MJU

Crnogorske lokalne samouprave objasnile su veliki broj neriješenih slučajeva u procesu legalizacije bespravnh objekata nedostatkom Plana generalne regulacije i nesprovedenim ostavinskim postupcima.

Procenat neriješenih upravnih postupaka na lokalnom nivu je iznosio 10,02 odsto, a iz opština je Ministarstvu javne uprave stiglo obrazloženje.

“Kao razloge za visok procenat neriješenih predmeta kod lokalnih javnopravnih organa opštine navode, između ostalog, nemogućnost postupanja organa u postupcima legalizacije bespravno sagrađenih objekata, prije donošenja Plana Generalne regulacije Crne Gore, te veliki broj neuručenih rješenja o porezu na nepokretnosti, zbog promjene adrese obveznika, smrti vlasnika i nesprovedenih ostavinskih postupaka”, navedeno je u Izvještaju o postupanju u upravnim stvarima, koje je sačinilo Ministarstvo javne uprave.

Podsjetimo, kako su Dnevne novine objavile, Vlada Crne Gore pokrenula je veliki projekat izrade Plana generalne regulacije Crne Gore.

Izrada Plana koštaće čak dva miliona eura, a za šeficu tima koji će izraditi projekat određena je diplomirana inženjerka arhitekture Ksenija Vukmanović.

U pitanju je, uz Prostorni plan do 2040. godine, najvažniji planski dokument za socio-ekonomski razvoj Crne Gore, a projekat bi trebalo da bude okončan u naredne dvije godine.

U Izvještaju MJU je, generalno gledano, prvostepeni postupak javnopravnih organa ocijenjen kao efikasan i na visokom nivou.

“Tako je u odnosu na ukupan broj predmeta u izvještajnom periodu, procenat neriješenih predmeta kod organa na centralnom nivou je 3,18 odsto, dok je na lokalnom nivou taj procenat 10,02 odsto”, piše u Izvještaju.

U apsolutnim brojkama, organi na centralnom i lokalnom nivou u protekloj godini riješili su čak 2.610.695 upravnih predmeta na centralnom i lokalnom nivou.

Podaci, takođe, pokazuju i da su građani u visokom procentu zadovoljni odlukama državne i lokalne administracije, jer je evidentan mali broj izjavljenih žalbi u odnosu na ukupan broj riješenih predmeta.

Naime, procenat izjavljenih žalbi na centralnom nivou je 0,54 odsto, dok je na lokalnom nivou taj procenat nešto veći i iznosi 1,65 odsto.

MJU je, kako je konstatovano u Izvještaju, zadovoljno kvalitetom prvostepenih rješenja.

Procenat poništenih prvostepenih rješenja od strane drugostepenih organa na centralnom nivou je 22,73 odsto, dok je odbijeno 64,07 odsto žalbi što govori o kvalitetu rada prvostepenih organa.

Kada je lokalni nivo u pitanju procenat poništenih prvostepenih rješenja od strane drugostepenih organa je 59,99 odsto, dok je odbijeno 37,01 odsto žalbi.

Kao mjere za unapređenje stanja, Ministarsto javne uprave je preporučilo dosljedno poštovanje zakonske obaveze, da prije donošenja rješenja javnopravni organ, omogući stranci izjašnjavanje o rezultatima ispitnog postupka.

Ministarstvo je ponovilo da je neophodno donijeti Plan generalne regulacije.

“U cilju smanjenja broja neriješenih predmeta na lokalnom nivou donijeti Plan Generalne regulacije Crne Gore, unaprijediti ažurnost dostavljanja rješenja o upisima prava na nepokretnostima organima lokalne uprave nadležnim za poreze, podataka o prijavi ili odjavi prebivališta ili adrese, podataka o smrti vlasnika nepokretnosti organima lokalne uprave, i sprovesti ostavinske postupke radi podataka o naslednicima”, dodaje se dalje u mjerama.

U cilju primjene osnovnih načela i pravila upravnog postupka, efikasnosti i ekonomi čnosti, kako je predložlilo MJU, “na internet stranicama j avnopravnih organa objaviti obrasce, uputstva, odluke, planska dokumenta i druge akte koji strankama i drugim zainteresovanim licima olakšavaju preduzimanje radnji u postupku”

Takođe, preporučeno je objavljivanje i neposrednih i telefonski kontakt sa službenicima zaduženim za odgovarajuće upravne oblasti.

