POČELI RAD

Šalteri MUP-a, nakon dva i po mjeseca, nastavili su rad. U Podgorici su se jutros stvorili dugi redovi, jer se od danas mogu podnijeti zahtjevi za nove lične karte, i to će biti dio nacionalnog identifikacionog dokumenta.

Saobraćajne dozvole, kao i dozvole za stalni i privremeni boravak i rad stranaca, kojima je rok važenja istekao, smatraju važećim do 1. jula.

BEZ PODRŠKE

Advokat Amer Šukurica, koji je bio jedini kandidat za direktora Agencije za sprječavanje korupcije (ASK), danas nije izabran na tu funkciju.

Na sjednici Savjeta ASK-a svih pet članova bili su uzdržani prilikom glasanja. Prethodno su članovi Savjeta ASK-a razgovarali sa Šukuricom, koji je naglasio da kandidaturom želi da pomogne da se otkloni nepovjerenje u rad te institucije.

Savo Milašinović, koji je ispunjavao konkursne uslove, povukao je kandidaturu za tu funkciju.

Predsjednik Savjeta ASK, Momčilo Radulović, nakon sjednice kazao je da neizbor direktora nije prijatna situacija. Poručio je da će i preko institucije vd direktora obezbijediti regularno fukncionisanje ASK u predizborno i postizbornom periodu.

“Želimo da dođe prava osoba koja će voditi Agenciju u naredim godinama. Nadamo se da će i od političkih subjekata biti izražena volja za saradnju”, dodao je Radulović.

Na sjednici Savjeta najavljeno je da će biti raspisan novi konkurs za izbor direktora ASK-a.

Direktor Agencije bira se na pet godina i može biti izabran najviše dva puta.

Na prethodna dva konkursa direktor ASK-a nije izabran jer niko od kandidata nije dobio potrebnu većinu.

Vršilac direktora ASK-a je Milašinović, koga je na tu fukciju 13. januara izabrao Savjet.

Milašinović je ranije dva puta konkurisao za direktora ASK-a, ali nije dobio potrebnu većinu članova Savjeta.

ISTRAŽIVANJE POKAZALO

Vrijeme izolacije, uslovljeno globalnom pandemijom, doprinijelo je da se u porodici razvije veći stepen bliskosti, tokom zajedničkih obroka.To su pokazali prvi rezultati naučnog istraživanja profesora Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore.

Profesor ovog fakulteta Dragan Krivokapić navodi da je istraživanje realizovano na osnovu dobrovoljnog anonimnog onlajn anketiranja 1.232 roditelja djece – učenika osnovnih i srednjih škola iz sve tri regije Crne Gore.

Tema istraživanja glasila je: “Načini na koje djeca provode slobodno vrijeme i njihove svakodnevne navike tokom perioda od uvođenja privremenih mjera radi sprečavanja širenja novog Korona virusa”, sa posebnim akcentom na aktivno vrijeme posvećeno fizičkom vježbanju u kućnim uslovima.

“Roditelji su, u grupi pitanja kojom se ispitivao nivo bliskosti članova porodice, pretežno navodili da se tokom perioda od uvođenja privremenih mjera u njihovoj porodici znatno više obraćala pažnja na kvalitet pripremanja hrane, da su članovi njihove porodice mnogo češće nego ranije ručali i večerali zajedno i značajno se zbližili”, kazao je Krivokapić.

Ovi rezultati svakako, dodaje on, ukazuju na pozitivne aspekte homogenizacije porodice tokom protekla dva i po mjeseca, koja je zbog “savremenih trendova” i ubrzanog tempa života u savremenim uslovima života i rada, sve manje provodila vremena na okupu.

Privremeni prestanak odlaska učenika u školu i pridržavanje mjera ostajanjem kod kuće, djeca su se, kao i svi, suočila sa potrebom nove organizacije svakodnevnih aktivnosti i promjenom navika i ustaljenog načina provođenja slobodnog vremena.

“Roditelji su tokom prethodna dva i po mjeseca provodili sa svojom djecom mnogo više vremena nego prije uvođenja privremenih mjera radi sprečavanja širenja novog Korona virusa (SARS-CoV-2). Ta okolnost je nesumnjivo omogućila roditeljima znatno objektivniji uvid u navike i načine na koje su njihova djeca provodila slobodno vrijeme tokom pomenutog perioda”, naveo je Krivokapić.

Uviđajući značaj razvijanja i jačanja imunološkog sistema kao prirodne odbrane organizma od virusa, bakterija i drugih mikroorganizama, on navodi da je preko 90% anketiranih roditelja iskazalo da će u narednom periodu posvetiti znatno više pažnje jačanju imunog sistema svoje djece kroz odgovarajuću ishranu, fizičku aktivnost i formiranje zdravih životnih navika svoje djece.

