FRIDOM HAUS

U najnovijem izvještaju “Države u tranziciji”, organizacije Fridom Haus (Freedom House) koja se bavi ljudskim pravima i promovisanju demokratije u svijetu, Srbija i Crna Gora izgubile su epitet “djelimično konsolidovanih demokratija”.

Na tradicionalnoj godišnjoj listi ove organizacije, nakon analize stanja, Fridom Haus (FH) vratio je ove dvije države Zapadnog Balkana, korak unazad, odnosno u grupu tranzicionih odnosno, “hibridnih režima”.

Pojam “hibridni režim” podrazumijeva države u kojima su demokratske institucije krhke i u kojima postoje značajni izazovi u odbrani političkih prava i građanskih sloboda.

“Godinama unazad uvećavanim zarobljavanjem države, zloupotrebom vlasti i taktikom strahovlade, Aleksandar Vučić u Srbiji, i Milo Đukanović u Crnoj Gori, odveli su svoje države ispod crte – prvi put od 2003. godine, nijesu više kategorisane kao demokratije među zemljama u tranzitu”, navode u FH, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Crna Gora, kako kažu u FH, pridružila se Srbiji, “izlazeći iz grupe demokratija nakon što je deceniju unazad praktično lebdela iznad praga”.

Za Crnu Goru u FH ukazuju na bojkot opozicije u radu Skupštine. Podsjeća se na odsustvo opozicionih stranaka nakon parlamentarnih izbora 2016. godine, kada je zbog slučaja, poznatog kao “Državni udar”, odlučila da stupi u bojkot parlamenta, smatrajući da je taj događaj uticao na rezultate izbora.

Na drugoj strani, među državama Zapadnog Balkana ima i onih koje su napredovale – Kosovo i Sjeverna Makedonija. U odnosu na izvještaj objavljen 2019. učinile su, navodi se, značajan napredak.

“Kosovo i Sjeverna Makedonija zabiležile su višestruko poboljšanje rezultata. Kosovo je jedina država koja je bilježila konstantan napredak posljednjih pet godina”, piše u izveštaju.

Ipak, u FH iskazuju i izvesnu rezervu jer, kako navode, “nedavna dešavanja u obje zemlje izazivaju sumnju u pogledu budućeg napretka”.

Na osnovu svih navedenih promjena, u grupi djelimično konsolidovanih demokratija tako je sada, nakon novog izvještaja, ostala još samo Hrvatska. Položaj Bosne i Hercegovine ostao je nepromijenjen, odnosno svoje mjesto nije mijenjala ni u boljem ni u gorem pravcu.

Najduža lista kritika među državama Balkana upućena je na račun Srbije. Njeni rezultati su u konstantnom padu pet godina unazad. Opisujući lošu klimu i nedemokratske principe u Srbiji, FH podsjeća i na bojkot opozicije u radu parlamenta i kritikuje način na koji ta institucija funkcioniše.

Navodi se da je od dolaska na vlast, 2012. godine, vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) sistematski je ograničavala ulogu opozicije.

Ukazuje se da su od 2016. do 2018. godine na dnevnom redu sjednica Skupštine bili samo predlozi zakona koje su predlagali vlast i koalicioni partneri.

Izvještaj Fridom Hausa ove godine posebno se bavi uticajem Kine na države u tranzitu koja, kako se konstatuje, pokazuje slične afinitete kao Rusija.

Navodi se da su tranzicione države dokumentovano već dugo pod uticajem agresivne spoljne politike Rusije, čiji je cilj destabilizacija transatlantskog saveza i ponovno uspostavljanje onoga što on smatra “sferom uticaja”.

Ocjenjuje se da posljednjih godina predsjednik Kine, Si Đinping, nije bio ništa manje aktivan u promociji ciljeva svoje spoljne politike.

“Iako je međunarodni angažman Kine često manje direktno konfrontiran od ruskog, on ipak ima podmukli uticaj na razvoj i funkcionisanje demokratskih institucija u regionu koji se protežu od centralne Evrope do centralne Azije”, navode u FH.

DELEGACIJA EU

Tenderski postupak za gradnju infektivne klinike, za koju je Evropska unija izdvojila 4,5 miliona eura, još nije počeo, saopšteno je Pobjedi iz Delegacije EU u Podgorici, na osnovu čega je jasno da su netačne tvrdnje GP Ura da je Vlada nenamjenski potrošila novac iz evropskih fondova.