Prema novim izmjenama i dopunama zakona, rok za legalizaciju nelegalnih objekata nije vremenski ograničen.

PROŠLE GODINE

Kod djece u Crnoj Gori u prošloj godini završilo je 6.290 opasnih i štetnih igračaka, od ukupno 7.823 uvezena komada, piše Dan.

Podaci o tržišnom nadzoru Uprave za inspekcijske poslove pokazuju da su u Crnu Goru u prošloj godini uvezena 12.144 opasna proizvoda za djecu, a više od polovine čine igračke.

Lani su na tržištu ukupno pronađena 39.902 komada 842 vrste opasnih i neusaglašenih proizvoda, od 56.838 uvezenih komada takvih artikala.

Kod građana je završilo, odnosno prije povlačenja proizvoda sa tržišta, prodato je 16.936 opasnih proizvoda.

“U proaktivnom nadzoru nađene su 763 vrste u ukupnoj količini od 27.975 komada i u reaktivnom nadzoru 79 vrsta u ukupnoj količini od 11.927 komada. Od toga, 399 vrsta u količini od 7.684 komada predstavlja opasne proizvode s ozbiljnim rizikom, 31 vrsta u ukupnoj količini 24.547 komada su neusaglašeni proizvodi, dok 412 vrsta u ukupnoj količini od 7.671 komad su opasni proizvod i koji ne predstavljaju ozbiljan rizik”, navodi se u izvještaju o nadzoru proizvoda na tržištu.

Od opasnih proizvoda namijenjenih djeci, pored igračaka, uvezena su 23 dječja kreveta na sprat, 976 komada odjeće, četiri hodalice za bebe, jedan krevetac, 26 visokih dječjih stolica, potom četiri skejtborda i 40 prenosnih dječjih svjetiljki.

Uvezeno je i 3.210 nebezbjednih naočara za djecu, 15 ljuljaški, 26 dječjih sjedišta za auto.

Na tržištu se u prošloj godini našao 941 opasni fen za kosu, a 233 su prodata.

Uvezena su 822 štetna punjača za telefon. Nađeno je i 279 pegli, koje nijesu odgovarale standardima, a 62 su prodate.

Nađeno je 99 nebezbjednih pegli za kosu koje su uvezene, 191 električni toster, 346 električnih rešoa i 408 električnih razvodnika.

Prodata su 34 od 313 nebezbjednih električnih aparata za kafu.

Na tržištu se našlo i 35 nebezbjednih televizora, šest frižidera, 19 mašina za veš, te 727 svijetleća niza.

Uvezeno je i 16 nebezbjednih električnih trotineta. Od 3.446 opasnih laserskih pokazivača, kod kupaca je završilo 2.927.

Od 5.010 pomoćnih sredstava, kupljen je 1.081. Čak 16.520 komada parketa uvezeno je, a da nije bilo u skladu sa standardima, dok su prodata 8.773. I 13.274 sijalice (energetska efikasnost i eko-dizajn) nijesu bile usaglašene sa standardima.

Na tržištu su se našli i nebezbjedni električni i ekspres lonci, mašinice za šišanje, mikseri…

Uništen 2.901 komad opasnih proizvoda

Opasni proizvodi s ozbiljnim rizikom, koji su povučeni sa tržišta i čiji je promet trajno zabranjen, uništeni su po nalogu inspektora.

Uništeno je 135 vrsta opasnih proizvoda u količini od 2.901 komad.

“Produžni kablovi 87 komada, podsklop za produžne kablove -17, električni razvodnik pet komada, ventilator dva, fen za kosu 74, prenosne dječje svjetiljke 22 komada, dječje naočare za sunce 126, laserski pokazivači 251, punjači za mobilne telefone tri, dječja odjeća 40 komada, svijetleći nizovi -137, igračke 2.137 komada”, navedeno je u izvještaju.

U KOLAŠINU

Nepoznata osoba preksinoć oko 20 sati pucala je iz puške i ubila vlasničkog psa u Kolašinu, prenose Dnevne novine. Policija je na poziv porodice Bulatović iz naselja Pazanj izašla na lice mjesta i uradila uviđaj.

“Ispred kuće su mi bila djeca i otac koji je bio na mostiću pored kuće i mazio psa. Samo što je korak od psa načinio začuo se pucanj i pas je bio pogođen i odmah uginuo. Zvao sam policiju, a vjerovatno je iz malokalibarske puške pucano. Mogla su tako i djeca i otac da stradaju”, kazao je vidno uznemiren Bulatović.

