PEJANOVIĆ

Objavljen je Priručnik za prepoznavanje, prevenciju i suzbijanje radikalizacije i nasilnog ekstremizma kod učenika, koji je pripremljen u saradnji sa Kancelarijom za evropske integracije i prof. dr Marijom Đorić, saopštio je Drzavni Sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Dragan Pejanović.

“Cilj ovog priručnika je edukacija first liner-a, odnosno onih koji su na “prvoj liniji” susreta sa eventualnim radikalizovanim pojedincima (prosvjetni, socijalni, zdravstveni radnici, predstavnici lokalnih samouprava…) o fenomenima nasilnog ekstremizma i radikalizacije koji mogu voditi ka devijantnim društvenim pojavama i terorizmu”, navodi se u saopštenju.

Nakon upoznavanja sa svim ovim pojavama, prosvjetni radnici će, kako je kazao Pejanović, biti osposobljeni najprije da prepoznaju prve znake radikalizacije i ekstremizma kod učenika, da bi u kasnijim fazama mogli djelovati u saradnji sa stručnim službama.

“Na taj način se omogućava realizacija najznačajnije faze u borbi protiv radikalizacije i nasilnog ekstremizma, a to je – prevencija”, saopštio je Pejanović.

On kaže da nije moguće dovoljno naglasiti složenost odnosa između terorizma i medija.

“Činjenica je da terorizam privlači medijsku pažnju, ali i obratno. Mnogi teroristički napadi, u današnje vrijeme, su zamišljeni imajući na umu medijsko izvještavanje, a njihova meta nisu samo konkretne žrtve, već i milioni gledalaca širom svijeta. Sve to treba da navede profesionalce u oblasti medija da kritički promišljaju o načinu na koji izvještavaju, kada je u pitanju ova tema”, kaže on.

Medijsko izvještavanje može doprinijeti povećanju podložnosti radikalizaciji, a veća informacijska i medijska pismenost povećava otpornost na radikalizaciju.

“Profesionalno i odgovorno novinarstvo onemogućava radikalizovanim pojedincima i grupama kreiranje besplatne medijske reklame i ostvarivanje njihovih ciljeva”, navodi se u saopštenju.

Cilj MUP-a je jačanje otpornosti crnogorskog društva na pojavu radikalizacije i nasilnog ekstremizma, posebno onih koji vode ka terorizmu, te davanje konkretnog doprinosa na regionalnom i globalnom planu.

“Želimo da naša djeca žive u bezbjednom ambijentu i u ostvarivanju ovog cilja bićemo istrajni, a ono je moguće samo angažovanjem društva u cjelini, odnosno primjenom sveobuhvatnog i integrisanog društvenog odgovora zasnovanog na partnerstvu nadležnih organa na centralnom i lokalnom nivou, medija, civilnog društva, vjerskih zajednica, akademske zajednice, medija i građana”, naveo je Pejanović.

On je podsjetio na besplatan broj 080 12 12 12 na kom građani mogu dobiti sve potrebne informacije na ovu temu.

“A možete nam i pisati na neku od sljedećih e-mail adresa: [email protected] (Ministarstvo javne uprave) ili [email protected] (NVO Centar za demokratsku tranziciju).  Za više informacija posjetite sajt NOT-a, www.zajednoprotivekstremizma.me”, zaključio je Pejović.

KRIVOKAPIĆ

Socio-ekonomski uticaj korona krize ostaviće nesagledive posljedice na globalnom nivou, ali ono što više zabrinjava je nejednak efekat koje je ona proizvela na različite društvene slojeve. Jedini održiv odgovor na saniranje njenih posljedica temelji se na osnovnom postulatu socijedemokratije – pravičnoj distribuciji dobara, istakao je počasni predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić, na online sjednici čiji je dominantan ton odredila Deklaracija “Očuvanje života – očuvanje radnih mjesta; strategija PES-a za oporavak od Kovid-19 krize”.