Iz GP Ura su ranije ustvrdili da je Vlada 2019. saopštila da je novac za gradnju infektivne klinike obezbijeđen iz programa IPA EU i dijelom iz budžeta, a lider Ure Dritan Abazović direktno je optužio premijera Duška Markovića ,,da ne govori istinu o tome kako je utrošen novac iz evropskih fondova“.

Na premijerskom satu Marković je saopštio da će prikupljeni novac od donacija NKT-a usmjeriti za gradnju infektivne klinike, napominjući da za gradnju klinike imaju i finanijsku podršku EU.

“Vlada će donijeti odluku da sredstva od donacija Nacionalnom koordinacionom tijelu budu usmjerena na izgradnju nove infektivne klinike u Podgorici”, rekao je premijer, dodajući da će se imena svih donatora upisati u temelje ove klinike.

Iz Delegacije EU su za Pobjedu precizno pojasnili detalje ugovora sa Vladom Crne Gore.

“U decembru 2019. Evropska unija i država Crna Gora zaključile su ugovor o finansiranju IPA 2018, u okviru kojeg je 4,5 miliona eura bilo namijenjeno za izgradnju klinike za infektivne bolesti. Tenderski postupak još nije započeo, jer je u skladu s pravilima EU svu tendersku dokumentaciju prvo trebalo prevesti na engleski jezik. Prevod dokumenata je u toku, uz finansijsku podršku EU”, rečeno je u Delegaciji EU.

Kako navode iz Delegacije, opredijeljeni iznos od 4,5 miliona eura za zdravstveni sektor, u okviru IPA 2018, i dalje ostaje na raspolaganju i biće, kako tvrde, uvećan za dodatnih 9,5 miliona eura.

Ta sredstva su, pojasnili su u Delegaciji, takođe namijenjena zdravstvu, kao dio paketa pomoći od ukupno 50 miliona eura koji je EU izdvojila za društveno-ekonomski oporavak od pandemije kovid-19.

Podsjećaju i da je prošlog mjeseca Delegacija EU potpisala sporazum s UNDP i Vladom Crne Gore o dodjeli još tri miliona eura vrijedne pomoći za hitne potrebe crnogorskog zdravstva.

Iz GP Ura ranije su najavili da će se ovim povodom obratiti EU. Upitani da li su im se iz Ure zvanično obraćali, iz Delegacije navode da do danas nijesu dobili druge upite o ovom pitanju.

ERAKOVIĆ

Pranje ruku jedan je od najefikasnijih načina da spriječimo širenje patogena i sprječavanja infekcija, uključujući i kontrolu Kovid-19, kazao je direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Jevto Eraković povodom 5. maj Dana higijene ruku.

Cilj ovilježavanja tog datuma, koji se ove godine sprovodi provodi pod sloganom ”Sačuvajmo živote: perimo ruke” je da se podigne nivo svijesti o važnosti poštovanja preporuka za pranje ruku u zdravstvenim ustanovama, štiteći na taj način i zdravstvene radnike i pacijente od infekcija.

KCCG se uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pridružio se inicijativi obilježavanja ovog važnog datuma u Crnoj Gori pod sloganom “Čiste ruke za bezbjednu zdravstvenu zaštitu i njegu”, kako bi još jednom izrazili zahvalnost zdravstvenim radnicima, a posebo medicinskim sestrama i babicama, i istakli njihovu krucijalnu ulogu u prevenciji i kontroli infekcije, uključujući i kontrolu širenja SARS CoV2 virusa.

Jevto Eraković, direktor KCCG istakao je da je 5. maj uvijek prilika da podsjetimo da je pranje ruku jedan od najefikasnijih načina da spriječimo širenje patogena i sprječavanja infekcija, uključujući i kontrolu Kovid-19.

“Redovnim, čestim i pravilnim pranjem ruku, zdravstveni radnici i građani daju nemjerljivi doprinost u sprječavanju infekcija”, kazao je Eraković.

Povodom obilježavanja ovog dana, KCCG će, kako je najavio, distribuirati promotivno informativni materijal zaposlenima.

