U NAJVISIM PREDJELIMA

U najvisim predelima Dalmacije pao je snijeg, a u mnogim drugim djelovima pala je velika kolicina kise.

Kako prenosi hrvatski Index, u Konavlima je palo 70 litara kise po kvadratnom metru, dok je u okoloni Splita, na podrucju Kastela, palo vise od 40 litara po kvadratnom metru.

Tokom vikenda najvise je zahladnjelo u planinama, gdje je snijeg padao na visini iznad 1.500 metara.

Snijeg je nocas i jutros povremeno padao u visim predjelima Dinare i Kamesnice.

Snijeg je povremeno padao i na dinarskom vrhu Velika Duvjakusa, gdje se temperatura spustila malo ispod nula stepeni Celzijusa, javila je Dalmacija Danas.

RAMA PORUCIO

Premijer Albanije Edi Rama izjavio je danas u Ohridu da u inicijativi poznatoj kao “mali Sengen” nema niceg novog osim omogucavanja slobode kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala na citavom Zapadnom Balkanu i da ona treba da obuhvati sve zemlje Zapadnog Balkana.

Na zajednickoj konferenciji s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vucicem, premijerom Sjeverne Makedonije Zoranom Zaevom, predsjednikom Saveta ministara BiH Denisom Zvizdicem i ministarkom ekonomije Crne Gore Dragicom Sekulic, Rama je rekao da na narednom sastanku inicijative u Dracu, zeli da vidi i predstavnike Kosova.

“Danas smo imali sastanak uskladjivanja uoci novog susreta, 21. decembra u Dracu, gde ce biti i buduci sef evropske diplomatije Zozep Borel. Zelim da u Dracu vidimo i Crnu Goru i BiH koji ce zatraziti da udu u cijeli ovaj proces. Na sastanak u Dracu bice pozvani svi, jer smatram da je neophodno i prisustvo Kosova za istim stolom”, kazao je Rama.

On je naveo da je Kosovo prethodnih godina ucestvovalo u saradnji zemalja Zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa, iako ga Srbija i BiH nisu priznale, i ocijenio da Pristina grijesi sto odbija da bude dio inicijative Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije na uspostavljanju “malog Sengena”.

Rama je rekao da ucesce Albanije u inicijativi sa Srbijom i Sjevernom Makedonijom ne znaci da je Tirana promenila stav prema Srbiji u vezi s priznavanjem Kosova.

“Srbija treba da prizna Kosovo, ali nerijesenost tog pitanja nije opravdanje da Kosovo ne ucestvuje (u ovoj inicijativi)”, naveo je albanski premijer.

On je rekao da otvaranje granica medu zemljama Zapadnog Balkana nije “mali Sengen” i da mu ne odgovara takva definicija i dodao da zbog barijera koje sprecavaju slobodno kretanje, region gubi milijarde eura.

“Region gubi taj novac zbog barikada za koje mislim da konacno treba da se odstrane. Zasto bi se poljoprivredni proizvodi kvarili na nasoj granici sa Sjevernom Makedonijom, Srbijom, BiH, a nazalost kvare se i na granici sa Kosovom”, kazao je Rama.

On je dodao da je regionalna saradnja vazna, da se bori za nju od pocetka i da ce nastaviti da se bori, uvjeren da ce ljudi kada budu bolje zivjeli imati vise potencijala za prevazilazenje naslijedenih konflikata iz proslosti.

“Vidim da neki na Fejsbuku govore da ovo sto se dogovaramo danas nije dobro, ali ti ljudi grijese. Dobro je da budemo zajedno, za istim stolom, da ne prihvatamo stvari koje nam smetaju. Kvalitet zivota ne zavisi od toga koliko se mi slazemo, vec od toga kako se dogovaramo. Jedan od nacina je da nikada ne budemo u procesima koji vuku nazad, vec da imamo proces u kojem su svi dobitnici”, kazao je Rama.

O MALOM SENGENU

Predsjednik Srbije Aleksandar Vucic izjavio je danas povodom dogovora sa premijerima Sjeverne Makedonije i Albanije, Zoranom Zaevom i Edijem Ramom, o takozvanom “malom Sengenu”, da “nista bolje nismo smislili na Balkanu prethodnih 30 godina”.

Navodeci da je ponosan na taj dogovor, Vucic je ocijenio da se radi o “ogromnim” promjenama koje, kako je naveo, “mnogi ljudi u ovom trenutku i ne razumiju”.

