CGO I HRA

Apel nevladinih organizacija Akcije za ljudska prava (HRA) i Centra za građansko obrazovanje (CGO), kao i drugih aktera, donekle je urodio plodom, pa je pomorac Boris Nikolić, kojem smo pružali besplatnu pravnu pomoć, zajedno sa još 67 crnogorskih pomoraca, pušten iz karantina u Institutu „dr Simo Milošević“ uz mjeru dvodnevne samoizolacije, saopšteno je iz te dvije NVO. Ističu da im i dalje nije jasno zašto Vlada odmah ne omogući testiranje svih onih koji su smješteni u karantin i svih ostalih koji se vraćaju u Crnu Goru iz zemalja posebno ugroženih epidemijom Covid-19.

“CGO i HRA dobijaju svakodnevno informacije od crnogorskih pomoraca koji su u karantinu o krajnje lošim uslovima tog institucionalnog smještaja, uz nemogućnost boravka na otvorenom prostoru ni pet minuta dnevno, što im značajno otežava cjelokupnu situaciju. Pri tom, ignoriše se činjenica da se radi o licima koja su na brodu protekli period proveli u višemjesečnoj izolaciji”, navodi se u saopštenju Daliborke Uljarević, izvršne direktorke Centra za građansko obrazovanje (CGO) i Tee Gorjanc Prelević, izvršne direktorke Akcije za ljudska prava (HRA).

Ističu da je mjera obaveznog institucionalnog karantina crnogorskim pomorcima koji se vraćaju u zemlju, a koji imaju uslove za kućnu samoizolaciju, diskriminatorna i suprotna praksi drugih zemalja u regionu.

“Još uvijek je značajan broj crnogorskih pomoraca koji su neopravdano stavljeni u institucionalni karantin i kojima se krše osnovna ljudska prava i slobode. Sa žaljenjem konstatujemo da je ponašanje nadležnih institucija, kad je u pitanju ova grupacija, obilježeno brojnim i zabrinjavajućim kontraverzama bez jasnih i na zakonu utemeljenih odluka koje se donose ili čije se donošenje izbjegava.”

CGO i HRA pitaju Vladu: zašto se ne radi testiranje svih povratnika u zemlju koji dolaze iz rizičnih zemalja prilikom njihovog ulaska u Crnu Goru umjesto što se oni smiještaju u karantin i to pod uslovima koji poništavaju svrhu samog karantina?

Pozivaju Ministarstvo zdravlja da obavijesti javnost da li su i koje žalbe pomoraca usvajali.

“Takođe, pozivamo NKT da javno saopšti da li je identičan tretman primijenjen prema baš svim pomorcima koji su u proteklih 10 dana ušli u Crnu Goru, a prije odluke koja jednim dijelom, iako nedovoljno, olakšava njihov povratak. Pozivamo NKT da objasni i logiku po kojoj se dozvoljava njihov transport samo preko aerodroma država koje su na crnogorskoj bijeloj listi, a ne i drugih, kada su na tim aerodromima putnici iz najrazličitijih država, a posebno imajući u vidu da pomorci najčešće nijesu u prilici da biraju luku iskrcaja niti rutu povratka u Crnu Goru”, navodi se u saopštenju.

HRA i CGO konstatuju i da sudstvo ne prepoznaje svoju ulogu u ovim slučajevima. Ukazuju da Viši sud nije odgovorio na žalbu protiv odluke Osnovnog suda u Herceg Novom koji se proglasio nenadležnim.

“CGO i HRA pozivaju Zaštitnika ljudskih prava da saopšti što je do sada preduzeo u rješavanju ovog problema, jer znamo da su mu se pomorci obratili protekle nedjelje. Ombudsman je danas posjetio karantin Vučje, iako su ga pomorci iz karantina u Institutu „dr Simo Milošević“ i ranije kontaktirali i CGO mu se istim povodom obraćao. Očekujemo da podrobno obavijesti javnost o tome što je sve preduzeo i zašto je tek danas obišao jedan od karantina u kojem su smješteni crnogorski pomorci”, zaključuju se.