SDP, kako je rekao, istrajava na stavu da je Evropska Komisija već djelovala u pravcu sanacije ekonomskog dejstva korona krize svojim mjerama pomoći ka državama Zapadnog Balkana, ali neke od njih, individualno, nijesu omogućile uslove kojima bi ova pomoć mogla biti još izdašnija.

“Građani Crne Gore su samo ove godine izgubili milijardu eura bespovratne pomoći koja je mogla biti utrošena ne samo na ekonomski oporavak i unaprijeđenje zdravstvenog sistema, već i na iskorjenjivanje drastičnih društvenih razlika. Sveobuhvatan boljitak društva zaustavljen je zbog toga što nas korupcija i autokratija spriječavaju u tome da budemo zemlja članica. Dok god Crna Gora ne bude usvojila vladavinu prava kao modus vivendi endemska korupcija nas vodi u endemsku bolest dužnika”, kazao je Krivokapić.

Predsjedništvo PES-a usvojilo je još dvije deklaracije: Dostupna i kvalitetna zdravstvena zaštita za sve, kao i Deklaraciju protiv rasizma kojom se još jednom nedvosmisleno apeluje na univerzalnu primjenu ljudskih prava i građanskih sloboda.

POBJEDNICI KONKURSA

Izabrani su pobjednici Veljko (9) i Nikolina (6) Škuletić iz Podgorice pobjednici su nagradnog konkursa „Maskota po mjeri” Zavoda za metrologiju koji je organizovan od 21. aprila do 18. juna 2020. Mališani su nagrađeni za rad pod nazivom „Metrik”.

Kreativni konkurs organizovan je kao podrška kampanji „Ostani doma“ i bio je namjenjen djeci uzrasta do 12 godina.

Izbor najboljih dječijih radova obavio je žiri kojem je predsjedavao profesor Fakulteta umjetnosti na Univerzitetu Donja Gorica Milun Lutovac, dok su članice žirija bile predstavnice Zavoda za metrologiju Gordana Bajić i Tamara Bošković Begenišić.

„Instalacija koju su napravili Veljko i Nikolina Škuletić iz Podgorice se sastoji od uzajamno sastavljenih, raznovrsnih materijala iz svakodnevne upotrebe, lišenih narativnog karaktera. Spoj međusobno divergentnih elemenata čine ovu umjetničku kreaciju  i,  konceptualno i,  spiritualno uspješnom. Umjetničke instalacije su intervencije umjetnika u zadatom prostoru preko kojih se modifikuje perceptivno iskustvo posmatrača i prostor obogaćuje novim značenjima i  sadržajem. Veljko i Nikolina Škuletić su uspješno protumačili i realizovali zadatu temu”, istakao je Lutovac u obrazloženju.

Drugo mjesto osvojila je Mina Lukolić (8) iz Bara koja je izradila makete sata i metra.

Trećeplasirani je Dejan Cvijanović (10) iz Teslića, iz Republike Srpske.

Žiri je izabrao i dvije specijalne nagrade koje su osvojili Petar Jašović (7) iz Berana i Sara Kopitović (9) iz Podgorice.

Dvije specijalne nagrade, kako je naveo predsjednik žirija Milun Lutovac, odabrane su zbog posebno inovativnog  tumačenja teme, kao i truda, koji je morao biti uložen da bi se došlo do originalnog  rješenja.

Za osvojeno prvo mjesto nagrada je polaroid fotoaparat, za drugo akciona kamera i društvena igra, kao i knjiga uz školski pribor za treće mjesto.

Na konkursu je učestvovalo 119 djece iz Podgorice, Tuzi, Nikšića, Danilovgrada, Cetinja, Ulcinja, Bara, Tivta, Kamenara, Herceg Novog, Igala, Pljevalja, Berana i Plava. Ukupno je stiglo 130 radova, a osim iz Crne Gore, Zavodu su stigli i radovi iz Vladičinog Hana i Čačka iz Srbije i Teslića iz Republike Srpske.

