IZ BUDIMPEŠTE

Na Aerodrom Podgorica sletio je avion iz Budimpešte sa prvim putnicima koji dolaze u Crnu Goru komercijalnim letom, dok se u večernjim satima očekuju i putnici iz Njemačke.

Avionom Wizz air-a, prvim komercijalnim letom nakon zatvaranja aviosaobraćaja uslijed epidemije Korona virusa, stiglo je 36 putnika, dok se iz Memingena večeras očekuje oko 130 putnika. 

“Veoma smo srećni što dočekujemo prve komercijalne avione; dolazak putnika mnogo znači za naše preduzeće, turizam i napredak zemlje uopšte”, kazala je PR Aerodroma Crne Gore Marina Miketić Nikolić. 

Ona je istakla da su u ACG optimisti da će već od sredine mjeseca biti sve više vazduhoplova odnosno putnika, sudeći po najavama aviokompanija i činjenice da je Crna Gora korona fri destinacija. Istakla je i zadovoljstvo ovodom prvih letova nacionalnog avioprevoznika Montenegroairlines-a zbog prvog leta 12. Juna za Ljubljanu, nakon čega se očekuju putnici iz Franfurta, Beča, Pariza, Dizeldorfa, Hanovera..

“Ne možemo u situaciji sa kojom se suočava cijela Evropa imati isti broj letova kao prošle godine u ovo vrijeme. To je rekordna godina sa oko 2,7 miliona putnika. Na osnovu činjenice da smo ovog januara imali skoro 20 odsto više putnika nego 2019. i da je trebalo da otvorimo nekoliko sasvim novih linija, očekivali smo da 2020. bude zlatna godina za poslovanje ACG. Nažalost, situacija je zbog korona virusa drugačija, no ipak smo optimisti i svim putnicima želimo srdačnu dobrodošlicu”, kazala ja Miketić Nikolić. 

Aerodromim Podgorica je od 18. marta kada je zatvoren za komercijalni saobraćaj opslužio preko 6.000 putnika, crnogorskih državljana koji su se vraćali u našu zemlju, stranaca koji su odlazili u matičnu državu i služio je za prijem aviona koji su prevozili humanitarnu pomoć.

NOVI MANDAT?

Prof. dr Špiro Ivošević je danas, na sjednici Vijeća Pomorskog fakulteta Kotor Univerziteta Crne Gore, ponovo predložen za dekana Pomorskog fakulteta, za mandatni period 2020-2023. godine.

Kako se navodi u saopštenju UCG, profesor Ivošević je bio jedini kandidat, kojemu su članovi Vijeća jednoglasno ukazali povjerenje. Njegov izbor treba da verifikuje Upravni odbor Univerziteta Crne Gore.

Na funkciji dekana Pomorskog fakulteta Kotor nalazi se od 25. septembra 2017. godine.

Ivošević je u akademsko zvanje vanrednog profesora za oblast Pomorske nauke na Pomorskom fakultetu Kotor izabran 2018. godine, dok je od 2005. obavljao dužnost rukovodioaca sistema kvaliteta na Fakultetu za pomorstvo.

Prije svog dekanskog mandata, bio je na poziciji prodekana za kvalitet i međunarodnu saradnju od 2014. godine.

Autor je 15 radova objavljenih u relevantnim naučnim časopisima, učestvovao je na 45 domaćih i međunarodnih konferencija, a bio je i aktivan na brojnim nacionalnim i međunarodnim projektima realizovanim na Pomorskom fakultetu.

OD EU POLOVINA NOVCA

Preko 17 miliona eura biće uloženo u rekonstrukciju više klinika Kliničkog centra Crne Gore, što će omogućiti da građani dobiju kvalitetniju zdravstvenu uslugu u novim, savremenim i po evropskim standardima opremljenim klinikama, saopštila je Vlada Crne Gore.

“Nakon uspješne borbe protiv koronavirusa, Vlada će nastaviti kontinuirana ulaganja u dugoročno jačanje kapaciteta zdravstvenog sistema, a na tom planu partnerstvo i podršku će i dalje pružati Evropska unija. Cilj je da imamo snažan i adekvatno opremljen zdravstveni sistem, koji može efikasno odgovoriti na sve zdarvstvene izazove i obezbijediti kvalitetnu zaštitu svim građanima”, saopšteno je iz Vlade.