“Ovdje nema nijedne stvari koja moze bilo kome da smeta. Ovo su krupne promjene, i znam da to bas i nije popularno u mojoj zemlji, ali se ne sjekiram. Nema tu nikakvih Jugoslavija, ima samo boljeg i kvalitetnijeg zivota za gradane. Mozda ovo nama neko unisti, ali ce to svakako biti buducnost”, kazao je Vucic u Ohridu.

Upitan da li bi prihvatio neku alternativu za punopravno clanstvo u EU, Vucic je rekao da su Srbija i ostale zemlje regiona na evropskom putu, ali i da ne zavisi sve od njih samih.

“Svi hocemo da budemo deo EU, to se nije promijenilo, ali ne zavisi sve samo od nas. Nemamo drugi put osim evropskog ali najvazniji put za nas je zivot nasih gradana. Mi smo na evropskom putu ali imamo oci, usi i umijemo da zivimo realan zivot. Ono sto trazimo od EU je samo da kazu sta hoce sa nama, nista vise”, kazao je predsednik Srbije.

Najavio je da ce prekosjutra na tu temu razgovarati u Parizu sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom.

“Uz dozvolu Zaeva i Rame, pitacu Makrona ono sto je vazno za njih kao i za mene, molicu za podrsku na nasem evropskom putu i za ovaj projekat jer nista bolje nismo smislili na Balkanu prethodnih 30 godina, dobili tu podrsku ili ne”, rekao je Vucic.

U DUBROVNIKU

Grad Dubrovnik uvodi petogodisnju zabranu otvaranja novih restorana, potvrdio je dubrovacki gradonacelnik Mato Frankovic.

Nakon ogranicenja broja kruzera u luci na dva dnevno tokom sezone i smanjenja broja stolova na terasama restorana i kafica 20 odsto, novi pokusaj obracuna s masovnim turizmom u Dubrovniku dolazi u obliku odluke Grada kojom narednih pet godina niko nece moci da postavi nove stolove i stolice na javnu povrsinu.

Prema rijecima Frankovica, odluka je trenutno na javnom savjetovanju, a trebalo bi da bude izglasana u decembru, prenosi SEEbiz.

Zabrana postavljanja novih vanjskih stolova, ipak, ne iskljucuje mogucnost da ugostitelj, koji otvara novi restoran, svoje stolove postavi unutar lokala.

Medutim, Frankovic upozorava da je prostor medu zidinama Starog grada izrazito ogranicen, kao i da 99 odsto svih restorana radi iskljucivo s vanjskim stolovima.

“Svako ko zeli da postavi nove stolove na javnu povrsinu u Starom gradu to nece moci da uradi u narednih pet godina, i tacno, to bi, zapravo, znacilo zabranu otvaranja novih restorana. Uz to, odlucili smo i da se prostor postojecih restorana, koji se u tom periodu zatvore, nece dodjeljivati za druga poslovanja”, naveo je Frankovic.

Iako ce vecina lokalnih ugostitelja pozdraviti tu Frankovicevu mjeru, moze se ocekivati jneslaganje s dodatkom, odnosno novim rezanjem terasa koje je najavljeno za iducu godinu.

Nakon proslogodisnjeg smanjenja od 20 odsto, Frankovic sprema pocetkom naredne godine smanjenje broj stolova za jos deset odsto cime bi se oslobodio dodatnin prostor u ionako prekrcanom gradu.

Da zabrana otvaranja novih restorana nije losa privremena mjera, smatra Ante Vlasic, predsjednik Udruzenja ugostitelja Dubrovnik.

On je pozdravio petogodisnji plan kojim se osigurava da cijene iznajmljivanja nece pretjerano rasti, ali i apelovao je da se smanjenje od deset odsto u tersama ne primjeni na sve lokale.

Frankovic smatra da su reakcije ugostitelja za sada bile korektne.

“Smanjicemo stolove deset odsto, ali zauzvrat ugostiteljima nudimo novi model obnove najma prostora svakih pet godina, u odnosu na dosadasnjih godinu. To ce im dati vise sigurnosti u poslovanju, a nama bolju strategiju upravljanja javnim prostorom. Uvijek ce biti neko ko ce se buniti, ali kada bih ja to slusao onda nikada nista ne bih napravio. Interes gradana mi je na prvom mjestu”, zakljucio je Frankovic.

DVOJE POVRIJEDENO

U pozaru koji je zahvatio nekoliko automobila u garazi stambenog kompleksa zgrada Tibra u sarajevskom naselju Stup, jedna osoba je stradala, a najmanje dvije su povrijedene.