„Cilj konkursa bio je podsticanje učenja i zabave kroz kreativne aktivnosti, kao i podizanje svijesti o značaju metrologije. Učešćem na konkursu djeca su mogla vrijeme koje provode kod kuće da  ispune zabavnim sadržajem i ujedno da nauče više o mjerenjima i Međunarodnom sistemu jedinica (SI)“, saopšteno je iz Zavoda.   

NA UCG

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila predlog UCG o broju studenata na osnovnim i master studijama, te je za besplatne osnovne studije odobreno 3.506 mjesta, dok je za master studije, koje su od ove godine, takođe, besplatne odobreno 1. 995 mjesta.

Usvojen je i predlog Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na kojem će biti mjesta za 40 studenata, saopštila je direktorica Direktorata za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete Mubera Kurpejović.

Kako obavještavaju u Ministarsvu prosvjete, upis na sve ustanove visokog obrazovanja u Crnoj Gori očekuje se sljedeće nedjelje, dok će na UCG po prvi put biti elektronski upis.

Prijedlog broja studenata za upis u prvu godinu osnovnih studija za studijsku 2020/21. godinu je u okviru prošlogodišnjeg broja.

Kako je istakla Kurpejović, na pojedinim studijskim programima broj je veći u odnosu na prošlu godinu, poput programa Medicina na Medicinskom fakultetu, gdje je predviđeno 60 mjesta, zatim na programu Drumski saobraćaj na Mašinskom fakultetu, gdje će biti 100 mjesta, te Arhitekturi, gdje je odobreno 60 mjesta.

Ona je istakla da se svake godine sve više studenata odlučuje za programe koji pripadaju prirodnim ili tehničkim naukama, što prati i potrebe tržišta rada.

“Priliku da besplatno upišu magistarske studije, po reformisanom modelu 3+2+3, imaće oko 2.000 studenata, koji će u skladu sa posebnim aktom Univerziteta Crne Gore imati i prijemni ispit, kako bi najbolji imali prednost prilikom upisa. Broj mjesta na magistarskim studijama se kreće od oko 300 na Elektrotehničkom, 110 na Ekonomskom fakultetu, do nešto manjeg broja na fakultetima koji realizuju studijske programe iz oblasti umjetnosti”, objasnila je Kurpejović.

Ona je istakla da su se Senat Univerziteta Crne Gore i organizacione jedinice prilikom predlaganja rukovodili brojem studenata na završnoj godini osnovnih studija, standardima kvaliteta nastave, brojem nastavnog osoblja, materijalnom osnovom za realizacijom pojedinačnog studijskog programa, prostornim kapacitetima, kao i advekatnim odnosom broja studenata i nastavnog osoblja.

Kako je rekla, predlog je analiziran i sa aspekta zapošljivosti i potražnje na tržištu rada u Crnoj Gori u skladu sa dokumentom Analiza ponude, tražnje i zapošljavanja na tržištu rada u Crnoj Gori Zavoda za zapošljavanje.

Takođe, ona je saopštila i da je Vlada usvojila predlog Upravnog odbora Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, da kao i prethodnih godina, ponudi 40 mjesta na osnovnim studijama u okviru konkursa.

PANEL DISKUSIJA

Direktna podrška žrtvama trgovine ljudima je najvažnija, a ona trenutno izostaje u Crnoj Gori, ocijenjeno je na panel diskusiji koju je organizovalo Društvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG).

Generalna sekretarka DPNCG, Mila Radulović, kazala je da su novinari prilikom istraživanja konkretnih slučajeva koji se tiču trgovine ljudima, nailazili na brojne prepreke, te „da je malo informacija koje su javno dostupne i da je teško doći do njih“.

