SSCG

Pandemija koronavirusa doprinijela je da se položaj zaposlenih u Crnoj Gori dodatno dovede u pitanje, a država bi trebalo da adekvatnim ekonomskim mjerama pomogne poslodavcima da što bezbolnije po radnike prevaziđu ekonomsku krizu, smatraju u Savezu sindikata (SSCG).

„Položaj zaposlenih u Crnoj Gori, kao i globalno, nije na zavidnom nivou, a aktuelna pandemija svakako je doprinijela da se on dodatno dovede u pitanje, posebno ako se ima u vidu činjenica da je došlo do potpune obustave rada u pojedinim djelatnostima“, kazali su agenciji Mina-business predstavnici SSCG.

Oni su dodali da je pandemija koronavirusa posebno dovela u pitanje položaj zaposlenih u sektoru turizma i ugostiteljstva, kao i veleprodaje i maloprodaje robe široke potrošnje.

„Samim tim, znatan broj zaposlenih ostao je bez posla, posebno onih koji su imali ugovore o radu na određeno vrijeme“, rekli su iz SSCG.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) riječ je o više od tri hiljade radnika.

„Svakako taj broj nije konačan, ako se ima u vidu da se veliki broj bivših radnika nije prijavio na ZZZ. Ne treba zanemariti ni one koji su radili u zoni sive ekonomije“, saopštili su iz SSCG.

Oni su naveli i da zaposleni koji su radili u vrijeme pandemije, nijesu imali idealne uslove za to, posebno ako se ima u vidu nedostatak zaštitne opreme, odnosno maski, rukavica i dezinfekcionih sredstava, što je moglo prouzrokovati dodatno širenje virusa.

SSCG, prema riječima njegovih predstavnika, već duže vrijeme posebnu pažnju poklanja pitanju zdravlja i zaštite zaposlenih na radu.

„Pritom se ne smije dozvoliti amnestija poslodavaca koji i u redovnim uslovima ne poštuju mjere zaštite na radu, te na taj način svakodnevno ugrožavaju zdravlje i bezbjednost zaposlenih“, poručili su iz SSCG.

Oni smatraju da bi pandemija koronavirusa trebalo da dodatno, još jače skrene pažnju na to izuzetno važno pitanje, jer su zdravlje i bezbjednost zaposlenih na prvom mjestu.

Iz SSCG su naveli da su prethodni mjeseci pokazali da je neophodna još istrajnija borba protiv neformalne ekonomije, odnosno formalizacije neformalnog zaposlenja.

„Zato je preporuka SSCG da se formalizuje neformalni rad i stvore uslovi za otvaranje novih i sigurnih radnih mjesta, kao i da država učini napore kako bi se adekvatnim ekonomskim mjerama pomoglo poslodavcima da što bezbolnije po zaposlene prevaziđu ekonomsku krizu“, zaključili su predstavnici SSCG.

NVO “EPIKS”

NVO “Epiks” iz Berana pokrenula je humanitarnu akciju za pomoć porodici Sijarić iz Berana za obnovu stare kuće.

Nermin Luković, izvršni direktor nevladine organizacije “Epiks” iz Berana, uputio je molbu svim ljudima dobre volje i velikog srca da pomognu porodici Sijarić iz Berana, kako bi se lakše prebrodila teška situacija u kojoj žive. 

Sead Sijarić iz Berana ima dvije maloljetne ćerke, suprugu je tragično izgubio, a žive u veoma teškoj situaciji.

On trenutno ne radi, žive od socijalne pomoći i pomoći dobrih ljudi.

Iz NVO “Epiks” poručuju da uslovi u kojim živi porodica Sijarić nije dostojna čovjeka i života u 21. vijeku, jer kuća u kojoj žive je u lošem stanju, zidovi i plafoni su ispucali, ima dosta vlage, krov prokišnjava, zimi je mnogo hladno.

“NVO “Epiks” apeluje i poziva građane Crne Gore, dijasporu, sve ljude dobre volje i velikog srca koji su u mogućnosti da daju određeni donacijski doprinos, da se pridruže humanitarnoj akciji i na taj način se pomogne porodici Sijarić u obnovi stare kuće i time se steknu bolji, humaniji uslovi za život i njihovu bolju budućnost. Humanost nema cijenu. Ljepota života je u humanosti”, poručuju iz NVO “Epiks”.

Za više informacija možete se obratiti Nerminu Lukoviću, izvršnom direktoru NVO “Epiks” na broj tel: 063/490/147 i na mejl [email protected].

