BULATOVIĆ

Profesor dr Ljiljana Bulatović, nekada urednica Dnevnika na RTCG, potom i na TV Vojvodina, sada redovan profesor na fakultetu u Beogradu, smatra da pandemija korona virusom nije do te mjere zagadila novinarstvo kao što je zagadila naš život.

Bulatović je autorka brojnih radova iz oblasti medijske pismenosti, medijske pedagogije, novinarstva.

Povodom Svjetskog dana slobode medija, kaže da se, u posljednjih 30-ak godina, koliko se obilježava taj dan, mnogo toga promijenilo u svijetu i novinarstvu.

“Svjedočimo rastućoj zbrci između komercijalnog i javnog, pogotovo u informativnom sektoru, to je na neki način pomalo destabilizovalo demokratske garancije slobode izvještavanja i mišljenja, što je negdje suština dobrog novinarstva. Već nekoliko godina zaredom istraživanja pokazuju da čak 57 odsto stanovništva, koje je usmjereno na medije posebno ovih usmjerenih na nove medije, smatra da su mediji iz kojih se informišu kontaminirani netačnim informacijam”, navodi Bulatović, za TVCG.

Smatra i da su se mediji brzo snašli u pandemiji Kovida 19.

“Sve velike krize imaju tu moć da naglase i osvijetle sve ono što je dobro i što nije”, navodi Bulatović, međutim to je bio i dodatni izazov za medije.

“Javni prostor je zatrpan ogromnim brojem neprovjerenih informacija, lažnim debatama, neutemeljenim mišljenjima, a društvene mreže i tabloidi prednjače u tome tražeći dodatni profit”, upozorava Bulatović.

Profesionalci su i u vrijeme pandemije, kako kaže, podigli činjenicu na nivo tvrđave.

“Ja sam među onima koji su skloni da kažu da korona nije ipak do te mjere zagadila novinarstvo kao što je zagadila naš život”, navodi Bulatović.

Ima ogromno razumijevanje za javne servise i za probleme sa kojim se nose.

“I dalje tvrdim da su javni servisi i dalje jako dobre škole novinarstva. Međutim, moramo da budemo realni da javnim servisima i regionu nedostaje više debate zasnovane na istinskim potrebama građana i kuraži da postave prava pitanja u interesu građana, možda sa više finansijske stabilnosti i to vrijeme će doći”, zaključila je Bulatović.

NUHODŽIĆEVA ČESTITKA

Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić čestitao vatrogascima – spasiocima 4. maj – Međunarodni dan vatrogasaca.

Biti vatrogasac je težak, odgovoran i rizičan posao, kaže Nuhodžić.

“Profesionalan rad i nesebično zalaganje pokazujete svakodnevno, tokom brojnih intervencija u požarima, poplavama i drugim elementarnim nepogodama. Napori koje ulažete obavljajući ovu plemenitu profesiju, kao i solidarnost i humanost koje iskazujete i u trenutnim okolnostima borbe sa koronavirusom, potvrđuju vašu spremnost da odgovorite svakom izazovu”, navodi ministar Nuhodžić. 

Zato je, kako dodaje i ovaj dan prilika da im se zahvalimo i odamo priznanje za požrtvovanost i nesebičnu posvećenost.

Vlada Crne Gore i Ministarstvo unutrašnjih poslova su u prethodnom periodu intenzivno radili na unapređenju statusa vatrogasaca, ali su, kako ističe Nuhodžić, svjesni da svi u sistemu, po ovom i drugim pitanjima, imamo još dosta zajedničkog posla.

“Uz najbolje želje na ličnom i profesionalnom planu, u ime Ministarstva unutrašnjih poslova i u svoje lično ime, želim da vam uputim najiskrenije čestitke povodom Međunarodnog dana vatrogasaca.  Zahvaljujući vašim hrabrim podvizima, ulivate povjerenje građankama i građanima Crne Gore i činite sve nas ponosnim”, zaključio je Nuhodžić.

ĐUROVIĆ

Mediji u Crnoj Gori su slobodni, kaže novinar, publicista, književnik i generalni sekretar SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Dragan Mitov Đurović, povodom Svjetskog dana slobode medija.

“To što smo 105. po nečijem istraživanju po, bar meni nepoznatim parametrima, nijasam baš siguran da je tako. Jer borba za medije je i borba za vlast, borba nevidljivih ruku i nevidljive ruke za mnoge stvari”, kazao je Đurović, gostujući u Jutarnjem programu TVCG.

Podsjetio je da u Crnoj Gori postoji veliki broj štampanih medija, TV i radio stanica.