Kako se navodi, EU namjerava da opredijeli 8,5 miliona eura za izgradnju klinika za infektivne bolesti i dermatovenerologiju u okviru Kliničkog centra Crne Gore.

Od donacija Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti i sredstava Vlade Crne Gore biće izgrađena Klinika za mentalne bolesti i rekonstruisan prostor bivše Klinike za onkologiju, za potrebe Centra za hematologiju. Vrijednost tih radova je 8,7 miliona eura.

Svjedočanstvo zajedništva i odgovornog odnosa institucija

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav predao je danas Pismo o namjeri za izgradnju klinika za infektivne bolesti i dermatovenerologiju predsjedniku Vlade Crne Gore Dušku Markoviću.

“Želim da zahvalim EU na ovoj, ali i ukupnoj podršci i pomoći koju je pružila Crnoj Gori u borbi protiv koronavirusa. Ove klinike će biti svojevrstan dokaz teškog vremena koje smo zajedno prošli, ali i naše solidarnosti koja je manifestovana upravo kroz ovu pomoć. Naše zdravstvene kapacitete dodatno ćemo unaprijediti i modernizovati novcem koji su NKT-u uplatili građani i privrednici. Svi ovi objekti biće svjedočanstvo našeg zajedništva ali i odgovornog odnosa institucija u ovoj izuzetno teškoj zdravstvenoj krizi”, kazao je premijer Marković.

Cilj projekta je da odgovori realnim potrebama pacijenata, a sredstva za izgradnju klinika za infektivne bolesti i dermatovenerologiju obezbijeđena su iz IPA fondova. Ukupna vrijednost investicije je 8.532 miliona eura bez PDV-a, a projektom je planirana izgradnja, nadzor radova, opremanje i formalno otvaranje dvije klinike.

“Kao i prije pandemije Covid-19, Evropska unija ostaje najbliskiji partner i najveći donator Crne Gore, uključujući i za reformu javnog zdravstva. Drago mi je što danas mogu sa Vama da podijelim dobre vijesti da EU namjerava da dodijeli 8.5 miliona eura za izgradnju klinike za infektivne bolesti kao i klinike za dermoatovenerologiju u Podgorici. Ova zdravstvena kriza je pokazala da su investiranja i modernizacija javnih zdravstvenih sektora širom Evrope neophodna. Građani Evropske unije stoje uz Crnu Goru ovom važnom donacijom, koja je dio većeg paketa pomoći EU u iznosu od 53 miliona eura za saniranje posljedica pandemije Covid-19”, kazao je ambasador Orav.

Od donacija NTK-u gradiće se Klinika za mentalne bolesti

Cijeneći da je veliki broj građana i privrednika donirao NKT-u za borbu protiv koronavirusa, taj novac će takođe biti uložen u unapređenje kvaliteta usluge u zdravstvenom sistemu. Naime, od tog i novca Vlade Crne Gore, radiće se Klinika za mentalne bolesti, čija je vrijednost 4,8 miliona eura. Projektom je predviđeno uklanjanje postojećeg oronulog objekta iz kruga Kliničkog centra Crne Gore i izgradnja i opremanje savremene Klinike za mentalne bolesti.

Rekonstruisaće se i prostor bivše Klinike za onkologiju za potrebe Centra za hematologiju, a procijenjena vrijednost ovih radova je oko 3,9 miliona eura. Adaptiraće se i dograditi postojeći objekat za potrebe savremenog Centra za hematologiju, čime bi bio riješen hronični problem koji KCCG ima u ovoj oblasti.

Dio sredstava od donacija NKT će biti usmjeren za podršku za tri „covid“ bolnice, u Beranama, Nikšiću i Baru, za njihovo dodatno opremanje, kao izraz podrške i uvažavanja za napore koje su dali zaposleni u te tri bolnice, kao dio ukupnog odgovora u borbi protiv COVID-19.

UNAPREĐENJE INFRASTRUKTURE

Vlada Crne Gore i Uprava javnih radova trenutno na području Plava realizuju investicije u vrijednosti oko pet miliona eura, koje predstavljaju nastavak unapređenja saobraćajne, ekološke i komunalne infrastrukture, u cilju povećanja kvaliteta života građana.

