ČESTITKA BRAJOVIĆA

Iskrenim pozivom vjernicima da se pridržavaju preporuka državnih organa, Islamska zajednica Crne Gore pokazala je visok nivo društvene odgovornosti i potvrdila važnost međusobnog povjerenja, koje je kroz vijekove njegovano i odoljelo mnogim iskušenjima, saopštio je predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović.

Brajović je čestitao predstojeći Ramazanski bajram reisu Islamske zajednice i svim pripadnicima islamske vjeroispovijesti u Crnoj Gori.

„Ramazanski Bajram u Crnoj Gori obilježavamo u svjetlu uspjeha u očuvanju zdravlja naših građana, kojem su doprinijeli svi segmenti društva”, naveo je Brajović.

“Bajram je praznik koji nosi poruke mira i prijateljstva, uvijek potrebnih našoj zajednici bogatoj vjerama, nacijama i kulturama. Sa željom da pripadnici islamske vjeroispovijesti Ramazanski bajram provedu u zdravlju i radosti sa svojim bližnjima, upućujem srdačne praznične čestitke“, dodao je predsjednik Skupštine.

ČESTITKA FEZIĆA

U čestitki povodom predstojećeg Ramazanskog bajrama, reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić zahvalio je svim vjernicima, predsjednicima medžlisa na dosljednom poštovanju odluka Mešihata tokom vanrednih okolnosti. Poželio je da ovaj Bajram bude praznik nove nade, vjesnik boljeg razumjevanja i pravednijeg svijeta.

“Ispraćamo mjesec Ramazana koji smo proveli u ibadetu i odanosti Stvoritelju, trudeći se da steknemo Njegovu milost i oprost. Praštali smo greške jedni drugima kako nam vjera nalaže, a svi zajedno tražili smo od Allaha da nam oprosti grijehe. Pomagali smo siromasima, bolesnima i obespravljenima. Solidarnost je nadvladala sebičnost. Istarajnost na duhovnoj i tjelesnoj samokontroli osvijetlila nam je horizont u kojem se jasno razlikuje dobro od zla”, poručio je Fejzić.

 To je, kako je kazao, radost vjernika i Bajram koji dolazi kao potvrda dostižnosti nagrade nakon pregnuća.

“U tom uvjerenju pozvani smo da doprinesemo boljitku svoje Islamske zajednice, međuljudskim odnosima i cjelokupnom društvu. Jer, svaka integracija uslovljena je osjećajem pripadnosti, koji zajedno trebamo jačati”, poručio je Reis.

 Doprinos opštem razvoju i humanizaciji društva, kako dodaje, sastavni je dio misije islamskih vjernika.

“Iza nas je period iskušenja epidemijom, tokom kojeg smo pokazali visoku svijest i disciplinu u interesu opšteg zdravlja. Uslijedio je mjesec posta i Božije milosti kao dodatna snaga svima nama. Duhovno ojačani i moralno pročišćeni dočekujemo Bajram. Zato, osjetimo punoću života u njemu i podijelimo prazničnu radost sa svim ljudima”, naveo je Fejzić.

Poželio je da ovaj Bajram bude praznik nove nade, vjesnik boljeg razumjevanja i pravednijeg svijeta.

“Na samom kraju, dozvolite mi da izrazim zahvalnost svim vjernicima, predsjednicima medžlisa, glavnim imamima i imamima na dosljednom poštovanju odluka Mešihata tokom vanrednih okolnosti. Čineći dovu Allahu, dž.š., da primi naš post i da nas učvrsti na pravom putu, svim muslimankama i muslimanima u Crnoj Gori i dijaspori čestitam Ramazanski bajram: Bajram šerif mubarek olsun! Gezuar fitr Bajramin!”, zaključio je Fejzić.

RAMAZANSKI BAJRAM

Neradni dani za pripadnike islamske vjeroispovijesti povodom predstojećeg praznika Ramazanskog bajrama biće 24, 25. i 26. maj.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja objasnili su da, na osnovu Zakona o svetkovanju vjerskih praznika vjernici islamske vjeroispovijesti imaju pravo na plaćeno odsustvo u nedjelju, ponedjeljak i utorak.

