SPORAZUM

Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu (Fronteks) od 1. jula ove godine, patroliraće zajedno sa crnogorskom policijom duž državne granice. To je predviđeno sporazumom koji je danas potvrdio Savjet EU u Briselu.

Kako je saopšteno, Evropska unija će pružiti Crnoj Gori ekspertsku obuku i stručnu pomoć u nadgledanju granice.

“Ove aktivnosti usmjerene su na rješavanje problema ilegalne imigracije, posebno naglih promjena migracijskih tokova i prekograničnog kriminala, a mogu uključivati pružanje povećane tehničke i operativne pomoći na granici”, navedeno je u odluci Savjeta EU.

“Bliska saradnja sa našim partnerima na Zapadnom Balkanu je od suštinske važnosti za rješavanje zajedničkih migracijskih izazova sa kojima smo suočeni. Danas sklopljeni sporazumi o saradnji na upravljanju granicom sa Crnom Gorom i Srbijom važan su dio naše ukupne strategije za upravljanje granicama”, kazao je vice premijer, ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Davor Božinović.

Fronteks, prema Sporazmu, može, preko svog koordinatora, saopštiti Crnoj Gori svoje stavove o instrukcijama koje su izdate timu. U tom slučaju Crna Gora uzima te stavove u obzir i postupa u skladu sa njima koliko je to moguće.

Prilikom obavljanja svojih zadataka i primjene svojih ovlašćenja, kaže se predlogu, članovi tima mogu nositi službeno oružje, municiju i opremu.

“Prilikom obavljanja svojih zadataka i primjene svojih ovlašćenja članovima tima se odobrava primijena sile, uključujući službeno oružje, municiju i opremu, uz saglasnost matične države članice i Crne Gore, u prisustvu graničnih policijskih službenika ili drugog relevantnog osoblja Crne Gore i u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom Crne Gore. Crna Gora može odobriti članovima tima da primjenjuju silu u odsustvu graničnih policijskih službenika ili drugog relevantnog osoblja Crne Gore”, navodi se u dokumentu.

Kao jedan od razloga za potpisivanje sporazuma, navodi se da on predstavlja adekvatan okvir za saradnju EU i država potpisnica, u okviru kojeg će Crnoj Gori biti pružena pomoć u oblasti upravljanja granicom i eventualnim kriznim situacijama koje se odnose na pojačani priliv migranata sa Bliskog istoka i konfliktnih područja, što je nepredvidivog karaktera i zahtijeva blagovremeno i stručno reagovanje.

Imunitet Agenata

Agenti Fronteksa će, prema usvojenom sporazumu, u Crnoj Gori imati imunitet i neće moći biti uhapšeni, krivično gonjeni, niti će plaćati porez ili svjedoćiti na sudu.

“Članovi tima ne mogu biti podvrgnuti bilo kakvom obliku hapšenja ili zadržavanja. Članovi tima uživaju imunitet od krivičnog sudstva u Crnoj Gori u svim okolnostima. Privilegije koje uživaju članovi tima i imunitet od krivičnog sudstva Crne Gore ne izuzimaju ih od krivičnog sudstva matične države članice. Matična država članica može članovima tima prema potrebi ukinuti imunitet od krivičnog sudstva Crne Gore. Takvo ukidanje uvijek mora biti izričito”, navodi se u Sporazumu.

Prema usvojenom sporazumu, agentima Fronteksa neće moći ni da se pregleda lični prtljag prilikom dolaska u Crnu Goru.

“Lični prtljag članova tima izuzet je od pregleda sve dok postoje ozbiljni razlozi za pretpostavku da sadrži predmete koji nijesu namijenjeni ličnoj upotrebi članova tima ili predmete čiji je uvoz ili izvoz zabranjen zakonom ili uslovljen propisima Crne Gore o karantinu. Pregled takvog ličnog prtljaga vrši se isključivo u prisustvu dotičnih članova tima ili ovlašćenog predstavnika Agencije”, kaže se u dokumentu.

MIHAILO

Srpska pravoslavna crkva nije crkva crnogorskog naroda i države, poručio je mitropolit CPC Mihailo.

Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo začuđen je izjavom mitropolita Ilariona iz Ruske pravoslavne crkve da Srpska crkva nije strana crkva već crkva crnogorskoga naroda, da ateisti pokašavaju da osnuju crkvu, da crnogorske vlasti podmuklo djeluju protiv Srpske crkve i progone je, braneći organizovanje masovnih litija u vrijeme epidemije korona virusa i da im je na savjesti pritvaranje epsikopa Joanikija, koji se nije držao naredbi NKT za zarazne bolesti.

