OBNOVA POSLIJE ZEMLJOTRESA

Albanski premijer Edi Rama rekao je danas da je zadovoljan sa medunarodnom pomoci obecanoj na margini NATO samita kod Londona za obnovu njegove zemlje poslije razornog zemljotresa u kome je poginula 51 osoba, a vise od 3.000 je povredjeno.

Rama je rekao danas prije odlaska sa samita odrzanog kod Londona da je imao pozitivan susret sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom i drugim vodama iz Evrope i Kanade i da planira da odrzi medunarodnu donatorsku konferenciju.

U zemljotresu magnitude 6,4 koji je pogodio Albaniju 26. novembra vise od 11.000 zgrada je osteceno, a oko 12.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom i sada su smjesteni u hotelima, javnim zgradama, u satorima, kod rodaka i u susjednom Kosovu.

Najteze pogodene oblasti su bile Drac, popularno ljetovaliste za Albance, i obiznje mjesto Tuman.

VARHELJI PORUCIO

Novi evropski komesar Oliver Varhelji danas je izjavio da mu je cilj da bar jedna zemlja sa Zapadnog Balkana postane clanica EU do kraja njegovog petogodisnjeg mandata.

Poslanicima Evropskog parlamenta u Briselu rekao je i da je nuzno da se politicka pitanja rjesavaju uz ucesce svih stranaka u nacionalnim parlamentima.

“Htio bih da ohrabrim sve da se vrate u nacionalne parlamente i tamo djeluju, jer inace te zemlje nece moci da nas uvjere da ce biti u stanju da kao clanice ucestvuju u Evropskoj uniji”, rekao je Varhelji.

Za EU je, po njegovim rijecima, “nuzno da te zemlje imaju zajednicko razumijevanje, zajednicki nacionalni minimun poimanja sta je to ukljucivanje u Evropsku uniju i da zato bar zajedno otklone razmimoilazenja kad je rijec o uclanjivanju u EU”.

Napomenuo je da “datumi uclanjenja ipak jesu osjetljivo pitanje” i da je za brze prikljucivanje kandidata sa Zapadnog Balkana bitno da se ucvrste pravna drzava, demokratija i sloboda stampe kao temelj razvoja i djelovanja za clanstvo uz nuzno funkcionalnu trzisnu ekonomiju.

Komesar je rekao da nije stvar u tome da se “utvrduju i poslije mijenjaju rokovi, vec da se obezbijedi proces koji ce do toga dovesti” i time odgovorio na pitanje poslanika kako EU moze podstaci Srbiju i Crnu Goru da kroz tekuce pregovore brze krenu ka clanstvu, recimo do 2025.godine.

On je objasnio da je neophodno da se u zemljama kandidata izgradi efikasna trzisna privreda “koja ce raditi na nase i njihovo dobro”, sto ce ubrzati i priblizavanje tih zemalja clanstvu u Uniji jer, kako je podvukao, bez ekonomskog napretka zemlje kandidati ne mogu napredovati na putu ka prijemu u EU.

FOR DER LAJEN

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas u Briselu da EU zemljama Zapadnog Balkana treba jasno da poruci da ih zeli na svojoj strani i dodala da vjeruje da je reformu EU moguce sprovesti paralelno s procesom prosirenja.

Govoreci o posljedicama blokade otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, Fon der Lajen je podsjetila da je vec vise puta naglasila da takvu odluku smatra strateskom greskom.

“Strateski gledano mislim da je apsolutno vazno da Zapdanom Balkanu signalizirano, sto je moguce jasnije, da ih zelimo na nasoj strani i da smo veoma zainteresovani da se oni priblize EU”, rekla je Fon der Lajen na konferenciji za novinare poslije prvog sastanka kolegijuma.

Predsjednica Evropske komisije rekla je da su Sjeverna Makedonija i Albanija ispunile sve zahtjeve EU i da je zato bitno da se “i EU drzi ideje otvaranja pristupnih pregovora”.