Ovo nije prvi put da se u kolašinskim naseljima dešavaju slične stvari, ali počinioci do sada nijesu pronađeni.

VELJOVIĆ

U radnom dokumentu Evropske komisije Non pejper koji prethodi Izvještaju o napretku Crne Gore u 2019. crnogorska policija dobila je pozitivne ocjene, što je za direktora Uprave policije Veselina Veljovića, pokazatelj posvećenosti i spremnosti u rješavanju problema bez obzira na izazove. Veljović kaže da je to i potvrda da je reorganizacija resora na čijem je čelu bila ispravana strateška odluka, naročito u dijelu borbe protiv organizovanog kriminala i pranja novca i finansiranja terorizma.

“Realno i objektivno sagledavam činjenicu da su napredak i ostvareni rezultati u ključnim oblastima prepoznati od strane Evropske komisije. Pozitivne ocjene nam daju podstrek, ali i obavezu da nastavimo još snažnije i posvećenije u obavljanju radnih zadataka u korist stvaranja sigurnijeg ambijenta za život naše djece i osjećaj bezbjednosti društvene zajednice. Kada se uporede ovaj i prethodni izvještaj ocjene policije su mnogo pozitivnije i ovo je još jedan pokazatelj posvećenosti i spremnosti policije da sve probleme rješava temeljno i istrajno bez obzira na izazove i očekivane poteškoće”, kazao je Veljović za Dnevne novine komentarišući NonPaper EK o napretku u poglavljima 23 i 24.

On ističe da dokument potvrđuje da je reorganizacija Uprave policije bila promišljena i ispravana strateška odluka i veliki iskorak, naročito u dijelu borbe protiv organizovanog kriminala i pranja novca i finansiranja terorizma.

“Strukturirana na ovaj način crnogorska policija je ojačala kapacitete i kao takva daje doprinos ukupnom integracionom procesu i ostvarenju glavnog spolj nopolitičkog cilja Crne Gore članstvo u Evropskoj uniji”, kazao je direktor policije.

Kako se navodi u ovom dokumentu, Sektor zadužen za borbu protiv organizovanog kriminala uz jasne lance komande pruža jače i bolje koordinisane resurse kao podršku istragama koje vodi Specijalno državno tužilaštvo (SDT).

Operativni kapaciteti povećani su u svim sektorima, neke funkcije su decentralizovane, a odgovornost regionalnih policijskih kancelarija ojačana.

Dokument ukazuje da je EK zabilježila napredak Uprave policije u oblastima međunarodne policijske saradnje, borbe protiv organizovanog kriminala, pranja novca, suzbijanja krijumčarenja opojnih droga i trgovine ljudima.

“Međunarodna policijska saradnja je oblast koja je posebno istaknuta u dokumentu Evropske komisije i ocijenjena kao značajan progres u borbi protiv organizovanih kriminalnih grupa. O tome najbolje govori činjenica da je Uprava policije sprovela jedanaest istraga u okviru međunarodne saradnje vezanih za opojne droge koje su rezultirale uspješnim visoko profilisanim operacijama”, ističe Veljović.

Osim pozitivnih stvari u radu policije, EK ukazuje i na preporuke koje se odnose na dalje jačanje kadrovskih kapaciteta Uprave policije.

“Prepoznajemo i naše realne slabosti i posebno smo posvećeni jačanju svojih kapaciteta i profilisanju usko specijalizovanih kadrova za oblasti koje izvještaj prepoznaje da treba dodatno jačati. Promjene na bolje za crnogorsku policijsku organizaciju su imperativ. Potrebno je imati jasnu viziju i stvaralačku energiju kao i odlučnost i strpljenje, a pozitivne ocjene Evropske komisije dodatno nas ohrabruju i motivišu da nastavimo sa trendom ostvarivanja dobrih rezultata. Značajno je istaći da rezultate prepoznaju, poštuju i uvažavaju i naši građani što se manifestuje stalnim trendom rasta povjerenja građana u policijsku organizaciju”, poručuje Veljović.

Blizu 60.000 komunikacija sa inostranim policijskim službama

Međunarodna policijska saradnja, kako se ističe u dokumentu, nastavila je da igra stratešku ulogu u borbi protiv domaćih kriminalnih grupa, čiji pripadnici često žive i rade van Crne Gore.