“Šta znače različiti pogledi, to znači sloboda, dalje od toga ne bih išao. Treba kažnjavati sve napade na novinare, a suština novinarstva je etika – moral”, kaže Đurović.

On je zahvalio novinarima na objektivnom izvještavanju u danima pandemije Kovida 19 i na tome što su pokazali da je Crna Gora građanska i kulturna zemlja.

“Mediji su nam svojom slobodom i profesionalnošću omogućili da upoznamo onu lijepu, istinsku, moralnu, Crnu Goru. Hvala medijima i što smo makar ova dva mjeseca odmorili od političara”, kazao je Đurović.

PODIZANJE SVIJESTI

Svjetski je dan slobode medija, obilježava se svake godine 3. maja od 1993. godine kad ga je proglasila Generalna skupština Ujedinjenih nacija.

Cilj obilježavanja dana, koji okuplja medijske profesionalce, koji potom procjenjuju stanje slobode medija i raspravljaju o mogućnostima za rješavanje brojnih izazova, jest podizanje svijesti o važnosti medijskih sloboda i njenih temeljnih načela.

Predsjednik države Milo Đukanović, kao i premijer Duško Marković čestitali su juče Dan slobode medije.

Čestitka je stigla i od ministra kulture, ombudsmana, kao i brojnih partija i institucija. 

I DALJE VIŠE DJEČAKA

U Crnoj Gori ne jenjava negativan trend prenatalnog odabira pola i favorizovanje dječaka u odnosu na djevojčice, kaže za Portal RTCG izvršna direktorice Centra za ženska prava Maja Raičević. Kod nas već 23 godine rađa se više dječaka nego djevojčica, a i u posljenje tri godine rađalo se 109 dječaka na 100 djevojčica što i dalje pokazuje visoko odstupanje od prirodnog odnosa novorođene muške i ženske djece (koji iznosi od 102 – 104 dječaka na 100 djevojčica).

Ni kampanja “Neželjena”, koja je prije dvije i po godine ima veliki odjek u javnosti nije dala rezultate, jer posljednji podaci Monstata, kažu da je i lani rođen 331 dječak više.

Maja Raičević, izvršna direktorice Centra za ženska prava, NVO koja je vodila kampanju “Neželjena”, kaže da u Crnoj Gori ne jenjava negativan trend prenatalnog odabira pola i favorizovanje dječaka u odnosu na djevojčice.

Krajem 2017. Centar za ženska prava pokrenuo je kampanju “Neželjena”, kojom su nastojali da osvijetle problem i podstaknu javni dijalog o uzrocima te pojave, ali i da, kako kaže Raičević, podstaknemo Vladu Crne Gore da počne da radi na rješavanju tog složenog i duboko ukorijenjenog problema, čije se posljedice već osjećaju.

Vlada je tada podržala kampanju i, kako navodi Raičević, na sastanku sa potpredsjednikom Zoranom Pažinom predloženi su koraci u pravcu rješavanja problema, a dogovren je i sastanak multisektorske radne grupe koja će raditi na konkretnim, dugoročnim mjerama.
Kasnije su zahtjeve uputili Vladi i putem peticije koju je potpisalo više od 6.000 građanki i građana.

“Podsjetiću da smo tražili da se problem prenatalnog odabira pola tretira kao rodna diskriminacija i da se u njegovo rješavanje,, pored Ministarstva zdravlja i drugoh sektora, uključi i Ministarstvo prosvjete, kako bi se usvojili obrazovni programi koji će dječake i djevojčice od malih nogu učili ravnopravnosti”, navodi naša sagovornica.

Mjere ostale na papiru

Tada je predloženo i osnaživanje mladih roditelja, posebno žena, zatim mjere za sprečavanje neetičnih medicinskih usluga čiji je cilj finansijska dobit, a ne dobrobit i interes žena i društva u cjelini.

“Nažalost, do obećanog multisektorskog sastanka i usvajanja ovih mjera nikad nije došlo. Postoji i Akcioni plan za postizanje rodne ravnopravnosti, ali mjere koje su njime predviđene , kao ni način njihove realizacije, očigledno nisu dovoljne i zahtijevaju mnogo odlučniju primjenu”, kaže Raičević za Portal RTCG.

Podsjeća da je kampanja “Neželjena” imala odličan odziv, ali da je u pitanju volonterska inicijativa , pokrenuta bez ikakvih fondova i zahvaljujući besplatnoj podršci marketinške agencije Mac Cann.