Donaciju možete uplatiti broj računa: 520 – 15142 – 45 Hipotekarna banka na ime “pomoć porodici Sijarić iz Berana”.

“O svim prispjelim donacijama javnost će blagovremeno biti upoznata”, navodi se u saopštenju NVO “Epiks”.

PRODUŽEN KONKURS

Rok za podnošenje zahtjeva na konkurs za aktuelni IPARD javni poziv za dodjelu bespovratne podrške primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji produžen je do 19. avgusta, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede.

Prethodni rok za dostavljanje aplikacija, kako podsjećaju, bio je 19. maj.

Iz Ministartsva poljoprivrede navode da su s obzirom na trenutnu situaciju izazvanu epidemijom korona virusa u kojoj potencijalni korisnici mogu imati teškoće u sakupljanju obimne neophodne dokumentacije, željelii da ostave dovoljno vremena i prostora da korisnici kvalitetno spreme projekte i uspješno konkurišu.

“Uz punu realizaciju mjera podrške iz ovogodišnjeg Agrobudžeta, zatim dodatni paket mjera za sektor poljoprivrede koji je danas počeo da se realizuje avansnom isplatom premija, kao i činjenicom da su stvoreni uslovi da se tokom trajanja epidemije poljoprivredna proizvodnja odvija nesmetano, produženje roka za IPARD podršku dodatni je podsticaj našim proizvođačima i nastavku dinamičnog razvoja domaće proizvodnje”, navodi se u saopštenju.

Kroz ovaj IPARD javni poziv poljoprivrednici mogu da konkurišu sa projektima od 10.000 eura do 500.000 eura.

“Za investicije mogu ostvariti bespovratnu podršku od 60 do 70%, što znači da je moguća bespovratna podrška do 350.000 eura po projektu. Poljoprivrednicima je kroz ovaj poziv na raspolaganju 12,3 miliona eura, iz EU fondova i nacionalnog budžeta”, navodi se u saopštenju.

Iz Ministrstva pozivaju zainteresovane poljoprivrednike da, bez obzira na značajno produženje roka, rade predano da prikupe neophodnu dokumentaciju i što prije konkurišu na Javni poziv, da bi prije bili ugovoreni i krenuli u realizaciju investicije.

Sve informacije o aktuelnim pozivima zainteresovani mogu pronaći na internet stranicama Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja www.mpr.gov.me i www.ipard.gov.me, kao i pozivom na brojeve telefona Direktorata za plaćanja: 020/672-007, 020/672-006, 020/672-026 i 067/205-790.

RADNIČKA PARTIJA

Radnici i njihove porodice snose posljedice otpuštanja, smanjenja plata i nebrige poslodavca koji, ponovo, pokušavaju da svoje poslovne promašaje socijalizuju i svale na leđa radnika i građana, kazali su iz Radničke partije povodoim 1. maja Međunarodnog praznika rada.

“Obećanje dato nad odrom Janka Vučinića lidera i osnivača Radničke partije mora se održati, i sve dok bude postajalo nepravde i obespravljenih postajaće i Radnička i njena borba biće sve moćnija”, kazali su iz te partije.

Iz te partije navode da radnički praznik 1. maj ove godine obilježavaju zabrinuti za svoje i zdravlje svojih najbližnjih, zabrinuti za elementarnu egzistenciju, za svoju i budućnost naše zemlje.

“Radnici i njihove porodice snose posljedice otpuštanja, smanjenja plata i nebrige poslodavca koji, ponovo, pokušavaju da svoje poslovne promašaje socijalizuju i svale na leđa radnika i građana”, navodi se u saopštenju.

Radničkoj klasi i svim građanima Crne Gore čestitali su međunarodni praznik rada uz obećanje da će kroz svoju dalju borbu obezbjediti iskrenog saveznika u bori za bolju i pravedniju Crnu Goru.

APLIKACIJA “BUDI SIGURNA”

Vlada Crne Gore, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) danas su predstavili mobilnu aplikaciju “Budi sigurna“, koja omogućava žrtvama nasilja da na samo jedan klik zatraže pomoć. Aplikacija je dostupna za korisnike android uređaja i može se preuzeti odmah, a za iOS će biti dostupna uskoro.

“Poruka sa brojem telefona i tačnom lokacijom stiže direktno Nacionalnoj SOS liniji za žrtve nasilja u porodici, čije aktivstkinje će odmah kontaktirati osobu koja je zatražila pomoć. Profesionalno osoblje obučeno je za postupanje u ovakvim situacijama, a svi podaci su u potpunosti bezbjedni i povjerljivi”, navodi se u saopštenju MUP-a i UNDP-a.