Broj komunikacija (59.337) razmijenjenih s inostranim policijskim službama preko Interpola porastao je za 40 odsto u poređenju s 2018. godinom.

Broj komunikacija razmijenjenih preko Europola dostigao je 4.488, što je stabilan broj u poređenju s 2018. godinom. Crna Gora ima status posmatrača u Evropskoj mreži jedinica za ciljane potrage (ENFAST).

Osamnaest crnogorskih bjegunaca trenutno je meta ciljane potrage.

U 2019. naročito je bila važna saradnja s policijskim službama Njemačke, Austrije, Holandije i Sjedinjenih Američkih Država.

Crna Gora je aktivno uključena u Europolove analitičke i operativne projekte, što je bilo ključno za uspjeh više policijskih operacija.

U sklopu Europolovog ciklusa politika EMPACT (Evropska multidisciplinarna platforma za borbu protiv kriminalnih prijetnji) u 2020, Crna Gora je jedan od predvodnika u oblasti politike vatrenog oružja, zajedno sa Španijom. Time je postala prvi partner sa Zapadnog Balkana koji je među predvodnicima neke prioritetne oblasti u okviru EMPACT-a.

“Broj istraženih slučajeva u vezi sa narkoticima u Crnoj Gori nastavio je da raste tokom 2019, čime je konsolidovan trend iz prethodnih godina. Takođe je porastao broj istraga krijumčarenja narkotika na 155, od čega je pet kvalifikovano kao organizovani kriminal, a 150 kao teški kriminal”, navodi se u dokumentu EK.

Jedanaest istraga vođeno je uz međunarodnu saradnju, (što je porast od 175 odsto u poređenju s 2018), koje su dovele do određenog broja uspješnih i medijski ispraćenih operacija.

Posebno se ističe da je u „krupnoj međunarodnoj policijskoj operaciji” sprovedenoj u februaru 2020, zaplijenjeno 5,7 tona kokaina, na brodu koji je plovio od Venecuele do Grčke. Uhapšeno je sedam članova posade, uključujući četiri crnogorska državljanina. Ova operacija bila je rezultat saradnje Ujedinjenog Kraljevstva, Srbije, Holandije, među ostalim partnerima, a zasnivala se na obavještajnim podacima koje je dostavila crnogorska policija.

U dokumentu se podsjeća na još jednu kompleksnu međunarodnu istragu koju je vodila Crna Gora uz podršku Europola, a koja je uključivala agencije za sprovođenje zakona iz Austrije, Hrvatske, Francuske, Portugala, Srbije i Slovenije. Ta istraga, kako se navodi, ozbiljno je poremetila jednu od krijumčarskih ruta od Centralne Amerike do Evrope. Osam lica uhapšeno je u martu 2020. u nekoliko zemalja, nakon što je izvršen pretres 20 lokacija.

U još jednom poznatom slučaju, njemačka policija je u luci Hamburg zaplijenila pola tone kokaina s broda koji je plovio pod crnogorskom zastavom i bio u vlasništvu „Barske plovidbe”, državne kompanije. Akciju je sprovela crnogorska policija s kolegama iz SAD, Njemačke i nekoliko drugih evropskih zemalja.

BULATOVIĆ

Kolašin će sredinom naredne godine dobiti nova dva putna pravca dionicu auto-puta od Podgorice do Mateševa, dugu nešto više od 40 kilometara i put Kolašin Berane, kojim se rastojanje između ova dva grada skraćuje za oko 40 kilometara.

Izgradnja puta Kolašin Berane, koja je počela prije tri godine, vrijedna je oko 35 miliona eura.

Prema najavama investitora Ministarstva saobraćaja i Uprave za saobraćaj i izvođača radova, preduzeća “Euro-asfalt” iz Sarajeva, radovi na putu Kolašin Berane, preko Bjelasice, treba da se završe naredne godine.

Procjene govore da je završeno oko 70 odsto ukupnih radova. Najzahtjevniji objekat na ovom putu je izgradnja tunela Klisura u dužini od preko dva kilometra. Zbog neplaniranih problema sa podzemnim vodama u tunelu i drugih geoloških problema, prolongirani su radovi i neće biti završeni u planiranom roku.