“KCCG u kontinuitetu ulaže u obezbjeđivanje standarda higijene i obuku zdravstvenih profesionalaca sa fokusom na prevenciju i kontrolu infekcije i mjere higijene ruku, posebno u periodu Kovid-19 pandemije. Obezbijeđene su dovoljne količine sredstava za higijenu ruku”, istakao je dr Eraković.

Mina Brajović, šefica SZO Kancelarije u Crnoj Gori objasnila je da cilj ovakvih inicijativa da se higijena ruku promoviše kao globalni i nacionalni prioritet.

“U trenutku kada se svijet bori sa pandemijom korona virisa bez vakcine i efikasnog lijeka, sprovođenje ove vanredno važne javno zdravstvene mjere, uz nošenje maski i održavanje fizičke distance, predstavlja nezaobilazni sastojak ‘recepta’ za uspjeh u efikasnoj kontroli širenja infekcije novog soja korona virusa. U čistim rukama je bezbjedna zdravstvena zastita i naši životi”, ponovila je Brajović.

Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) kazali su da ovogodišnja kampanja, posebno izdvaja značaj usluga medicinskih sestara i babica i njihov ključni doprinos u poboljšanju održavanja higijene ruku na pravi način i u pravo vrijeme, kako bi se smanjio broj bolničkih infekcija u zdravstvenim ustanovama.

“Bolničke infekcije su jedan od najčešćih neželjenih događaja zdravstvene njege, a stvaran broj pacijenata sa bolničkom infekcijom je teško utvrditi zbog teškoća u prikupljanju pouzdanih podataka. Pri tome, mora se naglasiti da se bolničke infekcije mogu prevenirati, uz primjenu ostalih mjera i sprovođenjem postupaka higijene ruku zaposlenih, na pravi način. Higijenom ruku, koja predstavlja vrlo djelotvorene, a jeftine i dostupne mjere, se sprječava prenošenje mikroorganizama, uzročnika bolničkih infekcija, od kojih su poseban problem bakterije otporne na antibiotike. Pravilnom higijenom ruku obezbjeđuje se, ne samo smanjenje broja bolničkih infekcija, već i restrikcija upotrebe antibiotika, a povećanje bezbjednost pacijenata”, kazali su iz IJZ.

Zbog tih činjenica, ističu da je neophodno obezbijediti mehanizme za konstantno sprovođenje sljedećih mjera:
Programa edukacije i motivacije zdravstvenih radnika;
Kontrolisanje i pridržavanje preporuka o higijeni ruku;
Informisanje pacijenata i članova njihovih porodica o postojećim protokolima higijene ruku;
Prioriritetizaciju higijene ruku unutar zdravstvenih ustanova i obezbjeđivanje finansijske podrške;
Snabdijevanje osoblja sa dovoljnom količnom djelotvornih sredstava za higijenu ruku;
Uvođenje multidisciplinarnog programa, koji će kod zdravstvenih radnika poboljšati poštovanje preporuka za higijenu ruku;
Posebno potenciranje poštovanje preporuka higijene ruku zdravstvenog osoblja na odjeljenjima intenzivne njege;
Na odeljenjima obezbjeđivanje preparata na bazi alkohola na ulazu u sobe pacijenata, pored kreveta i na drugim dostupnim mjestima;
Postoji potreba da se sredstva na bazi alkohola bezbjedno lageruju, jer su zapaljiva.

Adekvatno pranje ruku se, kako ističu, povezuje sa zaraznim bolestima, koje zauzimaju značajno mjestao na listama smrtnosti.

“Posmatrano po grupama zaraznih bolesti, prema podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore, broj prijavljenih slučajeva obolijevanja u 2018.godini je najveći u grupi respiratornih zaraznih bolesti (ne uključujući obolijevanje od gripa) i čini oko 78% ukupnog broja prijavljenih slučajeva zaraznih bolesti. Crijevne zarazne bolesti su na drugom mjestu sa učešćem od 11,5% u ukupnom broju oboljelih, a na trećem mjestu su parazitarna oboljenja sa 7,8%. Ostale grupe zaraznih bolesti prisutne su sa vrlo niskim učešćem (2,3%)”, navodi se u saopštenju.

Trenutna epidemiološka slika izazvana infekcijom virusom Kovid-19, kako dodaju, jasno ukazuje na značaj adekvatnog pranja ruku u prevenciji i tretmanu zaraznih bolesti.