„Pored te neke opšte slike, nismo uspjeli da dođemo do činjenica zašto je to tako. Godinama unazad, izvještaji međunarodnih organizacija su ukazivali na to da se naša država ne bori adekvatno protiv ove pošasti. Koliko smo vidjeli tokom realizacije ovog projekta, postoje mnogi problemi u lancu – nepovjerenje i neznanje“, navela je Radulović.

Ona je kazala da je stekla utisak da se istražni organi, koji su zaduženi za tu problematiku, često nisu snalazili.

„Dobili smo informacije da su u Tužilaštvu do sad bili zaduženi osnovni tužioci. Oni nisu umjeli da procijene kad je u pitanju trgovina ljudima, a kad nije. Policija nije umjela ili nije bila dovoljno agilna da obezbijedi podatke koji su im pri ruci“, rekla je Radulović.

Izvršna direktorica Centra za ženska prava (CŽP), Maja Raičević, apelovala je na sve uključene u borbu protiv trgovine ljudima da budu posvećeni tom zahtjevnom zadatku, te istakla da je najvažnija direktna podrška žrtvama kojom treba da se bave autonomne organizacije.

„Apelujem da se ovom problematikom bavi samo onaj ko je stvarno spreman da zasuče rukave, da vidi ono što nije prijatno vidjeti, da se nekad zamjeri nekome kome se nije prijatno zamjeriti“, istakla je Raičević.

Raičević je naglasila da bezbjednost žrtve uvijek mora biti prioritet.

Šefica kancelarije IOM-a u Crnoj Gori, Dušica Živković, podsjetila je da je 2012. godine u svijetu pokrenuto 7,7 hiljada krivičnih prijava za krivično djelo koje se odnosi na trgovinu ljudima.

„Dok je u 2018. godini bilo 11 hiljada krivičnih prijava. To nam govori da generalno svuda u svijetu imamo taj porast, trend i promovisanje rada na tim slučajevima. 2012. je bilo više od 46 hiljada identifikovanih žrtava, da bi u 2018. bilo preko 85 hiljada“, navela je Živković.

Ona je ukazala da je potrebno imati u vidu i period migrantske krize koja je direktno povezana sa tom problematikom.

 Predstavnik Odsjeka za suzbijanje krivičnih djela krijumčarenja i trgovine ljudima i ilegalnih migracija Uprave policije, Marko Brajović, kazao je da je taj organ u prethodnim godinama imao velike izazove i probleme sa kojima je, kako je rekao, pokušao adekvatno da se izbori.

„Imali smo određene nedostatke kad je u pitanju rad i postupanje službenika Uprave policije na polju otkrivanja i procesuiranja ovih slučajeva. Takođe,smo imali određene nedostatke i probleme koji su konstatovani u svim tim međunarodnim izvještajima kada je u pitanju saradnja sa Tužilaštvom. U formalnom procesu identifikacije žrtava smo imali određenih nedostataka“, naveo je Brajović.

Prema njegovim riječima, desili su se značajni koraci „koji već idu u prilog tome da imamo konkretne rezultate“.

„U Upravi policije je formiran novi sektor, došlo je do formiranja novog Odsjeka, koji broji mnogo više izvršilaca koji se bave ovom problematikom. To nam daje priliku da možemo na nacionalnom nivou da koordiniramo sa ovom problematikom i usko sarađujemo sa nadležnim Tužilaštvom. Takođe, izdvajam Operativni tim za borbu protuiv trgovine ljudima“, rekao je Brajović.

On je ocijenio da je napravljen veliki iskorak kad je u pitanju proces formalne identifikacije.

„U 2019. godine i ove godine možemo govoriti o većem broju procesuiranih slučajeva u odnosu na raniji period i veći broj formalno identifikovanih žrtava trgovine ljudima. Imali smo šest realizovanih predmeta na nivou Operativnog tima za borbu protiv trgovine ljudima od polovine 2019. godine do ovog perioda. Ti predmeti su se ticali radne eksploatacije i ranih brakova“, kazao je Brajović.