“Državni i organi lokalne samouprave, javne ustanove, preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu”, navodi se u saopštenju.

NA KOTORSKOJ TVRĐAVI

Na kotorskoj trđavi na Trojici, kulturno-istorijskom objektu ovog grada, osvanuli su jutros grafiti “Srbija”, 4 ocila,” “mi smo đeca trojička”, ali su akcijom Kotorana, grafiti uklonjeni, a postavljena je i crnogorska zastava.

Momci koji su uklonili grafite zapjevali su ispred tvrđave himnu i “E viva Montenegro”.

Onima koji su oskrnavili tvđavu, poručuju: Ne možete vi da zapalite koliko mi mozemo da okačimo.

Podsjećamo, jutros su na tvrđavi osvanuli grafiti: Srbija, 4S…Uništavanje tvrđave, izazvalo je ogorčenost građana Kotora, pa se fotografija devastiranog objekta počela dijeliti na Fesjbuku, kao sraman primjer uništavanja istorijskog nasljeđa, ali i uvreda na račun države.

“Zvižduk našoj himni, dok mi aplaudiramo vašoj! Svaki naš predak vidi što je budali za ponos,pametan se toga stidi”, neki su od komentara povodom skrnavljenja tvrđave na Trojici.

MIROSLAV LAJČAK

„Moj otac mi nije ukazao na ovakav životni put, ali je širio moje horizonte. Nikada nisam želio ništa drugo do mjesta diplomate“, rekao je Miroslav Lajčak za “Vreme”.

Njegove želje našle su put do ostvarenja, a njegova karijera obogaćena je mnogobrojnim iskustvima i diplomatskim angažmanima širom svijeta. Pored uspješne karijere, on je oženjen i ima dvije ćerke sa poznatom televizijskom voditeljkom Jarmilom Hargašovom.

Miroslav Lajčak je veoma mlad ušao u svijet politike, već kao dvadesetpetogodišnjak započeo je karijeru u Ministrstvu spoljnih poslova Slovačke. Kasnije je radio u ambasadi Čehoslovačke u Moskvi, da bi nakon razdvanja Češke i Slovačke od 1993. nastavio rad u slovačkoj ambasadi u ruskoj prijestonici. U periodu između ’93 i ’94 bio je šef kabineta tadašnjeg ministra spoljnih poslova Jozefa Moravčika. No, njegov put dalje ga vodi na različite krajeve svijeta, te se susreće sa različitim kulturama, jezicima, vrijednostima i ljudima. Izvjesno vrijeme proveo je u Bugarskoj i Grčkoj, a na poziciji ambasadora Slovačke u Japanu bio je do 1998. godine, što smatra izuzetno lijepim poslovnim, ali i životnim iskustvom.

Nakon toga, Lajčak je postao šef kabineta slovačkog ministra spoljnih poslova Eduarda Kukana, te specijalni izaslanik za Balkan generalnog sekretara UN-a. Zatim, do 2005. godine obavlja funkciju slovačkog ambasadora za SRJ (kasnije Srbiju i Crnu Goru), Albaniju i Makedoniju.

Ipak, ono po čemu je najviše poznat na našim prostorima jeste njegova uloga u nadziranju referenduma za nezavisnost u Crnoj Gori, 21. maja 2006. godine, gdje je obavljao funkciju ličnog predstavnika šefa spoljne politike Evropske unije, Havijera Solane. Tačnije, kao medijator u unutrašnjem sporu između bloka za zajedničku državu (tzv. Unionisti) i bloka za nezavisnu državu (Suverenisti). Tokom višemjesečnog procesa usaglašavanja institucionalnog okvira za sprovođenje referenduma, Lajčak je uspio u svojoj medijatorskoj ulozi da dobije saglasnost oba ‘bloka’ o svim ključnim detaljima. Tako je okončan prvi dio njegove misije.