AKO BUDE DOZVOLJENO

Turski ministar transporta i infrastrukture Adil Karaismailoglu najavio je da će od 10. juna, u sklopu normalizacije nakon višemjesečnih ograničenja uvedenih zbog pandemije COVID-19, iz Turske početi postepeno uspostavljanje letova prema 40 zemalja.

Karaismailoglu je naveo da njegova zemlja nastavlja s koracima postepenog ublažavanja mjera protiv COVID-19.

Podsjetio je da su domaći letovi počeli da saobraćaju od 1. juna.

“Od 10. juna planiramo postepeno pokrenuti letove u 40 različitih zemalja”, naveo je Karaismailoglu.

Dodao je kako je sklopljen prethodni sporazum s 15 zemalja za prvu fazu otvaranja međunarodnih letova.

“Nastavlja se naša suradnja s 92 zemlje oko međunarodnih letova. Sastajemo se i razgovaramo o tome kako da se svi letove realizuju na siguran način. Za pokretanje međunarodnih letova već smo se dogovorili s Sjevernim Kiprom, Austrijom, Litvanijom, Srbijom, Kazahstanom, Albanijom, Bjelorusijom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Moldavijom, Uzbekistanom, Ukrajinom, Marokom, Jordanom, Sudanom i Italijom”, rekao je Karaismailoglu.

Naveo je kako se već od 10. juna očekuje početak letova prema Bahreinu, Bugarskoj, Kataru i Grčkoj.

Nakon toga, od 15. juna slijede Njemačka, Austrija, Azerbejdžan, Češka, Hrvatska, Hong Kong, Švicarska, Japan, Sjeverna Makedonija, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunija, Srbija, Slovenija i Tadžikistan.

Od 20. juna počinju letovi za Holandiju i Kazahstan, a od 22. juna Albanija, Bosna i Hercegovina, Danska, Estonija, Finska, Južna Koreja, Irska, Crna Gora, Kirgistan, Latvija, Luksemburg, Norveška, Slovačka, te Belgija 25. juna.

Podsjetimo, Turska još uvijek nije na spisku zemlja čijim državljanima je omogućen ulaz u Crnu Goru jer ima preko 25 oboljelih na 100.000 stanovnika.

IZBORNA SKUPŠTINA

Akedemik Dragan K. Vukčević izabran je za predsjednika Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, a na mjesta potpredsjednika imenovani su akademici Đorđije Borozan i Ljubiša stanković.

Na izbornoj skupštini CANU za generalnog sekretara imenovan je akademik Dragan Radonjić.

Odjeljenja Akademije izabrala su i sekretare, pa je za sekretara Odjeljenja prirodnih nauka imenovan Predrag Mitrović, Odjeljenja društvenih nauka Zoran Rašović, Odjeljenja humanističkih nauka Niko Martinović i na Odjeljenju umjetnosti Žarka Mirkovića.

“Često se od šuma vremena ne čuje muzika jednoga doba. To ne znači da je nema, već samo da je buka neobrazovanog svijeta glasnija. Vjerujem da uvijek ima onih koji tu muziku čuju i zapisuju. To su istinski junaci jednoga doba. Svoj rad obavljaju tiho i savjesno, sa nadom da će njihov zapis neko jednoga dana pročitati i razumjeti. Poziv je naše Akademije da ih prepoznamo i okupimo, da ih ohrabrimo i podržimo. Samo tako ćemo pokazati da je čuvanje crnogorskog društva i odbrana crnogorske države, prije svega, u kulturi i kroz kulturu”, poručio je Vukčević.

SMNCG

Savjet Muslimanskog naroda Crne Gore (SMNCG) odlučio da 20. jun proglasi za nacionalni Dan Muslimana.

Iz Savjeta su podsjetili da je 20. juna 1912. godine Ukazom Knjaz Nikola za muftiju crnogorskih Muslimana imenovao Murtezu Karađuzovića.