“Na više lokacija angažovana je mehanizacija crnogorskih građevinskih preduzeća, tako da se za kompletnu plavsku opštinu može reći da je poprimila izgled velikog gradilišta”, saopšteno je iz Uprave javnih radova.

Navodi se da je rekonstrukcija trga u Ulici Racina čaršija, vrijedna pola miliona eura, praktično završena, a preostale finalne radove nikšićka firma “LD Gradnja” okončaće do kraja ove sedmice.

“Trg se nalazi ispred osnovne i srednje škole i obuhvata površinu od blizu 4.000 metara kvadratnih. Njegovom izgradnjom djeca i svi građani Plava dobili su reprezentativnu lokaciju za igru, druženje i organizaciju raznih priredbi i događaja. Plato sadrži prostor u obliku amfiteatra, pješačku zonu i dječije igralište. Za popločavanje je korišćen prirodni kamen, otporan na habanje, udar i niske temperature, a formirani su i novi drvoredi dekorativnih biljaka. Asflatiranje oko 600 metara Prnjavorske ulice završeno je proteklih dana, u okviru druge faze realizacije projekta, za koju je Vlada opredijelila oko 400.000 eura. Izvođač je “Putevi Bar” doo, a projektom su obuhvaćeni i potporni zidovi, nove elektroinstalacije, ograda za pješake i saobraćajna signalizacija. U prvoj fazi izgrađena je atmosferska i fekalna kanalizaciona mreža”, piše u saopštenju.

U toku je priprema za asfaltiranje Ribarske ulice, jedne od najprometnijih na teritoriji plavske opštine, u dužini od 550 metara, za koju je Uprava javnih radova sa “Putevima Bar” potpisala ugovor u vrijednosti oko 300 hiljada eura.

“Već su završeni radovi na atmosferskoj kanalizacionoj mreži i elektroinstalacijama. Očekuje se da narednih dana kompletna dionica bude spremna za završne asfalterske radove, nakon čega slijedi postavljanje saobraćajne signalizacije i drugih pratećih elemenata, u cilju kvalitetnije putne povezanosti i veće bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju”, kazali su iz Uprave javnih radova. 

Ističe se da je jedan od najvećih i najzahtjevnijih infrastrukturnih projekata na sjeveru države svakako rekonstrukcija puta Plav – Vojno selo – Gusinje, u vrijednosti oko 3,5 miliona eura.

“Na nešto više od kilometar buduće moderne saobraćajnice iz pravca Plava završeni su zemljani radovi i postavljeni trotoari, a očekuje se da uskoro bude prevučen i asfaltni sloj. Nedavno su počeli radovi na preostalih devet kilometara, za koje je takođe angažovano preduzeće “Putevi Bar”, sa rokom završetka posla od 18 mjeseci, ukoliko ne dođe do nepredviđenih otežavajućih okolnosti”, navodi se u saopštenju.

Kako se dodaje, u cilju unapređenja uslova života mještana, u naselju Komarača u toku je sanacija velike “divlje” deponije, koja će riješiti pitanje višegodišnjeg zagađenja životne sredine.

“Vrijednost radova na ovoj lokaciji je više od 250 hiljada eura, uz sufinansiranje Vlade Crne Gore i slovenačkog Centra za međunarodnu saradnju i razvoj”, kazali su iz Uprave.

PURIŠIĆ

Isplata penzija i socijalnih davanja u narednom periodu ce biti redovna. To je u Skupštini, odgovarajući na poslanička pitanja, rekao ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purisić.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja i ostale nadležne institucije bile su maksimalno posvećene zaštiti najugroženijih kategorija stanovništva u vrijeme trajanja pandemije Kovid-19, saopštio je resorni ministar, Kemal Purišić.

On je, odgovarajući na poslaničko pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), Branka Čavora, o preduzetim aktivnostima Ministarstva u toku pandemije prema najugroženijim kategorijama stanovništva, kazao da je i u tom periodu dat adekvatan odgovor sprovođenjem privremenih mjera koje su donijeli nadležni organi.

“Uzeta je u obzir okolnost da se radi o građanima koji su po svojim ličnim svojstvima i u zdravstvenom pogledu osjetljivi na mogućnost pojave koronavirusa, a takođe i sprovođenjem mjera na zaštiti zaposlenih u sistemu socijalne i dječje zaštite“, kazao je Purišić u Skupštini.