Pavićević: Uspio da ubijedi političare da igraju utakmicu

Detalje o samom procesu ali i ulozi Miroslava Lajčaka, ispričao je profesor na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, Veselin Pavićević. U tom periodu predavao je Izborne sisteme na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, a kao ekspert, izabran je za člana Republičke komisije za sprovođenje referenduma o državnom statusu Republike Crne Gore. Komisija je brojala 16 članova, a predsjednik Komisije bio je slovački diplomata, František Lipka.

Prepričavajući kako su se stvari odvijale u danima pregovora i procesa samog referenduma, profesor se prisjeća da je tada čuo da su pregovori sa Solanom bili prilično naporni i teški, a da je podizanje ljestvice na 55 odsto glasova za nezavisnost Crne Gore, bacilo u vodu osnovni princip demokratije, odnosno odluku većine. Na portalu „Vreme“ nalazimo podatak da je sam Lajčak predložio limit od 55 odsto glasova. Taj potez, smatra profesor Pavićević, bio je pokušaj odbijanja vladajuće garniture Crne Gore od najavljenog političkog cilja – njene nezavisnosti. Na iznenađenje prisutnih predstavnika EU, njeni predstavnici su prihvatili tražene uslove. Nakon toga formirana su administrativna tijela, a u Crnu Goru dolaze dva Slovaka, Miroslav Lajčak i František Lipka, prisjeća se profesor.

Lipka je bio zadužen za operativni dio, dok je Lajčak bio glavni koordinator, kaže on. Budući da je 2006. Austrija predsjedavala Vijećem Evropske unije, to što je Slovak izabran za predstavnika EU po pitanju državno-pravnog statusa Crne Gore, znači da je bio prepoznat kao referentni pregovarač. 

Ipak, smatra Pavićević, još mnogo toga preporučilo ga je za ovakav angažman, a ponajviše to što je Miroslav Lajčak bio izvanredan poznavalac prilika na Balkanu, a uz to tečno govori naš jezik i kako je saznao, umije i da razmišlja na našem jeziku gotovo jednako kao mi. Naravno, komunikacija je osnov uspjeha u svakom procesu, pa je to bila izuzetno važna činjenica u ovom slučaju. Miroslavov zadatak, nastavlja Pavićević, bio je da postigne sporazum između političkih aktera dva bloka, odnosno da drži pod kontrolom dogovor iz Brisela i da se on operacionalizuje.

„Sa Lajčakom nisam razgovarao, ali je u izbornoj noći tri puta dolazio u prostorije Komisije, a njegov žurni korak je govorio nervozno. Saznao sam od drugih, da je razmišljao o scenariju ukoliko bi se desilo da rezultat bude manji od 55 odsto (primjera radi, 54,9 odsto) i to ga je činilo zabrinutim. On je izuzetno ozbiljan čovjek, naročito u trenucima kada se stvari prelamaju.“, ispričao je profesor Pavićević.

Profesor smatra da je za Lajčakovo napredovanje u karijeri dijelom zaslužan i uspjeh referenduma u Crnoj Gori, a da značaj njegovog umijeća pregovaranja potvrđuje činjenica da je predložen da se u ime Evropske unije bavi normalizacijom odnosa između Srbije i Kosova, kao i ostalim pitanjima u regionu.

„On je dokazao da je iskusan diplomata koji ima ključne prednosti kada je ovo podneblje u pitanju. Govori jezik naroda s ovog područja, kao što rekoh, zna i da razmišlja na našem jeziku, a upoznat je i sa kulturom i procesima na Balkanu. Lajčak je uspio u najtežem poslu tokom referenduma, a to je da ubijedi političare da igraju utakmicu, jer se moglo desiti da demonstrativno napuštaju proces“, zaključuje Pavićević.