Oni su kazali da su tada crnogorski Muslimani prvi put u svojoj istoriji dobili duhovnog poglavnika iz redova domicilnog naroda.

“Kralj Nikola je njegovim izborom težio da na čelu Islamske vjerske zajednice bude ličnost koja je rođenjem i svojim ukupnim aktivnostima u potpunosti okrenuta Crnoj Gori”, saopštili su iz Savjeta.

Oni su kazali da je Karađuzović bio član crnogorske Skupštine u sva četiri saziva, i u njoj nije bio „evet“ efendija, već se borio za prava crnogorskih Muslimana.

Iz Savjeta su rekli da je Karađuzović u crnogorskoj narodnoj Skupštini gorljivo branio patriotizam svojih vjernika.

“Na opasku jednog poslanika da Muslimani ne idu u vojsku, odgovorio je da će se kad bude potrebno svi crnogorski podanici islamske vjeroispovijesti staviti pod crnogorsku ratnu zastavu, primiti oružje, kad ih knjaz Nikola pozove, i da će s ostalom braćom Crnogorcima hrabro se boriti protivu opšteg neprijatelja”, naveli su iz Savjeta.

Oni su istakli da je izuzetan doprinos muftija Karađuzović dao u zaustavljanju nasilnog pokrštavanja muslimana u Plavu i Gusinju 1913. godine, jer je tek nakon njegove intervencije kralj Nikola je zaustavio pokrštavanje.

Kako se navodi, Karađuzović je, pored vjerske, završio crnogorsku osnovnu školu i vremenom je stekao ugled jednog od najobrazovanijih Muslimana u Crnoj Gori.

SMNCG je odlučio da na nacionalni Dan Muslimana Crne Gore zaslužnim pojedincima uruči nagrade “Avdo Međedović”, za doprinos kulturnom identitetu i “Murtez Karađuzović”, za doprinos afirmaciji nacionalnog identiteta Muslimana Crne Gore.

ROK 12 MJESECI

Narednih dana počeće izgradnja vrtića u podgoričkom naselju Blok šest, a rok za završetak radova je 12 mjeseci od dana uvođenja u posao, precizirano je Ugovorom koji je direktor Uprave javnih radova Rešad Nuhodžić potpisao sa konzorcijumom predvođenim danilovgradskom kompanijom “Eurozoks”.

“Riječ je o investiciji u okviru aranžmana Vlade Crne Gore sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope, vrijednoj dva miliona eura, u cilju proširenja kapaciteta i unapređenja uslova boravka djece i zaposlenih u predškolskim ustanovama”, nabodi se u saopštenju.

Novi objekat imaće površinu od blizu 1.600 metara kvadratnih, a planiran je za boravak 215 djece.

Sadržaće radne sobe, višenamjenski prostor, trijažu, prostor za preventivnu zdravstvenu zaštitu, kancelarije, čajnu kuhinju, perionicu, tehničke i ostale prateće prostorije.

“Pored ‘Eurozoksa’, konzorcijum čine podgorička preduzeća ‘Hidrogis sistem’, ‘Netcom’ i ‘Geotin MNE’. U toku je postupak ugovaranja stručnog nadzora nad izgradnjom vrtića, nakon čega će se steći uslovi za početak radova”, ističe se u saopštenju.

Zahvaljujući saradnji Vlade Crne Gore sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope, u protekle tri godine otvoreni su novi vrtići u Zagoriču, na Starom aerodromu i u Tuzima.

“U toku je postupak ugovaranja radova na vrtiću u Pljevljima, kao i priprema tehničke dokumentacije za gradnju obdaništa u Ulcinju i Baru”, navodi se u saopštenju.

UPRAVA JAVNIH RADOVA

Izgradnja tribine fudbalskog stadiona u Nikšiću, vrijednog 4,6 miliona eura, svakodnevno napreduje, a u toku su armiračko-betonski radovi na prvom spratu, postavljanje elektroenergetskih instalacija i drugi zanatski poslovi.

