SNP

Stanje u oblasti medija se mora što prije poboljšati kako bi Crna Gora uspjela da se približi ostvarenju ključnog cilja – ulasku u Evropsku uniju, navodi se u saopštenju SNP-a.

SNP navodi da ovogodišnji indeks medijskih sloboda Reportera bez granica (RSF) pokazuje da je  Crna Gora nazadovala za jedno mjesto po pitanju medijskih sloboda. Ove godine naša država se našla na 105. mjestu, a iz RSF je ocijenjeno da za godinu dana u Crnoj Gori nije bilo napretka, podsjeća SNP.

“Crna Gora, o kojoj predstavnici vlasti često govore kao o lideru u regionu u evropskim integracijama, našla se daleko iza Slovenije (32. mjesto), Bosne i Hercegovine (58), Hrvatske (59), Albanije (84), Sjeverne Makedonije (92), te Srbije (93)”, poručuju iz SNP-a.

Socijalistička narodna partija Crne Gore, kako podsjećaju, godinama unazad potencira značaj slobode medija i izvještavanja, kao jedne od temeljnih vrijednosti na kojima počiva EU.

“Umjesto da u tom smislu, stvari idu na bolje, izvještaj RSF potvrdio je tendenciju urušavanja medijskih sloboda u Crnoj Gori”, poručuju iz SNP-a.

Nepobitna je činjenica, tvrde u SNP-u, da većina od 92 napada na novinare ostaju nerasvijetljeni.

“Stanje u oblasti medija se mora što prije poboljšati kako bi Crna Gora uspjela da odgovori svjetskim standardima i približi se ostvarenju ključnog cilja – ulasku u Evropsku uniju. Ukoliko se to ne desi, proces pristupanja će se prolongirati do krajnjih granica, a o liderstvu u regionu ni najgorljiviji predstavnici vlasti neće moći da govore”, zaključuje se u saopštenju SNP-a.

INSPEKCIJA UTVRDILA

Crnogorski trgovci u vrijeme pandemije korona virusa nijesu mimo pravila mijenjali cijene proizvoda u maloprodaji, kazala je glavna tržišna inspektorka Nada Đurđić. Ona je navela i da je inspekcija utvrdila povećanje cijena pojedinog voća i povrća.

Od 16. marta do 20. aprila inspekcija je izvršila više od 1.550 kontrola.

“U ovim kontrolama nijesmo utvrdili nepravilnost da trgovci nijesu ispoštovali pravilno forimarnje cijena, kako je propisano, da te cijene koje su formirali, na način kako je propisano zakonom, istaknu i da se po istaknutim cijenama vrši naplata na kasama”, kazala je Đurđić za TVCG.

Inspekcija je imala i preko 400 prijava građana. Posebna pažnja je, ističe Đurđić, bila posvećena kretanju cijena u maloprodaji i cijena u apotekama i tu su vršene svakodnevne kontrole.

“Od 970 kontrolisanih subjekata, kod 122 smo našli povećanje cijena, najviše smo našli povećanja kada je u pitanju voće i povrće. Poskupili su bijeli luk, đumbir, pomorandže, ostale namirnice su ostale na nivou cijena od 9. marta, od kada pratimo kretanje cijena”, kazala je Đurđić.

Kada su u pitanju cijene ljekova i u tom dijelu, kako navodi Đurđić, su ispoštovane mjere.

“Kada su u pitanju dezinfekciona sredstva i alkohol, u početku smo imali nestašicu tih proizvoda i kasnije su ti proizvodi nabavljani po znatno višim cijenama”, kazala je Đurđić.

VIŠI SUD

Predsjednik Savjeta Agencije za elektronske medije Ranko Vujović kaže da je Centar za građansko obrazovanje dugo godina objavljivao netačne podatke i uvećavao višestruko iznose koje je država po raznim osnovama isplaćivala medijima. Time se, kako je kazao, stvarala slika kod međunarodnih organizacija kako se država nekim ogromnim sredstvima miješala u medijsko tržište i stvarala neravnopravan ambijent za poslovanje medija u našoj zemlji.

Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu Osnovnog suda u Nikšiću koji je odbio kao neosnovan zahtjev Nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje da im predsjednik Savjeta Agencije za elektronske medije Ranko Vujović zbog “povrede ugleda pravnog lica” isplati jedan euro, čime je presuda postala pravosnažna.

CGO je tužio Vujovića zbog izjave koju je dao Pobjedi krajem aprila 2018. godine, kada je istakao da ta NVO dezinformiše javnost finansijskim izvještajima vezanim za finansiranje medija u državi, kao i da je “samo u Crnoj Gori moguće da Delegacija Evropske unije tu istu nevladinu organizaciju sponzoriše i bude sponzor otvorenog miješanja jedne nevladine organizacije u uređivačku politiku RTCG”.

Vujović je juče, komentarišući za Pobjedu presudu Višeg suda u Podgorici, zahvalio Daliborki Uljarević i nevladinoj organizaciji kojom rukovodi što su mu, kako je istakao “pružili priliku da u sudskom procesu neposredno dokaže da je ova organizacija obmanjivala crnogorsku javnost o iznosima koje je država po različitim osnovama dodjeljivala crnogorskim medijima”.

Nakon presude Osnovnog suda u Nikšiću, CGO se žalio Višem sudu u Podgorici, ali je žalba odbijena.

“Po nalaženju ovoga suda, prvostepeni sud je pravilno postupio kada je odlučio kao u izreci pobijene presude. Prvostepeni sud je u konkretnom slučaju pravilno našao da ne postoje uslovi, ni osnovi, da se obaveže tuženi da tužiocu isplati predmetnu štetu kao i da objavi o svom trošku presudu u dnevnom listu Pobjeda nakon njene pravosnažnosti i u tom pravcu dao jasne razloge”, piše u presudi Višeg suda u koju smo imali uvid.

Vujović je u izjavi za Pobjedu krajem aprila 2018. godine komentarisao godišnje izvještaje CGO “Jednake šanse za sve medije u Crnoj Gori”, a u kojima je obrađivana tema ulaganje novca iz javnih fondova u medije.

U presudi Višeg suda je ocijenjeno da imajući u vidu sami položaj i ulogu CGO kao pravnog lica u društvu, kao i položaj Vujovića koji je na čelu Savjeta Agencije za elektronske medije, te da se u konkretnom slučaju radilo o temama od opšteg javnog interesa i značaja, Vujovićevi navodi “ustvari predstavljaju javnu debatu o statusu medija i njihovom finansiranju od strane države, a što u svakom demokratskom društvu predstavlja pitanje od opšteg javnog značaja”.

“Odredbama člana 10 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda je propisano da svako ima pravo na slobodu izražavanja, te da ovo pravo uključuje slobodu posjedovanja sopstvenog mišljenja, primanja i saopštavanja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice”, obrazloženo je u presudi.

CGO, kako se navodi u presudi, „upravo zbog javne prirode posla kojim se bavi mora biti spreman da pretrpi veći stepen javne kritike, kao i njegovo rukovodstvo, mora biti spremno da bude izloženo kritičkom sudu javnosti“.

“Pa i u situacijama kada je takav sud ponekad i neodmjeren, grub, provokativan, otrovan i upitnih sumnjivih motiva ili čak šokantan i uznemiravajući. U konkretnom slučaju i po nalaženju ovoga suda nema mjesta ograničenjima, u smislu odredbi člana 10 st. 2 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, odnosno ovdje predmetnim, tj. ne postoji potreba za društvenim miješanjem radi zaštite ugleda i prava drugih odnosno prava i ugleda tužioca. Kod iznijetog žalbu tužioca je valjalo odbiti kao neosnovanu, a pobijanu presudu potvrditi”, zaključeno je u presudi.