U cilju smanjenja broja infektivnih bolesti, skreću pažnju da ruke obavezno treba prati u sljedećim situacijama:
Prije i poslije jela;
Prije pripremanja hrane;
Prije i poslije hranjenja i presvlačenja beba i male djece;
Prije i nakon posjete bolesniku;
Nakon upotrebe toaleta;
Nakon čišćenja nekog prostora;
Nakon rukovanja sa otpacima hrane ili pražnjenja smeća;
Nakon dodirivanja lica, usta ili brisanja nosa;
Nakon upotrebe cigareta (duvana);
Nakon vožnje sredstvima javnog prevoza (autobusi, tramvaji, trojelbusi);
Nakon kontakta sa životinjama;
Poslije svake aktivnosti prilikom koje se može doći u dodir sa zagađenim predmetima, naročito u vrijeme proglašenja epidemija zaraznih bolesti (npr. gripa i sl).

“Prije pranja ruku važno je podrezati i urediti nokte, jer se ispod njih sakuplja prljavština koja se ne može ukloniti samim postupkom pranja. Za pravilno pranje ruku potrebno je osigurati toplu, tekuću i zdravstveno ispravnu vodu, tekući sapun, ako se koristi čvrsti sapun, treba ga poslije korišćenja isprati pod mlazom vode i staviti u posudicu za sapun da se ocijedi i osuši i jednokratne papirnate ubruse. Postupak pranja se sastoji od kvašenja ruku pod mlazom tople vode, nanošenja tekućeg sapuna, utrljavanja sapunske pjene najmanje 20 sekundi. Potrebno je temeljito istrljati ruke, uključujući prostore između prstiju, palčeve i vrhove prstiju. Upravo su ovo dijelovi na koje se ne obraća dovoljno pažnje prilikom pranja ruku, a gotovo sve što dodirujemo činimo vrhovima prstiju i palčevima. Naročitu pažnju treba obratiti na uklanjanje prljavštine ispod noktiju (preporučuje se upotreba četkice). Pri tome treba paziti na kožicu oko noktiju, jer se ona često oštećuje, pa može doći do infekcije i gnojenja”, ističu iz IJZ.

Poslije sapunjanja, ruke se, kako dodaju, ispiraju pod mlazom tople vode do uklanjanja tragova sapuna.

“Sušenje ruku se obavlja jednokratnim papirnatim ubrusima, koji se poslije upotrebe ubacuju u kantu sa poklopcem. Brisanje ruku peškirima nije preporučljivo, jer su oni najčešće vlažni, čime se omogućava lakše širenje uzročnika bolesti. U nekim situacijama, poželjno je da se obavi i dezinfekcija ruku, a Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje preparate na bazi etil alkohola”, zaključuje su u saopštenju IJZ.

SAMOSTALNI SINDIKAT

Samostalni sindikat zdravstva tražiće da se zaposlenima u sistemu zdravstva trajno uveća zarada do 25 odsto, najavila je predsjednica Sindikata Ljiljana Krivokapić.

Kako je saopštila, Sindikat će taj zahtjev uputiti premijeru Dušku Markoviću, kao i ministrima zdravlja i finansija Kenanu Hrapoviću i Darku Radunoviću.

Prema riječima Krivokapić, u Sindikatu su svjesni da su zdravstveni radnici posljednjih par mjeseci u borbi sa COVID-19 iskazali i stručnost i hrabrost, i nadasve energečnost.

„Cijeneći komentare države i naroda u cjelini, mišljenja smo da bi trebalo uvećanje u navedenom iznosu da dobijemo trajno“, zaključila je Krivokapić.

Vlada Crne Gore  donijela je 30. aprila odluku da aprilska zarada zaposlenima u zdravstvu i policiji bude uvećana za 15 odsto.

DAN BABICA

Jedan od najhumanijih, ali često i najstresnijih poslova, jeste posao babice. Tim od dvije stotine zaposlenih na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, vodi računa da u doba koronavirusa na svijet dođu zdrave bebe i da se trudnice osjećaju ugodno u svakom trenutku. Međunarodni dan babica, 5. maj, ove godine promoviše solidarnost, partnerstvo i jedinstvo žena i babica kao neodvojivih kategorija.

Babice imaju vitalnu ulogu u obezbjeđivanju osnovnih zdravstvenih usluga. Uz trudnice su prije, tokom i nakon porođaja. Marijana Bogavac je već 19 godina uz buduće majke.