Kako ističu u Upravi javnih radova, novo, moderno zdanje projektovano je prema najvišim evropskim standardima, tako da će njegovom izgradnjom u značajnoj mjeri biti unaprijeđeni uslovi rada kluba. 

U ukupnoj investiciji sa 3,3 miliona eura učestvuje Vlada Crne Gore, dok je ostatak obezbijedio Fudbalski savez Crne Gore.

“Novi objekat imaće prizemlje i tri sprata, a ukupna bruto površina, zajedno sa tribinom za gledaoce kapaciteta 3.200 sjedišta, iznosiće oko 6.200 metara kvadratnih”, ističe se su saopštenju Uprave.

Uprava javnih radova trenutno je angažovana na nekoliko važnih projekata namijenjenih unapređenju sportske infrastrukture, među kojima su izgradnja fudbalskog stadiona na Cetinju i rekonstrukcija zatvorenog bazena u Kotoru.

SAVJET ZA VODE

Povodom aktuelizacije projekta izgradnje HE “Buk Bijela” na Drini u Bosni i Hercegovini, Savjet za vode, na sjednici održanoj u utorak, predložio je da Crna Gora pokrene proceduru prema ESPOO sekretarijatu, u skladu sa međunarodnim konvencijama, kako bi dobila svu relevantnu dokumentaciju i procijenila mogući uticaj realizacije tog projekta na Crnu Goru.

Kako se naglašava u Savjetu za vode, Crna Gora nije konsultovana od BiH povodom usvajanja novog projekta i mogućeg početka izgradnje hidroelektrana, da bi preduprijedili eventualne negativne posljedice na crnogorskoj strani, Savjet je predložio da Ministarstvo održivog razvoja i turizma pokrene postupak koji bi otklonio sve nedoumice po pitanju eventualnog uticaja.

“U hidrološkom pogledu, rijeka Drina, na kojoj je planirana izgradnja HE, nastaje od Pive i Tare, koje se formiraju u Crnoj Gori i najvećim dijelom čine vodni bilans Drine. Ovaj podatak opravdava bojazan da će realizacija projekta na Drini imati uticaja na režim voda na teritoriji Crne Gore. Za tačnu procjenu prekograničnog uticaja potrebno je sagledati svu projektnu dokumentaciju, na osnovu koje bi Crna Gora mogla donijeti stručno mišljenje o davanju prekogranične saglasnosti na projekat Buk Bijela. O mogućem uticaju projekta Buk Bijela, ukoliko bi došlo do njegove realizacije, Savjet za vode je raspravljao na sjednici održanoj na inicijativu člana tog tijela, predstavnika NVO Green home koji je informisao Savjet da su u saradnji sa drugim nevladinim organizacijama već predali žalbu Sekretarijatu ESPO konvencije, koja je prihvaćena”, naglašava se u saopštenju Savjeta.

Predsjednik Savjeta za vode, generalni direktor Direktorata za vodoprivredu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Momčilo Blagojević naglasio je važnost uključivanja svih ekspertskih potencijala Savjeta za vode u procjeni uticaja ovog projekta.

U tom kontekstu, Savjet će dati punu stručnu i naučnu podršku nadležnim institucijama u pripremi finalnog mišljenja o mogućem uticaju ovog projekta.

Savjet za vode formirala je Vlada u junu prošle godine na predlog Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja u skladu sa Zakonom o vodama, a sa ciljem da kao savjetodavno i stručno tijelo doprinese realizaciji politika u oblasti vodoprivrede u cilju očuvanja i održivog upravljanja vodama u Crnoj Gori, kao i rješavanju brojnih izazova u ovoj oblasti.

BOGDANOVIĆ PORUČIO

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović rekao je da se ne može govoriti o tome da Vlada Crne Gore marginalizuje Petra II Petrovića Njegoša. Vlada, tvrdi ministar, ne podržava bilo kakav vid otklona od Njegoševog lika i djela.

Vlada Crne Gore je, kako je rekao, za vrijeme koronavirusa Njegoša predstavila na poseban način u edukativnim i kulturnim segmentima. 