Ipak, dodatnim građevinskim intervencijama, sanirani su ti problemi i izvođačka dinamika je u ušla u potrebni ritam tako da je završetak puta planiran za narednu godinu. Vrijednost investicije je nepunih 35 miliona eura. Projekat se finansira sredstivima Evropske banke za obnovu i razvoj, preko Ministarstva za saobraćaj i pomorstvo i Uprave za saobraćaj. Izvođač radova je renomirano preduzeće za putnu izgradnju putne infrastrukture, “Euro-asfalt” iz Sarajeva.

Predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bulatović kazao je Dnevnim novinama da put Kolašin Berane, preko Bjelasice, ima izuzetnu važnost za kolašinsku opštinu i uopšte regionalno podizanje saobraćajnih standarda u ovom dijelu Crne Gore.

“Izgradnjom ove saobraćajnice, rastojanje između Kolašina i Berane, skraćuje se za blizu 40 kilometara. Ovim putem turistički sadržaji planine Bjelasice postaju bliži i kompaktniji. Sve što je do sada izgrađeno od turističkih kapaciteta i sve što će se izgraditi u predstojećem periodu, dobija na dodatnoj vrijednosti. Put je značajan i za razvoj poljoprivredne prozvodnje na Bjelasici, jer će ovom modernom komunikacijom brojne poljoprivredne parcele učiniti bližim za poljoprivrednu obradu. Sa putem Kolašin Berane i budućim auto-putem Podgorica Mateševo, naša opština postaje sve kvalitetnije saobraćajno čvorište što će doprinijeti kompletnom razvoju opštine”, kazao je Bulatović.

Sa druge strane, kako kaže, ovaj put, kao i ostale saobraćajnice kojima će se brže dolaziti u Kolašin, obavezuju i lokalnu upravu da spremno dočekaju povećanu frekvenciju saobraćaja koja će se neminovno dogoditi u narednom periodu.

“U konačnom, ovaj put će svojim standardima i dinamikom održavanja, povećati kvalitet saobraćajne povezanosti centralnog gradskog područja sa turističkim i poljoprivrednima kapacitetima Bjelasice. Biće bliži i hoteli i skijaške staze i katunu i planinska jezera”, kazao je DN prvi čovjek grada na Tari Milosav Bato Bulatović.

Takođe, ovaj put je od izuzetnog značaja i za Opštinu Berane, koja će izgradnjom ove saobraćajnice i prve dionice auto-puta, imati izuzetno dobru saobraćajnu povezanost.

Berane bi se zahvaljujući novom putu približilo i glavnom gradu, nakon izgradnje prioritetne dionice crnogorskog autoputa Smokovac – Uvač Mateševo. Umjesto dosadašnjih skoro tri sata, od Podgorice do Berane bi se stizalo za nešto više od sat vremena vožnje. Realizacija ovog projekta je od neprocjenjivog značaja i za okolne opštine Rožaje, Petnjicu, Plav, Andrijevicu i Gusinje.

Trenutno su u toku radovi na putu Jezerine Lubnice, koji se izvode na ukupnoj dužini od 14,44 kilometra i podijeljeni su na četiri dionice.

Na prvoj dionici Lubnice radi se rekonstrukcija puta u dužini od 6,61 kilometar i izgradnji galerije duge 80 metara. Na drugoj dionici Jelovica rekonstruisaće se put od oko tri kilometra, a na četvrtoj put dužine manje od jednog kilometra.

Iz Direkcije su ranije kazali da će na trećoj dionici Klisura rekonstruisati put od 3,87 kilometara i izgraditi tunel dužine 2.814 metara.

Prostornim planom Crne Gore putni pravac Berane Kolašin planiran je kao regionalni put (oko 22,6 kilometara dužine).

ZBOG IZJAVE O OKUPLJANJU

Sveštenik Mirčeta Šljivančanin je u društvu advokata otišao u Centar bezbjednosti u Podgorici kako bi dao izjavu o okupljanju, potvrđeno je Pobjedi.

Ispred zgrade Centra bezbjednosti okupili su se sveštenici SPC.

Mitropolit crnogorsko-primorski SPC Amfilohije, kazao je, nakon litije u Podgorici, da je od sveštenstva traženo da građane “razagnaju od hrama”, i da je sveštenik Mirčeta Šljivančanin pozvan u policiju.

I rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović izjavio je večeras da su u Baru već ispisani pozivi za barske sveštenike da se jave u policiju.