Povodom predstavljanja aplikacije i pokretanja promotivne kampanje, ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić kazao je da u ovom izazovnom vremenu borbe sa koronavirusom, kada postoji rizik da se nasillje u porodici poveća, Vlada Crne Gore i UNDP pokreću SOS mobilnu platformu koja omogućava brzu dojavu o izloženosti nasilju.

“Na ovaj način, želimo da ukažemo da nasilje nije privatna stvar. Nasilje je problem svih nas i društva u cjelini. Zato nam je cilj da ovom aplikacijom ohrabrimo i podstaknemo žrtve da nasilje prijave”, kazao je Nuhodžić.

Naglasio je da nadležne institucije, i dok traje epidemija, u saradnji sa nevladinim organizacijama, posvećeno i intenzivno rade na prevenciji i zaštiti žrtava.

„Za Policiju, odgovorno i hitno postupanje po svakoj prijavi nasilja, kao i primjena hitnih mjera, je prioritet. Zato je moja poruka žrtvama nasilja – obratite se za pomoć i budite sigurne i zaštićene“, zaključio je Nuhodžić.

UNDP je razvio aplikaciju sa ciljem da kreira digitalno rješenje za dugoročnu upotrebu, ne samo tokom trajanja mjera ograničenog kretanja i socijalne izolacije.

Daniela Gašparikova, stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori, istakla je da aplikacija “Budi sigurna” pruža još jedan kanal putem kog žrtve nasilja mogu da se brzo i jednostavno obrate za pomoć i podršku, bez obzira na mjesto i vrijeme kada se nađu u opasnosti.

„Na samo jedan klik, potencijalna žrtva će dobiti svu potrebnu podršku, koja će biti obezbijeđena putem Nacionalne SOS linije,“ kazala je Gašparikova.

Iako je aplikacija nastala u vrijeme pandemije, ona, kako je kazala, predstavlja trajno rješenje.

„Mi u UNDP smo izuzetno zadovoljni što će ova aplikacija nastaviti da se koristi i pruža kanal za bezbjednu komunikaciju, putem kog žrtve mogu zatražiti zaštitu i nakon što ova kriza prođe“, kazala je Gašparikova.

Ona je uputila apel cjelokupnom društvu.

„Pozivam sve građane Crne Gore da pokažu nultu stopu tolerancije prema nasilju nad ženama“, poručila je Gašparikova.

Aplikacija, kako je saopšteno, ima niz mogućnosti, uključujući opciju da korisnici dodaju i broj osobe ili organizacije od povjerenja, kojima se mogu obratiti ukoliko su u opasnosti.

“Takođe, aplikacija nudi informativni i edukativni sadržaj, uključujući sve važne kontakte, informacije o pravima žrtve, praktične savjete, video uputstva za samoodbranu, ali i sve detalje Protokola o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici. Ovim krovnim dokumentom propisane su sve procedure i definisana institucionalna saradnja u vezi s porodičnim nasiljem i nasiljem nad ženama”, zaključuje se u saopštenju MIP-a i UNDP-a.

ČESTITKA BRAJOVIĆA

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović uputio je čestitku povodom Prvog maja, Međunarodnog praznika rada napominjući da ovaj značajni praznik za istoriju radničkog pokreta i ostvarivanje prava na dostojanstveni rad, ove godine obilježavamo u vrijeme globalne borbe protiv korona virusa.

“Zajedno sa uspješnim mjerama za odbranu javnog zdravlja, vodimo jednako izazovnu borbu za očuvanje ekonomske stabilnosti i radnih mjesta”, kazao je Brajović.

On je dodao da, institucije države koordinisanim djelovanjem ulažu napore da ublaže neminovne posljedice po privredu i standard građana.

“Dosadašnjim i planiranim mjerama učinjeni su značajni koraci na obezbjeđivanju socijalne sigurnosti, a solidarnom preraspodjelom tereta, država je i na ovom polju još jednom pokazala visoki stepen društvene odgovornosti”, navodi se u čestitki Brajovića.

Iako je, kako je kazao, pred nama vrijeme koje će zahtijevati još više strpljenja, napornog rada i međusobnog razumijevanja, Brajović je uvjeren da treba da budemo optimisti.