Kazao je da će Vlada nastaviti i u narednom periodu da afirmiše ono što je vid promocije Njegoševog djela.

Odgovarajući na pitanje Veljka Vasiljevića (DF), Bogdanović je rekao da mu stoji na raspolaganju da posjeti Ministarstvo kulture, kako bi se uvjerio koliko je projekata koji su podržani i inspirisani Njegoševim likom i djelom.

Bogdanović je podsjetio da najveće i najzačajnije državno priznanje, koje se dodjeljuje u Crnoj Gori za oblast književnosti, nosi upravo Njegoševo ime.

Podstaknuti afirmacijom Njegoša i njegovog djela, podsjeća Bogdanović, prije nekoliko godina predložili smo zakon kojim bi se dan Njegoševog rođenja uspostavio kao državni praznik, posećen crnogorskoj kulturi.

“Vlada Crne Gore je tu inicijativu Ministarstva kulture prihvatila u cjelini i utvrdila predlog zakona koji je upućen skupštini. Nažalost, u parlamentu nije bilo razumijevanja za tu inicijativu, da bi se nekoliko godina kasnije poslanički klub DF-a pojavio sa istovjetnim zakonskim tekstom”, rekao je Bogdanović.

To, kako je pojasnio, nije bilo prihvatljivo, jer je bilo potrebno da se Skupština Crne Gore prethodno izjasni o utvrđenom vladinom predlogu.

“Pri tom, imali smo u vidu činjenicu da u inicijativi DF-a nije bilo nikakve razlike u odnosu na predlog Vlade”, rekao je Bogdanović.

Ministar je rekao da smo svjedoci da su “Njegoševe misli i poetski iskazi u našoj bliskoj prošlosti zloupotrebljavani, tumačeni izvan vremena u kojem su nastali i čupani iz konteksta”. 

Bogdanović tvrdi da Njegoš ima svoje zasluženo mjesto u istoriji i književnosti Crne Gore.

Reagujući na izlaganje Bogdanovića, Vasiljević je rekao da se četiri puta odbijao predlog da se dan Njegoševog rođenja uvede kao praznik crnogorske kulture.

“Ako vi kao vlada, nijeste mogli preko vašeg poslaničkog kluba izglasate zakon, mogli su ga izglasati poslanici zajedno sa nama. To je obično foliranje”, smatra Vasiljević.

Na pitanje poslanice DPS-a Maje Bakrač, kada će početi valorizacija Tvrđave Španjola u Herceg Novom, ministar Bogdanović saopštio je da je Ministarstvo kulture fokusirano na valorizaciju kulturne baštine Crne Gore kroz savremeni model njenog upravljanja. 

U tom kontekstu, napomenuo je da je analizom nepokretnih kulturnih dobara na crnogorskoj obali tvrđava Španjola prepoznata kao pogodna za uspostavljanje međunarodnog umjetničkog haba sa rezidencijalnim centrom. Kazao je i da Ministarstvo kulture namjerava da, u saradnji sa Opštinom Herceg Novi i drugim međunarodnim partnerima, nastavi aktivnosti na valorizaciji ove tvrđave.

„To zahtijeva poštovanje zakonom propisanih procedura i veoma složen proces u sprovođenja kompleksnih konzervatorskih mjera, koje se definišu kroz izradu konzervatorskog projekta i tehničke dokumentacije, a na osnovu rezultata arheoloških i konzervatorskih istraživanja. Ipak, vjerujemo da ćemo na ovaj način stvoriti neophodne preduslove za adekvatnu zaštitu, ali i valorizaciju ovog lokaliteta, sa posebnim akcentom na međunarodni segment“, kazao je ministar Bogdanović.

Na pitanje poslanice DPS-a Marije Ćatović, hoće Ii Ministarstvo kulture podržati inicijativu Opštine Kotor da se palata Drago ustupi za potrebe Istorijskog muzeja, koji formalno postoji u okviru OJU Muzeji Kotor – Perast, ministar Bogdanović saopštio je da će Ministarstvo kulture, u saradnji sa Opštinom Kotor, nastaviti sa realizacijom aktivnosti na stvaranju adekvatnih prostornih uslova za funkcionisanje JU Muzeji Kotor, cijeneći da objekat Palate Drago upravo to i jeste.