ODRŽANE LITIJE

U više crnogorskih gradova danas su, poslije tromjesečne pauze zbog epidemije koronavirusa, održani molebni i litije u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

U Podgorici je održan moleban u Hramu Hristovog vaskrsenja, nakon čega je gradskim ulicama krenula litija koju je predvodio mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.

Amfilohije je, nakon litije, kazao da je od sveštenstva traženo da građane „razagnaju od hrama“, i da je sveštenik Mirčeta Šljivančanin pozvan u policiju.

„Ja sam rekao inspektoru da sam ja jedini koji treba da odgovara“, rekao je Amfilohije i upitao „otkud im pravo, nekrštenim vladarima, da uzimaju svetinje“.

On je kazao da se jedina sabranja ovakvog tipa događaju u Crnoj Gori.

„I sad treba oca Mirčetu voditi u zatvor, zato što je potpisao da bude ovo sabranje, i tražio je od vas da se ispoštuju odluke medicinske vlasti“, kazao je Amfilohije.

On je poručio da nijedna vlast od njih neće dočekati da „razgone narod“.

„Ako se ova vlast odrekne ovog bezumlja, onda ćemo mi biti za njih, a ako ne, onda će ovo biti zločin kao i kad su priznali Kosovo“, istakao je Amfilohije.

Kako je naveo, na području Ulcinja podignuto preko pet hiljada ogromnih zgrada i hotela.

„A samo ruše konak Svetog Vasilija Ostroškog. Njemu su objavili rat, kao što su u Nikšiću uhapsili vladiku Joanikija i osam sveštenika, kao što sada hoće oca Mirčetu da hapse“, naglasio je Amfilohije.

On je poručio da je on najodgovorniji za sve što se događa na litijama.

„Neka me uhapse i u Spuž neka me vode, biće mi dobro da se odmorim. Ali nije dobro za njih, nije dobro za Crnu Goru da nastave sa nasiljem“, poručio je Amfilohije.

On je kazao da će sljedeće sedmice nastaviti sa litijama, sve dok, kako je naveo, vlast ne poništi bezbožni zakon.

Kada je litija krenula, došlo je do incidenta. Nekoliko učesnika se poguralo, ali su čuvari reda spriječili tuču. 

Litije su održane i u Beranama, Pljevljima, Danilovgradu, Baru, Budvi i Plužinama.

Iz Uprave policije prethodno su saopštili da će obezbjeđivati sve skupove koji budu uredno prijavljeni.

Nije dozvoljeno okupljanje, odnosno litija u Bijelom Polju, jer nije blagovremeno prijavljena, navodi se u obrazloženju Uprave policije.  Moleban je služen u crkvi Svetih apostola Petra i Pavla.

Nikšić: Vjernici krenuli u šetnju, iako litija nije dobila dozvolu

Nakon molebana u sabornj crkvi Sv Basikija Ostroskog danas oko 19 sati okupljeni narod u Nikšiću samoinicijativno se uputio u šetnju ulicama Nikšića, po ruti kojoj su se inače održavale litije u organizaciji Mitropolije crnogorsko-primorske.

Sveštenik Sujo Todorović prethodno je, tokom molebana, upozorio okupljene da mitropolije neće organizivati danas litiju jer nijesu dobili odobrenje Sekreterijata za komunlane poslove Opštine Nikšić, te da će građani o održavanju svake naredne biti na vrijeme obaviješteni.

Narod se nakon toga, bez prisustva sveštenstva samoinicijativno organizovao i krenuo u šetnju.

Pljevlja: Najavljena litija nije održana jer nije dobila dozvolu

Najavljena litija u Pljevljima večeras nije održana jer, kako je saopšteno nakon molebana, nije odobrena od strane nadležnih.

Nakon što je pročitano saopštenje Odbora za odbranu svetinja, uslijedilo je obraćanje sveštenstva na čiji su poziv okupljeni počeli da se razilaze, najviše Tršovom ulicom.

Litija u Pljevljima, kako je saopšteno, biće održana u nedjelju 21. juna.

Berane: Okupljanje u grupama

Prva litija krenula je u Beranama.  Vjernici su se skupili ispred hrama Svetog Simeona Mirotočivog, zatim krenuili prema tri kilometara udaljenom manastiru Đurđevi stupovi.