Ona je dodala da je francuski zahtjev za reviziju pristupne procedure “takode legitiman” i da zato treba saslusati sve predloge.

“To je u redu, jer uvijek iznova moramo provjeravati svoje procedure, da li su jos dovoljno odgovarajuce, moderne i u skladu sa trenutnim zahtjevima”, rekla je.

Ona je medutim izrazila uvjerenje da promjene procedure mogu da teku paralelno s pristupnim pregovorima i zalozila se da se Sjevernoj Makedoniji i Albaniji sto prije pruzi prilika da pocnu pristupne pregovore sa EU.

STOLTENBERG

NATO podrzava politiku otvorenih vrata i raduje se Sjevernoj Makedoniji kao tridesetoj clanici Alijanse jer je to dobro za cijeli region, rekao je generalni sekretar te medunarodne organizacije, Jens Stoltenberg.

On je na konferenciji za medije u Londonu, gdje se odrzava samit NATO-a, rekao da su vrata Alijanse otvorena.

“Radujemo se Sjevernoj Makedoniji i to pokazuje da su vrata Alijanse otvorena”, rekao je Stoltenberg odgovarajuci na pitanje zasto je Makedonija dobra za NATO, a nije Evropsku uniju.

On je dodao da ne moze da komentarise politiku prosirenja EU.

“Sjeverna Makedonija ce postati 30. clanica i vjerujemo da je to dobro i za drzavu i za cijeli region. To ce pokazati da NATO podrzava politiku otvorenih vrata”, porucio je Stoltenberg.

SLUCAJ “REKET”

Treceoptuzeni u aferi “Reket” Zoran Milevski juce je na pocetku sudenja, priznao krivicu, prvooptuzeni Bojan Jovanovski poznatiji kao Boki 13 i drugooptuzena Katica Janeva izjasnili su se kao nevini.

U krivicnom sudu u Skoplju, Milevski je na pitanja sudije rekao da priznaje krivicu i da je svjestan posljedica svog priznanja, nakon cega je izricanje presude zakazano za sjutra u podne.

Tuziteljka za organizovani kriminal Sjeverne Makedonije Vilma Ruskoska za slucaj “Reket” podigla je optiznicu 10. oktobra, poslije istrage koja ja pocela 15. jula.

Prema optuznici, Jovanovski, Janeva i Milevski terete se da su od novembra prosle godine do aprila ove godine izvukli 1,55 miliona eura od jednog od najbogatijih Makedonaca Jordana Kamceva, da mu se zauzvrat “olaksa pozicija” u predmetu Specijalnog tuzilastva “Imperija”.

Prvoptuzeni sou-men Bojan Jovanovski u uvodnom obracanju je rekao da je cekao trenutak kada moze da govori, jer je “pet mjeseci bio meta javnog linca”.

“Nevinost cu dokazivati do posljednje kapi krvi”, rekao je on, dodajuci da ce otkriti organizatore i pomagace.

Boki 13 je rekao da je ovaj sudski slucaj nesrecno nazvan “Reket” i da su se “preko njegovih leda odvijale prljave polticke igre”.

Jovanovski je rekao da ce vjestacenje kamere iz kuce njegove porodice pokazati ko je otisao s torbom s novcem. Dodao je i da je onoliko vremena koliko je proveo po kafanama sa Janevom sjedeo i s tuziteljkom Vilmom Ruskoskom.

Razrijesena specijalna tuziteljka Katica Janeva je rekla da “ne osjeca ni mrvicu krivice”, da zna da Tuzilastvo za organizovani kriminal nema dokaze da dokaze njenu krivicu.

Bojan Jovanovski je u sudskom postupku za aferu “Reket” optuzen za dva krivicna djela – “primanje nagrade za protivzakonit uticaj” i “pranje novca”, a za svako djelo pojedinacno je zaprijecena kazna zatvora od jedne od 10 godina.