Poslanicu Ćatović interesovalo je i da li je planirana izrada strategije nastavaka radova na arheološkom lokalitetu Carine u Risnu, kao i sanacija Palate Ivelića koja je namjenski bila određena za arheološki institut. U tom kontekstu, ministar Bogdanović podsjetio je na godišnji Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara, kroz koji je od 2012. do 2020. za projekat „Arheološka istraživanja u Risnu (lokaliteti Carine i Gradina)” izdvojeno 158.500 eura.

„Jasno je zaključiti da je Ministarstvo kulture opredijeljeno za kontinuitet ulaganja u višegodišnje projekte čiji su realizatori reprezentativne nacionalne ustanove iz oblasti kulturne baštine, koje su i sa aspekta struke i nauke prepoznale ulogu i značaj ne samo lokaliteta Carine u Risnu, već i drugih arheoloških nalazišta u Crnoj Gori“, kazao je Bogdanović.

Kada je u pitanju Palata Ivelić, podsjetio je na višegodišnju saradnju Varšavskog univerziteta sa Univerzitetom Crne Gore na lokalitetima u Risnu, te da se Ministarstvo kulture saglasilo da se palata, u skladu sa odredbama propisa iz oblasti zaštite kulturnih dobara, ustupi na korišćenje Varšavskom univerzitetu radi obnove i osnivanja međunarodnog arheološko-istraživačkog centra.

„To bi doprinijelo da Risan dobije na značaju, kako kao svjetski naučno-istraživački centar, tako i sa turističkog aspekta, što bi unaprijedilo ekonomsku valorizaciju grada. Značajno je pomenuti da je sredstva za revitalizaciju Palate Ivelić u iznosu od 750.000 eura trebalo da obezbijedi Varšavski univerzitet“, kazao je ministar.

Odgovarajući na pitanje poslanika DF-a Budimira Aleksića, hoće li Vlada Crne Gore konačno početi da finansira naučne i kulturne institucije srpskog naroda u Crnoj Gori, Bogdanović podsjetio je da se podrška iz državnog budžeta za rad naučnih i kulturnih institucija, obezbjeđuje svima – pod jednakim uslovima, uz princip ravnopravnosti i transparentnosti, stručnih kompetencija i referenci, te doprinosa afirmaciji multikulturalnih vrijednosti Crne Gore.

„Po utvrđenim principima će se i ubuduće sprovoditi mjere podrške kulturnom i naučnom sektoru, odnosno sprovodiće se politika koja se ne zasniva na nacionalnoj opredijeljenosti i specijalnom tretmanu bilo koje institucije sa nacionalnim prefiksom, već njegovati i razvijati zajedničke tekovine svih naših naroda i štititi potrebe i javni interes u kulturi i nauci svih građana Crne Gore, bez obzira na to kako se oni nacionalno izjašnjavaju“, poručio je  Bogdanović.

NUHODŽIĆ SAOPŠTIO

Samo za dva dana, od 1.do 3.juna, nakon otvaranja graničnih prelaza registrovan je promet od 20.987 putnika – na ulazu u Crnu Goru 10.806, a na izlazu 10.181 putnik, saopštio je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić, odgovarajući na pitanja poslanika u Parlamentu.

Nuhodžić je dodao da je iz Crne Gore je od formiranja Operativnog štaba za povratak crnogorskih državljana iz inostranstva do 1. juna otputovalo 33.213 stranih državljana, od kojih je 2.959 državljana zemalja članica Evropske unije (EU).

On je u parlamentu, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista Nikole Rakočevića kakva je situacija sa avio, a kakva sa kopnenim saobraćajem i dovođenjem crnogorskih državljana, ali i stranaca koji su željeli povratak u domovinu, kazao da Crna Gora nije zatvarala granice za svoje državljane.