Kako prenosi portal Berane online, okupljanje vjernika u porti manastira Đurđevi Stupovi organizovano je po grupama, u skladu sa preporukama NKT.

Prva grupa vjernika je, kratko se zadržavajući, napustila manastirsku portu uzvikujući “Ne damo svetinje”, kako bi ušla druga grupa.

Budva: Molitveni hod do crkve Svete Petke

Nakon skoro tri mjeseca, i u Budvi ponovo se, od večeras, održavaju litije, javlja RTV Budva.

Pošto je u hramu Svete Trojice u Starom gradu odslužen moleban Bogorodici, vjernici koji protestuju protiv Zakona o slobodi vjeroispovjesti, usvojenog u decembru prošle godine, krenuli su u molitveni hod do crkve Svete Petke.

JAREDIĆ

Nastavak litija kao odgovor na ponudu Vlade da se obustavi primjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti dok se o njemu ne izjasne Ustavni sud i Evropski sud za ljudska prava, član Crnogorskog zbora Božidar Jaredić, vidi kao pokušaj rušenja crnogorske suverenosti. Smatra da Crkva na taj način želi da sačuva političku moć i ekonomske privilegije, a Crnu Goru vrati pod okrilje Srbije. Vjeruje, ipak, da će razum prevladati i da će se dijalogom doći do rješenja.

U odluci Mitropolije crnogorsko-primorske da nastavi sa litijama, Božidar Jaredić iz Crnogorskog zbora, ne prepoznaje dobru namjeru, već uprkos državi Crnoj Gori i pokušaj potiranja svega crnogorskog.

“Ponudu, koju su mu uputili najviši predstavnici vlasti, svaki iole dobronamjeran čovjek bi objeručke prihvatio ili bar dobro proučio. Zar njemu nijesu sigurna garancija najviši sud Crne Gore i Evropski sud za ljudska prava da će dati nepristrasnu ocjenu ustavnosti i pravičnosti Zakona o vjeroispovijesti ili su mu , kako on misli, veći garant i Vučić , Šešelj i Mandić”, kaže Jaredić za TVCG.

Iza zahtjeva za povlačenje Zakona i poziva na litije, smatra Jaredić, kriju se politička okupljanja i pokušaj rušenja crnogorske suverenosti.

“ To je naum- i dalje biti iznad pravnog poretka Crne Gore, po svaku cijenu podržavati velikosprski nacionalni projekat i četničku ideologiju , barjačiti pred svima onima koji slave i prizivaju 1918. i konačno zadržati političku moć i ekonomske privilegije”, dodaje on.

Uvjeren je da su organizatori litija svjesni, kako kaže, rizika takvog ponašanja.

“Međutim, ja sam takođe ubijeđen da država ima kapaciteta da očuva suverenost u punom kapacitetu, da konačno zaustavi i stane na put onima koji žele da zadrže privilegovan položaj crkve , zaustave Crnu Goru na proevropskom putu i vrate je u okrilje Srbije “, dodaje Jaredić.

Jaredić se nada da će razum pobijediti i da će se u konstruktivnom dijalogu riješiti ovo značajno pitanje, kao što se to, kako je rekao, radi u civilizovanom svijetu.

Aida Rastoder, TVCG

CRVENI KRST O STARIMA

U Crnoj Gori se još rijetko govori o pojavi nasilja nad starijim osobama, a najčešći razlog je neprijavljivanje zbog straha, sramote, nedostatka podrške, odbacivanja okoline, ali i nepovjerenja. To je saopšteno iz Crvenog krsta Crne Gore povodom 15. juna, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad starijima.

Crna Gora spada u red zemalja koje ubrzano stare, a posljednje istraživanje Crvenog krsta iz 2018. godine pokazuje da se stariji danas suočavaju sa brojnim izazovima, od kojih se izdvajaju: siromaštvo, usamljenost, nedostatak brige, loše zdravstveno stanje.

O pojavi nasilja nad starijim osobama u našoj zemlji se malo govori.

“Najprije zbog nedostatka informacija o broju onih koji trpe neki oblik nasilja, bilo da se radi o fizičkom, psihičkom, seksualnom, finansijskom ili zanemarivanju. Nedostatak informacija je najčešće posljedica toga što se nasilje ne prijavljuje ili ne doživi epilog kakav bi trebao biti”, navodi se u saopštenju.