Sestrinska Ruska pravoslavna crkva hirotonisala je, navodi Mihailo, trojicu pogalavara autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve: 1833. godine Petra II Petrovića Njegoša, Nikanora Ivanovića 1858, a Mitrofan Ban hirotonisan je 1885. godine.

“Ruski car Aleksandar III koji ga je primio u audijeniciju, između ostaloga kazao mu je: “Meni je takođe drago što ste Vi rukopoloženi za episkopa u Rusiji. To pokazuje duhovnu vezu imeđu Ruske i Crnogorske crkve. Iste godine mitropolit Mitrofan obavijestio je vaseljenskog patrijarha Joakima IV pismom u kojemu, između ostaloga, navodi:“Mi smo se iz Rusije povratili i u ime Božije zauzeli smo svetu katedru Mitropolije autokefalne crkve u bogoštićenom knjaževstvu crnogorskom na koju smo i duhom svetijem i pozvati”. Povodom jubileja, 1910. godine Mitropolit beogradski Dimitrije Pavlović pisao je mitropolitu Mitrofanu Banu:” Srpska crkva, kao sestra i po vjeri i narodnosti, dijeli radost Crnogorske crkve”, navodi Mihailo.

Kako je naglasio mitropolit CPC, pametnome i dobronamjernome ovo je dovoljno dokaza da Srpska crkva nije crkva crnogorskoga naroda i države.

“Ona je ukinuta 1918. godine, a obnovljena je 1993. na Lučindan, na Cetinju, na crnogorskom Zboru kao tradicionalnome crnogorskome organu, koji je uvijek i rješavao važna crkvena pitanja A što se tiče progona, upravo, Srpska crkva progoni i slovo C u azbuci a kamo li Crnogorsku crkvu protiv koje se zavjerila, i u nju uperila sve svoje moći. I ne samo da se zavjerila protiv naše crkve nego i protiv države koju kleveće i protiv nje predvodi masovni ustanak kojemu tepa litije i molebani. Njen bijes koji izliva na nas i našu zemlju nema granica, a mržnja je uvodi u stanje sužene svijesti, pa odbija da se povinuje i naredbama NKT-a, samo zato jer ih je donijelo nadležno tijelo crnogorske države”, navodi Mihailo.

Mitropolit CPC, ističe i da SPC u Srbiji poštuju svaku državnu naredbu, uključujući i one koje se tiču zabrane masovnih skupova, dok traju mjere donešene zbog korona virusa. Dodaje i da, koliko zna, i Ruska crkva se pridržavala sličnih mjera.

“Nijesam čuo da je organizovala masovne vjerske skupove, naprotiv, pa se čudim zašto njen portparol vladika Ilarion pravi prigovor, sem ako nekome nije cilj da izvrši masovno trovanje crnogorskih građana posredstvom masovnih litija, i zemlju dovede u stanje haosa. Bojim se da to nekima i jeste cilj. Na koncu, još jednom izražavam čuđenje zbog izjave ruskoga mitropolita Ilariona, i pozivam ga da sve naše navode provjeri u arhivu Ruske pravoslavne crkve i posredstvom ruske ambasade u Podgorici. A kao muzičaru predlažem mu da se više bavi muzikom, a manje crkvenom politikom i istorijom”, zaključuje mitropolit.

M.ERLAJNS

Iz Montenegro erlajnsa su večeras saopštili kako ih je Direktorat civilnog vazduhoplovstva Srbije kasno danas obavijestio da se suspenduje pravo slijetanja aviona crnogorske nacionalne aviokompanije na beogradski aerodrom “Nikola Tesla”.

Iz M.Erlajnsa navode kako im predstoji borba za što brže i kvalitetnije povezivanje Crne Gore avio-linijama sa svim evropskim destinacijama i da će tom zadatku biti posvećeni.

“Industrija u kojoj poslujemo ne bi trebalo da zavisi od političkih odluka. Bez obzira na ovu nenadanu odluku Beograda, Srbija svakako ostaje dio naših saobraćajnih planova i pokušaćemo da damo doprinos da se posljedice COVID19, u ekonomskom smislu, što prije saniraju”, poručili su iz M.Erlajnsa.