“Roditelji su pokazali da je period od uvođenja privremenih mjera kod njih razvio svijest o značaju fizičke aktivnosti. Naime, vremensko ograničenje mogućnosti boravka i kretanja na otvorenom prostoru, nemogućnost korišćenja sportsko-rekreativnih terena i sl. doprinijelo je shvatanju važnosti usvajanja aktivnog životnog stila kao i značaja redovnog sportsko-rekreativnog vježbanja”, istakao je profesor Krivokapić.

Na pitanje da li će savjetovati svoje dijete da se mnogo više kreće i bavi sportsko-rekreativnim aktivnostima nakon što se potpuno otkloni opasnost od novog Korona virusa i budu ukinute privremene mjere, preko 95% roditelja je odgovorilo potvrdno. Takođe, skoro isti broj anketiranih roditelja smatra da nedostatak fizičke aktivnosti može da uspori i naruši pravilan rast i razvoj djece, kao i da predugo sjedenje ispred računara, tableta, televizora uz stalno korišćenje smart telefona može da naruši pravilan rast i razvoj djece.

Krivokapić kaže da su ovo samo neka od zapažanja, nakon prvog uvida u dobijene odgovore.

“Detaljnija statistička obrada dobijenih rezultata, tek treba da uslijedi i omogućiće će objektivniji uvid u načine na koje su djeca provodila slobodno vrijeme tokom perioda od uvođenja privremenih mjera”, zaključuje on.

ZEJAK PORUČIO

Pandemija izazvana virusom Kovid-19 pogodiće i agrarni sektor, ali kako smatra član grupe za pripremu pregovora o pristupanju Crne Gore i EU za oblast poljoprivrede i ruralnog razvoja u sklopu Poglavlja 11, Dejan Zejak, ta grana privrede je znatno otpornija na recesiju od drugih sektora privrede.

“Iskustvo nas uči da agrar i prehrambena industrija, iako ne nude visinu zarada poput nekih ekonomski profitabilnijih segmenata, ipak pouzdani i stabilni sektori koji pružaju dugoročnu šansu za one koji im pristupaju na pravi način. Agrar ne treba i ne može biti osnov cjelokupne ekonomije jedne zemlje, ali može biti zdrav, finansijski održiv i tržišno uspješan sektor koji zapošljava i pristojno plaća svoje uposlene, doprinosi rastu BDP-u, pozitivnom spoljnotrgovinskom bilansu, i na kraju štiti postojeće resurse i životnu sredinu”, kaže Zejak, inače, diplomirani inženjer agrara.

Da bi se ovo i ostvarilo, dodaje on, neophodno je da i vlada i bitne međunarodne finansijske institucije pomognu nacionalni agrar, ali sa što većim finansijskim sredstvima.

“U slučaju da mjere izostanu, naš agrar će biti prepušten samom sebi. Međutim, snaga ovog sektora osim potrebnih resursa i očiglednih potencijala ogleda se i u istrajnosti ljudi koji se bave njim. Samoorganizovanost farmera i u periodu Kovid-19 nije izostala, što govori podatak da je grupa entuzijasta preko jedne društvene mreže kreirala grupu ‘Kupujmo domaće’ u namjeri da omogući prodaju sopstvenih poljo-proizvoda farmerima u Crnoj Gori u doba korone. Ova grupa za sada broji preko 30.600 članova, za naše prilike značajan broj”,istakao je Zejak.

Svjetska ekonomska kriza 2008. godine potvrdila je da je poljoprivreda znatno otpornija na recesiju od drugih sektora privrede, (sektor turizma i usluga, oblast izgradnje i prometa nekretnina, segment auto-industrije), koji su godinama nakon nje osećali snažne posljedice.

“Tokom recesije važna činjenica je i to da su zarade u poljoprivredi padale manje nego u drugim sektorima, a agrar i prehrambena industrija su apsorbovali dio radne snage koja je u drugim sektorima ostajala bez posla. Tako je on postao i ‘socijalni amortizer’, u regionu i u Crnoj Gori”, kaže u svojim analizama agrara tokom i nakon Kovida-19 Zejak.