Predstavnica Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori, Duška Ščjivančanin, kazala je da su se temom dječjeg prosjačenja bavili iz nekoliko uglova te da su tokom dužeg perioda sproveli niz istraživanja.

„Preporuke koje smo dali 2011. ili 2012. godine su aktuelne i danas, uz male organizacione finese i to je poražavajuće za nas kao društvo. Ne trebaju nam statistike, ili istraživanja, nego samo da odemo ispred ‘Volija’, ili recimo u Bokešku ulicu i vidimo djecu koja prose, to je dokaz kako sistem zasita funkcioniše“ .

Šljivančanin je kazala da kontinuirano iniciraju i aktuelizuju ovu priču, te da je problem što nadležni prebacuju odgovornost .

Izvršna direktorica Sigurne ženske kuće, Ljiljana Raičević, kazala je da je ta nevladina organizacija još 2000. godine otvorila prvo sklonište za žrtve trgovine ljudima u Crnoj Gori, te da je ono funkcionisalo pet godina.
Raičević je prisutnima navodila konkretne primjere trgodine ljudima u situacijama kada su se žrtve ovog krivičnog djela obraćale Sigurnoj ženskoj kući za pomoć.

“Svi slučajevi su procesuirani uz našu asistenciju, ja sam većinom bila prisutna na sudu i gledala sam kako se sudija sprda sa žrtvama, kakav je to užas. Danas ništa nije bolja situacija, oni ne razumiju koji je to stepen nasilja”, kazala je Raičević.

Ocijenila je da se nedovoljno radi na istraživanju i procesuiranju počinilaca ovog krivičnog djela u Crnoj Gori.

Panel diskusija „Prevencija i borba protiv trgovine ljudima u Crnoj Gori” održana je u okviru projekta „Novinari protiv trgovine ljudima“, koji se realizuje u okviru regionalnog projekta „Balkans ACT (Against the Crime of Trafficking) Now!” koji u Crnoj Gori sprovodi NVO Centar za ženska prava uz podršku NVO Astra i Evropske unije.

PANEL DISKUSIJA

Direktna podrška žrtvama trgovine ljudima je najvažnija, a ona trenutno izostaje u Crnoj Gori, ocijenjeno je na panel diskusiji koju je organizovalo Društvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG).

Generalna sekretarka DPNCG, Mila Radulović, kazala je da su novinari prilikom istraživanja konkretnih slučajeva koji se tiču trgovine ljudima, nailazili na brojne prepreke, te „da je malo informacija koje su javno dostupne i da je teško doći do njih“.

„Pored te neke opšte slike, nismo uspjeli da dođemo do činjenica zašto je to tako. Godinama unazad, izvještaji međunarodnih organizacija su ukazivali na to da se naša država ne bori adekvatno protiv ove pošasti. Koliko smo vidjeli tokom realizacije ovog projekta, postoje mnogi problemi u lancu – nepovjerenje i neznanje“, navela je Radulović.

Ona je kazala da je stekla utisak da se istražni organi, koji su zaduženi za tu problematiku, često nisu snalazili.

„Dobili smo informacije da su u Tužilaštvu do sad bili zaduženi osnovni tužioci. Oni nisu umjeli da procijene kad je u pitanju trgovina ljudima, a kad nije. Policija nije umjela ili nije bila dovoljno agilna da obezbijedi podatke koji su im pri ruci“, rekla je Radulović.

Izvršna direktorica Centra za ženska prava (CŽP), Maja Raičević, apelovala je na sve uključene u borbu protiv trgovine ljudima da budu posvećeni tom zahtjevnom zadatku, te istakla da je najvažnija direktna podrška žrtvama kojom treba da se bave autonomne organizacije.

„Apelujem da se ovom problematikom bavi samo onaj ko je stvarno spreman da zasuče rukave, da vidi ono što nije prijatno vidjeti, da se nekad zamjeri nekome kome se nije prijatno zamjeriti“, istakla je Raičević.