Vujović je juče za Pobjedu kazao da je odluka Višeg suda bila očekivana poslije dokaznog postupka koji je izveden, iako se na nju malo duže čekalo.

Govoreći o suđenju, istakao je da CGO nije ponudio nijedan kontra argument na dokaze koje je on prezentovao.

“Tako da sudija nije ni mogao da prihvati njihov stav da se radilo o povredi časti i ugleda. Moja, navodno sporna izjava koja je bila povod za ovo suđenje, nije imala za cilj bilo kakvo klevetanje, već utvrđivanje nespornih činjenica kad je riječ o izdvajanju novaca za medije”, kategoričan je Vujović.

Podsjeća da je CGO objavio više godišnjih izvještaja pod nazivom “Jednake šanse za sve medije“ u kojima obrađuje temu ulaganja novca iz javnih fondova u medije, te da je ta NVO u uvodima navodila da izvještaj „ima za cilj da doprinese kreiranju jasnih mehanizama kontrole finansiranja medija iz javnih fondova i dodjele državne pomoći medijima u Crnoj Gori”.

Primjer obmane

“Problem sa izvještajima CGO je taj što su oni u svoje izvještaje redovno ubacivali pored medija subjekte koji nijesu mediji. Tako da se, primjera radi, u posljednjem izvještaju za 2016. godinu od ukupno izdvojenih 2.249.941,74 eura iz javnih fondova na subjekte koji nijesu mediji se odnosilo 1.276.341,13 eura. Prevedeno u procente, to znači da se na medije odnosilo manje od 50 odsto ukupnih izdvajanja iz javnih fondova. Od ukupnog iznosa – 2.249.941,74 eura, na čitulje koje su građani uplaćivali medijima za objavljivanje odnoslio se 127.291,00 eura, a ne na davanja državnih novaca medijima. Kada sve ovo saberemo i oduzmemo dolazimo do cifre od 846.309,61 eura koje su mediji dobili iz javnih fondova. Treba dodati da su na prezentaciji pomenutog izvještaja predstavnici RTCG negirali da su za 2016. godinu iz javnih fondova dobili 118.424,70 eura i da je taj iznos deset puta manji. Kada i to uračunamo dobićemo da se od 2.249.941,74 samo 33 odsto novca odnosilo na medije”, pojasnio je Vujović.

Od preostalih iznosa koje su mediji dobijali, kako dodaje, nije navedeno, niti je obrazloženo po kom osnovu su mediji mogli dobiti sredstva, „tako da formulacije finansiranje medija iz javnih fondova i državna pomoć medijima, koje se pominju u uvodu izvještaja ostaju pod velikim znakom pitanja“.

“Mediji mogu da za različite usluge dobijaju novce od javnih ustanova, a da to nije ni finansiranje medija iz javnih fondova, ni državna pomoć medijima. Ove metodološke nejasnoće su dodatano pomogle da se sakrije prava istina o iznosima koje je država po raznim osnovama stvarno davala medijima i da se ti iznosi višestruko uvećaju”, istakao je Vujović.

Dodao je da je to samo primjer iz jednog izvještaja kako se manipulisalo informacijama o izdvajanjima novca iz javnih fondova za medije.

Kako je rekao, razočaravajuće je da se i poslije toliko godina Stejt department u svom posljednjom izvještaju i dalje poziva na ove “prilično sporne izvještaje”.

Ko zaista baštini slobodu

Ranko Vujović je istakao da je CGO kao nevladina organizacija morala pokazati veći stepen tolerancije u odnosu na kritiku zasnovanu na činjenicama, “a izrečenu sa namjerom da se crnogorskoj javnosti da potpuna informacija u odnosu na plasirane teme”.