Kako je istakao, svijet rizikuje predstojeću krizu sa hranom ako se brzo ne preduzmu mjere za zaštitu najugroženijih, održanje globalnih lanaca snabdevanja hranom i ublažavanje uticaja pandemije na sistem hrane.
“Zatvaranje granica, karantin i poremećaji na tržištu u lancu snabdijevanja i prekid trgovine ograničavaju pristup ljudima dovoljnim izvorima hrane, posebno u zemljama koje su teško pogođene virusom ili koje su već pogođene visokim nivoom nesigurnosti u hrani. Očekujemo poremećaje u lancima snabdevanja hranom, posebno u robi visoke vrijednosti (voće, povrće, meso, riba, mleko…)”, ističe Zejak.

Manjak đubriva, veterinarskih ljekova i drugih inputa, kaže Zejak, može uticati na poljoprivrednu proizvodnju.

Zatvaranje restorana i rjeđa kupovina namirnica, umanjuju potražnju za svježim poljoprivrednim proizvodima i proizvodima iz sektora ribarstva, što negativno utiče na proizvođače i dobavljače.

Sektori poljoprivrede i ribarstva, kako naglašava, posebno su pod uticajem ograničenja turizma, zatvaranja restorana i kafića i obustave školske ishrane.

“U bilo kojem scenariju, najviše će biti pogođeni najsiromašniji i najugroženiji slojevi stanovništva uključujući migrante, raseljene i one koji su pogođeni sukobima. Zemlje u dugotrajnim krizama takođe trpe zbog nedovoljnih ulaganja u javno zdravstvo, što će pojačati uticaj pandemije, smatraju u UNFAO”, podsjeća naš sagovornik.

Nesigurnost u hrani i siromaštvo su najteži među marginalizovanim seoskim grupama, uključujući žene i djecu.
Poznato je da kratkoročne krize mogu da dovedu do dugoročnih problema.

“Širenje bolesti može devastirati siromašne ruralne zajednice, posebno male proizvođače hrane koji se već suočavaju sa izazovima kao što su slab imunitet i loša ishrana. Mnoge zemlje zavise od ovih zajednica zbog svoje nacionalne sigurnosi u obezbjeđenosti rezervama sa hranom. Ipak, pandemija i sa tim povezani poremećaji u trgovini, putovanjima i tržištima mogu smanjiti proizvodnju i dostupnost hrane. Otprilike 63 odsto najsiromašnijih ljudi na svijetu radi u poljoprivredi, a velika većina na malim farmama. Većina najsiromašnijih, najgladnijih i najmarginalizovanijih ljudi živi u ruralnim sredinama, i upravo tu razvojna zajednica sada mora usmjeriti svoje srednjoročne i dugoročne napore”, smatra Zejak.

S obzirom na to da se virus još uvijek širi planetom, a vakcina protiv njega je u fazi testiranja, jedno je sigurno jasno, a to je da će njegove ekonomske posljedice biti pogubne i na žalost dugoročne.

Vukoman Kljajević, Radio Crne Gore

OD DANAS

Aerodromi u Podgorici i Tivtu od danas su otvoreni za građane zemalja u kojima je stopa aktivnih slučajeva koronavirusa manja od 25 na 100.000 stanovnika, saopštila je kompanija Aerodromi Crne Gore.

U objavi na Fejsbuk stranici kompaniji navodi se da su listi zemalja Slovenija, Hrvatska, Slovačka, Gruzija, Švajcarska, Albanija, Austrija, Norveška, Monako, Kosovo, Njemačka, Grčka, Mađarska, Danska, Litvanija, Letonija, Azerbejdžan, Luksemburg, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Izrael, Češka, Finska i Estonija.

Podsjećamo, Crna Gora je od danas otvorila sve putne granične prelaze prema susjednim državama, koji su bili zatvoreni u okviru mjera protiv širenja koronavirusa. 

Turisti, uglavnom iz zapadnoevropskih zemalja, počeli su da ulaze u Crnu Goru odmah iza ponoći, čim je stupila na snagu mjera ulaska bez karantina za građane država sa manje od 25 aktivnih slučajeva korona virusa na 100.000 stanovnika.

“BUDI HUMAN”

Prikupljena su sredstva za liječenje petogodišnjeg Ognjena Radonjića, uz pomoć kojih će dobiti priliku da bolje vidi, saopšteno je iz Fondacije “Budi human”.

“Zahvaljujući vašim velikim srcima, putem Fondacije Budi human, uspjeli smo svi zajedno da prikupimo 27 676 eura, koliko je potrebno za liječenje malog podgoričanina Ognjena Radonjića”, poručuju iz Fondacije.

Ognjen ima pet godina, a kao bebi mu je ustanovljeno oštećenje očnog živca na oba oka i suženo vidno polje. Kako su naveli iz Fondacije, na klinikama u Crnoj Gori i regionu nijesu moguće operacije očnog živca.