Raičević je naglasila da bezbjednost žrtve uvijek mora biti prioritet.

Šefica kancelarije IOM-a u Crnoj Gori, Dušica Živković, podsjetila je da je 2012. godine u svijetu pokrenuto 7,7 hiljada krivičnih prijava za krivično djelo koje se odnosi na trgovinu ljudima.

„Dok je u 2018. godini bilo 11 hiljada krivičnih prijava. To nam govori da generalno svuda u svijetu imamo taj porast, trend i promovisanje rada na tim slučajevima. 2012. je bilo više od 46 hiljada identifikovanih žrtava, da bi u 2018. bilo preko 85 hiljada“, navela je Živković.

Ona je ukazala da je potrebno imati u vidu i period migrantske krize koja je direktno povezana sa tom problematikom.

 Predstavnik Odsjeka za suzbijanje krivičnih djela krijumčarenja i trgovine ljudima i ilegalnih migracija Uprave policije, Marko Brajović, kazao je da je taj organ u prethodnim godinama imao velike izazove i probleme sa kojima je, kako je rekao, pokušao adekvatno da se izbori.

„Imali smo određene nedostatke kad je u pitanju rad i postupanje službenika Uprave policije na polju otkrivanja i procesuiranja ovih slučajeva. Takođe,smo imali određene nedostatke i probleme koji su konstatovani u svim tim međunarodnim izvještajima kada je u pitanju saradnja sa Tužilaštvom. U formalnom procesu identifikacije žrtava smo imali određenih nedostataka“, naveo je Brajović.

Prema njegovim riječima, desili su se značajni koraci „koji već idu u prilog tome da imamo konkretne rezultate“.

„U Upravi policije je formiran novi sektor, došlo je do formiranja novog Odsjeka, koji broji mnogo više izvršilaca koji se bave ovom problematikom. To nam daje priliku da možemo na nacionalnom nivou da koordiniramo sa ovom problematikom i usko sarađujemo sa nadležnim Tužilaštvom. Takođe, izdvajam Operativni tim za borbu protuiv trgovine ljudima“, rekao je Brajović.

On je ocijenio da je napravljen veliki iskorak kad je u pitanju proces formalne identifikacije.

„U 2019. godine i ove godine možemo govoriti o većem broju procesuiranih slučajeva u odnosu na raniji period i veći broj formalno identifikovanih žrtava trgovine ljudima. Imali smo šest realizovanih predmeta na nivou Operativnog tima za borbu protiv trgovine ljudima od polovine 2019. godine do ovog perioda. Ti predmeti su se ticali radne eksploatacije i ranih brakova“, kazao je Brajović.

Predstavnica Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori, Duška Ščjivančanin, kazala je da su se temom dječjeg prosjačenja bavili iz nekoliko uglova te da su tokom dužeg perioda sproveli niz istraživanja.

„Preporuke koje smo dali 2011. ili 2012. godine su aktuelne i danas, uz male organizacione finese i to je poražavajuće za nas kao društvo. Ne trebaju nam statistike, ili istraživanja, nego samo da odemo ispred ‘Volija’, ili recimo u Bokešku ulicu i vidimo djecu koja prose, to je dokaz kako sistem zasita funkcioniše“ .

Šljivančanin je kazala da kontinuirano iniciraju i aktuelizuju ovu priču, te da je problem što nadležni prebacuju odgovornost .

Izvršna direktorica Sigurne ženske kuće, Ljiljana Raičević, kazala je da je ta nevladina organizacija još 2000. godine otvorila prvo sklonište za žrtve trgovine ljudima u Crnoj Gori, te da je ono funkcionisalo pet godina.
Raičević je prisutnima navodila konkretne primjere trgodine ljudima u situacijama kada su se žrtve ovog krivičnog djela obraćale Sigurnoj ženskoj kući za pomoć.