“Posao babice, svi vezuju za porodilište, za najčarobniji, najmagičniji trenutak rađanja novog života na svijet, ali je suština da babice obavljaju posao u primarnoj zaštiti, obavljaju posao u zajednici i na sekundarnom nivou bolnice i naravno na odjeljenjima visokorizičnih trudnoća u ambulantnim uslovima i u porodilištima gdje je vrhunac našeg posla”, kazala je Bogavac.

Iako su procjene Svjetske zdravstvene organizacije da je zdravstvenom sistemu u svijetu do 2030-te godine potrebno još 9 miliona medicinskih sestara i babica, tim od dvije stotine zaposlenih na Klinici za ginekologiju i akušerstvo uspješno obavlja posao.

“Naš tim čine ljekari, ginekolozi-akuseri, pedijatri- neonatolozi, ima nas sestara ginekolosko-akušerskih, ima nas sestara ginekološko akušerskih babica oko 120 i radnice na održavanju higijene. Sve ukupno nas je oko 200, broj babica u porođajnim salama je 23”, dodala je Bogavac.

Odluka da se trudnice koje su pozitivne na koronavirus porađaju u bolnici Kodra, omogućila je da osoblje i trudnice na Klinici za ginekologiju ostanu zaštićene. A moderno i uređeno porodilište, nudi svim pacijentkinjama komfor.

“Imamo 5 porođajnih sala koje su potpuno zasebne, svaka trudnica može sebi da obezbijedi intimu, što je negdje, čin porođaja je intiman trenutak žene, iako je momenta cijele porodice, a ne samo te porodilje. Imamo jako moderne porođajne stolove, gdje može da bira porođaj u kojem želi da rađa, pilates lopte, sve ono što je trudnici potrebno da njen porođaj bude ugodan lijep bezbjedan”, kazala je Bogavac.

U vrijeme kada je život ugrožen koronavirusom, u našem porodilištu su od 17 marta, rođene 324 bebe. Zato je 5. maj prilika da se babicama oda priznanje za najhumaniji poziv kojim se bave.

“Ono što je poruka jeste da smo mi i naše trudnice i žene partneri svakodnevno a naravno tog dana kad dođu da rađaju svoju djecu”, zaključila je Bogavac.

Prilog: Aida Rastoder

POČELA REKONSTRUKCIJA

Na području opštine Plav danas je počela druga faza rekonstrukcije puta Plav – Vojno selo – Gusinje, za koju je Vlada Crne Gore obezbijedila 3,5 miliona eura.

Kako navode iz Uprave javnih radova riječ je o dionici dugoj devet kilometara, za koju su potpisali ugovor sa barskim preduzećem “Putevi Bar”.

Izvođač se, kako su kazali, obavezao da radove završi roku od 18 mjeseci od uvođenja u posao, ukoliko ne dođe do nepredviđenih otežavajućih okolnosti.

“Na nešto više od kilometar ovog putnog pravca rekonstrukcija je završena ranije, a za te radove Vlada je opredijelila oko 850.000 eura. Zajedno sa završnom fazom, modernizacijom će biti obuhvaćeno oko 10 kilometara tog puta”, navodi se u saopštenju. 

Iz Uprave poručuju ad će moderna saobraćajnica omogućiti kvalitetnu povezanost Plava i Gusinja, a ujedno doprinijeti revitalizaciji turističkog kompleksa Vojno selo, na teritoriji opštine Plav.

TOTALNA REKONSTRUKCIJA

Počelo je rušenje objekta starog hercegnovskog vrtića na Savini i pripremni radovi za novi objekat vrtića, koji će biti kapaciteta za oko 150 djece, saopštili su ministar prosvjete Damir Šehović i direktor direktorata u Ministarstvu ekonomije Marko Radulović.

Kako su kazali, gradnja novog vrtića će početi u narednih mjesec dana. Rok završetka je godinu dana, a dolazak djece u prostorije očekuje se tokom naredne školske godine.

Kako je saopšteno, procijenjena vrijednost je oko 2,4 miliona eura, od čega će radovi koštati oko 2,2 miliona, dok je za opremanje objekta predviđeno oko 200 000 eura. Prethodno rješavanje problema klizišta značilo je investiciju od oko 620 000 eura. Što znači je riječ o ukupnoj investiciji od oko 3 miliona eura.

