ZZZCG

Zavod za zapošljavanje Crne Gore od danas, 25. maja, u svim svojim područnim jedinicama i svim biroima rada se vraća redovnim aktivnostima, uz poštovanje svih preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti.

Kako ističu u ZZZCG, u svim područnim jedinicama Zavoda i svim biroima, rad se nastavlja u punom obimu, pa će svaka stranka, kao i ranije, moći nesmetano da koristi sve javne i besplatne usluge Zavoda.

“Nezaposlena lica, lica koja se prvi put prijavljuju na evidenciju nezaposlenih, kao i ostali tražioci zaposlenja, će u prostorije Zavoda dolaziti u zakazanim terminima. U šalter salama Zavoda nezaposlenim licima će se zakazivati termini kod savjetnika, izdavati potvrde, uvjerenja i dr. Ukazujemo da je u prostorijama Zavoda potrebno održavati fizičku distancu od najmanje dva metra i nastaviti sa sprovođenjem mjera zaštite zaposlenih i svih korisnika usluga Zavoda”, naglašavaju u Zavodu.

Kako ističu, vanredni mejlovi, koji su bili dostupni za vrijeme trajanja privremenih mjera, stavljeni su van funkcije, a nezaposlena lica, koja su se na evidenciju prijavila putem vanrednog mejla, dužna su da savjetniku dostave originalnu dokumentaciju na uvid prilikom prvog zakazanog javljanja.

ANALIZA GRAĐANSKE ALIJANSE

U Crnoj Gori i dalje postoje brojni izazovi u primjeni zakonodavstva kojim je regulisan pristup djece pravdi i besplatnoj pravnoj pomoći (BPP), smatraju u Građanskoj alijansi (GA).

U Analizi koju je uradila ta nevladina organizacija (NVO) navodi se da je izmjenama Porodičnog zakona definicija djeteta upodobljena onoj u Konvenciji o pravima djeteta, konkretizovan pojam opšteg interesa djeteta, data mu je stranačka sposobnost djetetu i uvedena kategorija lica za podršku.

Iz GA podsjećaju da je regulisano i ponašanje suda u situacijama kada se njegova odluka razlikuje od mišljenja djeteta, a uvedena je i eksplicitna zabrana fizičkog kažnjavanja djece.

“U praksi, međutim, i dalje postoje brojni izazovi, koji ograničavaju efekte primjene tih zakonskih rješenja, posebno u postupcima koji se tiču čuvanja i odgoja djeteta, prava na kontakt sa roditeljem, ali i u predmetima nasilja i zanemarivanja djece”, ocijenili su iz GA.

Prema njihovim riječima, uočava se i nedostatak pomoći roditeljima u vršenju roditeljskog prava na nivou svih lokalnih zajednica.

Iz GA su kazali da je najbolji interes djeteta kao načelo sadržano u materijalnim i procesnim zakonima, ali njegova praktična primjena kao procesnog pravila nije bliže regulisana podzakonskim aktima.

“Što može dovesti do različitih tumačenja u praksi, posebno kada ove interese treba uravnotežiti sa interesima drugih učesnika u postupku”, upozorili su iz GA.

U Analizi se navodi da još nijesu stvoreni preduslovi da sva djeca mogu da izraze svoje gledište u okruženju koje je prilagođeno djetetu i da se to njihovo mišljenje uvažava.

Dodaje se da materijalnopravno relevantna volja djeteta do navršene 14 godine u Crnoj Gori nema svoj adekvatan procesno-pravni izraz u parničnom postupku.

Iz GA su podsjetili da, prema nalazima Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, problemi posebno postoje kod uređenja ličnih odnosa djece i roditelja nakon razvoda braka, odnosno prekida vanbračne zajednice i prilikom izvršavanja sudskih odluka o starateljstvu.

“Sudovi u određenim slučajevima ne prepoznaju važnost uloge koju dijete ima u sporovima i ne postavljaju lice za podršku, zbog čega se pravo djece na participaciju ne ostvaruje u punoj mjeri”, kazali su iz te NVO.

U Analizi se ocjenjuje da organi starateljstva u dovoljnoj mjeri ne koriste svoja ovlašćenja u slučajevima zanemarivanja roditeljskih prava, zloupotrebe djece i manipulativnog ponašanja roditelja.

Navodi se da centri za socijalni rad imaju važnu ulogu u tim postupcima, ali je njhov rad opterećen velikim brojem predmeta.

U GA smatraju da treba osnažiti kapacitete i kompetencije socijalnih radnika kroz bolje definisana zakonska ovlašćenja, ali i kroz kadrovska pojačanja.

Navodi se da je sistem zaštite maloljetnika najrazvijeni u okviru krivičnog pravosuđa, ali da i na tom polju postoje određeni nedostaci.

Iz GA su kazali da u zakonima kojima se uređuju prekršajna i krivična odgovornost i definišu pravila postupaka u kojima se ona utvrđuje, pojam djeteta nije definisan u skladu s Konvencijom o pravima djeteta, dok definicije određenih krivičnih djela učinjenih na štetu djece nijesu usklađene sa međunarodnim standardima.

U Analizi se navodi da u Zakonu o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku ne postoji obaveza saslušanja djeteta uz pomoć stručne službe, osim za djecu koja nijesu navršila 14 godina, dok
tehnički uslovi za saslušanje oštećenog maloljetnog lica na zaštićujući način još nijesu dostupni u svim sudovima, tužilaštvima i centrima bezbjednosti.

“Istaknut je i sistemski nedostatak psihijatara za djecu i psihoterapijska pomoć djeci žrtvama krivičnih djela, koji se samo djelimično prevazilazi kroz rad Centra za autizam”, navodi se u Analizi.

Kako su kazali iz GA, iako je uspostavljanje prostorija po mjeri djeteta jasno definisano kao jedan od prioriteta reforme pravosuđa, prostorije u kojima će se djeca osjećati udobno i sigurno nijesu dostupne kao standardna praksa.

Prema njihovim riječima, zatvorski kompleks u Spužu sada ima novu zgradu namijenjenu isključivo maloljetnicima, ali ona još uvijek nije u potpunosti funkcionalna.

Postoji, smatraju u GA, i neusklađenost između Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku i Zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti.

Istraživanje je ukazalo i na nedostatke u pogledu posebnih oblika tretmana maloljetnika smještenih u ustanovu zavodskog tipa, kao i nedovoljno razvijenih programa prevencije i rane intervencije u oblasti maloljetničke delinkvencije.

Kada je u pitanju pristup BPP-u, u GA smatraju da su ključni problemi vezani za nedovoljan obuhvat Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, veoma mali broj djece korisnika tog prava i pasivnost roditelja u pogledu podnošenja zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć.

Kako su naveli, djeca u velikoj mjeri nijesu upoznata sa pravom na BPP koju im nude taj Zakon i propisi koji se odnose na građanski i krivični postupak.

“Zakon i dalje ne predviđa mogućnost BPP-a u upravnim postupcima, čime lica slabog imovnog stanja ostaju bez besplatne pravne pomoći, sve dok se ne stigne do faze upravnog spora“, naveli su iz te NVO.

Kako su kazali, žrtvama mučenja, zlostavljanja ili diskriminacije od strane državnih službenika, Zakonom još nije obezbijeđena BPP, ako imaju imovinu, odnosno ako ne spadaju u jednu od kategorija koja inače ima pravo na tu pomoć.

“Takođe, Zakon eksplicitno ne prepoznaje pravo na BPP u slučajevima krivičnih djela protiv polne slobode učinjenih prema maloljetnim licima, na šta su posebno ukazali predstavnici pravosuđa”, kazali su iz GA.

U praksi je, kako su naveli, vidljivo da djeca iz ranjivih kategorija ne koriste taj institut u dovoljnoj mjeri.

“Od početka primjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, 2012. godine, djeca bez roditeljskog staranja su podnijela samo dva zahtjeva za BPP, s tim što je odobren samo jedan zahtjev”, navodi se u Analizi.

Sa druge strane, dodaje se, ne postoje precizni podaci o ukupnom broju djece koja su koristila institut BPP-a, uključujući djecu iz drugih prioritetnih kategorija korisnika definisanih Zakonom.

TRI NVO

Nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za mirovno i žensko obrazovanje – ANIMA očekuju od policije da hitno otkrije počinioce skrnavljenja spomenika organizatorima Trinaestojulskog ustanka 1941. godine, prvog opštenarodnog antifašističkog ustanka u porobljenoj Evropi.

Iz te tri NVO navode da su sa velikom tugom i razočarenjem primili vijest o skrnavljenju spomenika.

Skrnavljenje svakog kulturnog dobra ocjenjuju kao primitivan i anticivilizacijski čin, ali uništenje antifašističkog obilježja pored toga, kako dodaju, znači i podršku idejama fašizma i kolaboracije.

“Spomenici NOB-a nijesu samo kulturno-istorijsko bogatstvo svih građana i građanki, već i vrijedno naslijeđe našeg društva koje smo i u najmračnijim godinama devedesetih, jedini u regionu, uspjeli sačuvati. To naglašava obavezu nadležnih ograna da što prije otkriju pojedince ili organizacije koje su bile spremne na ovaj čin i da ih procesuiraju”, navodi se u sa.

Ako se radi o aktu pojedinaca to, kažu, predstavlja ozbiljan podsjetnik na potrebu da sagledamo obrazovne politike i nedostatak prenosa znanja o antifašističkoj tradiciji, antifašističkim idejama i njihovom značaju za oblikovanje modernog građanskog društva.

“Veoma je važno da ne dozvolimo razvoj nenaučnog nacionalističkog revizionizma kojem je Crna Gora dugo odlijevala. Dio uzroka ovog vandalizma je u nečijoj radikalnoj ideološkoj ubijeđenosti ispunjenoj mržnjom i željom za uništenjem, a ekstremizam i nasilje su posljedice”, navodi se u saopštenju.

Ako iza ovog čina stoji neka organizacija, onda to, kako ističu, zahtijeva sistemski i posvećen pristup nadležnih institucija suzbijanju i zabrani ekstremističkih grupacija, široku javnu raspravu u kojoj će analizirati kako je takva organizacija nastala i što se može uraditi u obrazovnom i zakonskom okviru da se napadi na antifašističko nasljeđe i revitalizaciju fašizma i kolaboracije na vrijeme spriječe.

“Posebna je obaveza vlasti da dokaže antifašističko o opredjeljenje, jer retorički insistira na tim vrijednostima, a praksa to ne pokazuje. To uključuje, u ovom slučaju, pronalaženje i sankcionisanje vinovnika ovog čina, ali i sadržajan i kontinuiran rad na zaštiti antifašističkog naslijeđa”, zaključuje se u saopštenju koje potpisuju izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević i koordinatorka Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA Ljupka Kovačević.

PEROVIĆ

Rektor Cetinjske bogoslovijeo Gojko Perović podsjeća da je prošlo 10 dana od pisma mitropolita Amfilohija premijeru Dušku Markoviću na temu pregovora u vezi spornog zakona o slobodi vjeroispovijesti ali da Vlada još ne odgovara na upit o nastavku pregovora započetih u martu ove godine. On je dodao da očekuje nastavak litija ubrzo.

“Nadam se da je razlog tome preopterećenost ljudi u Vladi i NKT – da evidentiraju sve one slučajeve kršenja zdravstvenih mjera u danima uličnog proslavljanja državnog praznika i da zauzmu politički stav prema očiglednim ‘dvostrukim standardima’ organa javnog reda. Nagomilalo se argumenata, vidljivih svakom građaninu, da “zakon nije isti za sve”, te da se “zdravstvene mjere” koriste za neosnovan progon Crkve”, ističe Perović.

On je dodao da država koja gaji trend nejednakih standarda direktno radi protiv same sebe i sopstvenih ustavnih načela.

“Ako to nije razlog ćutanja Vlade, onda se nadam brzom odgovoru ovih dana, jer Vladu i sadržaj posljednjeg sastanka ekspertskih timova, kao i nedavna uputstva sa međunarodnih adresa obavezuju na jasne i nedvosmislene odgovore na pitanje: mijenjamo li zakon ili ne”, dodao je Perović.

Kako se navodi na sajtu MCP, Perović je komentarišući pitanje o nedavnom nastupu člana Mitropolijinog pregovaračkog pravnog tima advokata i nekadašnjeg ministra pravde Dragana Šoća na televiziji N1 u okviru koje je iznio stavove i o pravnim i o političkim pitanjima vezanim za krizu u Crnoj Gori, Perović je kazao da je Šoć na politička pitanja u toj emisiji iznio svoje lične stavove, dok crkva stoji iza njegovih javno saopštenih – pravnih stavova.

“Šoć jeste član mitropolijinog pregovaračkog pravnog tima i to jeste njegovo ispravno predstavljanje u javnosti a što se tiče razgovora koji je imao za regionalnu televiziju, tu je bilo političkih pitanja na koje je on davao odgovore u skladu sa svojim – ličnim, građanskim stavovima”, kaže Perović.

Rektor crtinjske bogoslovije napominje da ljudi u crkvi, pa ni sami sveštenici međusobno – nemaju svi identične političke stavove.

“To je upravo moguće zbog toga što politika nije osnov našeg okupljanja niti predmet naše primarne pažnje. U Crkvi su identična samo naša duhovna uvjerenja i naša crkvena praksa. Drugo, Šoć nije čitao neko saopštenje Pravnog savjeta Mitropolije, nego je vodio živ razgovor u kome je odgovarao i na pitanja koja se ne tiču samo pravnih tema. Na kraju, bolje reći – na samom početku priče, Šoć je, u pomenutom intervjuu dao jasne pravne stavove crkvenog pravnog tima po pitanju Zakona o slobodi vjeroispovjesti.To je uradio besprekorno, kao što je to činio i u svim prethodnim slučajevima, i Crkva, po prirodi stvari stoji iza tih, tako izrečenih njegovih – pravnih stavova”, kaže Perović.

On je dodao da očekuje nastavak litija ubrzo.

“Kako zbog činjenice da smo ovih dana mogli vidjeti potpuno neometana masovna okupljanja na ulicama crnogorskih gradova, tako i zbog posljednjeg saopštenja tzv. zdravstvenih vlasti (da ih tako nazovem) – da se zvanična objava kraja epidemije očekuje u prvim danima juna”, kazao je.

“Kada spojimo ove dvije nepobitne činjenice – mislim da nema prostora ni razloga da opstaju mjere koje se tiču zabrane vjerskih okupljanja. Tako smo pročitali i razumjeli brojne savjete sa međunarodnih adresa koje su ovih dana stizale u Crnu Goru. A narod se, evidentno uželio litijskih povorki. Mislim da bi nam ih i ljekari preporučili (isto onako kako ljekari često razumiju i preporučuju post i molitvu) poslije ovoliko dana provedenih u kućama, a po njihovim preporukama”, zaključio je Perović.

KOTUROVIĆ

Subspecijalista iz inferiliteta i steriliteta na Odjeljenju za humanu reprodukciju Opšte bolnice “Danilo Prvi“ na Cetinju Zdenka Koturović saopštila je, za Jutarnji program TVCG, da će samo kovid negativni pacijenti moći da uđu u postupak vantjelesne oplodnje.

Koturović je kazala da će svi pacijenti biti upoznati sa tim smjernicama, i da će morati da poštuju i pridržavaju se mjera koje bude propisao Institut za javno zdravlje.

Ona je podsjetila da svi parovi koji žele djecu, a do 35. godine ih nemaju, treba da se jave specijalistima za sterilitet.

“Na taj način se lagano ulazi u proceduru i riješava se mogući problem,” istakla je ona.

U prva tri mjeseca ove godine obavljeno je oko 55 postupaka vantjelesne oplodnje.

“Na našem odjheljenju osim toga mi radimo i procedure koje su vezane za ispitivanje i liječenje steriliteta pa je bilo mnogo posla. Brojne intervencije odrađene su do proglašenja pandemije”, navodi Koturović.

“Žene do 44 godine u Crnoj Gori mogu da uđu u postupak vantjelesne oplodnje o trošku Fonda. To je ta starosna granica. One imaju smanjen broj jajnih ćelija i njihov kvalitet, pa je procedura za njih urgentna. Republički fond za zdravstvo je odobrio da se isti produži za ovaj period koliko je trajala pandemija, a to naravno važi i za pacijentkinje od 44 godine,” kazala je Koturović.

Na početku epidemije malo je bilo podataka o tome kako virus utiče na prva tri mjeseca trudnoće, kada je embrion najosjetljiviji, kazala je Koturović.

“Nijesmo imali ni jasne podatke da li se prenosi s majke na plod, ili sa majke na novorođenče u toku porođaja. Zato su sva udruženja dala preporuke da se obustave svi postupci medicinski pomognute oplodnje,” navela je ona.

Bolnica Danilo I se pravovremeno i detaljno pripremila za epidemiju, nije bilo inficiranih na Cetinju, podsjetila je ona.

Istakla je da svi pacijenti u pripremi za vantjelesnu moraju da odrade veliki broj analiza.

“Svakom paru pristupamo individualno, i ako procijenimo da je potebno ponoviti neke analize, mi im prelažemo da ponove neke analize ali naravno ne moraju sve da ponavljaju,” navela je Koturović.

ZEKOVIĆ

Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar Saša Zeković kazao je u razgovoru za Dan da je Uprava za imovinu direktno odgovorna za aktuelne i sve buduće prozivke i po Crnu Goru nepovoljne međunarodne izvještaje.

Kako je istakao, Savjet je posebno brinuo o tretmanu građana lišenih slobode tokom epidemije virusa korona.

– Nismo registrovali nijedan slučaj zlostavljanja i mučenja u policijskom pritvoru. Nesporno smo utvrdili odgovornost Uprave za imovinu. Pokazala je ne samo nedomaćinski odnos prema povjerenoj imovini, već je zapostavila poštovanje prava i zanemarila zaštitu od zlostavljanja uhapšenih osoba – kazao je Zeković.

Kako je istakao, Uprava za imovinu nije samo ignorisala preporuke međunarodnih i domaćih tijela za prevenciju torture, već i svakodnevne zahtjeve Uprave policije u svim opštinama Crne Gore da se uslovi pritvora neodložno poprave.

– Prostorije su u takvom stanju dočekale i epidemiju zarazne bolesti, pa, pored uslova nedostojnih za boravak čovjeka, registrujemo i prenatrpanost. Godinama se ne rješava problem video-nadzora i neurednih sanitarnih prostorija, ne zamjenjuju se sijalice, pa se pritvorena lica drže u mraku, nisu popravljene česme, pa je upitan pristup pijaćoj vodi, madraci su istrošeni, pohabani i prljavi, kao i ćebad – ukazao je Zeković.

Zbog prenatrpanosti prostora, neadekvatnih uslova i intenzivnog pritiska na rad policije u uslovima epidemije virusa korona, Savjet se početkom prošlog mjeseca obratio Vrhovnom tužilaštvu apelom da se razmotri praksa intenzivnog određivanja zadržavanja građana po osnovu krivičnog djela nepostupanje po zdravstvenim propisima.

– Zatečeni uslovi su naročito bili zabrinjavajući u Podgorici, gdje su u jednom krevetu spavala po dva zadržana lica, većina prostorija je bila bez osvjetljenja, u nekoliko prostorija nema pristupa vodi, u muškom toaletu nije bilo sapuna, a kompletan prostor pritvora je teško očistiti u danima vikenda – kazao je Zeković.

On je za Dan rekao da je Savjet sprovodio pojačani nadzor nad postupanjem policije tokom virusa korona.

– Nismo se štedjeli da učinimo sve što možemo kako bi policija bila profesionalna i pažljiva i učinila sve što je u njenoj moći da se zadržani građani osjećaju sigurno. Nije registrovana nijedna primjedba na policijsko pritvorsko osoblje, a svi zadržani su pohvalili odnos policije – naveo je Zeković.

Što se tiče sve češćih hapšenja građana zbog objava na društvenim mrežama, on kaže da svakome ko se dosledno i odgovorno bavi zaštitom ljudskim prava proizvoljna hapšenja zbog objava na društvenim mrežama teško padaju.

Savjet je konstatovao da se nijedno zadržano lice u CB Nikšić nije požalilo na pristup pijaćoj vodi. Ipak, Savjet je ocijenio da je neophodno osigurati kvalitetan i stalan pristup pijaćoj vodi u samim sobama za zadržavanje. U tri od ukupno četiri prostorije česme nijesu radile.

– Savjet je i u slučaju prostorija za zadržavanje u Nikšiću registrovao problem prenatrpanosti i nedostatka kapaciteta. U trenutku posjete bilo je zadržano devet osoba, a kapacitet pritvora je sedam kreveta. Dvije osobe su čuvane u kancelarijama, što se ne može smatrati adekvatnim pritvorom, posebno kada se takvim uslovima izlože hronični bolesnici – rekao je Zeković.

On je dodao da osnovne kriterijume za boravak u policijskom pritvoru u Nikšiću treba značajno poboljšati.

– Da nema posvećenosti i stalnog napora starješina i policijskih službenika, pritvor bi bio u još lošijem stanju. Savjet je pozvao Upravu za imovinu da bez odlaganja pristupi popravljanju uslova – naveo je Zeković.

MEDENICA

Načelnica Odjeljenja za epidemiologiju zaraznih bolesti u Institutu za javno zdravlje (IJZ) Sanja Medenica kaže za TVCG da smo pred samim krajem epidemije i ističe da su najbolji odgovor dali građani koji su poštovali mjere. Virus je ipak tu i u susjednim je državama pa se zato, kaže Medenic ne smijemo opuštati.

“I građani i mediji su ogroman doprinos su dali, svi smo imali svoju ulogu ali su građani poštovali preporuke i mjere, bili odgovorni i mi smo svjesni da je rezultat zbog toga takav,” saopštila je ona.

Ona je podsjetila da je virus tu iako Crna Gora nema više zvanično registrovanih slučajeva.

“Svakog dana mi imamo veliki broj testiranja, i nemamo pozitivnih slučajeva ali je virus u populacijama okolnih država i mi moramo da navinknemo da se nosimo i sa tim. Moramo pokušati da izbjegavamo i dalje svee fizičke kontakte, kako bi situaciju držali pod kontrolom. Higijena ruku, radnog i životnog prostora, korišćenje maski kada je potrebno,” podsjetila je ona.

Crna Gora je na putu da proglasi kraj epidemije i stekne status prve evropske Kovid 19 free destinacije. 

“Srećni smo i radosni što je taj period iza nas, nije bio nimalo lak,” istakla je ona.

Postojala je preepidemijska faza, veliki trud i rad je iza nas, srećom bez mnogo posljedica, kazala je Medenica.

“Vojska, policija, svi su bili uvezani, zdravstveno sanitarna inspekcija. Bio je to jedan ogromni zajednički odgovor”, istakla je ona. 

Naša osnovna uloga je bila da otkrijemo prve slučajeve, što smo i uradili.

“Naši ljekari i epidemiolozi dobijali su zadatke da prate sve kontakte pozitivnih slučajeva, sinhronizovan odgovor je bio. Epidemiološke službe i ljekari  odrađivali su svoj posalo. Još tada sam kazala da ćemo sve držati pod konrolom ako svako bude radio svoj posao i tako je i bilo, dali smo najbolje od sebe,” poručila je Medenica.

UPRAVA ZA IMOVINU

Stanovi, vikendice, luksuzni automobili, bazeni akcije u crnogorskim bankama, samo su dio onoga što je Uprava za imovinu zaplijenila u tri najveća slučaja zapljene imovine “Kalić”, “Šarić” i u slučaju “Rus Khvan” od 2010. do 2015. godine.

Odlukama crnogorskih sudova, sva zaplijenjena imovina vraćena je akterima ovih slučajeva, a oni ponovo raspolažu impozantnom imovinom na crnogorskoj teritoriji.

Kalićeva imperija

Rješenjem Višeg suda u Bijelom Polju u slučaju „Kalić“ Rožajcu Safetu Kaliću, država je oduzela četiri stana, šest luksuznih automobila, dva hotela, vikendice površine 467 metara kvadratnih, tržni centar, akcije u NLB banci.

Za vrijeme trajanja optužbi, država je od Kalića zaplijenila stan na Svetom Stefanu od 92 m2, stan u Podgorici od 192 m2, više parceli zemljišta, ukupne površine skoro 62.000 kvadrata.

Kaliću je u najelitnijem dijelu Podgorice, u naselju Gorica C zaplijenjen stan površine 150 m2, sa dvije garaže od po 18 m2, kao i stan u podgoričkom naselju Momišići od 86 m2.

Mn: Hoteli i vikendice 

Za vrijeme trajanja suđenja, Kalić je ostao i bez hotela „Rožaje“, površine 2.308 kvadrata, kao i zemljišta od još 100.794 kvadrata na kojem se su se nalazile dvije zgrade hotela „Turjak“, ali i još pet drugih zgrada za odmor.

Osim toga, Kaliću je oduzet i poslovni prostor u Rožajama od 380 m2, dok mu je u Ulcinju zaplijenjeno zemljište od 6,255 m2 kao i objekti izgrađeni na ovim katastarskim parcelama: poslovne zgrade u vanprivredi, dječje i omladinsko odmaralište, zgrade za odmor (vikendice), pomoćne zgrade u ukupnoj površini od 457 m2.

U naselju Bijela crkva u Rožajama, na površini od 9.200 m2 država je preuzela upravljanje nad benzinskom stanicom površine 500 m2, privrednom zgrada u kojoj se nalaze objekti od 413 m2- „Shop centar“, „Restoran“, „Auto perionica“ i „Auto kozmetika“, parkingom u površini od 800 m2, parkom u površini 450 m2 i putem u površini od 1.500 m2.

Osim nepokretnosti, država je za vrijeme trajanja sudskog procesa od Kalića zaplijenila akcije emitenta „KRAL“ (Kristal AD Rožaje ) koje su evidentirane u Centralnoj depozitarnoj agenciji, 319.780 akcija emitenta „TURJ“ (Turajk AD Rožaje) i 1604 akcija „Kristal“ AD Rožaje, ali i 18 akcija emitenta NLB Montenegro banke AD, te 49 akcija NLB Montenegro banke AD koje su evidentirane u Centralnoj depozitarnoj agenciji.

Uprava za imovinu raspolagala je i sa Kalićevih 65.500 eura, ali i šest luksuznih vozila: PMV „hummer H2W-86 OL“, „range rover“, „BMW X6“, „kombi VW multivan“, „land rover“ tip „range rover“ i „VW phaeton 5.0 V10“.

Crnogorski sudovi su Kalića pravosnažno oslobodili optužbi da je zajedno sa suprugom Aminom i bratom Mersudinom oprao skoro osam miliona eura stečenih prodajom droge, pa je, odlukom suda u Bijelom Polju, sva zaplijenjena imovina vraćena Rožajcu i njegovoj porodici.

Šarićeve fabrike betona

Još jedan slučaj koji je, makar kratkoročno, obogatio državne resurse, bila je imovina Duška Šarića, od kojeg su oduzete poslovne zgrade, benzinske stanice, kancelarije i prodajni prostori, ali i parcele ukupne površine 6.203 m2.

Apelacioni sud u Podgorici oslobodio je krivice Duška Šarića i Jovicu Lončara, optužene za pranje 19,2 miliona eura i u presudi naveo da „nije dokazan“ da taj novac potiče od šverca narkotika. Zbog toga je i zaplijenjena imovina vraćena Šariću.

Pljevljacima Šariću i Lončaru se sudilo pred Apelacionom sudom, nakon što su zbog propusta tri puta ukidane osuđujuće presude bjelopoljskog Višeg suda, a suđenje je trajalo sedam i po godina. Presudom Višeg suda u Bijelom Polju, Šarić i Lončar su bili kažnjeni zatvorskim kaznama od pet i po godina.

– Od Šarića su oduzeti objekti – poslovne zgrade u kojima su smještene SUR ,,Municipium“ i kafe-bar night club ,,4 sobe“ izgrađeni na zemljištu nepokretnostima upisanim u posjedovnom listu broj 4439 KO Pljevlja i benzinska stanica „MAT Petrol“ u Pljevljima na raskrsnici Ul. Miloša Tošića i obilaznog puta u sklopu koje se nalaze zgrada sa kancelarijama, prodajnim prostorom, kafe- barom i pratećim sadržajima (ukupna površina objekta 347,23 m2) nastrešnica za manipulativni prostor pumpe (površine 390 m2) automati za točenje goriva, saobraćajnice i parking prostor, plato, ozelenjavanje (površina 3.550 m2 + 1.450 m2 + 700 m2) rezervoari za gorivo šest komada) pumpa za tečni naftni gas, auto- perionica – saopšteno je Pobjedi iz Uprave za imovinu.

Više građevinskih mašina, među kojima su mobilno drobilično postrojenje metso minerals, mobilno postrojenje za prosejavanje, takođe su zaplijenjene u postupku protiv Šarića.

Od pljevaljskog biznismena Uprava za imovinu zaplijenila je i dvije fabrike betona i ukupno 80 građevinskih mašina, kamiona i motornih vozila, ali i nepokretnosti – stambene jedinice na površini od 40.000 metara kvadratnih.

Bazen od 133 kvadrata

U slučaju „Rus Khvan Evgenjevič“ u kojem je Rus Valerij Evgenjevič Khvan optužen za pranje novca, država je zaplijenila zemljište površine 923 metra kvadratna i objekte ukupne površine 468 m2.

– Zaplijenjen je i bazen površine 133 m2 – navodi se u podacima dostavljenim Pobjedi.

Od Evgenjeviča je država zaplijenila i zemljište od još 361 m2 i objekte ukupne površine 114m².

Ipak, odlukom Višeg suda u Podgorici iz 2015. sva zaplilijena imovina vraćena je Rusu.

OŠ SUTJESKA

Umjesto koluta naprijed, đaci u OŠ Sutjeska učili su da crnogorska nacija i crkva ne postoje, prenose Dnevne novine. Iz Ministarstva prosvjete saopšteno je da je tačno da je u toj ustanovi došlo do, kako su naveli, zapanjujuće zloupotrebe maloljetne djece u političke svrhe. Uprava škole je sprovela kompletan postupak utvrđivanja odgovornosti, uz podršku Ministarstva prosvjete koje je tražilo da se ovaj slučaj u potpunosti rasvijetli, što je i urađeno, nakon čega je uslijedio prekid radnog odnosa.

“U istoriji su se zvali Srbi, ovo su bili Srbi iz Srbije, a ovo Srbi iz Crne Gore. E sad pošto se Crna Gora odvojila kao ravnopravna država, niko ne voli da mu se ljudi po nacionalnosti zovu Srbi nego Crnogorci, iako nacionalnost kao Crnogorska ne postoji… Crna Gora se odvojila, ima svoju državu i hoće da ima crnogorski jezik i crnogorsku crkvu. E, tu je problem, što ne možeš ti sada što je do juče bila Srpska pravoslavna crkva da kažeš da je to Crnogorska pravoslavna crkva. Ne možeš jer nije to crnogorska već srpska pravoslavna crkva. E sad, narod ne želi da ide u Crnogorsku pravoslavnu crkvu jer ta crkva ne postoji…Zato narod šeta…”

Vjerovali ili ne, ovo je dio predavanja na času fizičkog vaspitanja u podgoričkoj Osnovnoj školi “Sutjeska”, pišu Dnevne novine.

Umjesto vježbi razgibavanja, nastavnica fizičkog održala je politički čas i obavijestila đake da “crnogorska nacija ne postoji”, kao ni crnogorska crkva i objasnila zašto “nije dobar” Zakon o slobodi vjeroispovijesti.

O ovom slučaju koji se dogodio prije otprilike tri mjeseca, Dnevne novine su saznale u jednom privatnom razgovoru, nakon čega su se obratili Ministarstvu prosvjete i školi koji su potvrdili da se ovo sve dogodilo i da je nastavnica dobila otkaz zbog “zapanjujuće zloupotrebe maloljetne djece u političke svrhe”. Iz Ministarstva jasno poručuju da neće dozvoliti da škole postanu mjesta “brutalne indoktrinacije”.

Šta je nastavnica fizičkog kazala na času, a o čemu postoje dokazi, Dnevne novine prenose integralno:

“Tvoj brat nije odavde, on je iz Slovenije, i prosto to Ministarstvo doživljava na drugačiji način. Ništa nije politizovano, ništa niko nikome nije odnio, prosto se u istoriji narod drugačije deklarisao, sada se deklariše drugačije… U istoriji su se zvali Srbi, ovo su bili Srbi iz Srbije, a ovo Srbi iz Crne Gore… E sad pošto se Crna Gora odvojila kao ravnopravna država, niko ne voli da mu se ljudi po nacionalnosti zovu Srbi nego Crnogorci, iako nacionalnost kao crnogorska ne postoji…

Pošto su u staroj SFRJ postojali Srbi, Hrvati i Slovenci, Crnogorci nisu postojali kao nacija, smatrali su se Srbima iz Crne Gore, Srbi iz Makedonije, Srbi u Bosni, jer nisu mogli da budu Srbi, Srbi kao nacionalnost, pošto im je vjeroispovijest drugačija. U Bosni, na primjer, postoje Srbi, Hrvati i Muslimani… Ali, Muslimani nisu Bošnjaci, to su sve po nacionalnosti Bosanci, njih ima i pravoslavaca i muslimana, i onda naš narod miješa nacionalnost i vjeroispovijest, ovdje ako misle da su Srbi, misle svi da su Srbijanci. Ne, Srbijanac je čovjek koji živi u Srbiji, a Crnogorac je čovjek koji živi u Crnoj Gori.

To je po tome gdje živiš, a po nacionalnosti su se ljudi odvojili… I sad ok, Crna Gora se odvojila, ima svoju državu i hoće da ima crnogorski jezik i crnogorsku crkvu. E, tu je problem, što ne možeš ti sada što je do juče bila Srpska pravoslavna crkva da kažeš da je to Crnogorska pravoslavna crkva. Ne možeš jer nije to Crnogorska već Srpska pravoslavna crkva. E sad, narod ne želi da ide u Crnogorsku pravoslavnu crkvu jer ta crkva ne postoji. To je srpska pravoslavna crkva…

Nekima smeta što se zove Srpska, jer misle da je to Srbijanska…E tu je problem, to nije srbijanska nego Srpska, u koju smo svi do juče išli, i sad ako nas puste da potpišemo zakon (Zakon o slobodi vjeroispovijesti) da sve što je crkveno postane državno, onda će i neke druge tačke u tom zakonu za koje narod nije informisan javno da se sporazumiju da tako bude do kraja i onda narod šeta, zato narod šeta.

Ne može neko da ti kaže do juče se slavio slavu Sveti Vasilije Ostroški, ili Sveti Ilija Prorok ili Sveti Luka i onda ti neko dođe i kaže ne, od sjutra se to zove ovako. Ako je moj đed, tvoj đed, njen prađed slavio Svetog Arhangela Mihaila, on će cijeli život da slavi tu slavu, to je Sveti Arhangel Mihail cijeli život, ne može neko da dođe i da ga prekrsti i da ti kaže to nije to. Ne možete da mijenjate nešto što su vaši korjeni. Neko pokušava da u to uvede politiku, a to nema veze sa politikom”.

Ovome ne treba komentar. Slučaj nastavnice fizičkog je sada, kako saznaju Dnevne novine na sudu, a kakav će biti epilog ostaje da vidimo.

Uprava škole je sprovela kompletan postupak utvrđivanja odgovornosti, uz podršku Ministarstva prosvjete koje je tražilo da se ovaj slučaj u potpunosti rasvijetli, što je i urađeno, nakon čega je uslijedio prekid radnog odnosa.

Ministarstvo prosvjete: Nećemo dozvoliti da škole postanu mjesta brutalne indoktrinacije

“Tačno je da je u ovoj ustanovi došlo do zapanjujuće zloupotrebe maloljetne djece u političke svrhe od jedne neodgovorne nastavnice. Zato smo sve vrijeme bili podrška upravi u namjeri da iskoristi sva zakonska ovlašćenja kojima raspolaže i najrigoroznije sankcioniše takvo ponašanje, jer nam je zajednička dužnost da školu učinimo bezbjednim, a ne mjestom brutalne indoktrinacije”, navodi se u odgovoru Ministarstva prosvjete na pitanja Dnevnih novina.

Iz Ministarstva podsjećaju da je svrha predavanja obrazovanje iz predmeta za koji su nastavnici zaduženi, te “učenje poštovanju, razvijanje sklonosti i talenata, a ne politička propaganda nad djecom, koju su vam roditelji poslali na čuvanje, razvoj i obrazovanje”.

“Odlučnom reakcijom, koja je rezultirala prekidom radnog odnosa, pokazana je jasna naša namjera, ali i obaveza, da učinimo sve da škola takva i ostane. Tako će, u svakoj sličnoj situaciji, bez ikakve dileme biti i ubuduće”, poručuju iz resornog Ministarstva.

Direktor škole Vesko Gagović kazao je Dnevnim novinama da je škola procesuirala slučaj u skladu sa zakonom.

“Tačna je informacija da je došlo do ozbiljnih prekoračenja ovlašćenja i zloupotrebe položaja od jedne nastavnice. U interesu je škole, odnosno djece da se takve stvari ne dešavaju, ali i da se ovaj slučaj ne politizuje. Ovo su vrlo ozbiljne situacije, te je škola procesuirala slučaj u skladu sa zakonom, a svoj posao ćemo nastaviti da radimo nepristrasno i profesionalno”, kazao je Gagović.

U PODGORICI

Iz godine u godinu postupak posredovanja, kao vid rješavanja sporova van suda, sve je više zastupljen u našem pravnom sistemu, tako je u prošloj godini Osnovni sud u Podgorici na medijaciju uputio ukupno 873 predmeta, od kojih je sporazum postignut u 616 predmeta. Broj upućenih predmeta duplo je viši u 2019. nego u 2018. godini, kada je Centru za medijaciju upućeno 427 predmeta.

Kako se navodi u Izvještaju podgoričkog Osnovnog suda za prošlu godinu, medijacija kao vansudski način rješavanja sporova omogućava smanjenje broja neriješenih predmeta u sudu, doprinosi smanjenju sudskih troškova, a značajna je i za uspostavljanje boljih odnosa između stranaka u sporu u budućnosti.

“U toku 2019. godine, a posebno u drugoj polovini godine, posebna pažnja posvećena je afirmaciji medijacije kao alternativnog načina rješavanja sudskih sporova. U septembru mjesecu je organizovana ‘Nedjelja medijacije’, koja je promovisana u elektronskim i štampanim medijima, u kojoj je aktivno učešće uzela i predsjednica suda, kako bi građani u što većem broju rješavali sporove putem posredovanja. Kao rezultat tih aktivnosti, i posebnog zalaganja svih sudija i službenika suda, u izvještajnoj godini na medijaciju je upućeno ukupno 873 predmeta, od kojih je sporazum postignut u 616 predmeta”, navodi se u izvještaju.

Kako stoji u tom dokumentu, u 213 nije prihvaćeno posredovanje, u 35 nije postignut sporazum, a devet je bilo u radu na kraju izvještajne godine.

Najviše predmeta upućenih na medijaciju bilo je kada su u pitanju radni sporovi 295 od ukupno 873 upućenih. Od tog broja sporazum je postignut u 273 predmeta, u jednom nije dok u 20 nije prihvaćeno posredovanje, a jedan je bio u radu na kraju 2019. godine.

Veliki broj predmeta upućen je na posredovanje prije utuženja 256, od čega je u 236 postignut sporazum dok u dva predmeta nije, a u 18 nije prihvaćeno posredovanje.

Porodičnih sporova putem posredovanje riješeno je u 30 predmeta, od ukupno 92 upućenih, u 17 nije postignut sporazum, za 42 predmeta nije prihvaćeno posredovanje, a tri su bila u radu na kraju izvještajne godine.

Kada su u pitanju privredni sporovi, sporazumom na osnovu prethodnog postupka medijacije nije riješen nijedan predmet a upućenih je 31, u 25 nije prihvaćeno posredovanje, četiri su u radu a u preostala dva nije postignut sporazum.

Od 105 sporova male vrijednosti sporazumom je riješeno 18, u šest nije postignut sporazum dok za 81 predmet nije prihvaćeno posredovanje.

U devet od 11 upućenih krivičnih predmeta postignuti su sporazumi nakon medijacije, a u dva nije prihvaćeno posredovanje.

Imovinsko-pravnih sporova riješeno je 48 nakon procesa medijacije, a upućeno je bilo 74 predmeta, u 20 nije prihvaćeno posredovanje a u šest predmeta nije postignut sporazum.

Najmanje predmeta upućenih na medijaciju bilo je protiv države devet, od toga u dva je postignut sporazum u jednom predmetu nije, u pet predmeta nije prihvaćeno posredovanje, a jedan predmet je ostao u radu na kraju izvještajne godine.