“Za promjenu svijesti je potrebna dugoročna i dobro osmišljena kampanja koja će sa državnog nivoa biti podržana svim ovim konkretnim mjerama koje sam prethodno pomenula. Kontrola je potrebna u domenu sprečavanja neetičnih i nezakonitih medicinskih usluga , ali nikako ne smije biti usmjerena na restrikciju reproduktivnih prava žena , koja su zaštićena i međunarodnim i nacionalnim propisima”, upozorava Raičević.

Isto tako, kako dodaje, potrebna je i kontrola javne riječi koja dolazi sa zvaničnih adresa.

“Potrebne su i mjere protiv onih predstavnika državnih organa koji svojim izjavama pospješuju rodnu diskriminaciju i kreiraju okruženje u kojem je legitimno javno izgovoriti “za Crnu Goru muško dijete” kao što je to učinio rukovodilac kriznog medicinskog štaba Prof. dr Ranko Lazović na konferenciji za medije Nacionalnog koordnacionog tijela za zarazne bolesti, 6. aprila 2020. godine.Takve izjave su neprihvatljive i ne doprinose rješavanju problema, naprotiv”, poručuje Raičević.

Ćutanje o selektivnim abortusima i danas veoma glasno

Novinarka TVCG Svetlana Slavujević, koja je krajem 2017. objavila veliku istraživačku priču na ovu temu, kaže da nas statistika opet opominje da je ćutanje o selektivnim abortusima i danas veoma glasno.

“Podaci i svjedočanstva do kojih sam došla prije dvije i po godine tokom istraživanja selektivnih abortusa u Crnoj Gori, potvrđena su najnovijim izvještajem Zavoda za statistiku. I dalje se rađa mnogo veći broj dječaka i to nije ni malo slučajno. Djevojčice su i dalje neželjene zbog negativne patrijahalne tradicije da je muško vrednije.To su pogrešni stereotipi”, kaže Slavujević, za Portal RTCG.

Pritisak koji žene trpe je, kako navodi ona, izuzetno veliki i dolazi iz njihovog najbližeg okruženja, iz porodice.

“Svaka žena koja je uradila abortus samo zbog toga što nosi djevojčicu, ima ogroman ožiljak na duši. Potrebno je mnogo više govoriti o problemu selektivnih abortusa, jer će ovakva statistika za nekoliko godina dovesti do velikih poremećaja u društvu. Prije nekoliko godina u Crnog Gori je prema nekim istraživanjima falilo oko 3.000 žena. Danas je taj broj znatno veći”, upozorava Slavujević.

Podsjeća da je selektivni abortus, koji se događa nakon sprovedenog genetičkog testiranja, medicinski, etički i moralno neprihvatljiv i istovremeno kršenje nekoliko zakona.

“U našem društvu ne smije biti neželjene djece i potrebno je stvarati budućnost u kojoj su i dječaci i djevojčice ravnopravni”, zaključuje Slavujević.

DAN SLOBODE

Institut za javno zdravlje čestitao je Međunarodni dan slobode medija.

Iz IJZ su, tim povodom, zahvalili medijima u Crnoj Gori.

“Neka vam sloboda, javni interes i zdravlje i dalje budu najveće vrijednosti”, navodi se u čestitki.

DEKANICA SPAIĆ

Pravni fakultet je u potpunosti spreman i raspolaže svim neophodnim tehničkim i ljudskim kapacitetima potrebnim za realizaciju odluke Senata Univerziteta Crne Gore u dijelu sprovođenja predispitnih obaveza, kazala je dekanica Pravnog fakulteta prof. dr Aneta Spaić.

Za najveći broj predmeta, predispitne provjere znanja biće organizovane onlajn, upotrebom savremenih informacionih tehnoloImagegija, najavila je ona. Pritom, dodala je, imali su u vidu da aktuelna situacija ima negativan uticaj na životni standard naših studenata i drugih crnogorskih građana.

“Posebno ističemo da je riječ o tehnologijama i postupcima koji su besplatno dostupni svim našim studentima i nastavnicima. Za manji broj predmeta, koji su specifične prirode, predviđeno je da se provjera znanja obavi zajedno sa završnim ispitom u prostorijama fakulteta kada se za to steknu uslovi”, objasnila je dekanica Spaić.

Prema njenim riječima, na više od 80% predmeta organizovana je predispitna online provjera znanja u različitim formama (Zoom, Moodle, Skype, problemski zadaci, eseji-seminarski radovi…), u zavisnosti od specifičnosti samih predmeta.

“Za manji broj predmeta provjera znanja treba da bude obavljena po okončaju privremenih mjera. Kako je riječ o relativno malom broju predmeta, ne očekujemo nikakve značajnije probleme u procesu naknadne realizacije predispitnih obaveza”, dodala je Spaić.