“U novom vrtiću, predviđeno je devet prostorija sa toaletima za boravak djece, tri kancelarije za upravu vrtića, kuhinjski blok, tehničke i pomoćne prostorije, multifunkcionalni hol, odnosno sala za fizičke aktivnosti, toalet za djecu sa posebnim potrebama, dvorište i parking prostor za zaposlene”, kazao je Šehović.

On je rekao da je projekat karakterističan jer je rađen u fazama, kroz nekoliko projekata.

Kako je pojasnio ministar prosvjete, gradnja vrtića zahtijevala je prvo rješavanje problema klizišta na Savini, koje je u saradnji sa Upravom javnih radova sanirano u prethodnom periodu.

“Dodatna obaveza bila su ispitivanja u procesu sanacije klizišta. Potpuno odvojeno od toga čekala nas je procedura projektovanja i izgradnje faktički novog objekta. No, ono što je važno da smo sve te procedure sproveli na zakonom propisan način i da će Herceg Novi dobiti jedan od najljepših i najmodernijih vrtića u Crnoj Gori, a ovo je ujedno i najznačajniji projekat u oblasti obrazovanja u ovoj opštini”, rekao je Šehović.

Radulović je saopštio da se totalna rekonstrukcija vrtića izvodi kroz Program energetske efikasnosti u javnim zgradama sa Njemačkom razvojnom bankom, kojim koordinira Ministarstvo ekonomije, a najveći korisnik je Ministarstvo prosvjete i objekti obrazovanja.

“Projekat je podijeljen u dvije faze, a ukupna vrijednost je oko 35 miliona. Prva faza je počela sa realizacijom 2012. godine i trajala je do kraja 2015. godine i ona je uključivala 20 osnovnih i srednjih škola i jednom studentskom centur i bila je vrijedna oko 15 miliona eura. Druga faza počela je sa implementacijom 2016. godine i planirana je do kraja 2020, a uključuje 13 obrazovnih objekata“, naglasio je Radulović.

Dakle, u okviru ovog projekta vrši se primjena mjera energetske efikasnosti u 33 obrazovne ustanove.

“Uz aktuelnu gradnju vrtića u Rožajama, te gradnju vrtića u Pljevljima i Bloku 6 koja počinje u narednih mjesec dana, siguran sam da ćemo jednakim tempom nastaviti sa značajnim projektima u predškolskom obrazovanju i obrazovanju uopšte. Zato cijenim da će prosvjeta biti, kako mjesto novih projekata, tako i mjesto koje će činiti sve da, kroz te projekte, bude važan element oživljavanja privrednih aktivnosti”, zaključio je ministar Šehović.

PORUKA SA PANELA

Dužnosti države i njenih institucija su efikasnost, održivost i adekvatnost mjera koje licima s invaliditetom olakšavaju potpuno uživanje prava na samostalnost i uključivanje u zajednicu, zbog čega bi hitno trebalo izmijeniti brojne zakone, a neophodna je i ozbiljna promjena svijesti i pristupa.

To je saopšteno na prvom panelu „Garancije prava na slobodu OSI“, u okviru online konferencije, koju je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) povodom obilježavanja Evropskog dana samostalnog života 5. maja i Dana Evrope 9. maja.

Izvršna direktorica UMHCG, Marina Vujačić, istakla je da crnogorsko zakonodavstvo, potpuno suprotno svim međunarodnim standardima i Konvenciji UN o pravima OSI, dozvoljava, omogućava ali i, kako je dodala, propisuje mogućnost ograničenja ili oduzimanja slobode osobama s invaliditetom, samo zbog njihovog oštećenja ili pretpostavljenog oštećenja.

„Ovakve politike i propisi, ali i crnogorska praksa uslovljena je negativnim pravnim nasljeđem koje proističe iz starih, tradicionalnih modela pristupa invaliditetu, prije svega, medicinskog i funkcionalnog, koji problem vide u osobi – posmatrajući je kao bolesnu, nesposobnu za obavljanje i izvršavanje osnovnih životnih funkcija, pa naravno i za samostalan život i život u zajednici“, istakla je Vujačić.