Crna Gora je, kako je rekao, država u kojoj više nema registrovanih slučajeva zaraze koronavirusom, jer je crnogorski zdravstveni sistem kvalitetno i pravovremeno reagovao, a sve mjere u vidu preporuka i naredbi Vlade, Nacionalnog koordinacionog tijela za suzbijanje zaraznih bolesti (NKT), Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje dale su pozitivne rezultate.

„Sve aktivnosti ukazuju na maksimalnu posvećenost Vlade i drugih nadležnih organa i institucija, organa lokalne samouprave i drugih subjekata, kao i građana na zaštiti najugroženijih kategorija stanovništva u vrijeme trajanja Kovid-19“, rekao je Purišić.

Ministarstvo, kako je podsjetio, u oblasti socijalne i dječje zaštite u kontinuitetu sprovodi mjere zaštite i socijalne inkluzije najugroženije kategorije stanovništva, a posebno djece, osoba sa invaliditetom i starih, u skladu sa strateškim dokumentima i međunarodnim standardima i konvencijama.

Purišić je naveo da je prvi paket pomoći obuhvatio korisnike najniže penzije u iznosu od 128,82 EUR, te je Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) za tu namjenu 25. marta uplatio ukupan iznos od 601,15 hiljada EUR za 12,03 hiljade korisnika.

„Prepoznata je potreba i da se vanredno materijalno pomogne 8,58 hiljada porodica korisnika materijalnog obezbjeđenja sa po 50 EUR, što je urađeno 25. maja“, dodao je Purišić.

U okviru drugog Vladinog paketa ekonomskih mjera, kako je naveo, u oblasti socijalnih davanja, uvedene su nove mjere u vidu novčane pomoći nezaposlenim osobama i još jednoj kategoriji penzionera, koji nijesu bili obuhvaćeni kroz prvi paket mjera pomoći.

„Time su obuhvaćeni korisnici srazmjernih penzija, ostvarenih primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju, koje Fond PIO isplaćuje u Crnoj Gori, čiji iznos crnogorske srazmjerne penzije, skupa sa penzijom iz inostranstva, ne prelazi iznos najniže penzije od 128,82 EUR, čija isplata je bila 20. maja, a isplaćen je iznos od 27,4 hiljade EUR za 548 korisnika“, objasnio je Purišić.

On je dodao da je drugi paket pomoći obuhvatio i finansijsku pomoć od 50 EUR za nezaposlene koji su se 31. marta nalazili na evidenciji nezaposlenih kod Zavoda za zapošljavanje, a koji ne koriste pravo na materijalno obezbjeđenje ili novčanu naknadu po osnovu nezaposlenosti.

„Ova mjera obuhvatila je 17,08 hiljada nezaposlenih, za koje je opredijeljeno i isplaćeno 853,9 hiljada EUR“, rekao je Purišić.

Takođe, Elektroprivreda (EPCG) je dala dodatne subvencije onim korisnicima koji su već prepoznati kao najsiromašniji, gdje su se subvencije udvostručile.

Purišić je podsjetio da je isplata materijalnih davanja za vrijeme trajanja pandemije Kovid-19 bila redovna, a tako će biti i u narednom periodu i za te namjene za mart je isplaćeno oko 6,38 miliona EUR, a za april oko 5,98 miliona EUR.

Pored toga, NKT je uputilo, da se zbog visokog epidemiološkog rizika, dostava životnih namirnica i ljekova starijim građanima i ugroženim kategorijama stanovništva organizuje u saradnji sa Crvenim krstom Crne Gore i uz saglasnost Operativnog štaba NKT-a.

„Zaposleni u ustanovama socijalne i dječje zaštite, kroz svakodnevni rad sa strankama i pružanje pomoći korisnicima usluga nalazili su se na prvoj liniji odbrane od koronavirusa. Svjesni činjenice da su upravo oni izloženi opasnosti od virusa, NKT im je, posredstvom Uprave za imovinu, opredijelio pomoć u medicinskoj opremi“, kazao je Purišić.

Ta medicinska oprema opredijeljena je svim centrima za socijalni rad, Zavodu Komanski most, Centru Ljubović, Dječjem domu Mladost u Bijeloj, domovima za stara lica, kao i licenciranom privatnom Domu za stare Duga u Danilovgradu.