SJUTRA EKSTERNI ISPITI

Polumaturanti se opraštaju od osnovne škole, na način koji nijesu baš zamišljali. Čeka ih sada mnogo obaveza, a prva je već sjutra i to-eksterni polumturski ispiti. Đaci kažu da su se za testiranje pripremali tokom cijele osnovne škole, a detaljnije od oktobra prošle godine. Učili su i tokom prethodnih mjeseci kada su škole, zbog koronavirusa bile zatvorene, i sve vrijeme su računali, kažu, na bezuslovnu podršku nastavnika, na čemu su im veoma zahvalni.

Maša Dobrilović, učenica devetog razreda u Osnovnoj skoli Maksim Gorki, spremna je, kaže, za eksternu provjeru znanja koja počinje sjutra.

Planira da upiše Gimnaziju, a nakon toga Fakultet za strane jezike. Za najveću provjeru znanja nakon devetogodišnjeg skolovanja, spremala se u neobičnim uslovima, i daleko od skolskih klupa, po cemu ce i pamtiti posljednju skolsku godinu u ovoj skoli.

“Mozda je bilo teze iz razloga sto nijesmo se druzcak ni imali polumatursko vece. Sa druge strane,mi smo kuninicirali preko vajbera, mejla, to je ono u cemu se moja generacija dobro snalazi i po cemu cemo biti upamceni. Onda, podrsku od nastavnika dobijali smo svakodnevno, mozemo im se obratiti kad god zelimo u toku dana”, kaže  Maša Dobrilović.

Lučonoša Petar Velimirović, klupe iz OS Vladimir Nazor uskoro ce zamijeniti onima u srednjoj medicinskoj skoli, nakon koje ce, kako je planirao, skolovanje nastaviti u Americi.

Za eksternu provjeru znanja spremao se od oktobra, posebno posljednjih mjeseci – tokom epidemije korona virusa, i to daleko od skole.

“Nedostajali su mi drugari i nedostajali su mi nastavnici. Svaki dan smo imali domaće koje smo morali da posaljemo u odredjenom roku. U poslednjih 10 dana ucio sam vise nego prethodno, pripremam se svakog dana po dva , tri sata dnevno,” kaže Petar Velimirović.

I nastavnici su u posljednje vrijeme imali mnogo vise posla. Đake, kazu, od pocetka skolske godine pripremaju za jedan od najvecih ispita znanja, a tako je bilo i prethodnih mjeseci, i pored svih ostalih razreda, on line nastave i komunikacije putem interneta.

“U pocetku je bilo strasno, meni. Imala sam 10 vajber grupa, i onda se desavalo da u isto vrijeme budem na nekoliko, da saljem zadatke, da odgovaram na pitanja, da saljem informacije, i bilo je tesko prvih nedjelju. A onda se to tako nesto uklopilo i bilo je sve u redu poslije. Manje stresno, manje, tesko, manje naporno,” kaže Slavica Vuksanović, nastavnica u OŠ” Vladimir Nazor.

I rad će se, uvjerena je nastavnica Vuksanović isplatiti. Oslonila se na odgovornost svojih ucenika, koji ce i ovoga puta – sigurna je , opravdati njeno povjerenje.

“Iako je nastava zavrsena mi smo i dalje, postoje grupe na liniji smo, pitaju me ako im nesto nije jasno, ocekujem da ce to da urade dobro. Uvijek bude stresno, tesko i zao vam je sto se rastajete od njih, a opet je dobro jer idu dalje. Ove godine je meni bilo posebno tesko kao i ostalima, a djeci vjerovatno jos teze jer dva mjeseca nijesu imali nikavu komunikaciju, osim to preko telefona,” kazala je Vuksanović.

U skolskim klupama djaci zavrsnih razreda bice narednih dana, doduse kratko, jer testovi traju 70 minuta. Iz skola izlaze puni utisaka, sa nadom da ce se od vrsnjaka oprostiti kao i sve generacije prije njih.

“Mogu reći da mi je nekako i krivo sto se na ovakav nacin rastajemo, sto je moralo da bude ovako, ali se nadam da cemo imati u avgustu polumatursko vece da sve nadoknadimo i da se na jedan lijep nacin rastanemo,” zaključuje Maša Dobrilović.

NA FILOLOŠKOM FAKULTETU

Na svih sedam studijskih programa Filološkog fakulteta planiran je upis na dvogodišnji master studije, s tim što se za Engleski jezik i književnost kao najbrojniji predlaže upis na dva mastera: Engleski jezik i književnost i Engleski jezik – prevodilaštvo, saopštila je dekanka Fakulteta Tatjana Jovović.