Iz Operativnog centra Ministarstva unutrasnjih poslova kantona Sarajevo potvrdeno je da je najmanje jedna osoba umrla usljed gutanja dima.

Prema nezvanicnim informacijama, muskarac koji je preminuo je bio plucni bolesnik, prenosi Tanjug.

Na terenu su bila cetiri vatrogasna vozila sa 12 vatrogasaca.

Vatrogasci su prilikom dolaska imali probleme zbog velikog broja parkiranih automobila ispred podzemne garaze, a vrata garaze su morali da razvale kako bi usli i lokalizovali pozar.

“Iznosili smo djecu, pomagali starijim osobama da izadu, lupali u vrata ljudima da izadu iz stanova jer je bila katastrofa, puno dima”, rekao je jedan od stanara.

VUCIC, RAMA I ZAEV

Samo mjesec dana od pokretanje inicijative za uspostavljenje regiona bez barijera za slobodu kretanja robe, ljudi, usluga i kapitala izmedu Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije naziru se prvi konkretni koraci u tom smjeru, koje su sinoc, kako saznaje Tanjug, u Ohridu dogovorili predsjednik Aleksandar Vucic i premijeri Edi Rama i Zoran Zaev.

Vucic, Zaev i Rama su, prema Tanjugovim informacijama, postigli dogovor o konkretnim mjerama koje ce doprinijeti razvoju i rastu tri zemlje.

Kljucno pitanje za svakog investitora je politicka i ekonomska stabilnost, a ne postoji bolja poruka o stabilnosti regiona od zajednickog nastupa zemalja u regionu i kreiranja jedinstvenog trzista.

Sloboda kretanja, kako je konstatovano, imala bi visestruke efekte i maksimizuje konkurentnost cijelog regiona, koji ima potencijal od 12 miliona stanovnika.

Dogovoreno je da se uvede sistem koji bi omogucio putovanje izmedu zemalja samo uz posjedovanje licne karte, zajednicke radne dozvole koje ce omoguciti ljudima da rade u sve tri zemlje bez dodatnih procedura.

Ova mjera ce direktno podici dostupnost radne snage sto ce dovesti do povecanja atraktivnosti cijelog regiona za privlacenje novih investicija.

Kompanije koje budu dolazile u jednu od zemalja nece morati da brinu o radnoj snazi, jer ce moci bez dodatnih procedura da dovode potrebnu kvalifikovanu radnu snagu iz sve tri zemlje.

Slobodan i brz protok roba ce se podstaci kroz uvodenje 24-o casovnog radnog vremena svih inspekcijskih sluzbi sa akcentom na fotosanitarnu i veterinarsku inspekciju.

Planirano je i objedinjavanje i formiranje zajednickog paketa dokumentacije potrebnog za tranzit roba u okviru zemalja clanica inicijative sa akcentom na uvodenje sistema sa sto manje “papira”, koji bi bio u skladu sa strategijom digitalnog razvoja zemlje.

Takode je predvideno i medusobno priznavanje profesionalnih kvalifikacija u okviru zemalja clanica inicijative, te i podsticanje razmjene studenata i pokretanje zajednickih projekata za istrazivanje i razvoj.

Isto tako predvideno je da se uspostavi “mini Sengen”, to jest da stranci koji bi dosli u Beograd mogli bez dodatnih viza da putuju u ostale zemlje clanice ove inicijative i obratno.

Tako ce Srbija i Albanija, kako je planirano, prije kraja godine uvesti mogucnost putovanja svojim gradanima samo uz licnu kartu.

Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija, dalje, planiraju jacanje prekogranicne saradnje u oblasti borbe protiv transnacionalnog kriminala i terorizma putem saradnje u oblasti migracije i pomoci u vanrednim situacijama.

Sto se protoka kapitala tice ona je dio zajednicke inicijative ali podrazumijeva komplikovanu proceduru implementacije i izmjenu velikog dijela zakonodavnog okvira iz oblasti trzista kapitala, poreskog i finansijskog sistema.

Tri zemlje napravice sopstvena pravila u mnogim oblastima i tako unaprijediti svoju atraktivnost i saradnju, te ova inicijativa time moze postati najvaznija politicka inicijativa u 21. vijeku.

Na sastanku u Ohridu sve cetiri slobode ucice u akcioni plan, koji treba do iduceg sastanka 21.decembra u Albaniji, da donese konkretne rezultate.

Vazan podatak je, nakon sto je EU zaustavila proces prosirenja na Zapadni Balkan, da su SAD podrzale inicijativu za bolju saradnju u regionu, koja je otvorena za sve zemlje regiona.