“Intenzivno i neumorno smo radili da im obezbijedimo siguran povratak u domovinu”, naveo je Nuhodžić.

Kako je rekao, od formiranja Operativnog štaba do 1. juna ove godine na graničnim prelazima na ulazu u Crnu Goru doputovala su 20.372 državljanina Crne Gore, od čega je 14.795 vozača teretnih motornih vozila.

Nuhodžić je kazao da je na graničnom prelazu Aerodrom Podgorica, na ulazu u Crnu Goru, doputovalo 2.594 putnika, od čega 2.313 crnogorskih državljana.

“Na graničnim prelazima na izlazu iz Crne Gore, otputovalo je 33.213 stranih državljana, od kojih je 2.959 državljana zemalja članica EU”, naveo je Nuhodžić.

On je rekao da su preko aerodroma Podgorica realizovana ukupno 103 leta.

Kako je dodao Nuhodžić, nacionalna avio kompanija obavljala je čarter rotacije prema Beogradu, Budimpešti, Rimu, Madridu, Cirihu, Berlinu, Briselu, Ljubljani, Frankfurtu, Beču, Parizu, Stokholmu, Lisabonu, Istanbulu, Tel Avivu, Londonu i Luksemburgu.

On je naglasio da su, zahvaljujući crnogorskoj Vladi, svi letovi za crnogorske i strane državljane bili besplatni.

Nuhodžić je rekao da je iskoordiniran povratak u Crnu Goru 667 od ukupno 740 crnogorskih pomoraca i članova posada kruzera koji plove u svijetu.

“Do 8. juna doputovaće još 56, što čini ukupno 723 pomorca koji su se vratili u domovinu”, najavio je Nuhodžić.

On je podsjetio da je Operativni štab realizovao i povratak 428 crnogorskih studenata u zemalje regiona, zbog obaveza na univerzitetskim jedinicama.

“Teške situacije, poput epidemije koronavirusa, iskušavaju solidarnost naših građana i odgovornost države. Raduje me da mogu istaći da je taj ispit Crna Gora položila. Savjesno, razborito, građanski i profesionalno”, naglasio je Nuhodžić.

Taj proces, kako je naveo, nije bio lak, jer se veliki broj crnogorskih državljana nalazio izvan Crne Gore, ali oni su u ovoj složenoj i zahtjevnoj situaciji ukazali povjerenje Crnoj Gori, upravo zato što su u njenim institucijama prepoznali stabilnost, sigurnost i stručnost.

“Nakon što smo se uspješno izborili sa nevidljivim protivnikom kakav je koronavirus, vjerujem da ćemo zajednički osmišljavati modele budućeg prosperiteta naše države”, zaključio je Nuhodžić.

NAPLATA POTRAŽIVANJA

Vrhovni sud Crne Gore donio je danas presudu kojom je odbijena revizija, kao vanredni pravni lijek, koju je Slobodan Knežević iz Nikšića izjavio na presudu Višeg suda u Podgorici, kojom je obavezan da Univerzitetu Mediteran na ime naknade troškova građenja i održavanja zgrade u Baru, plati iznos od 2.377.239,05 eura.

”Vrhovni sud je dodatno potvrdio nesporno pravo Univerziteta Mediteran, da kao investitor zgrade namijenjene za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, a koja je sada upisana na Slobodana Kneževića iz Nikšića, naplati iznos od 2.377.239 eura”, saopšteno je iz Atlas grupe.

Ovom presudom Vrhovnog suda, kako navode, iako ni do sada nije bilo zakonskih prepreka, ispunjeni su svi uslovi za nastavak postupka izvršenja, radi naplate navedenog potraživanja na cjelokupnoj imovini Slobodana Kneževića iz Nikšića.

Univerzitet Mediteran izražava zadovojstvo što je sudstvo, u tradiciji naprednih kontinentalnih pravnih sistema, sprovelo cjelokupni postupak profesionalno i nepristrasno. Ova sudska odluka donijeta je isključivo na osnovu činjenica, kao sudova stvarnosti.