Ona je ukazala da se ne zna dovoljno o tome koliko se poštuje dostojanstvo, integritet i sloboda OSI, koliko mladih OSI boravi u domovima za smještaj starijih, koliko je OSI u ustanovi za smještaj zato što država nije pronašla, ili nije tražila drugo rješenje, ili koliko je njih u bolnicama i drugim ustanovama iako im nije potreban medicinski tretman, „i primjenjivanje određenog tretmana čak ima negativne posljedice po njihovo mentalno i fizičko stanje“.

Zakon i dalje ima diskriminatorne odredbe

Vujačić je ukazala da tzv. Zakon o zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica ne pravi preciznu razliku između mentalnog oboljenja, odnosno psihosijalnog invaliditeta i intelektualnog invaliditeta, pa tako, kako je dodala, poistovjećuje te dvije kategorije, propisujući isti odnos i tretman prema njima.

„Iako mijenjan 2013. Zakon i dalje ima diskriminatorne odredbe koje se odnose na ograničenje uživanja ili potpuno lišenje slobode i prisilan smještaj, kao i medicinske eksperimente u cilju „liječenja“, pojasnila je Vujačić.

Kao kategoriju kojima je takođe nerijetko ograničena sloboda navela je i osobe kojima se oduzima poslovna sposobnost.

„Oni, kada je na snazi zamjensko, umjesto odlučivanja uz podršku, nijesu subjekti i nosioci prava, poput prava na život u zajednici, i najčešće se upravo smještaju u ustanove, pa često lišenje poslovne sposobnosti i prethodi smještaju u ustanovu, a s druge strane važno je naglasiti da oni ne mogu imati bilo kakav ugovorni odnos pa prema tome ne mogu ni ostvariti pravo na usluge podrške za život u zajednici“, istakla je Vujačić.

Ubrzati reforme u promjeni prakse

Dužnosti države i njenih institucija su, kako smatra Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković, efikasnost, održivost i adekvatnost mjera koje licima sa invaliditetom olakšavaju potpuno uživanje prava na samostalnost i njihovo potpuno uključivanje u zajednicu.

„Moram ukazati na jedan od temeljnih nedostataka koji se često zapaža u našoj praksi i počiva na pretpostavci o tzv. medicinskom modelu u poimanju invaliditeta. To apsolutno odudara od standarda ako se ima u vidu sama definicija invaliditeta po Konvenciji UN. I upravo taj drugi dio koncepta invaliditeta, koji u kontinuitetu izostaje, tiče se različitih prepreka koje sprečavaju puno i efektivno učešće osoba s invaliditetom u društvu na ravnopravnoj osnovi sa drugima, a nadasve u mogućnostima da u društvenim tokovima participiraju sa pozicije samostalne osobe“, objasnio je Bjeković.

Kada su u pitanju posebni oblici invaliditeta, potrebno je, kako smatra, ubrzati reforma u promjeni prakse tzv. zamjenskog odlučivanja u odnosu na odlučivanje uz podršku kao zadovoljavajući standard.

„Ovo je posebno značajno jer se u pojedinim oblastima, kao što je politička participacija, porodični i bračni odnosi, pa i oblast socijalnog staranja i slično, odsustvo izražene volje lica sa mentalnim invaliditetom potpuno ukorijenilo u matricu ponašanja na svim nivoima“, ukazao je Bjeković.

Samostalni život na velikom udaru

Izvršni direktor Međunarodne alijanse osoba s invaliditetom, Vladimir Ćuk je predložio da se sa novom kampanjom i novom snagom krene u nove radne pobjede.

„Svjedoci smo, ovih dana, krize izazvane koronavirusom, koja nas je u jednoj sekundi podsjetila da nismo uradili posao dobro. U jednom danu smo vidjeli da su ljudi s invaliditetom zaboravljeni, da im nije pružena medicinska pomoć kada je trebalo, da su čak stavljeni na listu da im se ne pruža medicinska pomoć, ako nema dovoljan broj respiratora“, istakao je Ćuk.

Iz mnogih država svijeta se, kako je rekao, čulo da je upravo samostalni život na velikom udaru.

„Asistenti koji pomažu osobama s invaliditetom u mnogim državama nisu dobili pravo da se kreću. Zatim, nemaju pravo da se testiraju, i vi ako otvorite vrata da dočekate asistenta, koji vam pomaže, ne znate da li ima virus ili ne. Mnoge informacije nisu obrađivane na način da su pristupačne za sve. Tako npr. ljudi koji su gluvi nisu imali pristup informacijama kada je policijski čas i sl.“, rekao je Ćuk.