“Svi slučajevi su procesuirani uz našu asistenciju, ja sam većinom bila prisutna na sudu i gledala sam kako se sudija sprda sa žrtvama, kakav je to užas. Danas ništa nije bolja situacija, oni ne razumiju koji je to stepen nasilja”, kazala je Raičević.

Ocijenila je da se nedovoljno radi na istraživanju i procesuiranju počinilaca ovog krivičnog djela u Crnoj Gori.

Panel diskusija „Prevencija i borba protiv trgovine ljudima u Crnoj Gori” održana je u okviru projekta „Novinari protiv trgovine ljudima“, koji se realizuje u okviru regionalnog projekta „Balkans ACT (Against the Crime of Trafficking) Now!” koji u Crnoj Gori sprovodi NVO Centar za ženska prava uz podršku NVO Astra i Evropske unije.

RAJZING RANKE I KEMP PORUČILE

Američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Ranke pozvala je sve strane da se uključe u konstruktivan dijalog, izbjegnu nasilje po svaku cijenu i da zajedno rade na uspjehu predstojećih izbora u Crnoj Gori.

Ona se oglasila na svom Twitter nalogu povodom jučerašnjih sukoba građana i policije u više crnogorskih opština.

“Nakon jučerašnjih sukoba, ponavljam svoj poziv svim stranama da se uključe u konstruktivan dijalog, izbjegnu nasilje po svaku cijenu i da zajedno rade na uspjehu predstojećih izbora u Crnoj Gori”, kazala je Rajzing Ranke.

Ona je navela da su slobodni, pošteni i takmičarski izbori temelj demokratije.

Istim povodom oglasila se i ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori Alison Kemp.

“Zabrinuta sam zbog sinoćnjih događaja. Veoma je važno da se protesti odvijaju mirno i u skladu sa zakonom, a da je reakcija vlasti proporcionalna”, navela je Kemp na svom Twitter nalogu.

OSNOVNI SUD

Podgorički Osnovni sud utvrdio da porodici Đurišić ne pripada pravo korišćenja zemljišta – saobraćajnice u Jerevanskoj ulici na Zabjelu.

Sud je, kao neosnovan, odbacio protivtužbeni zahtjev porodice Đurišić kojim je traženo da im se isplati iznos od 390.320 eura za faktičku eksproprijaciju i odbacio protivtužbu u dijelu kojim je traženo pravo na naknadu za povrijeđeno pravo svojine, saopšteno je iz PG biroa.

Navode da je i ranijim presudama odbijen zahtjev za isplatu nadoknade.

“Sve navedeno je samo dodatna potvrda da su Glavni grad i gradske komunalne službe radile svoj posao u skladu sa zakonom i propisima kada su otpad, šut, gume i druge opasne materije po zdravlje ljudi uklanjale sa javne saobraćajnice kao objekta od opšteg interesa”, pišu u saopštenju Glavnog grada.

Napominju da Glavni grad u prethodnom periodu nije komentarisao sudske i upravne postupke koje vodi sa fizičkim ili pravnim licima, niti će to činiti ubuduće.

“Ovo obraćanje predstavlja izuzetak zato što su Glavni grad, njegovo rukovodstvo, komunalne službe i veliki broj zapošljenih službenika bili konstantno izloženi medijskom linču, neistinama i klevetama od strane porodice Đurišić, koja je pritom podnijela i desetine krivičnih prijava, a sve u vezi sa sporom koji se tiče saobraćajnice u Jerevanskoj ulici na Zabjelu”, zaključuje se.

HRABRI ČIN

Podgorički policajac, Ranko Minić, spasio je jutros sugrađanku koja je pokušala da izvrši samoubistvo utopljenjem u rijeci Morači.

“Nakon saznanja da jedno lice pokušava da izvrši samoubistvo skokom sa mosta Blaža Jovanovića u Moraču Minić je odmah krenuo na lice mjesta. Minić je u vodi primjetio lice i odmah bez razmišljanja krenuo u spasilačku misiju. Nakon više od 60 metara plivanja došao je do ženske osobe i uspio da dopliva do obližnje stijene i izvuče je ne površinu spasavajući joj tako život”, saopštili su iz policije.