Za studijski program Pravne nauke na Pravnom fakultetu, kaže da je struktuiran tako da gotovo u potpunosti omogućava online predispitne provjere znanja.

“Izuzetak je manji broj predmeta, ali su predmetni nastavnici i na tom planu učinili dodatne napore da blagovremeno obavijeste studente o svim relevantnim pitanjima za nastavak nastavnog i ispitnog procesa odmah po prestanku ograničavajućih mjera”, kazala je dekanica Spaić.

DJEČJA POLIKLINIKA

Već mjesec i po se na Dječijoj poliklinici radi po pravilima koja su uspostavljena zbog pandemije koronavirusa. Svi pacijent su pregledani, a hronični bolesnici su putem telefona od ljekara dobijali informacije o terapiji.

Za ostvareni rezultat dr Lola Đurišić kaže da zahvalnost duguje svima koji rade na klinici, ali jednako tako i roditeljima djece koja su trebala pomoć u predhodnom periodu od ove ustanove. 

Tatjana Debeljević, TVCG

BOLNICA U KOTORU

Bez povremenih izlazaka izvan bolničke kapije, uz kontrolosani prijem novih pacijenata, te brojne druge mjere kojima se ogranicavaju kontakti – organizovana je briga o pacijentima u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru. Među prvima u Crnoj Gori organizovali su i psihološku pomoć građanima u uslovima korone.

Niko od oko 250 pacijenata sa psihijatrije, ne može izaći izvan bolničke kapije, a prijem novih je organizovan uz prethodnu izolaciju. To su samo neke od promjena koje je korona uvela u Bolnicu Dobrota.

“Najprije smo uradili unutrašnju reorganizaciju kada je riječ o prostoru. Premjestili smo neka odjeljenja I zamijenili kako bismo oslobodili prostor za nove pacijente kako bi bili izolovani dok ne prođe period inkubacije kako bi mogli nakon toga da budu raspoređeni na određeno odjeljenje”, kazao je direktor te Bolnice Petar Abramović.

Radno-okupaciona terapija je sada uređenje dvorišta bolnice, a kontrolni pregledi vanbolničkih pacijenata obavljaju se u Domu zdravlja.

“Naš posao nije bio pretjerano težak, samo smo slijedili mjere NKT-a. Ograničili smo kretanje pacijentima i sveli ga na minimum, samo u krugu njihovog odjeljenja u pratnju medicinskog osoblja. Zabranili smo ulaske u ustanovu svima osim vozilima Hitne pomoći, policije I dostave”, kazao je on.

Uz 13 psihijatara koji brinu o pacijentima angažovan je tim psihologa I socijalnih radnika za podršku građanima.

Nevenka Macan, TVCG

KOVAČEVIĆ SAOPŠTIO

Predlog Zakona o amnestiji pravno-tehnički je dobro urađen dokument koji ispunjava sve standarde dobre kriminalne politike, smatra doktorih pravnih nauka Aleksandar Kovačević.

Zakonom o amnestiji, koji je predložila vladajuća koalicija, predviđeno je skraćenje kazne zatvora 15 i deset odsto za osobe koje su pravosnažno osuđene za pojedina krivična djela.

Amnestija se obrazlaže kao nužna mjera u aktuelnoj situaciji epidemije koronavirusa radi rasterećenja zatvora i smanjena broja radno angažovanih službenika.

„Da sam poslanik glasao bih da se zakon usvoji“, rekao je Kovačević agenciji MINA.

On je rekao da je poznato da kapaciteti crnogorskih zatvora nijesu veliki, stoga država ima pojačanu odgovornost za zdravlje ljudi koji se tamo nalaze.

„Amnestije se ne smiju često davati i to je u ovom slučaju riješeno tako što osobe na koja je primijenjena amnestija po zakonu iz 2013. godine na nju nemaju pravo“, pojasnio je Kovačević.

On je dodao da se amnestija ne odnosi na počinioce krivičnih djela koje javnost posebno osuđuje, pa neće u većoj mjeri negativno uticati na moral društva i na opštu i specijalnu prevenciju i odvraćanje ljudi od vršenja krivičnih djela.

„Amnestija je najpovoljnija za one počinioce kojima je izrečena kratka kazna zatvora ili bi bila izrečena, a to je do šest mjeseci zatvora, a koja se u savremenoj nauci krivičnog prava smatra prevaziđenom, to jeste treba je zamijeniti drugom sankcijom, ili da se izdržava u kućnim uslovima“, ocijenio je Kovačević.

On je napomenuo da se razlog donošenja ovog zakona primjenjivao u drugim državama i ranije i da je i danas taj razlog od strane pravne nauke priznat kao opravdan.