Kako je istakla, studenti se mogu opredijeliti za master programe Crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti, Srpski jezik i južnoslovenske književnosti, Ruski jezik i književnost, Francuski jezik i književnost, Italijanski jezik i književnost, Njemački jezik i književnost.

Na reformisanim master studijama studentima se nudi produbljivanje, proširivanje i zaokruživanje znanja stečenih na osnovnim studijama.

“Očekujemo da će se kao kandidati za ove studije prepoznati studenti sa dužim dahom, odnosno oni koji nijesu zainteresovani samo za što bržu valorizaciju stečenog znanja na tržištu, što je legitiman poriv, već imaju želju da akumuliraju i dodatni intelektualni kapital”, kazala je Jovović.

Licencom je odobrena prilično visoka kvota, ali, kako Jovović pretpostavlja, broj mjesta neće biti popunjen do kraja, jer iskustvo pokazuje da je svaka studijska godina filter kvaliteta, pa broj studenata opada kako se ide ka višim godinama.

“Ako slijedimo logiku brojki i uzmemo u obzir da će direktnu prohodnost na master imati studenti sa najmanjom prosječnom ocjenom C, a ostali zainteresovani će morati da prođu dodatne provjere znanja, očekujem da ćemo na taj način dobiti jednu pozitivnu selekciju i studente istinski stimulisane za sticanje novih znanja”, smatra ona.

S obzirom na to da još ima studenata koji završavaju specijalističke studije po starom programu, što je slučaj i ove godine, uzimajući u obzir sve okolnosti, na ovom fakultetu težiće se racionalnim rješenjima.

“Razmišljamo u pravcu priznavanja istih ili srodnih ispita sa specijalističkih studija i omogućavanja što bezbolnijeg preusmjeravanja na dvogodišnji master studenata koji su okončali specijalističke studije, a žele da idu dalje”, kazala je dekanka.

NP BIOGRADSKA GORA

Jedna od pozitivnih strana koronavirusa je svakako buđenje prirode, čistija okolina, manje zagađenja i više prostora za biljni i životinjski svijet. U to smo se uvjerili i u Nacionalnom parku Biogradska gora, gdje se divlje životinje sve više i češće kreću po teritoriji te prašume, nego prethodnih godina u istom periodu.

“Na samo 500 metara odavde, na brdu iza nas nalazi se hranilište, a tu su i kamere zamke koje snimaju dolazak divljih životinja u ovaj dio nacionalnog parka. Nadzornici obilaze park i hranilišta i evidentiraju kretanje životinja”, kazao je šef službe zaštite NP Biogradska gora, Mile Rnković.

Kako je istakao, registruju kretanje životinja, ako ne da ih vide okom, svakodnevno se nađu tragovi raznih životinja koje se kreću po nacionalnom parku.

“Pošto još uvijek broj posjetilaca nije veliki, životinje svoje stanište nalaze u blizini jezera, u špicu sezone kada dolazi veći broj posjetilaca one se povlače ka središnjem dijelu i periferiji parka”, objašnjava Rnković.

Javno preduzeće Nacionalni parkovi CG, Nacionalni park Biogradska gora, NP Tara i Parkovi Dinarida su 2016. godine pokrenuli priču o praćenju medvjeda u Nacionalnom parku Biogradska gora. Postavljene su kamere i 2017. je snimljen i obilježen medvjed kom su dali ime Nikola.

“To je bio reprezentativan primjerak, bio je težak 255 kilograma i jedan od najvećih medvjeda koji je obilježen na Balkanu. Naša služba zaštite je na obodu parka evidentirala mečku i dva mečeta, a na drugom kraju parka je evidentiran još jedan medvjed, računamo da ih ima pet do šest na ovom prostoru”, ističe Ranković.

Osim medvjeda, kako dodaje, ima i drugih životinja.

“Autohtona je srna, tu je evropski jelen i nezaobilazni medvjed, tu je vuk i ostale sitnije životinje, kao što su lisica, zec i razne vrste ptica”, kazao je Rnković.

Svi oni koji žele da saznaju više informacija o populaciji medvjeda u Nacionalnom parku Biogradska gora njihovom stanju, ponašanju, ketanju, mogu posjetiti edukativni kutak koji se nalazi u centru Kolašina. U planu je i izrada osmatračnica nakon čijeg će postavljanja posjetioci u dogledno vrijeme imati mogućnost da uživo sa distance posmatraju faunu Nacionalnog parka.

Dragana Šćepanović, TVCG

MILOŠEVIĆ

Crnogorska Vlada još nije donijela konačnu odluku o otvaranju granica, kazao je ambasador Crne Gore u Srbiji Tarzan Milošević, i podsjetio da je premijer Duško Marković rekao da globalna kretanja ukazuju na proširenje kruga država prema kojima bi Crna Gora mogla otvoriti granicu.

“Kao što ste čuli iz izjave premijera Duška Markovića, Nacionalno koordinaciono tijelo treba da donese odluku koja će se primjenjivati od 1. juna, a u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje (IJZ)”, naveo je Milošević u izjavi za portal Mondo.

Kako je kazao, Marković je na osnovu stava IJZ-a saopštio da se očekuje otvaranje granica sa zemljama koje u ovom trenutku ispunjavaju određene epidemiološke kriterijume, kao i da je “jasno naglasio da će se naredba odnositi i na druge zemlje koje do njenog stupanja na snagu budu ispunile te uslove”.

“Premijer je istakao da globalna kretanja ukazuju i na proširenje kruga država prema kojima bi Crna Gora mogla da otvori granicu”, naveo je Milošević.

On je rekao da čvrsto vjeruje da će se “vrlo brzo uspostaviti kvalitetna komunikacija između Crne Gore i Srbije u pogledu slobodnog kretanja ljudi“.

„Poštujući sve ono što su do sada, na kvalitetan način, preduzele i uradile obje države radi zaštite zdravlja svojih građana”, dodao je Milošević.

TOKOM OVE SEDMICE

Posljednja grupa pomoraca iz Crne Gore, koji su se od izbijanja pandemije koronavirusa nalazili na kruzerima usidrenim u američkim lukama, u četvrtak 28. maja bi trebalo da krene kući.

Planirano je da 142 crnogorska državljanina, koji rade za kompaniju Royal Caribbean i njen ogranak Celebrity Cruises, polete sa Barbadosa čarter letom direktno za Podgoricu, gdje bi trebalo da slete u petak ujutro, potvrđeno je Glasu Amerike u crnogorskoj ambasadi u Vašingtonu, koja koordiniše njihov povratak.

U avionu će, među ukupno 320 putnika, biti i državljani drugih zemalja regiona-Srbije, Bosne i Hecegovine, Albanije i Hrvatske.

Kruzer kompanije “Carnival” uplovljava u luku u Majamiju, 7. april 2020. 

Više od 90 pomoraca vraća se u Crnu Goru

Crnogorski pomorci su, prema prvobitnom planu, trebalo da polete za Crnu Goru početkom maja iz Majamija, takođe čarter letom, saopšteno je Glasu Amerike u ambasadi.

Međutim, Royal Caribbean nije uspio da sa američkim Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti dogovori uslove za iskrcavanje pomoraca koji rade za tu kompaniju, među kojima su bili i crnogorski.

Svi pomorci su zatim prebačeni na Bahame, odakle je trebalo da isplove za Evropu. Međutim, zbog tropske oluje odlučeno je da se prebace na Barbados, nakon čega je za crnogorske i državljane drugih zemalja regiona organizovan povratak u Podgoricu čarter letom čiji je operater Wamos Air.

Iz SAD je do sada je organizovan povratak oko 130 pomoraca.

AKCIJA ZA LJUDSKA PRAVA

Akcija za ljudska prava (HRA) sa žaljenjem konstatuje da se i šesnaesta godišnjica ubistva glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Dan, Duška Jovanovića, dočekuje bez odgovora na pitanja ko je sve učestvovao u tom ubistvu, ko ga je i zašto naručio i ko je odgovoran za to što do danas istraga nije dovela do ozbiljnijih rezultata. Očekuju hitno angažovanje stranog eksperta za temeljno preispitivanje dosadašnje istrage.

“Samo je jedna osoba, Damir Mandić, okrivljen i pravosnažno osuđen kao saizvršilac i to poslije maratonskog jedanaestogodišnjeg procesa u kome je suđenje tri puta ponavljano i u kome nije rasvijetljen motiv ubistva. Uprkos nedovoljnim rezultatima istrage i primjedbama na propuste u njoj, vođenje dosadašnje istrage od strane državnog tužilaštva nije temeljno preispitano. Nije ispitano ni to da li je policija učinila sve što je bilo potrebno da zaštiti Jovanovića, imajući u vidu prijetnje koje je dobijao i koje je prijavio”, navode iz HRA.

Kako ističu, činjenica da se ubistvo osnivača i glavnog i odgovornog urednika medija kritično nastrojenog prema vlasti uopšte dogodilo, i da do danas nije rasvijetljeno, u kontinuitetu ugrožava slobodu izražavanja i vladavinu prava u Crnoj Gori.

Iz HRA navode da “Izvještaj “Nerasvijetljeno ubistvo direktora i glavnog urednika dnevnog lista Dan Duška Jovanovića – pitanja bez odgovora”, koji su oni objavili prije četiri godine i dostavili Ministarstvu unutrašnjih poslova, Upravi policije i Vrhovnom državnom tužilaštvu, ukazuje na to da istraga ubistva nije temeljno sprovedena, odnosno, da javnosti nisu poznati odgovori na neka od najvažnijih pitanja, koja su, primjerice, dovela do otkrivanja ubica novinara Slavka Ćuruvije u Srbiji.

”Postavili smo pitanja – da li je adekvatno istraženo ko je sve prijetio Jovanoviću, šta su državni organi preduzeli da ga zaštite, da li je Služba državne bezbjednosti, na čijem čelu se nalazio današnji premijer Duško Marković, vodila Jovanovićev dosije i da li ga je pratila, na koja javnost do danas ne zna odgovor”, poručuju iz Akcije za ljudska prava.

Glavna preporuka izvještaja HRA je bila da se angažuje inostrani stručnjak za krivične istrage atentata koji bi nepristrasno sagledao što je sve preduzeto u istrazi ubistva Duška Jovanovića i dao preporuke za njeno dalje vođenje.

“HRA pozdravlja odluku Vlade da pomogne Komisiji za praćenje istraga napada na novinare da angažuje inostranog stručnjaka u cilju objektivnog i stručnog sagledavanja toka i rezultata dosadašnje istrage ubistva Duška Jovanovića, kako je objavio predsjednik Komisije za praćenje istraga napada na novinare Nikola Marković posle razgovora sa premijerom 4. marta 2020. godine”, navode u saopštenju.

Iz HRA poručuju da rasvjetljavanje ubistva Duška Jovanovića je neophodno za demokratski napredak države, uspostavljanje vladavine prava i obezbjeđenje ambijenta koji ohrabruje rad novinara.

“Nadamo se da će angažovanje inostranog stručnjaka spriječiti dalje gubljenje vremena u potrazi za istinom i pravdom”, zaključuju u saopštenju.

PRIMJENA OD 1. JULA

Savjet Evropske unije usvojio je sporazum o saradnji u upravljanju granicama između Crne Gore i Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu (Fronteks). Komesar za proširenje Oliver Varhelji poručio je na Tviter nalogu da je usvajanje sporazuma dobra vijest, koja potvrđuje snažno partnerstvo sa Srbijom i Crnom Gorom kao i blisku saradnju sa Zapadnim Balkanom u širem smislu.

Kako navode u Briselu, jačanje saradnje omogućiće da se suzbiju ilegalne migracije i da se ojača bezbjednost na vanjskim granicama EU.

Ministar unutrašnjih poslova Hrvatske, Davor Božinović, čija zemlja predsjedava Savjetom EU, kazao je da je sporazum o saradnji istovremeno potpisan i sa Srbijom i da predstavlja važan dio sveobuhvatne strategije upravljanja granicama.

“Bliska saradnja sa našim partnerima na Zapadnom Balkanu je od suštinskog značaja ako se želimo pozabaviti zajedničkim migracionim izazovima sa kojima se suočavamo”, kaže Božinović.

Kako navode u Savjetu, ovi sporazumi omogućiće Fronteksu da pomaže Crnoj Gori u upravljanju vanjskim granicama, sprovođenju zajedničkih operacija i raspoređivnju timova u djelovima zemlje koji se graniče sa EU.

Te aktivnosti, pojašanjvaju u Briselu, odnose se na suzbijanje ilegalnih migracija, posebno naglih promjena migracijskih tokova i prekograničnog kriminala i mogu uključivati pružanje povećane tehničke i operativne pomoći na granici.

Sporazum sa Crnom Gorom počeće da se primjenjuje od 1. jula.

Ivan Mijanović, dopisnik TVCG iz Brisela