Rukovodioci i zaposleni stručni kadar u Ministarstvu rada i socijalnog staranja redovno su posjećivali ustanove za smještaj korisnika u uslovima pandemije koronavirusom, u cilju upoznavanja sa načinom njihovog funkcionisanja.

„Takođe, predstavnici Ministarstva obrazovali su posebnu komisiju, koja je obišla sve ustanove za smještaj korisnika u cilju kontrole primjene privremenih mjera. U tom smislu, sve ustanove bile su u obavezi da jednom sedmično dostavljaju izvještaje o sprovođenju privremenih mjera, zdravstvenom stanju korisnika i zaposlenih, kao i o sprovođenju sanitarno-higijenskih tretmana“, naveo je Purišić.

On je kazao da su na preporuku Instituta za javno zdravlje u periodu trajanja privremenih mjera, u ustanovama socijalne i dječje zaštite, primjenjene mjere zaštite u vidu izolacije, kako zaposlenih, tako i korisnika. Za zaposlene u izolaciji obezbjeđen je smještaj u samim ustanovama, gdje su za to postojali smještajni kapaciteti ili van ustanove u odgovarajućim hotelskim kapacitetima, koji su dati na raspolaganje.

„Pokazalo se da su navedene mjere dale rezultate, da nije bilo slučajeva pojave zaraze virusom ni korisnika, a ni zaposlenih“, dodao je Purišić.

Pored tih aktivnosti, sprovedene su ili se sprovode i druge aktivnosti, kao što su obezbjeđenje zaštitnih sredstava za pojedine kategorije građana, obezbjeđenje psihološke podrške putem besplatnih telefonskih linija.

UGOVOR OD 34.000 EURA

U okviru Zvanične razvojne pomoći Bugarske crnogorskom zdravstvenom sistemu, danas je potpisan ugovor o pomoći Specijalnoj bolnici za plućne bolesti “Dr Jovan Bulajić” u Brezoviku, vrijedan više od 30.000 eura.

Kako se navodi u saopštenju organizacije FORS Montenegro koja realizuje projekat vrijedan 34.227 eura, planira se kupovina dva fiberoptička bronhoskopa, kao i seta pripadajućih kliješta za biopsiju.

Specijalizovana bolnica za liječenje plućnih bolesti je jedina takve vrste u državi i zdravstvenim uslugama pokriva cijelu teritoriju Crne Gore.​

Svečanoj ceremoniji u prostorijama Opštine Nikšić, u prisustvu predsjednika Opštine Nikšić Veselina Grbovića, ambasadorka Meglena Plugčijeva, potpisala je u ime Ministarstva vanjskih poslova Republike Bugarske sa direktoricom Bolnice Brezovik Gordanom Reljić i sa direktorom Fondacije FORS Montenegro Veselinom Šturanovićem, ugovor o realizaciji projekta “Unapređivanje respiratornog zdravlja u Crnoj Gori”.

ODGOVOR NA PANDEMIJU

Kao odgovor na pandemiju Kovid 19 i potrebe za hitnom podrškom zatvorenicima i zatvorskom osoblju, Savjet Evrope (CoE) je donirao zaštitnu opremu Crnoj Gori, i za još četiri zemlje članice – Jermeniju, Gruziju, Moldaviju i Sjevernu Makedoniju.

Donacija zatvorima u Crnoj Gori obuhvata dvije hiljade maski, sredstva i opremu za dezinfekciju, a dodatne potrepštine će, kao se očekuje, biti kupljene u Crnoj Gori, kao i u Azerbejdžanu do kraja juna 2020.

Ovim državama, kako navode u Savjetu Evrope, isporučeno je ukupno 13.760 maski, 2.500 štitova za lice, 1.240 litara sredstava za dezinfekciju ruku i površina, 84.000 rukavica, 99 infracrvenih terometara, dva generatora kiseonika, pet prenosivih saturometara, deset baktericidnih lampi, 50 ljekarskih uniformi, 100 zaštitnih naočara, 20 mjerača za puls, 3.000 štitnika za glavu i 5.000 štitnika za cipele.

“Cilj donacije je podrška Savjeta Evrope državama članicama i njihovim nacionalnim zatvorskim administracijama, kako bi mogli da se pridžavaju principa komiteta za prevenciju torture i tretmana osoba lišenih slobode u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o pandemiji COVID19”, ističu u Savjetu Evrope.