“Tim prije što je iskazana u dobroj namjeri sa željom da se ospore brojke i isprave neutemeljene ocjene. Bez namjere da vrijeđam i nipodaštavam, da je riječ o organizaciji koja razumije i istinski baštini slobodu izražavanja ta tužba nikad ni bi bila napisana”, zaključio je Vujović.

DANAS OD 17H

Opštinski tim za zaštitu i spašavanje Opštine Berane je u cilju sprečavanja širenja virusa na današnjoj sedmoj sjednici donio nove mjere kojima se dozvoljava korišćenje parkova i park šuma na području ove opštine.

Dozvoljeno je korišćenje izletišta kod spomen parka na Jasikovcu, kao i četiri gradska parka – Cvetni park, park pored Hrama, veliki park pored Lima i park u MZ Stari grad) i šetališta u ulici Mira i slobode (gradska obilaznica pored Lima) u svrhu upražnjavanja individualnih sportskih i rekreativnih fizičkih aktivnosti poput trčanja, džoginga uz obavezno držanje distance i poštovanje svih ostalih mjera prevencije, a posebno fizičke distance, navodi se u saopštenju.

Kako su podsjetili iz ove Opštine, nove mjere važe od srijede, 22. aprila, od 17.00 sati, i primjenjivaće se do 4. maja 2020. godine.

“Navedeno je da je i dalje zabranjeno korišćenje aerodromske piste u svrhu rekreacije i sporta, kao i saobraćaj za motorna vozila na ovom prostoru. Razlog za takvu odluku je i to što će aerodromski prostor u narednom periodu nastaviti da koriste specijalni avioni prilikom gašenja požara u nepristupačnim djelovima naše opštine do kojih ne mogu doći vozila Službe zaštite i spašavanja opštine Berane”, dodaju oni

Podsjećaju, Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti Vlade Crne Gore dalo je na jučerašnjoj sjednici saglasnost na ublažavanje pojedinih privremenih mjera uvedenih radi zaštite zdravlja i života građana.

“Analizirajući epidemiološku situaciju odlučeno je na predlog Instituta za javno zdravlje, da zabrana kretanja, koja je do sada važila od 19:00 sati radnim danom, subotom od 13:00, a nedjeljom od 11:00 sati, do pet sati ujutro narednog dana ubuduće važi od 23:00 sata svim danima. Naglašeno je da je i dalje obavezno držanje distance i poštovanje svih ostalih mjera prevencije, a posebno fizičke distance”, navode iz Opštine.

Naredbom koju je donijela Vlada Crne Gore zabranjuju se okupljanja u zatvorenim i na otvorenim prostorima, a preporukama je jasno stavljeno do znanja da građani, osim u slučaju prijeke potrebe, trebaju da ostanu kod kuće.

“Iz tima još jednom apeluju na sugrađane da se pridržavaju Naredbe kako bismo eventulnu mogućnost pojave i širenja virusa Kovid -19 sveli na minimum”, ističu oni.

ĐUROVIĆ

Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore u cilju rješavanja različitih terapeutskih i zdravstvenih problema, već više od 12 godina sarađuje sa kompanijama i naučnim institutima iz zemlje i inostranstva na polju pronalaženja bioaktivnih sastojaka iz različitih morskih organizama, kazao je direktor Instituta Mirko Đurović.

“Ove aktivnosti se realizuju kroz naučne projekte i neformalne inicijative za koje se nadaju da u budućnosti mogu dati pozitivne naučne i komercijalne rezultate. Tako je i sa kolegama sa Tehničkog univerziteta Bergakademie iz Frajburga sa kojima radimo u više naučnih pravaca, a najviše cilju ekstrakcije jedinjena iz više vrsta sunđera iz porodice Verongidae“, dodaje  Đurović.

Prema njegovim riječima, glavni naučni interes za sunđere iz ove porodice jeste što one sadrže bioaktivne komponente koje imaju antikancerogena, antimikotična i antivirusna svojstva.