Ubrzo je, kako je saopšteno, došla policija, vatrogasci i medicinski radnici.

“Pripadnici Službe zaštite i spasavanja Glavnog grada Podgorica su uz pomoć čamca, izvukli žensku osobu i policajca na obalu rijeke Morače, ona je u cilju pružanja adekvatne medicinske pomoći transportovana u Urgentni blok”, piše u saopštenju.

Iz policije istuču da je Minić pokazao posebnu hrabrost i profesionalizam.

“Rizikujući i sopstveni život uspio je spasiti jedan život na čemu mu Uprava policije iskazuje puno poštovanje.  Ovaj primjer hrabrosti i humanosti je za svaku pohvalu i uvažavanje”, zaključuje se.

USVOJEN ZAKON O AMNESTIJI

Crnogorski parlament usvojio je danas Zakon o amnestiji kojim se skraćuju kazne zatvora za 15, deset ili pet odsto osobama koje su pravosnažno osuđene za pojedina krivična djela.

Usvojen je amandman Socijaldemokrata, Force i Hrvatske građanske inicijative kojim je predviđeno da se Zakon o amnestiji ne odnosi na krivično djelo teško ubistvo.

Za usvajanje Zakona glasalo je 41 poslanik. Opozicija nije prisustvovala glasanju.

Zakon o amnestiji predložili su poslanici vladajuće koalicije Miloš Nikolić, Andrija Popović, Genci Nimanbegu, Ervin Ibrahimović, Adrijan Vuksanović, Danijel Živković i Jovanka Laličić.

Oni su amnestiju obrazložili kao nužnu mjeru u aktuelnoj situaciji epidemije koronavirusa radi rasterećenja zatvora i smanjena broja radno angažovanih službenika.

U Crnoj Gori se u objektima Uprave za izvršenje krivičnih sankcija nalazi 1.084 zatvorenika i pritvorenika.

Zakonom je predviđeno skraćenje kazne zatvora 15 odsto za pojedina krivična djela osobama koja su pravosnažno osuđena i nalaze se na izdržavanju kazne.

Za lica koja pravosnažno osuđena za pojedina krivična djela, a nijesu počela izdržavanje kazne zatvora, njeno skraćenje je deset odsto.

Skraćanje kazne za pet odsto predviđeno je za osobe koje su dva ili više puta osuđivana za određena krivična djela.

Amnestija na važi za najteža krivična djela – ratne zločine protiv civilnog stanovnistva, terorizam i trgovinu ljudima, silovanje, pranje novca, kriminalno udruživanje i stvaranje kriminalne organizacije, zlostavlajnje maloljetnog lica, nasilje u porodici.

Od amnestije su izuzete osobe koje su osuđene na 40 godina zatvora i za kojima je izdata potjernica.

Vlada je u mišljenju dostavljenom ranije crnogorskom parlamentu podržala zakon i navela da je njegov cilj da doprinese prevenciji unošenja i širenja koronavirusa u zatvore.

“Vlada smatra da se predloženim zakonskim rješenjima ne narušava svrha kažnjavanja prvenstveno zbog proporcionaino odmjerenih oslobođenja od izvršenja kazne, uz jasno propisane izuzetke od primjene za pravosnazne osude za određena teška krivična djela”, kaže se u obrazloženju Vlade.

Podsjeća se da je Komitet SE za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kaznjavanja, izjavom o principima vezanim za tretman lica lišenih siobode u kontekstu pandemije koronavirusa, svim državama članicama preporučio da više koriste preinačenje kazni, raniji otpust ili probaciju.

“To svakako omogućuje institut amnestije u skladu sa našim krivičnim zakonodavstvom”, kaže se u mišljenju Vlade.