Donacija Crnoj Gori omogućena je u okvoru projekta Unapređenje zaštite ljudskih prava pritvorenih i zatvorenih lica u Crnoj Gori, navodi se u Savjetu Evrope.

Ivan Mijanović, dopisnik TVCG iz Brisela

NURKOVIĆ

Prvi kilometri autoputa u Crnoj Gori će biti završeni sredinom maja 2021. odnosno u junu naredne godine, kazao je ministar saobraćaja Osman Nurković.

“Prva dionica auto-puta neće biti završena ni do 30. septembra ove godine. Kada je riječ o cijeni koštanja neodmjerena je konstatacija da se troškovi svako malo uvećavaju za stotine miliona eura. Javnosti je poznato da prvobitna ugovorena cijena radova iznosi 809 miliona 577 hiljada dok ukupna vrijednost zaključenih priloga ugovora o projektovanju izgradnje dionice Smokovac Mateševo iznosi 58 miliona 406 hiljada”, kazao je Nurković u Skupštini Crne Gore odgovarajući na pitanje poslanika DF-a Miluna Zogovića kada će biti gotovi radovi i izgradnja dijela autoputa od Smokovca do Mateševa.

Ministar je dodao da se intenzivno radi na nastavku radova druge dionice auto-puta Bar-Boljare.

“Radimo idejni projekat za tu dionicu kao i studiju zaštitite životne sredine. Oba projekta se finansiraju iz donatorskih sredstava Evropske komisije. Aplicirali smo kod Evropske komisije za grant od 20 posto od procijenjene vrijednosti druge dionice, ali vidite i sami kakva je situacija. Prioritet ove Vlade je nastavak auto puta”, naveo je Nurković.

INICIJATIVA ČASOPISA

Uredništvo časopisa “Komuna” uputilo je inicijativu Miistarstvu prosvjete i Nacionalnom savjeta za obrazovanje, za uvođenje časopisa u model kolokvijalne-fakultativne integrisanosti u sistem osnovnoškolskog obrazovanja, s obzirom na to da “Komuna” već deceniju izučava, njeguje, prezentuje i valorizacije kulturno-istorijsku baštinu Crne Gore.

U prilog inicijativi, kako ističu u Komuni, idu i poštovanje visokih profesionalnih dometa, metodologije i istraživačkih tehnika, kredibilnih naučnih izvora, referentnost i selekcija predmetnih tema širokog radijusa od etnologije, istorije, tradicije, kulture, diplomatije, ambijentalne arhitekture, jezičkog nasljeđa, multikulturalizma, arhivistike, izučavanja muzejske građe, do muzičkog nasljeđa i drugih specifičnih tema značajnih za sveukupno nasljeđe Crne Gore.

“Časopis uvažava multikulturalni programski pristup u obradi i prezentaciji tema svekolikog civilizacijskog nasljeđa različitih kulturalnih epoha, vrijednosti i materijalnih tragova, a značajan je kao kvalifikovani resurs za izučavanje, dijalog i transfer znanja budućim generacijama. Takođe, naučni, kulturološki i profesionalni dignitet ‘Komune’ objektivna je i temeljna materija na osnovu koje se mogu vjerodostojno proučavati najširi elementi sveukupne državno-istorijsko-duhovne baštine vjekovnog trajanja Crne Gore. Svjesni smo da je u dobu globalizacije izazov i obaveza svih subjekata društva, posebno malih zajednica, očuvanje identiteta i njegovog mjesta u širim integracionim procesima, a rukovođeni načelom inovacije i modernizacije obrazovnih sadržaja, programa i tematskih modela, adaptirani su na izazove najširih kulturoloških procesa”, ističe se u inicijativi.

Kako se dodaje, inicijativa kod prosvjetnih vlasti Crne Gore, je u cilju da se tematski sadržaj “Komune” predstavi na popularan način učenicama osnovno-školskog uzrasta.