„Kroz zajednički eksperimentalni rad kolega iz Instituta za biologiju mora i Univerziteta Bergakademie, tačnije Laboratorije za ekperimentalnu fiziku, Grupe za biomineralogiju i ekstremnu biomimetiku, došli smo do podataka vezanih za izvanredan potencijal bioaktivnih jedinjena sunđera roda Aplisina“, kazao je on.

Sunđeri ovog roda, dodaje, rastu i razmnožavaju se duž cijele Jadranske obale, ima ga dosta u Bokokotorskom zalivu i nalaze se na spisku zakonom zaštićenih vrsta.

„Kako je osnovna uloga Instituta za biologiju mora – zaštita i proučavanje Jadranskog mora, kroz eksperimentalni rad smo uspjeli da dokažemo i usavršimo metodologiju da je moguće vršiti uzgoj ovih sunđera tako da se ne remeti njihova biomasa u prirodnoj sredini. Za izolaciju bioaktivnih jedinjenja potrebna je velika količina ovih sunđera i njihovom eksploatacijom iz prirodne sredine brzo bi ih doveli do njihovog iščezavanje“, upozorio je Đurović.

UCG je kroz svoje dvije organizacione jedinice Institut za biologiju mora i Medicinski fakulteta prijavio projekat zajedno sa kolegama iz Frajburga pod nazivom „MarVerBiotech – od biomaterijala do lijekova širokog spektra djelovanja” kod Njemačkog Ministarstva za istraživanje i obrazovanje (BMBF) – Programa za Zapadni Balkan koji će ukoliko bude odobren upravo tretirati između ostalog i potencijalni efekat izolaovanih bioaktivnih jedinjenja iz sunđera roda Verongida na novi korona virus u cilju predkliničkih i kliničkih ispitivanja.

Đurović ističe da paralelno sa ovim istraživanjima, Institut sarađuje i na sličnim projektima sa domaćim i međunarodnim institucijama, a to su: Medicinski fakultet, Institut za javno zdravlje, CETI, Hemomont AD Podgorica zajedno sa Hemofarm AD Vršac, Institut za nuklearne nauke – Vinča, Institut za onkološka istraživanja iz Beograda i drugi.

„Ono što nas udružuje jeste zajednička želja da damo doprinos u mogućim novim metodama liječenja najtežih oblika bolesti, vodeći računa o dostupnosti resursa i mogućim alternativnim pravcima njihovog uzgoja“, kazao je Đurović.

Stoga, on ukazuje na izuzetan značaj očuvanja morskog biodiverziteta Crne Gore koji Institut za biologiju mora zajedno sa Vladom Crne Gore i nadležnim Ministarstvima uspješno sprovodi Crnoj Gori.

AERODROMI CG

Aerodromi Crne Gore su u 2019. godini, kao i u predhodne tri godine, ostvarili izvanredne rezultate, što daje šansu da ovo preduzeće uspješno prebrodi krizu koju je izazvao korona virus, zaključeno je na sjednici Odbora direktora kompanije.

Predsjednik Borda direktora ACG Dragoljub Bulatović ocijenio je da će industriji vazdušnog saobraćaja trebati značajan vremenski period do oporavka i povratka na period prije globalne pandemije, koja je dovela do gotovo potpunog pada saobraćaja.

Bulatović je kazao da je na sjednici odlučeno da aktivnosti Odbora direktora i izvršnog menadžmenta sada budu u funkciji savladavanja izazova koji slijede, kao i pripreme kompanije za valorizaciju potencijala kad se za to steknu uslovi.

“Zbog toga smo već uveli mjere racionalizacije i štednje, koje će doprinijeti održivosti preduzeća u narednom periodu i omogućiti njegov ubrzani razvoj čim se steknu uslovi”, kazao je predsjednik Borda ACG.