Za “primanje nagrade za protivzakonit uticaj” tereti se i treceosumnjiceni Milevski, dok drugooptuzenu Janevu Tuzilastvo goni za “zloupotrebu sluzbenog polozaja i ovlascenja”, za sta je predvidena kazna od najmanje tri godine.

SJUTRA ZVANICNA LISTA

Drzavna izborna komisija (DIP) Hrvatske je do ponoci, kada je istekao rok za predaju, primila 12 potencijalnih kandidatura za predsjednika drzave, a zvanicna lista kandidata bice objavljena najkasnije sjutra.

Kandidature za izbore 22. decembra predali su aktuelna predsjednica i kandidatkinja vladajuce Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Kolinda Grabar-Kitarovic i kandidat Socijaldemokratske partije (SDP) i bivsi premijer Zoran Milanovic.

Od ozbiljnijih potencijalnih kandidata kandidature su predali i pjevac Miroslav Skoro, iza kojeg stoje stranke desnice, kao i evroparlamentarac i bivsi sudija zagrebackog Trgovackog suda Mislav Kolakusic.

Svi koji su zeleli da se kandiduju morali su u roku od 12 dana da prikupe najmanje 10.000 potpisa.

Najvise potpisa podrske kandidaturi predala je aktuelna predsjednica, oko 230.000, sto je, ipak, manje za oko 100.000 nego prije pet godina, kada se prvi put kandidovala.

Milanovic je predao oko 78.000 potpisa, ali ih je skupljao samo dva dana, a nesto vise od toga, oko 80.000 predao je Skoro.

Hrvatski evroparlamentarac Kolakusic predao je oko 15.000 potpisa podrske, a javno je izrazio sumnju u potpise pojedinih kandidata, posebno zbog brzine prikupljanja.

Medu najzanimljivijim potencijalnim kandidatima na predstojecim izborima je reditelj Dario Jurican, koji je promenio ime u Milan Bandic, kako se zove i zagrebacki gradonacelnik, cije neuspjesne i skupe gradske projekte Jurican kritikuje i ismijava.

Slogan njegove kampanje je “Korupcija svima”. Iza njega je vise dokumentaraca, me]u kojima i onaj o osnivacu posrnulog koncerna Agrokor Ivici Todoricu, odnosno o pocecima privatizacije u Hrvatskoj pocetkom 90-tih i sprezi s politikom.

Kandidature su predali i poslanik u Saboru Ivan Pernar, ekonomista Dejan Kovac, predsjednik vanparlamentrane stranke Desno Anto Dapic, kandidatkinja Radnickog fronta Katarina Peovic i bivsa predsjednica Komisije za odlucivanje o sukobu interesa Dalija Oreskovic iz stranke Start.

Medu potencijalnim kandidatima je i predsednik Hrvatske stranke svih cakavaca, kajkavaca i stokavaca Nedeljko Babic, a kandidaturu je formalno predao i Slobodan Midzic, ali je uz nju prilozio samo svoj potpis podrske, tako da je izvjesno da njegova kandidatura nece biti prihvacena.

Rok za predaju kadidatura istekao je u ponoc, a Drzavna izborna komisija najkasnije do cetvrtka u ponoc treba da objavi koji su kandidati prikupili najmanje 10.000 potpisa da bi usli u predsjednicku trku za izbore 22. decembra. Kada DIP objavi listu, pocece i zvanicna kampanja za izbore.

Sesti predsednicki izbori u Hrvatskoj odrzavaju se 22. decembra, a ukoliko novi predsednik ne bude izabran u prvom krugu, drugi krug ce biti 5. januara 2020.

PREDSTAVLJALA OPASNOST

Albanske vlasti su danas eksplozivom na daljinsko upravljanje srusile jednu sestospratnicu znatno ostecenu u nedavnom zemljotresu, a za koju smatraju da predstavlja opasnost.