“Ovo izazovno vrijeme pokazalo je ne samo prijeko potrebnu disciplinu cijelog društva, solidarnost i veće uzajamno povjerenje, već je stvorilo mogućnosti za nove poslovne inicijative.
Moramo biti njihova snažna potpora, u interesu modernizacije poslovnog ambijenta, kvalitetnijeg života građana i daljeg sveukupnog razvoja Crne Gore”, navodi se u čestitki Brajkovića.

MARKOVIĆ

Predsjednik Vlade Duško Marković čestitao je svim zaposlenima Prvi maj napominjući da ove godine Međunarodni praznik rada obilježavamo u trenutku kada čitav svijet strahuje i bori se za živote ljudi, i kada je svaka ekonomska aktivnost gotovo u potpunosti zaustavljena.

“Pandemija koronavirusa je cijelu planetu stavila na do sada neviđena iskušenja. U Crnoj Gori borimo se za zdravlje naših građana, za njihovu egzistenciju, ali i za očuvanje svakog radnog mjesta. Dakle, zdravstveni izazovi uveli su nas u ekonomsku i egzistencijalnu krizu kojoj moramo odgovoriti ukupnim društvenim potencijalom“, navodi se u čestitki.

Premijer je poručio građanima da moramo pobijediti u ovoj neizvjesnoj borbi.

“I zbog vas koji radite i stvarate novu vrijednost, i zbog generacija naših mladih ljudi kojima je potrebnija sigurnost nego ikada prije. Samo udruženo i solidarno možemo sačuvati radna mjesta, sačuvati preduzeća, i sačuvati našu Crnu Goru”, poručio je Marković u prvomajskoj čestitki.

SAVIĆ SAOPŠTIO

Predsjednik Višeg suda u Podgorici Boris Savić kazao je da u tom sudu imaju predmete i sa po više desetina okrivljenih te da je u tim situacijama apsolutno nemoguće održavati suđenja u sudnicama Višeg suda. Prema tome, dodao je Savić, nemojte se začuditi ako dobijete informaciju da će se neki glavni pretresi održavati u salama na koje vjerovatno nikada nijesmo pomislili da će služiti kao sudnice.

“Gotovo sve sudije Višeg suda u Podgorici od početka stupanja mjera u borbi protiv širenja korona virusa dolazile su na posao iako je to predstavljao visok rizik za život i zdravlje”, kazao je Savić u intervjuu Pobjedi.

On je kazao da rad i ponašanje njegovih kolega najbolje opisuje statistika prema kojoj je za prva četiri mjeseca u ovoj godini riješeno samo deset odsto manje predmeta u odnosu na isti period prošle godine.

Savić je rekao da od 25. maja počinje normalizacija rada sudova te i da u cilju zaštite svih učesnika u postupku u predmetima gdje je na desetine optuženih, procesi će se održavati u salama za koje nikada ne bismo pomislili da će služiti kao sudnice.

“U skladu sa planom sudova za ublažavanje mjera u cilju sprečavanja širenja korona virusa predviđena je potpuna normalizacija rada u sudovima počev od 25. maja, a što se u prvom redu odnosi na normalizaciju održavanja ročišta i glavnih pretresa. Da bi se takvo nešto moglo ostvariti sudovi, pa među njima i Viši sud u Podgorici, od 4. maja počinje sa normalnim funkcionisanjem u smislu prisutnosti sudija i saradnika na radnim mjestima upravo u cilju blagovremene pripreme i uručenja procesnih poziva u predmetima u kojima ročišta i pretresi nijesu zakazani. Svjesni da se do 24. maja situacija može i promijeniti, ali ako se bude razvijala onako kako svi mi to želimo, to je termin kada bi se sud trebalo vratiti punim redovnim aktivnostima”, kazao je Savić.

Kako je, kako je dodao, već sada izvjesno da će i u najpovoljnijem scenariju dio mjera koji se odnosi na održavanje fizičke distance i dalje biti na snazi, to je činjenica, dodao je Savić, da se iz tehničkih razloga neće moći organizovati suđenja sa velikim brojem okrivljenih.

“Treba imati u vidu da imamo predmete i sa po više desetina okrivljenih i u tim situacijama apsolutno je nemoguće održavati suđenja u sudnicama Višeg suda. Prema tome, nemojte se začuditi ako dobijete informaciju da će se neki glavni pretresi održavati u salama na koje vjerovatno nikada nijesmo pomislili da će služiti kao sudnice”, kazao je Savić.

On je kazao da je prerano dok još traje epidemija davati konačne ocjene o tome kako je sud funkcionisao u režimu ograničenog rada zbog opasnosti od širenja korone.