“Konkretni operativni modeli, eksperimentalne škole, razredi, načini prikazivana i selekcije sadržaja, djelatni su pravci potencijalne razrade integrisanja Komune u neki od fakultativnih oblika školskog sadržaja namjenski organizovanih za ciljnu grupu osnovno-školskog uzrasta, a shodno procjeni i za srednjoškolsku generaciju.
Očekujući odgovor i interakciju ovim povodom, a u interesu očuvanja kulturno-istorijske baštine Crne Gore, potpisnici inicijative uvjereni u javni interes misije koju već deceniju obilježava visokoprofesionalni rad Komune, predmetnu inicijativu doživljavaju i upućuju kao čin lične i kolektivne obaveze i odgovornosti na očuvanju istorije, kulture, tradicije, imena i jezika Crne Gore”, naglašavaju u “Komuni” uz napomenu da je inicijativu podržalo nekoliko akademika CANU i DANU, nekoliko dekana sa različitih Univerziteta, brojni univerzitetski profesori i crnogorski intelektualci različitih profila.

ŠEHOVIĆ DJECI I RODITELJIMA

Nezamjenljive su pouke koje djeci poklanja rad i odrastanje u predškolskim ustanovama, pa je stoga vrtić prilika koju ne bi trebalo propustiti, saopštio je ministar prosvjete Damir Šehović.

On je u pismu roditeljima, povodom upisa djece u predškolske ustanove koji je u toku, saopštio da su roditelji “prvi učitelji svog djeteta”, jer upućuju, poučavaju i usmjeravaju na vrijednosti.

“To ih neminovno stavlja pred velika pitanja u vezi s time kako prave vrijednosti prenijeti mlađima te kako im na najbolji način omogućiti da se razvijaju. U ovom procesu važno je nasljeđe, još važniji uticaj sredine, ali presudna je njihova međusobna interakcija, čime se postiže puni razvoj djetetovih potencijala i sposobnosti”, navodi se u pismu Šehovića.

Porodica je, navodi minisar, primarni, ali istovremeno i uzan društveni okvir za razvoj djeteta.

“Upravo zato rano učenje i predškolsko vaspitanje obezbjeđuju aktivno učešće djeteta u zajednici sličnoj njemu. Osamostaljivanje, privikavanje na različite ambijente, rješavanje konflikata, igra u grupi… sve su to ključni razvojni faktori, koji bivaju na najbolji način usvojeni u predškolskim ustanovama. Nezamjenljive su pouke koje djeci poklanja rad i odrastanje u predškolskim ustanovama: kako da razumiju da su vani jednaki s ostalim drugarima; kako da prihvate da će u nečemu biti najbolji, a u nečemu ipak ne, te da je to potpuno u redu; kako da osnaže sebe tako što će naći način da iskažu svoj stav i kažu svoje mišljenje drugima. Dodatno, institucionalni pristup razvoju djeteta obezbjeđuje neophodan balans i ujednačen, stručan, strukturisan, ciljan, uzrasno primjeren pristup svim razvojnim segmentima: intelektualnoj, socijalnoj i emocionalnoj zrelosti”, saopštio je Šehović.

Razumljiv je, kako kaže, mogući zazor roditelja i djeteta od nove sredine za dijete.

“Ipak, ono će nekad morati izaći u svijet i svoje potrebe suočiti s istim takvim potrebama drugih ljudi. A ako ovakvu vrstu unutrašnjeg konflikta ne nauči da prevaziđe, javiće se problemi. Drugim riječima, za najmlađe nije uvijek najbolje ono što im je najugodnije. Svi, pa i mi odrasli, rastemo i unapređujemo se upravo izlaskom iz zone komfora. Jer, većini nas najugodnije je da, ni privatno ni poslovno, ne pravimo bilo kakve rizike. Najugodnije je da ne unosimo bilo kakvu promjenu u: ishranu, dnevnu rutinu, način života, izbor ljudi kojima smo okruženi. Najugodnije… ali ne i najbolje”, piše u pismu.

Zajedno bi, kaže on, trebalo da gradimo ličnosti koje spoljni svijet gledaju kao šansu.

“A to radimo od najmlađih dana tako što ćemo dijete, kroz njegov boravak u predškolskoj ustanovi, naučiti da novi ambijent nije uvijek prijetnja, već i prilika: da se ljepše igra, da se steknu prijatelji, da se nešto novo nauči. Izgrađujmo ličnost djeteta zajedno, udruženi u ovoj plemenitoj misiji koja će biti podrška vama, roditeljima – da znate da ste podigli zrelu, zdravu i srećnu osobu. Time će biti obezbijeđena i sigurnost društva – da s ovako osnaženim i razvijenim ličnostima, usmjerenim na prave vrijednosti, može da računa na budućnost”, poručio je Šehović.