“Jedina nada da Ogi bolje vidi je “Sveruski centar za očnu i plastičnu hirurgiju” grad Ufa u Rusiji. Dječak je, prošle godine, na toj klinici imao prvu operaciju, nakon čega je potrebno posjetiti kliniku ponovo, kako bi napredak bio vidljiv”, navodi se u saopštenju.

Iz Fondacije ističu da su do sada uspjeli da obezbijedi sredstva za ukupno 21 mališana, kojima je liječenje u inostranstvu bilo potrebno.

“Trenutno prikupljamo sredstva za šest mališana, koji čekaju svoju priliku za liječenje. Naša Fondacija se trudi da ukaže da svaki doprinos znači puno, i da je djeci u procesu liečenja podrška veoma važna! Stoga, hvala svima koji su dio naših hrabrih borbi”, zaključuje se.

NAKON DVA I PO MJESECA

Nakon dva i po mjeseca pauze, od danas su otvoreni privatni vrtići, dok bi državni trebalo da počnu da rade od četvrtka. Iz privatnih vrtića poručuju da se raduju nastavku rada, te da je sve spremno za prijem mališana.

NA RTCG 1

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore predstavilo je pet zaštićenih područja, i ostale prirodne ljepote naše države, u okviru deset emisija edukativnog serijala „#ostanidoma uz prirodu“, a u saradnji sa RTCG1.

„Pored zaštite, očuvanja i promocije najznačajnijih vrijednosti, jedan od ključnih strateških ciljeva JPNPCG je edukativna uloga. Ponosni smo što smo u ograničenim uslovima, tokom pandemije, osmislili i pripremili prvih deset epizoda u okviru TV serijala „Ostani doma uz prirodu‟, kako bi se učenici osnovnih i srednjih škola, kao i javnost, informisali, upoznali i podsjetili brojnih vrijednosti zaštićenih prirodnih područja. Povratna informacija je više nego dobra, što nam daje veliku satisfakciju da nastavimo,‟ kazao je direktor JPNPCG Elvir Klica.

U prvoj emisiji smo upoznali gledaoce sa aktivnostima i ciljevima Javnog preduzeća. Uslijedile su i priče o NP Skadarsko jezero, NP Biogradska gora, NP Durmitor, NP Prokletije, NP Lovćen, Parku prirode Ulcinjskoj solani, Botaničkoj bašti „Dulovine“, Žabljaku Crnojevića i rijeci Zeti.

„Ljepota i bogatstvo crnogorske prirode su neiscrpni. Zahvaljujući video materijalu i fotografijama, koji nam svakodnevno pristižu od saradnika i nadzornika sa terena, nastavićemo sa zanimljivim pričama iz prirode. U nacionalnim parkovima postoje i kamere ʼzamkeʼ koje će svim gledaocima omogućiti da vide jedinstveni život stanovnika NP. Stručni tim JPNPCG priprema i zanimljive priče o biljnom svijetu nacionalnih parkova. Zato, najavljujemo i nove emisije o prirodnim ljepotama Crne Gore „Priroda je moj dom‟, kazao je Klica.

Planiramo da prikazane emisije objednimo i početkom naredne školske godine proslijedimo svim osnovnim školama. Cilj nam je da djeca,osim kroz udžbenike, i vizuelno upoznaju prirodno bogatstvo države u kojoj žive.

Pripremamo i niz aktivnosti na društvenim mrežama, a sve u cilju što bolje promocije naših potencijala. Aktiviraćemo Youtube kanal za strane turiste, kako bi na jednom mjestu mogli da dobiju sve informacije o NP i planiraju eventualnu posjetu. Takođe, na Instagramu i Facebooku, otvorićemo naloge na engleskom jeziku.

Edukativne emisije o vrijednostima nacionalnih parkova, i ostalih prirodnih ljepota Crne Gore, emituju se na RTCG1 ponedjeljkom i petkom, u terminima prije prvog i drugog dnevnika. Nakon toga, emisije se mogu gledati na Youtube kanalu Nacionalnih parkova Crne Gore.

PRAVA I ZAŠTITA

Stepen poštovanja prava djece u Crnoj Gori je dobar, u zavisnosti od teme do teme, ocijenila je Duška Šljivančan iz Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, gostujući u Jutarnjem programu TVCG. Ona se osvrnula na Izvještaj Zaštitnika, kojim su ukazali na stvari koje treba popraviti kada je u pitanju prava i zaštita djece.

“Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima djeteta vrlo je vješto formulisana i gotovo u svakom članu kaže ‘Država obavezna da omogući djetetu najveći mogući standard u zdravstveno zaštiti, socijalnoj, obrazovanju…’ Što god da uradimo i unaprijedimo položaj, djeca tj. mi uvijek možemo bolje, a djeca zaslužuju više od toga”, kazala je Šljivančanin. 

Naglasila je da, kada su u pitanju dječja prava, nikada ne možemo reći da je posao završen.  

Pojedinačne preporuke Zaštitnika odnose se na stepen obezbjeđenja zdravstvene zaštite, nedostatak specijalista, nedostupnost određenih zdravstvenih ustanova, obrazovanje…

“Djecu treba slavimo svakog dana i o njihovim pravim brinemo, bilo da ih promovišemo i unapređujemo ili štitimo”, poručila je Šljivančanin. 

Međunarodni dan djece obilježava se svakog 1. juna od 1950. godine.

UTICAJ PANDEMIJE

Evropske agencije za ljekove (EMCDDA) i Evropska policijska služba (Europol) objavili su izvještaj u kojem je predstavljen uticaj virusa korona na tržište droga. Taj uticaj osjetile su i kriminalne grupe u Crnoj Gori koji profit ostvaruju nelegalnom prodajom droga jer ih je zatvarnje granica, uz zabranu međugradskog i međunarodnog saobraćaja, dovelo u neočekivanu situaciju, piše Dan.

Uz ulično trgovanje narkoticima, koje je bila pod ozbiljnim uticajem ograničenja kretanja, potrošači i trgovci sve se više okreću alternativnim metodama, uključujući korišćenje darknet tržišta, platforme društvenih medija i šifrovane komunikacijske aplikacije, sa bezgotovinskim plaćanjem i manjim interakcijama licem u lice.

Iako se logistika možda promijenila, kretanje velikih količina droge između država nije prestalo, uprkos graničnim kontrolama, zbog kontinuiranog komercijalnog prevoza robe širom Evrope. Manje je dokaza o poremećajima na nivou veleprodajnog uvoza.

“Trgovina drogom morskim putem nastavlja se na nivou sličnom predpandemijskom razdoblju, iako je došlo do značajnih poremećaja u krijumčarenju vazdušnim putničkim prevozom. Trgovina kokainom preko pomorskih brodskih kontejnera nastavlja se na nivou iz 2019, a broj zaplijenjenih kontejnera kokaina u nekim zemljama se povećao. Čini se da se trgovina heroinom nastavlja duž mnogih poznatih ruta (npr. Balkanska ruta)”, saopšteno je iz Europola.

Zabilježen je lokalni manjak heroina, što bi moglo dovesti do prelaska na alternativne, sintetičke opijate.

Iako je potražnja za kanabisom i heroinom i dalje stabilna, potražnja za sintetičkim drogama koje se koriste u rekreacijskim okruženjima znatno je smanjena zbog zatvaranja klubova, ali se proizvodnja sintetičkih lijekova nastavila.

Pandemija je imala veliki uticaj na naš život.

“Međutim, ovaj ekonomski trend nije primijećen u međunarodnoj trgovini drogom. Ta ilegalna tržišta i dalje stvaraju ogromne prihode, što se odnosi i na period pandemije. Količine zaplijenjene droge u nekim zemljama EU tokom prve polovine 2020. godine veće su nego u istim mjesecima prethodnih godina. Ovi rezultati trebalo bi da nas motivišu više nego ikad prije da osiguramo da svaki oporavak od pandemije bude propraćen snažnim i učinkovitim reakcijama međunarodnih zakona. Moramo uraditi sve da krijumčari droga nemaju koristi od mogućih socijalnih i ekonomskih posledica trenutne krize”, kazala je izvršna direktorica Europola Katrin de Bole.

Virus korona je vanredna situacija za javno zdravstvo koja je imala posledice na svim područjima modernog života.

“Ovaj izvještaj pruža vrijedan uvid u kratkbročni uticaj pandemije na tržište lijekova u EU i pomoći će nam da se pripremimo za dugoročne posledice. Ekonomski učinak krize vjerovatno će učiniti neke u našim zajednicama osjetljivijima i na probleme s drogom i na uključivanje na tržište droge. Rast mrežnog trgovanja i šifrovane komunikacije staviće veće opterećenje za sprovođenje zakona. U razdoblju nakon pandemije vjerovatno ćemo vidjeti veću konkurenciju i nasilje povezano s trgovinom drogama. Predviđajući ova kretanja, bićemo spremniji za brz i učinkovit odgovor na nove izazove s kojima ćemo se vjerovatno suočiti”, kazao je direktor EMCDDA Aleksis Gosdel.