniju.

Epicentar je bio na dubini od deset kilometara.

Prema podacima Euromediteranskog seizmoloskog centara, epicentar potres se dogodio u 5:25 ujutro. Epicentar je bio na dubini od deset kilometara i 123 kilometara jugoistocno od Tirane.

Krajem septembra Albaniju je zatresla serija potresa

Inace, ovo je posljedni u nizu potresa koji su u posljednje vrijeme ucestali u Albaniji, od kojih je najjaci bio 5,6 po Rihteru.

Ministarstvo zdravstva je objavilo tada da je 68 ljudi povrijedeno u Tirani i Dracu, od kojih je 21 osoba morala da zatrazi ljekarsku pomoc. Vecina ih se povrijedila panicno jureci iz svojih domova.

KAD PREUZME PREDSJEDAVANJE

Evropa koja se razvija, povezuje, stiti i koja je uticajna – to su cetiri krovna podrucja na kojima ce se temeljiti hrvatsko predsjedavanje EU, najavio je na konferenciji za novinare predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenkovic, pise “Euraktiv”.

Hrvatska ce 1. januara 2020. godine prvi put preuzeti kormilo nad najvecim trgovinskim blokom na svijetu, te ce sljedecih sest mjeseci imati glavnu ulogu u rjesavanju gorucih problema Evropske unije.

Bregzit, formiranje nove Evropske komisije i donosenje novog budzeta EU bice na samom vrhu ljestvice prioriteta Hrvatske u tom razdoblju, a tim ce zadacima vlada Hrvatske pridruziti i strateske prioritete cetiri krovna podrucja.

“Nase predsjedanje EU dolazi u prelomnom trenutku za Evropu i cijeli svijet. Kriza multilateralizma, nova trka u naoruzanju, klimatske promjene i rastuca teroristicka nesigurnost obiljezice sest mjeseci naseg mandata, kao i cinjenica da cemo predsjednistvo preuzeti na samom pocetku novog petogodisnjeg razdoblja Unije”, izjavio je Plenkovic na pocetku govora.

Produbljivanje trzista najveceg trgovinskog bloka na svijetu, ulaganje u inovacije i istrazivanje i digitalizacija bice osnova “Evrope koja se razvija”.

Plenkovic smatra da bi izgradnja zadovoljnijeg i vitalnijeg drustva trebalo da bude misao vodilja hrvatskog mandata na celu EU, stoga ce se poseban naglasak staviti na razvijanje ekonomije koja pociva na temeljima ekoloske odrzivosti kako bi se uspjesno sprovela tranzicija na niskougljenicnu i kruznu poljoprivredu.

Time ce se, smatra premijer Hrvatske, odgovoriti i na rastuce klimatske promjene. Posebna ce se paznja posvetiti demografskim izazovima, kojima ce se u sklopu svog portfelja u Evropskoj komisiji baviti i hrvatska komesarka Dubravka Suica.

S obzirom na to da Evropa moze svoju ulogu globalnog ucesnika unaprijediti samo sirenjem uticaja u susjedstvu, smatra Plenkovic, jedan od kljucnih prioriteta Hrvatske tokom predsjedanja EU bice rehabilitacija dijaloga izmedu Brisela i drzava Zapadnog Balkana, a to ce biti tema zagrebackog samita planiranog za januar.

Republika Hrvatska veliku ce paznju posvetiti i jacanju transatlantskih veza, te odnosu sa drzavama Dalekog istoka.

IZETBEGOVIC PORUCIO

Predsjednik bosnjacke Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegovic izjavio je da BiH nece uci u NATO, ako to ne zele Srbi i Republika Srpska.

“U ovoj zemlji niko nikom vise nista nece nametati. Kada su u pitanju Srbi i Republika Srpska, ako nece u NATO – nece se ici u NATO”, rekao je Izetbegovic za RTRS.

Medtim, on naglasava da Godisnji nacionalni program za NATO mora biti poslat u Brisel jer to predstavlja sprovodenje ranije usvojenih odluka.

“Ranije usvojeni zakoni i odluke moraju biti ispostovani i to sam s liderom HDZ-a Draganom Covicem i liderom SNSD-a Miloradom Dodikom potpisao 5. avgusta. Sto se nas tice, to moze biti minimalni aspekt, redukovani ANP u kojem akcenat moze biti potpuno stavljen na civilni dio, a mozemo koordinisati tempo sa Srbijom i, na kraju krajeva, prihvatiti ono sto je krucijalno vazno za Srbe – da nema clanstva u NATO bez novog konsenzusa i dogovora, ali se zakoni ove zemlje moraju postovati”, istakao je Izetbegovic.

Lider SDA tvrdi da ANP nije uslov za formiranje Savjeta ministara, jer on predstavlja, kako je rekao, vladavinu zakona i postovanje ustavno-pravnog sistema u BiH.

Izetbegovic tvrdi da SNSD blokira formiranje vlasti, jer ne prihvata nesto sto je ranije usaglaseno i time ne postuje strateski interes i ustavno-pravni konstrukt BiH. Navodi da SDA insistira na kompromisu, koji je, prema njegovim rijecima, blizu.

“Moramo prihvatiti ANP koji znaci postovanje ranijih zakona, a pitanje je do koje mjere ce biti redukovan. Takodje, moramo prihvatiti da nema clanstva u NATO-u bez novog dogovora. To je sasvim dovoljno da izadjemo iz ove situacije, pa cemo se dogovarati dalje. Ja ne znam sta ce biti za 10 godina”, istakao je Izetbegovic.