Odbor direktora je takođe pozdravio činjenicu da je višedecenijski izazov uvođenja noćnih operacija na tivatskom aerodromu uveden u posljednju projektnu fazu, što bi značilo da se već sljedeće sezone očekuje da ova vazdušna luka obezbijedi noćni saobraćaj aviokompanijama.

STAVLJEN POD KONTROLOM

Požar na porodičnoj kući u Ljajkovićima, koji je izbio jutros rano, oštetio je krovnu konstrukciju. U požaru, kako su kazali vatrogasci, niko nije stradao, ali je jedna osoba lakše povrijeđena.

”Na lice mjesta poslata su tri vozila sa posadom koja je dolaskom zatekla kuću u plamenu”, navodi se na fejsbuk stranici Službe zaštite i spasavanja Podgorica.

Požar je izbio u 5:35 h, a pod kontrolom je stavljen u 6:14 h.

U požaru je oštećena krovna konstrukcija i jedna prostorija.

Kako su naveli, jedna osoba je lakše povrijeđena i ukazana joj je medicinska pomoć.

JPMD

Dan planete Zemlje, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom obilježilo je „web akcijom“ u okviru koje je pripremljeno 14 ekoloških video poruka.

Dan planete Zemlje 22. april, obilježava se u svijetu ekološkim akcijama sa ciljem da se posveti pažnja očuvanju prirodnih resursa i životne sredine.  Već 20 godina ovaj datum obilježava akcijama čišćenja i uređenja morskog dobra u svim primorskim gradovima, a u saradnji sa lokalnim nevladinim organizacijama, školama i drugim ustanovama.

“Zbog nemogućnosti da to uradimo i ove godine, pozvali smo partnerske nevladine i obrazovne organizacije da Dan planete Zemlje obilježimo„web akcijom“ u okviru koje je pripremljeno 14  ekoloških video poruka”, navodi se u saopštenju.

 Pored Službe za održivi razvoj Javno preduzeća za upravljanje morskim dobrom , ekološke video poruke povodom Dana planete Zemlje pripremili su: štićenici Dječjeg doma „Mladost“ iz Bijele, Izviđački odred “24. Novembar” u saradnji sa PPU “Svetionik” i PPU “Bajka” iz Bar, Mija Pavlovic, učenica OŠ “Orjenski Bataljon” iz Bijele, NVO Dramski studio BUDVA, NVO ECOM iz Kotora,  NVO “Green Net – Zelena Mreža” iz Budve,  NVO Književna omladina Tivta, Izviđački klub “EHO”, Teodora Raičević iz JPU „Ljubica Jovanović Maše“ i Dragan Raičević učenik I razreda OŠ „Stefan Mitrov Ljubiša“ iz Budve, Ljiljana Krstić i NVO Zrak sunca iz Herceg Novog, Samostalna Izviđačka četa “Tibor”, NVO Simply Eco Clean, i NVO “Green Home”.

“Ove kreativne i zanimljive ekološke video poruke mogu pogledati na YouTube kanalu (https://www.youtube.com/playlist?list=PLh7jmXQup-yW) i na Internet stranici Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore www.morskodobro.com”, kazali sui z JPMD.

GREEN HOME

Kako bi Crna Gora pokazala ozbiljnost u procesu pristupanja Evropskoj uniji i dostizanju nulte emisije do 2050. godine, mora da uskladi i koordinira svoje energetske i klimatske politike, saopšteno je iz Green Home-a povodom obilježavanja Dana planete Zemlje.

Kako smatraju iz te NVO, razvojni pravac Crne Gore kao zemlje koja teži ulasku u EU trebao bi biti jasan i usklađen sa ciljevima evropskih klimatskih politika.

“Kako bi Crna Gora pokazala ozbiljnost u procesu pristupanja Evropskoj uniji i dostizanju nulte emisije do 2050. godine, mora da uskladi i koordinira svoje energetske i klimatske politike. U vezi sa tim, u toku je izrada Nacionalnog energetskog i klimatskog plana kao strateškog dokumenta koji će objediniti krovne politike u oblasti klimatskih promjena i energetike”, navodi se u saopštenju.