Miroslav Lajčak nastavio je da gradi svoju karijeru sa jednako dobrom reputacijom, uporan i istrajan u svojim ciljevima izgradio je imidž uticajnog evropskog diplomate, čije međunarodno iskustvo seže i van granica Evrope. Lajčak je bio ministar spoljnih poslova Slovačke i predsjednik Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 2017/2018. godine.

Šuković: Sposoban da ljudima saopšti neprijatne stvari, a da ih ne pretvori u neprijatelje

Miroslava Lajčaka diplomatija je ponovo dovela na Balkan, za koji mnogi kažu da je njegova diplomatska otadžbina. Pojedinci nezadovoljni rezultatom referenduma u Crnoj Gori, kritikovali su njegov odnos i djelovanje. Ipak, sudeći prema uspjesima koje je ostvario i onome što govore ljudi koji su ga upoznali, ne može se osporiti činjenica da je ovaj diplomata vrijedan svakog poštovanja.
Da je Miroslav uistinu profesionalac u svom poslu, ali i čovjek kojem cilj nije otupio emocije, saznali smo u razgovoru sa glavnim i odgovornim urednikom Antene M, novinarom Darkom Šukovićem.

Početak ovog, sada već prijateljskog odnosa, Miroslava Lajčaka i Darka Šukovića bio je neobičan. Moglo bi se reći da je njihovo poznanstvo započelo na loš način, sa dozom rezerve ili tenzija. No, nije prošlo dugo ova dva čovjeka izuzetnih ljudskih i profesionalnih vrlina, izgradili su korektan profesionalni, ali i prijateljski odnos.

Darko je nekoliko sedmica pred referendum, kroz komunikaciju sa njegovim saradnicima, dogovorio intervju sa Lajčakom. Kako se prisjeća, planirano je snimanje emisije u petak od 11 sati, kako bi bila emitovana uveče. Tada je Živa istina (autorska emisija Darka Šukovića) prikazivana na TV IN, petkom u prime-time.

Međutim, kako Darko priča, u četvrtak veče oko 23 sata, crv sumnje je prošetao njegovim mislima. Pomislio je: Ovaj Slovak će me „ispaliti“!?

Odlučio je da ga pozove telefonom i tada prvi put stupa u direktnu komunikaciju sa Lajčakom, koji se vraćao iz Budve, nakon razgovora sa Svetozarom Marovićem. Mirove riječi, kako ga danas naziva, pamti jasno: “Ne, nikako ne mogu doći u Vašu emisiju, imam gomilu obaveza…”.

Principijelnom novinaru ovaj odgovor dojmio se kao drzak, a sagovornik „mrtav hladan“ u njegovom iskazivanju. Iz tog razloga nije se trudio da zadrži za sebe revoltiranost, te da bude pristojan i pristane na „ne“.

“E, bogami hoćeš. Jesu li to evropski standardi o kojima nam pričate povazdan? Da li biste ovako nešto uradili i novinaru BBC-a?” – odgovorio je Šuković.

Sjutradan, gospodin Lajčak je bio u studiju u zakazano vrijeme, gdje je uredno snimljena Živa istina i urađen kvalitetan intervju, ali i uspostavljena poluprijateljska relacija između poznatog crnogorskog novinara i evropskog diplomate.

„Lajčak je rođeni diplomata, školovan, ali i beskrajno talentovan, sposoban da ljudima saopšti neprijatne stvari, a da ih ne pretvori u neprijatelje. Zbog tih sramotnih 55:45 niko od nas suverenista nije mogao da smisli tzv. Međunarodnu zajednicu, a Miroslav je bio njen izaslanik. Ali, ne i oličenje. Branio je to rješenje gospodski, s više energije nego što bi po službenoj dužnosti morao, ali se osjećalo da nije neprijatelj Crne Gore.  Prosto, umio je da proizvede kod sagovornika neki fatalistički mir: stvari su se posložile nepravedno prema vama, ali – i dalje vi to možete!  Naravno, Lajčak ovo nikad nije izgovorio, ali je to bila apsolutno jasna poruka iz duha svake njegove izjave, izraza lica, govora tijela…“, ispričao je Darko Šuković.