Vojska je danas srusila zgradu u Dracu gdje je nedavno u potresu jacine 6,4 stepena po Rihterovoj skali stradala 51 osoba i povrijedeno vise od 3.000.

Srusena je i jedna skola u blizini Tirane, a vlasti su obecale da ce izgraditi novu.

U zemljotresu je osteceno vise od 11.000 zgrada, a oko 3.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom.

Vlasti su zatrazile medunarodnu finansijsku pomoc za obnovu ostecenih zgrada i infrastrukture.

Premijer Edi Rama je rekao da ce iskoristi samit NATO-a u Londonu kako bi sa zvanicnicima razgovarao o posljedicama zemljotresa.

BIH

Grupa migranata iz kampa na Vucjaku fizicki je danas napala nekoliko policajaca, poslije cega je stiglo pojacanje Jedinice za podrsku MUP-a Unsko-sanskog kantona, a mediji su udaljeni iz kampa.

Do sukoba je doslo kada je u kamp stigao kamion sa drvima kao pomoc migrantima tokom hladnih dana, medutim grupa migranata je u tom trenutku legla pod kamion u znak protesta, jer po svaku cijenu zele da napuste kamp i krenu ka granici sa Hrvatskom, prenosi Klix.

Kako se navodi, kada je policija pokusala da uspostavi red i mir doslo je do fizickog napada na policajce zbog cega su dva migranta privedena, a policajci su zaprijetili i upotrebom fizicke sile.

Dodaje se da je zbog svega toga situacija veoma napeta, a nakon napada policija je udaljila sve medijske ekipe iz prostora kampa.

Ranije danas migranti su odbili hranu i vodu u znak protesta jer su nezadovoljni nehumanim uslovima u kampu Vucjak, a zivotni uslovi dodatno su pogorsani nakon sto je sinoc poceo da pada snijeg.

ALBANIJA

Od posljedica zemljotresa u Albaniji su, prema posljednjim procjenama, potpuno srusena 1.183 objekta, prenio je makedonski portal Plusinfo.

Najvise je sruseno privatnih kuca, vise stambenih zgrada i hotela, dok je 558 objekata pretrpjelo velika ostecenja.

Pored Draca, Tirane i Ljesa, zemljotresom su pogodene i oblasti Peskopi, Kukes, Fjer, Elbasan i Berat.

“U Tirani je utvrdena steta na 146 poslovnih objekata, 28 skola, dvije bolnice i 15 elektricnih kabina”, kazala je zamjenica ministra unutrasnjih poslova Albanije, Rovena Voda.

Ona je naglasila da su 3.224 osobe evakuisane, po hotelima ih je smjesteno 1. 961, u satorima 964, u socijalnim centrima 867 i u porodicama 2.525 osoba.

Voda je dodala da lokalni i medunarodni timovi nastavljaju inspekcijski rad na ostecenim objektima.

“Velika zahvalnost nasim partnerima i svim nasim medunarodnim prijateljima, grupi od 55 eksperata iz Sjeverne Makedonije, Grcke, Turske, SAD, EU, Svajcarske i Francuske koji su se pridruzili 74-orici albanskih eskperata”, kazala je Voda.

Ona je dodala da je danas doslo jos 30 inzenjera sa Kosova, pa je ukupan broj eksperata dostigao 159.

BREGU

“Vrijeme je da se okonca pretvaranje. Evropska unija treba da ispostuje svoj ugovor i izade sa jasnim stavom o procesu pristupanja Zapadnog Balkana. Zahvaljujem se novoj predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Lajen na jasno izrazenoj viziji Evrope kao kontinenta”, rekla je generalna sekretarka Vijeca za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu danas u Briselu.