“Ali prema onome što za sada možemo da konstatujemo ne mogu a da ne istaknem da sam veoma zadovoljan i radom i ponašanjem sudija i zaposlenih u sudu u prethodnom periodu”, kazao je savić.

Savić ističe da su gotovo sve sudije, sve vrijeme, bile na radnim mjestima.

“O tome govore i statistički podaci, prošle godine u periodu od 1. januara do 28. aprila ukupno je riješeno 4.072 predmeta, a ove godine u istom periodu 3.650, što znači da je obim rada u najkritičnijem periodu smanjen za oko 10 odsto, što je veoma zadovoljavajući podatak s obzirom na situaciju. Naravno da je najveći zastoj bio u onim referatima koji podrazumijevaju ročišta i pretrese kojima prisustvuju stranke, odnosno prvostepeni krivični i specijalni referat. U tim referatima bilo je i biće prekoračenja rokova u zakazivanju glavnih pretresa koja pominjete i koja su bez ikakve dileme posljedica objektivne situacije -nemogućnosti pristupa stranaka i obezbjeđenja fizičke distance u sudnici, a ne odsustva sudija i saradnika”, kazao je predsjednik Višeg suda u Podgorici.

URA

Iz Građanskog pokreta URA saopštili su da jučerašnja najava premijera Duška Markovića na premijerskom satu da će se sredstva od donacija sakupljenih u toku pandemije usmjeriti za izgradnju nove Infektivne klinike KCCG predstavlja grubo poigravanje sa budžetom Crne Gore, tj. novcem svih građana imajući u vidu da su, kakko dodaju, ta sredstva već bila opredijeljena u 2018. godini.

„Ukazujemo crnogorskoj javnosti da je Vlada Crne Gore na čelu sa Duškom Markovićem najprije 9. aprila 2018. godine tik pred lokalne izbore u većini crnogorskih opština, pa i u glavnom gradu, najavila gradnju nove Infektivne klinike u krugu KCCG za koju su sredstva većim dijelom obezbijeđena iz programa IPA-e za 2018. godinu uz podršku EU“, navode iz GP URA.

Oni dodaju da je saopštenjem Vlade od 24.02. 2019. godine najavljeno konačno otpočinjanje radova na klinici i dodaju da su sredstva za izgradnju obezbijeđena iz programa IPA-e i iz budžeta Crne Gore.

„Tada je generalna direktorica Direktorata za ekonomiju i projekte u zdravstvu Milica Škiljević iznijela podatak da su sredstva za izgradnju klinike obezbijeđena i da će gradnja ubrzo početi. Istu najavu ponovila je u oktobru iste godine“, podsjećaju iz URE.

Iz ove partije kažu i da su reagovali na zahtjev građana na nepodnošljivo stanje u Infektivnoj klinici 2. maja 2019. godine i tada pitali Vladu šta se dešava sa izgradnjom nove klinike i da li su sva sredstva obezbijeđena, no, kako kažu, odgovor nijesu dobili.

Iz GP URA pozivaju Vladu da saopšti gdje je završio novac iz IPA fondova?

“Sada zahtijevamo da u najskorijem roku podnesu raport građanima na šta su otišla već obezbijeđena sredstva iz EU i državnog budžeta za gradnju klinike. Ukoliko ne budu htjeli da odgovore GP URA će se obratiti EU povodom ovog pitanja”, poručili su iz GP URA.

PRAZNIK RADA

Međunarodni praznik rada, 1. maj, obilježava se danas u Crnoj Gori i u svijetu, u znak sjećanja na oko 40 hiljada radnika iz Čikaga koji su, tražeći bolje uslove života, stupili u štrajk 1886. godine.

U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) tada je organizovano oko pet hiljada štrajkova nezadovoljnih radnika koji su zahtijevali obezbjeđivanje dnevnog radnog vremena od osam sati, odmora i kulturnog uzdizanja.

U Čikagu su 3. i 4. maja izbili sukobi između radnika i policije, bilo je poginulih, a vođe štrajka osuđene su na smrt.

Predstavnici radnika iz cijelog svijeta tri godine kasnije, u Parizu na Drugom kongresu Internacionale, odlučili su da svake godine slave Prvi maj kao međunarodni praznik radničke borbe i solidarnosti.

Od tada radnici svakog 1. maja organizuju priredbe, zborove i demonstracije, izlaze na ulice tražeći bolje uslove života i rada.

Prvi maj je kao i u većini zemalja svijeta, državni praznik i u Crnoj Gori.