Nasilje se ne prijavljuje najčešće zbog straha, sramote, nedostatka podrške, odbacivanja okoline, ali i nepovjerenja.

“Nasilje ugrožava fizičko i psihičko stanje, dostojanstvo, kvalitet života i sam život (ishod može biti i smrt), može dovesti do pojave bolesti kao posljedice dugotrajnog stresa, ali i do brojnih poteškoća na psihičkom planu, kao što su: strah, napetost, stid, krivica, depresija, napadi panike, poremećaji spavanja, poremećaji ishrane, agresivnost, pokušaj suicida”, kažu iz Crvenog krsta.

 Nedavna krizna situacija uzrokovana pojavom virusa COVID19 još jednom je pokazala da postoji značajan broj starijih osoba koje su zanemarene.

“ Aktivnosti Crvenog krsta su iz tog razloga, posebno u vrijeme trajanja pandemije, bile fokusirane na pružanje podrške starijima. Pored velikog broja starijih koji su se obraćali za pomoć u vidu hrane, higijene i obavljanja nabavke, uočeno je da je upravo ova grupacija najviše pozivala broj za pružanje psihosocijalne podrške”, navodi se u saoopštenju.

Ovaj datum Crveni krst koristi kao povod da se skrene pažnju javnosti na problem nasilja nad starijima i to fokusirajući se na tri značajna segmenta suzbijanja ove pojave: informisanje starijih o problemu nasilja, međusektorska saradnja i podizanje svijesti šire javnosti o prisustvu nasilja nad starijima.

“Navedeno ukazuje na potrebu kreiranja dodatnih servisa podrške, namijenjenih prvenstveno starijima koji žive sami, u lošim uslovima”, navodi s eu saopštenju.

 Demografsko starenje svuda u svijetu povećava rizik od diskriminacije na osnovu godina, nasilja nad starijima i rizik od ugrožavanja ljudskih prava. Brojni faktori doprinose tome da su stariji vrlo često pod rizikom od nasilja, a samo neki od njih su: siromaštvo, socijalna isključenost, narušeno fizičko i mentalno zdravlje, funkcionalna zavisnost, pol, godine, pripadnost manjinskim grupama, istorija nasilja u porodici i mnogi drugi.

“Pored navedenih, važno je istaći i uticaj društva i njihovog uvjerenja da su stariji teret, kako u ekonomskom smislu, tako i onom koji podrazumijeva brigu o njima. Pored toga, često je mišljenje da nakon odlaska u penziju osoba više ne može da doprinese zajednici, pa se smatra manje vrijednom”, navode iz Crvenog krsta.

 Informacije sa terena govore u prilog tome da se nasilje najčešće dešava u porodici, ali je važno istaći da se ono može dešavati i u institucijama i u zajednici.

U borbi protiv nasilja, Crveni krst se fokusira na edukaciju svih volontera i gerontodomaćica koji su svakodnevno u direktnom kontaktu sa starijima, ali i edukaciju samih korisnika. Edukacija podrazumijeva sticanje znanja o različitim oblicima nasilja, kako se mogu prepoznati, ali i šta treba učiniti u slučajevima sumnje na postojanje nasilja.

“Crveni krst Crne Gore apeluje na poštovanje prava starijih osoba koja se odnose na dostojanstvo i sigurnost svakog čovjeka i poziva građane na solidarnost kada je u pitanju briga o najugroženijim članovima ove populacije”, zaključeno je u saopštenju te humanitarne organizacije.

ISTRAGA U TOKU

Bjelopoljska policija saopštila je da traga za osumnjičenima koji su jutros polomili staklo na automobilu sveštenog lica Milosava Jovanovića, a koje je bilo parkirano u neposrednoj blizini porodične kuće u naselju Nikoljac.

“Danas je u 12 časova svešteno lice Jovanović Milosav od oca Stevana, nastanjen u Bijelom Polju prijavio da mu je oko 11:30 časova polomljeno prednje desno bočno staklo na PMV marke Škoda Fabia”, saopštili su iz CB Bijelo Polje.

U saopštenju se navodi da su policijski službenici izvršili uviđaj, prikupili informacije od sveštenika i o svemu upoznali nadležnog tužioca.

Tužilac je saopštio da je riječ o krivičnom djelu čije se gonjenje preduzima po privatnoj tužbi.

Milosav Jovanović je diplomirani teolog iz Nikšića, na službu u Bijelo Polje je došao prije tri godine.