Reorganizovati podršku i servise koji se fokusiraju na OSI

Savjetnica za ljudska prava UN, Anjet Lanting, kazala je da nema podataka koliko je među osobama koje su preminule od novog koronavirusa bilo osoba osoba s invaliditetom.

I ona je ukazala da osobe s invaliditetom često nemaju pristup informacijama o koronavirusu.

Pandemija je, kako je ukazala, potvrdila da je potrebno da se potpuno reorganizuje podrška i servisi koji se fokusiraju na osobe s invaliditetom.

„Sada postoji mogućnost da se to sve odradi na bolji način. A da bismo sve postigli moramo da sve osmislimo u bliskoj saradnji sa samim osobama s invaliditetom“, pojasnila je Lanting.

Događaj je organizovan u okviru projekta “Communicating EU accession and EU assistance in Montenegro III”, kojeg finansira EU, a sprovodi Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore, i to kao mjera Akcionog plana za 2020. Strategije za informisanje javnosti o pristupanju Crne Gore EU.

EK DONIRALA

Evropska komisija donirala je Crnoj Gori 333 hiljade eura kao podršku daljem sprovođenju mjera prevencije protiv pojave bolesti Afričke kuge svinja, koja se posljednjih godina proširila evropskim kontinentom.

Kako je saopšteno iz Uprave za bezbjednost hrane, vetrerinu i fitosanitarne poslove ugovor o grantu nedavno je potpisala njihova direktorica Vesna Daković koja je ujedno i potpredsjednica Regionalne evropske komisije Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE).

“Crna Gora, od oktobra 2018. godine, od trenutka kada se bolest približila zemljama regiona, intenzivno sprovodi aktivnosti koje su usmjerene na prevenciju, pojačan nadzor i kontrolu na graničnim inspekcijskim mjestima”, navodi se u saopštenju.

Za sada, kako su kazali iz Uprave, aktivnosti koje sprovode u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ostalim državnim institucijama, kao i svim subjektima uključenim u sprovođenje mjera (lovci, terenski veterinari, držaoci svinja…) daju rezultat.

U Crnoj Gori, ističu, nije bilo pojave bolesti.

“Imajući, međutim, u vidu da i dalje postoji rizik od pojave bolesti afričke kuge svinja, posebno nakon pojave ove bolesti u nekim susjednim zemljama, Crna Gora je kroz globalni okvir za prekogranične bolesti životinja – GF-TADs mehanizam Regionalne evropske komisije OIE-a zatražila podršku EK za dalju prevenciju pojave ove bolesti”, kazali su iz Uprave.

EK, koja podržava zemlje Evropske unije u mjerama na suzbijanju bolesti afričke kuge svinja, kako dodaju, odlučila je da isti pristup od ove godine bude obezbjeđen i za zemlje regiona.

“Sredstva su raspodijeljena na bazi dostavljenih programa sa mjerama za bolest afričke kuge svinja. Crna Gora dobila je podršku od 100 odsto ukupne vrijednosti planiranih mjera”, navodi se u saopštenju.

Ova podrška, kako su kazali, nastavak je podrške Evropske komisije našoj zemlji u borbi protiv opasnih zaraznih bolesti životinja.

“Od 2016. godine, kada je po ocjenama svjetskih i evropskih eksperata, Crna Gora uspješno suzbila širenje bolesti kvrgave kože goveda, EK svake godine, podržava Crnu Goru u borbi sa bolestima životinja koje ne poznaju granice. Podsjećamo da je prethodnih godina ta podrška, za kontrolu bolesti kvrgave kože, i u novcu i vakcinama, iznosila oko 550.000 eura”, navodi se u saopštenju.

U ovoj godini, najavljuju iz Uprave, očekuje se potpisivanje još jednog ugovora o grantu za kontrolu bolesti kvrgave kože, za koji je takođe usaglašen program mjera, vrijednosti oko 120.000 eura.

“Osim sredstava podrške EU, Vlada Crne Gore na godišnjem nivou izdvaja značajna sredstva iz nacionalnog budžeta za kontrolu i prevenciju svih opasnih zaraznih bolesti životinja, sa ciljem održavanja stabilne epizotiološke situacije, zaštite zdravlja životinja, a time i javnog zdravlja”, zaključuje se u saopštenju.