“Nadamo se da ce to biti cilj i pristup svih zemalja clanica Evropske unije. S druge strane, mi u regionu trebamo zasukati rukave i krenuti sa realizacijom programa reformi, uprkos ogorcenosti i razocarenju koji su prisutni u regionu,” kazala je Bregu u uvodnom dijelu medunarodne konferencije na visokom nivou o buducnosti Balkana pod nazivom ,,Za ples je potrebno dvoje: Zapadni Balkan izmedu nade i stvarnosti” u organizaciji ,,Prijatelja Evrope”.

Ona je istakla da je ovaj trenutak mozda i najveca kriza u politickim stavovima Evropske unije i Zapadnog Balkana od 1999.

“Od sada pa do narednog samita Zapadnog Balkana svi ce jedva cekati da se donese odluka, ali ko moze garantovati da ce se odlucno i ozbiljno ustrajavati na reformama. Samo se nadam da odluka, ne samo o neotvaranju pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, vec i odluka koja utice na ukupnu perspektivu pristupanja i proces clanstva drugih zemalja, nece negativno uticati i razocarati prije svega javne uprave koje trebaju biti motivirane da nastave sa reformama”, kazala je ona.

Bregu je zakljucila da ,,bi, iako region polaze velike nade u hrvatsko predsjedavanje Vijecem Evropske unije, bilo kratkovidno i isuvise pojednostavljeno cekati da Hrvatska, Njemacka ili Francuska same promijene smijerove hladnih vjetrova nad Balkanom. Neostvarivanje vjerodostojnog napretka u pristupanju ce, medutim, imati suprotan ucinak i smanjiti zelju za reformama, povecati medustranacke sukobe i nestabilnost”.

Dodala je i da u sklopu jednog sveobuhvatnog pristupa trebamo razmotriti kako dati novi zamah i osnaziti ovaj proces kroz nove podsticaje i ne stvarajuci pri tom nove prepreke.

Bregu je naglasila i vaznost mladih i medusobnu povezanost njihove i evropske perspektive regiona.

“61 posto mladih ljudi iz regiona podrzava integraciju u EU, ali je istovremeno isti taj procenat njih spremno otici ako ne vide jasne, bolje standarde u svojoj zemlji. Razvojem regionalnog ekonomskog prostora mladim ljudima se omogucava da slobodno putuju u cijelom regionu. To je razlog i zbog koga naporno radimo na priznavanju diploma i strucnih kvalifikacija na osnovu odgovarajuceg evropskog modela. Time se mladim ljudima daje prilika da eventualno odu u drugu zemlju u regionu i tamo pronadu posao, sto je ujedno i jedan od nacina da se borimo sa nezaposlenoscu i odlaskom kvalifikovane radne snage”, istakla je ona.

U uvodnom dijelu pod nazivom ,,Ples bez partnera? Izmedu razocarenja, ocaja i nade” ucestvovali su zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Josip Brkic, generalni direktor Generalne direkcije za politiku susjedstva i pregovore o prosirenju Christian Danielsson, ministar regionalnog razvoja i fondova Evropske unije Hrvatske i mladi lider Evrope za 2019. godinu Marko Pavic i predsjednik Kosova* Hasim Taci, a moderator je bila direktorica za Evropu i geopolitiku u organizaciji ,,Prijatelji Evrope” Shada Islam.

Ucesnici su se dotakli odnosa Zapadnog Balkana i Evropske unije, procesa prosirenja i predstojeceg hrvatskog predsjedavanja Vijecem Evropske unije 2020. godine, od kog se ocekuje da Zapadnom Balkanu da veci prioritet u programu rada Evropske unije.

Ovogodisnja dvadeseta medunarodna konferencija na visokom nivou bila je kljucni trenutak za razmatranje buducnosti Balkana i novih ideja i pristupa u prisustvu preko dvije stotine ucesnika, ukljucujuci evropske i nacionalne kreatore politika, drzavne sluzbenike, predstavnike poslovnih i medunarodnih organizacija, kao i vodece akadmike i novinare.