Tu se ova priča ne završava, naprotiv, njihova komunikacija uzdigla se na veći i mnogo prisniji nivo. Ipak, nastavlja Darko, on nije postao čovjek kojem je cilj otupio emocije. U prilog rečenom, prisjetio se anegdote koja će nedvojbeno upotpuniti portret, kako kaže, “diplomate sa ljudskim likom”, što Miroslav Lajčak jeste.

Budući da je Miroslav fanatik kada je u pitanju hokej, a da ni Darku taj sport nije stran i mrzak, jedne večeri u toku Svjetskog Prvenstva igrala je Slovačka, tada se već bližio i dan referenduma. Ne sjeća se protiv koga, ali se sjeća da je Slovačka gubila 2:1 i nije odolio želji da pozove Miroslava i upita ga da li gleda utakmicu, na šta je odgovor naravno bio potvrdan.

“Miroslave, po tvojim i evropskim standardima, Slovačka bi morala da da dva gola, pa da izjednači”,  našalio se Darko.

Lajčak je sa druge strane započeo rečenicu sa „nisi fer“, pa nastavio sa bujicom riječi do momenta kada je shvatio da je to u suštini, bezazlena šala.

Kasnije, kada je Miroslav Lajčak bio visoki komesar u Bosni i Hercegovini, novinar Darko Šuković uradio je još jedan intervju sa njim.

Ostali su u kontaktu preko zajedničkog prijatelja Františeka Lipke. Prati njegovu karijeru i, kako je ispričao, drago mu je što nikada nije prekoračio podnošljivu granicu žrtvovanja sopstvenih principa u korist političke trgovine. „Lajčak ima ambiciju, ali ima i dostojanstvo“, riječi su kojima je Šuković zaključio razgovor o Miroslavu Lajčaku.

Specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine

Savjet EU je u aprilu ove godine imenovao Miroslava Lajčaka za Specijalnog predstavnika Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana.

Njegov zadatak je postizanje sveobuhvatne normalizacije odnosa Srbije i Kosova, te poboljšanje susjedskih odnosa na Zapadnom Balkanu. Ovaj dvanaestomjesečni mandat još jedan je susret sa balkanskom politikom, koji će dopuniti stranice dvadesetogodišnjeg balkanskog iskustva ovog svjetskog diplomate. To iskustvo započelo je pitanjem Kosova 1999. godine, a njime se i zaokružuje, ali vjerovatno ne završava.

Deset godina nakon referenduma, pristupni Protokol za članstvo Crne Gore u NATO, potpisao je upravo Miroslav Lajčak. On je tada u objavi na svom Twitter profilu, uz fotografije događaja, napisao:

Simbolično, deset godina nakon pripreme i nadgledanja referenduma o nezaviznosti Crne Gore, potpisao sam njihov NATO pristupni Protokol.

Miroslav Lajčak je prošle godine u ovo vrijeme, u svojstvu ministra spoljnih poslova Slovačke, posjetio Crnu Goru i ocijenio da je naša država lider reformskih i integracionih procesa u regionu. 

Tada je, predsjednik Skupštine Ivan Brajović naglasio:

“Posebno cijenimo istorijsku ulogu slovačke diplomatije i Lajčaka lično, tokom procesa obnove crnogorske državnosti, kao i bezrezervnu podršku i konkretnu pomoć Slovačke našim evroatlantskim i evropskim integracijama“.

Miroslav Lajčak – ozbiljan čovjek, referentan pregovarač, izvrstan, ‘rođeni’ diplomata, koji je bio izuzetno uspješan u svojoj medijatorskoj ulozi u toku referenduma 2006. godine u Crnoj Gori, postao je simbol balkanske diplomatije. Pored ovih kvalifikacija, kako smo saznali, on je i izuzetno korektan, prijateljski nastrojen čovjek, koji ne zanemaruje ljudske osjećaje i ne teži cilju radi njega samog.

Autor dokumentarne reportaže studentkinja Fakulteta političkih nauka Amra Tahirović

ĐUKANOVIĆ

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je čestitku povodom velikog praznika Ramazanskog bajrama, reisu Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifatu ef. Fejziću i svim vjernicima islamske vjeroispovjesti uz najbolje želje za dobro zdravlje, napredak i ličnu i porodičnu sreću.

„Saosjećanje, umjerenost, ljubav, uvažavanje i čovjekoljublje kao temeljne vrijednosti islama imaju posebno značenje u predstojećim blagim danima koje ove godine obilježavamo u smiraj najveće zdravstvene krize u savremenoj istoriji čovječanstva. Te vrijednosti, kao sastavni dio multietničnosti, multikonfesionalnosti i multikulturalnosti, koje prožimaju državno biće Crne Gore, dodatna su inspiracija za brže prevazilaženje posljedica pandemije združenim naporima”, naveo je Đukanović.

Ponosni smo, kaže Đukanović, kako je Crna Gora odgovorila na ove nove izazove, u kojima je došao do izražaja puni smisao zajedništva, što je snažan podsticaj za nastavak reformi, jačanje institucija i izgradnju moderne države, koja je uvažena članica NATO i regionalni lider u pregovaračkom procesu sa EU.

“Islamska zajednica i pripadnici islamske vjeroispovijesti sastavni su dio svih uspjeha, i planova za budućnost naše zajedničke Crne Gore. Uz najbolje želje da praznik provedete u zdravlju, miru, blagostanju i porodičnoj sreći, uvažavajući date okolnosti, još jednom vam upućujem iskrene čestitke”, zaključio je predsjednik u čestitki.

DANILOVGRAD

U humanitarnoj akciji „Socijalni štand“, koja je održana danas u Danilovgradu, obezbijeđeni su paketi domaćih proizvoda privrednika iz te Opštine za oko 40 porodica, koje se nalaze na evidenciji danilovgradskog Centra za socijalni rad.

Na štandovima, koji su postavljeni na Trgu 9. decembar, svoje proizvode donirali su proizvođači mliječnih proizvoda, jaja, sira, meda, voća i povrća, sokova, brašna.

Predsjednica Opštine Danilovgrad Zorica Kovačević, kazala je da se za humanitarnu akciju „Socijalni štand“, koja se održava prvi put u tom gradu, prijavio veliki broj uglednih privrednih proizvođača sa područja te Opštine.

„Na ovaj način ćemo, dva puta mjesečno, licima koja su u stanju socijalne potrebe i korisnici su Centra za socijalni rad, dati paket domaćih proizvoda i time ćemo im podići kvalitet života i osigurati da imaju kvalitetniju ishranu“, navela je Kovačević na Trgu 9. decembar.

Prema njenim riječima, paketi su obezbijeđeni za oko 40 korisnika Centra za socijalni rad Danilovgrad.

„Sledećih desetak dana paketi će biti obezbijeđeni za novih 40 korisnika Centra za socijalni rad. Imamo i najavu uglednih poljoprivrednih proizvođača. Zahvalnost svim ljudima koji su se odazvali našem pozivu“, istakla je Kovačević.

Kako je kazala, cilj im je da iduće godine Opština obezbijedi poljoprivredno zemljište, na kojem će korisnici Centra za socijalni rad imati mogućnost da se bave poljoprivrednom proizvodnjom za sopstvene potrebe.

„Obaveza Opštine biće da obezbijedi zemljište, da ga pripremi, da kupi sjeme, izvede priključak za snabdijevanje i nalivanje. Na taj način ćemo stimulisati korisnike koji žive ovdje da slobodni dio vremena provode sadeći proizvode koji su im potrebni da bi mogli da prežive. Mislim da je ovo Socijalna bašta jedina u Crnoj Gori“, rekla je Kovačević.

Ona je kazala da je svoje proizvode danas doniralo 15 proizvođača.

„Već imamo spremnu drugu grupu proizvođača za desetak dana. Ovo su poljoprivredni proizvođači sa teritorije naše Opštine prepoznati po kvalitetu i humanosti. Bio je potreban samo jedan moj poziv da se skupimo i omogućimo oko 40 porodica da imaju proizvode koje svakodnevno sebi ne mogu priuštiti“, rekla je Kovačević.

Direktorica Centra za socijalni rad Danilovgrad Maja Luketić, zahvalila se Opštini Danilovgrad i privrednicima iz Danilovgrada koji su izašli u susret najugroženijim porodicama.

„Radi se o porodicama iz gradskog regiona ovog puta. Za 36 porodica smo obezbijedili sve ovo što vidite na tezgama. Danilovgrad je prvi grad koji se sjetio nešto ovako da organizuje. Ljudima nije samo bitno ovo što će odavde odnijeti, nego je bitno da znaju da nisu sami i da smo mi tu sa njima“, istakla je Luketić.

Geronto-domaćica u Crvenom krstu Danilovgrad Sanja Gardašević kazala je da je njena uloga danas da u okviru štanda podijeli humanitarnu pomoć za socijalno-ugroženo stanovništvo.

„Naša uloga je da to podijelimo jednako svima. Kod nas na štandu se nalazi sir od raznih proizvođača, sokovi. Socijalna pomoć jako znači, a ovo je jedna u nizu humanitarnih akcija koje Opština organizuje za socijalno-ugroženo stanovništvo“, rekla je Gardašević.

Nataša Mićković iz Crvenog krsta Danilovgrad kazala je da se na štandovima nalaze domaći proizvodi, domaći sokovi, jaja, sir, povrće i voće.

„U današnje vrijeme ovakva vrsta pomoći znači dosta. Počela je raspodjela, već su tu korisnici Centra za socijalni rad. Svim korisnicima proizvodi su raspoređeni jednako“, navela je Mićković.

Samostalna savjetnica za biljnu proizvodnju u Opštini Danilovgrad Natalija Bulatović rekla je da je humanitarna akcija organizovana za kratko vrijeme.

„Dosta je brojan odaziv svih proizvođača. Poljoprivredni proizvođač povrća Jovović napravio je prelijep paket za svako domaćinstvo, proizvođač Jakšić Vasilije donirao je krompir, Kuća meda je svim korisnicima Centra za socijalni rad donirala teglu meda. Takođe, poljoprivredno gazdinstvo Radinović doniralo je jagode. Imamo i proizvođače soka Radulovića i Raspopovića, siraru Katunjanka, Siraru Vulaš i Mljekaru Lazine“, navela je Bulatović.

Pekara Anđela je, kako je dodala, donirala po džak brašna i paket hljeba.

„Ova akcija će da traje i ubuduće. Postoji veliko raspoloženje svih proizvođača, privrednika sa teritorije Opštine Danilovgrad“, istakla je Bulatović.

Akciju „Socijalni štand“ sprovodi Opština Danilovgrad u saradnji sa Centrom za socijalni rad i privrednicima sa područja opštine Danilovgrad kao i OO Crvenog krsta Danilovgrad.

SRPSKA ALTERNATIVA

Srpska Alternativa najoštrije je osudila atak na crnogorske državne simbole u Bijelom Polju.

“Ovaj vandalski čin zaslužuje duboki prezir svih građana koji žive u našoj zemlji i direktno je u suprotnosti sa tradicionalnim vrijednostima i dostignućima moderne Crne Gore”, kazali su iz te partije.

Oni su istakli da ih posebno brine što se ovako nešto dogodilo u u gradu koji je u regionalnim okvirima prepoznat po toleranciji i vjekovnom međunacionalnom skladu i suživotu.

“Pozivamo nadležne državne organe da hitno reaguju i počinioce ovog anticivilizacijskog djela najoštrije sankcionišu”, navodi se u saopštenju, koje je potpisao predsjednik SA Svetislav Perišić.

MARKOVIĆ U ČESTITKI

Predsjednik Vlade Duško Marković čestitao je u ime Vlade i svoje lično reisu Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifatu Fejziću i svim pripadnicima islamske vjeroispovijesti Ramazanski bajram.

„Solidarnost, povjerenje i međusobno razumijevanje bili su naš najsnažniji adut prethodnih mjeseci u borbi sa pandemijom koja je zadesila cijeli svijet. A snagu tih vrijednosti imali smo prilike da provjerimo i u vremenu naše borbe za nezavisnu, demokratsku i prosperitetnu Crnu Goru”, naveo je Marković.

Čuvajući multikonfesionalnost, kao našu temeljnu vrijednost, uvidjeli smo, kako kaže premijer, da su naše razlike naša prednost, i da su one naš zajednički ulog za Crnu Goru.

“U to ime, uz najbolje želje da praznik provedete u dobrom zdravlju – sa porodicom, prijateljima i komšijama, još jednom vam čestitam ovaj veliki praznik“, navodi se u ramazanskoj čestitki predsjednika Vlade Crne Gore Duška Markovića.

NA MALJEVCU

Elektroprivreda Crne Gore uveliko sprovodi projekat fazne rekultivacije na deponiji pepela i šljake na Maljevcu u Pljevljima, koji je vrijedan oko 20 miliona eura. Na jednom dijelu deponije radovi se privodi kraju.

Investicioni plan EPCG, koji podrazumijeva I dio ulaganja sa preko 60 miliona eura do 2023.godine u sanaciju i modernizaciju dijela termoenergetskog kompleksa u Pljevljima, i pored trenutno složene epidemiološke situacije, realizuje se u skladu sa planiranom dinamikom. Radovi se izvode kontinuirano uz puno poštovanje preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela o primjeni zaštitnih mjera od koronavirusa pa se ne očekuju značajnija pomjeranja zacrtanih rokova.

Trenutno se intezivno radi na rekultivaciji kasete II, dok se radovi na kaseti III privode kraju i trebalo bi da budu završeni do kraja ljeta ove godine. Završetkom kasete III, u čiju sanaciju i rekultivaciju je uloženo oko 2,7 miliona eura, stvoriće se uslovi za prestanak odlaganja na postojećoj kaseti I, nakon čega će se pristupiti njenom tzv. konzerviranju, odnosno presvlačenju zaštitnim slojem gline kako ne bi, usljed potencijalno jakih vjetrova, dolazilo do podizanja prašine i drugih negativnih uticaja na životnu sredinu.

“Kada je riječ o rekultivaciji kasete II, taj dio projekta obuhvata tehničku i biološku rekultivaciju zemljišta, a ukoliko tokom predstojećih ljetnjih mjeseci epidemiološka situacija bude stabilna ti radovi trebalo bi da budu završeni u preriodu avgust/septembar ove godine. Trenutno se sprovodi tzv. tehnička rekultivacija i nanošenje gline i zemlje, dok biološka rekultivacija podrazumijeva sađenje raznih kultura trava i sadnica javora, crnog bora i ruja”, navodi Nikola Vukotić iz Direkcija za razvoj EPCG.

Nakon zavšetka projekta i rekultivacije deponije „Maljevac“, Pljevlja će na raspolaganje dobiti uređeni park površine preko 600 hiljada metara kvadratnih, sa preko 45 hiljada sadnica javora, crnog bora i ruje, po najsavremenijim standardima struke, a prvi dio parka biće završen na ljeto ove godine.

Biće izgrađena i biciklistička i trim staza, postavljen parkovski mobilijar, klupe za odmor i dr., i sve ostalo što sadrže savremeno uređeni parkovi.

Dio aktivnosti iz projekta sprovode se iz kredita Svjetske banke, a nakon završetka projekta ekološke rekonstrukcije termoelektrane stvoriće se uslovi za tzv. inertizaciju otpada i otpočinjanje aktivnosti u vezi sa konačnim zatvaranjem deponije.