KOSOVO

U novom sazivu Skupstine Kosova cetiri poslanika imaju optuznice, a medu poslanicima su i 52 poslanika prvi put izabrana na tu funkciju, objavila je danas pristinska Koha, a prenio portal KoSSev.

Dosadasnji ministar za infrastrukturu Palj Ljekaj (Pal Lekaj), koji je uspio da postane poslanik, optuzen je za zloupotrebu sluzbenog polozaja, sto spada u krivicna djela korupcije Krivicnog zakonika, a njemu u ovom slucaju sudi Osnovni sud u Dakovici.

Poslanik Skumbin Demaljiaj (Shkumbin Demaliaj) ima dvije optuznice, jednu za “naduvavanje” liste veterana, a drugu za prijetnju bivsem specijalnom tuziocu Eljezu Bljakaju (Elez Blakaj), prenio je KTV.

Organizacije civilnog drustva navele su da se uprkos zalaganju da stranke ne vode pojedinci sa optuznicama to nije uzeto u obzir, jer to, kako su saopstili, podriva kredibilitet skupstine.

Poslanik Srpske liste Ivan Todosijevic je, kako navode pristinski mediji, dok je bio ministar lokalne samouprave, Albance nazvao teroristima, a Racak masakrom. Tuzilastvo u Pristini optuzilo ga je zbog toga za “podsticanje na nacionalnu, rasnu, vjersku ili etnicku mrznju, podjele ili netrpeljivost”.

Protiv clana PDK Migrima Ljustaku (Migrim Lushtaku) u toku je sudski postupak pod optuzbom da je pomagao ocu da pobjegne iz Univerzitetsko – klinickog centra Kosova (UCKC), dok mu se sudilo za ratne zlocine, prenose kosovski mediji.

PRICA MOSTARKE

Stari most u Mostaru odredio je sudbinu Mostarke Maje Popovac, koja je 9. novembra 1993. godine kao student arhitekture u Pragu cula sokantnu vijest da je granatama Hrvatskog vijeca obrane (HVO) simbol rodnog Mostara srusen u Neretvu.

“U trenutku kada je Stari most pao bila sam u Pragu i moj je tadasnji sef na poslu rekao da se nesto u Mostaru desava”, kaze Popovac, pocevsi pricu o trenutku koji joj je obiljezio citavu buducnost.

Opredjeljenje za rekonstrukciju

Kao student arhitekture u Pragu tada je razmisljala da ce studije arhitekture biti o nekim modernim i savremenim, sofisticiranim konstrukcijama, ali tu ideju u trenu je zamijenila druga.

“Rusenje Starog mosta i devastacija citavog Mostara kao takvog je mene, u tom trenutku, opredijelila da se bavim rekonstrukcijama i rehabilitacijama prostora, odnosno citavom tom fenomenu, na koji nacin kad nesto izgubite mozete na kvalitetan nacin, ne samo fizicki, implementirati ponovno u prostoru u kojemu se nalazio”, prica arhitektica, koja je nakon stecene diplome u Pragu uspjesno vodila obnovu Starog mosta.

Kao i vecini gradana Mostara u to vrijeme, kako naglasava, Stari most nije bio mjesto gdje bi kao vecina evropskih gradana koji posjeduju neke vazne spomenike isla povremeno. Stari most je njoj bio mjesto gdje je odrasla, provodila vrijeme od prvih koraka do ljubavnih sastanaka.

“Sve je to dovelo do toga da sam prije rata, kada sam bila pocetnik studija arhitekture, pocela da cijenim citavu tu geometriju naseg okruzenja i savrsenu uklopljenost Starog mosta, svih kamenih krovova, pravoslavne crkve i citave jedne linije koja je kasnije i mojim profesorima na arhitekturi u Pragu pokazivala nesto puno vise nego sto smo mi kao obicni gradani, ne unoseci se u arhitekturu, znali”, prica Popovac za Anadoliju.

Upravo je u Pragu, kako pojasnjava, njen pozitivan stav prema svemu sto Mostar ima osjetno osnazio.

Zahtjevan i odgovoran posao

“Rad na rekonstrukciji Starog mosta je nesto sto je mene oznacilo za citav zivot. To je u tim godinama, kada sam jos uvijek bila mladi arhitekta, vrlo svjesna vrijednosti rekonstrukcija za drustvo koje je na takav nacin razoreno psihicki, fizicki, mentalno, na sve moguce nacine, znacilo jako puno”, priznaje Popovac.

Vratiti duh mjesta, sto ustvari daje vrijednost lokaciji, za nju je bilo neopisivo vazno.

“Sama rekonstrukcija Starog mosta je za mene bila, sto se tice inzenjerskog djela, izuzetno tehnicki zahtjevna”, otkriva mostarska arhitektica.

Svakim sljedecim danom koji je provodila na rekonstrukciji je sve vise shvatala kakav je bio podvig prije toliko godina uraditi Stari most.

Jedno od najvecih ljudskih dostignuca

Istice kako joj je zadovoljstvo bilo voditi rekonstrukciju Starog mosta, ali i velika odgovornost.

“Stari most je kad pogledate tu tanku figuru, taj savrseni luk koji je bilo jako tesko napraviti jednostavno predstavlja jedno od najvecih ljudskih dostignuca u vremenu u kojem je napravljen. Pa i ovaj novi Stari most predstavlja vjerovatno jedan od najbolje ostvarenih UNESCO projekata, s obzirom na to da smo mi bili pilot-projekat, a da nikad nista sto je potpuno sruseno se nije diglo i dobilo status UNESCO. Ali procedure koje smo mi pratili i citav simbolizam za taj grad, za tu regiju i za citav svijet je znacio puno vise i na moju veliku srecu to je u potpunosti ostvareno”, zadovoljno ce Popovac.

Istice da se to vidi i u rijekama turista koji i prolaze gradom na Neretvi i odnosom gradana Mostara prema tom mostu.

Stari most u Mostaru srusen je tokom rata u Bosni i Hercegovini 9. novembra 1993. godine. Njegova obnova pocela je 2000. godine, a za javnost 23. jula 2004. rekonstruisani Stari most je otvoren, dok je sljedece godine uvrsten na UNESCO popis zasticenih spomenika kulture.

FAJON OCIJENILA

Francuska je uzela cijelu EU kao svog taoca, odbijajuci otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, izjavila je evroposlanica iz Slovenije Tanja Fajon.

Postupak Francuske “nije slavan trenutak za EU. Ja sam se vec nekoliko puta zalila zbog neotvaranja pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Francuska je uzela cijelu EU kao svog taoca”, kazala je Fajon u intervjuu za portal Radiosarajevo.

Ona je naglasila da evrointegracija Zapadnog Balkana “jeste i ostaje vazna strateska politika u nasem zajednickom interesu”.

Fajon je pozvala vode EU da razjasne zbog cega nijesu ispunili svoje obecanje da ce sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom poceti pregovore o pridruzivanju, dodavsi da je “na testu njihova posvecenost evropskoj integraciji Zapadnog Balkana”.

“Tu posebno mislim na Francusku. Pored Francuske, kada su u pitanju neke druge zemlje Balkana, tu imamo i Holandiju, Dansku, Njemacku…”, navela je ona.

Upitana da li se zbog stava tih zemalja otvara prostor za uticaj drugih – Rusije, Turske, Kine na Zapadni Balkan, Fajon je kazala da “EU to sigurno vidi”.

Upitana da li ce ponovo doci do uvodenja viza drzavljanima zemalja Zapadnog Balkana za zemlje EU, Fajon je navela da ne vjeruje da ce neka od zemalja EU traziti ukidanje bezviznog rezima za bilo koju zemlju Zapadnog Balkana, iako EU ima probleme s izbjeglicama, migrantima, sa Sengenom, kao i problem kontrole na unutrasnjim granicama, kao posljedicu neregularnog dolaska migranata.

“TEMPIRANA BOMBA”

Zvanicnici iz Bosne i Hercegovine (BiH) izrazili su nezadovoljstvo na komentare francuskog predsjednika Emanuela Makrona u vezi sa povratkom dzihadista iz Sirije i Iraka.

Podsjecamo, Makron je ocijenio da je Bosna i Hercegovina “tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku”. U opseznom intervjuu za londonski “Ekonomist”, on je istakao da se ta zemlje suocava s problemom dzihadista povratnika.

Portpalor Islamske zajednice Muhamed Jusic, izjavio je da za razliku od Francuske koja je u Siriju i Irak poslala 1.900 ljudi, iz Bosne je otislo samo 300 gradana uglavnom zena i djece.

Dodao je i da Francuska ocekuje povratak 450 dzihadista te da stoga ne vidi zasto je to veci problem u njegovoj zemlji nego u Francuskoj.

Zeljko Komsic, clan predsjednistva BiH, najavio je da ce pozvati ambasadora Francuske u Sarajevu Gijoma Rusoa kako bi objasnio komentare francuskog predsjednika.