Većina aktivnosti u oblasti klimatskih promjena se preduzima u energetskom sektoru, te je, smatraju iz Green Home-a, neophodno unaprijediti energetsku efikasnost, usmjeriti razvojne projekte ka obezbjeđivanju energije iz zelenih izvora, te raditi na smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte.

“S tim u vezi, potrebno je ozbiljno analizirati postojeće stanje, identifikovati potencijalne prepreke sa kojima bi se svi sektori mogli susresti tokom implementacije Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, te raditi na zajedničkom pristupu ka uspješnom prevazilaženju istih”, navpodi se u saopštenju.

Svjetski Dan planete Zemlje ove godine se obilježava sa fokusom na  klimatske promjene i akcije koje bi se trebale sprovoditi kako bi one što manje uticale na životnu sredinu  i čovječanstvo.

“Upravo na Dan planete Zemlje, 22. aprila 2016. godine zemlje članice UN-a potpisale su Pariski sporazum, a koji je Crna Gora ratifikovala godinu kasnije. Cilj ovog sporazuma je da se povećanje globalne temperature zadrži znatno ispod 2°C, uz nastojanje da to bude na nivou od 1,5°C, te obavezuje sve zemlje potpisnice da smanje vlastite emisije gasova sa efektom staklene bašte zarad ublažavanja globalnih posljedica klimatskih promjena”, podsjećaju iz NVO.

U postizanju ovih ciljeva EU je izuzetno aktivna, te je pokretač mnogih politika u borbi protiv klimatskih promjena.

“Tako je u martu Evropska komisija predstavila izuzetno ambiciozan predlog prvog Evropskog zakona o klimi, kojim bi se preuzeta obaveza o nultim emisijama  do 2050. godine, pretvorila u obavezu sa zakonskom snagom”, navodi se u saopštenju.

 “Koliko je Crna Gora ozbiljna u  postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine, upravo će pokazati kvalitet NECP-a , dok bi smjernice za identifikaciju i prevazilaženje izazova trebala da obezbijedi Nacionalna strategija niskokarbonskog razvoja, čija nam izrada predstoji u narednom period”, dodali su iz Green Home-a.

KESIĆ ZA JUTARNJI

Popularni TV voditelj i komičar Zoran Kesić, za Jutarnji program TVCG, kaže da je u potpunosti prihvatio novonastalu situaciju i da pokušava da nađe dobre strane. Čovjek, kada 24 sata sedmično bivstvuje sa porodicom, kaže Kesić, otkrije neke stvari, neke skrivene prostore, npr. gdje je moguće sakriti se od ostatka porodice. Vjeruje i da ko u braku “pregura ovu situaciju” položio je test i dovijeka će ostati sa svojim partnerom.

“Pravo da vam kažem prihvatio sam neminovnost cijelog ovog stanja u kojem se nalazimo, ne samo mi nego i cijeli svijet i pokušavam da nađem neke dobre stvari u tome. Dakle govorim o tome da je zadovoljstvo u malim stvarima, doručak, užina jedna, druga ili četvrta, pa večera i na kraju dana mogli bi možda neke grickalice ili krofne. Navikli smo se na ovu situaciju i na kraju mislim da možemo da kažemo da ako smo nju pregurali, da smo položili test i da ćemo dovijeka ostati sa svojim muževima i ženama,” kaže Kesić.

U periodu korone dešava se, kaže Kesić, nešto paradoksalno, jer je, u uslovima zatvora, emisija “24 minuta” životnija nego ikada.

“Mi vidimo jedan vatromet života i ponosan sam u na našu ekipu u ovoj situaciji,” rekao je on.

Pogledajte kompletan razgovor sa Kesićem: