2019.

Skoro šest miliona biće troškovi države za bolovanja u 2019. godini. Od toga je više od polovine izdvojeno za trudnička bolovanja.

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vijestima Sead Čirgić je kazao da je, prema preliminarnim podacima, lani izgubljeno 1.221.028 radnih dana. Prosječno je po zaposlenom izgubljeno šest radnih dana tokom 2019. godine.

“Najčešći razlozi zbog kojih se odobravaju bolovanja su problemi sa kičmom, psihijatrijska bolovanja, kardiološki slučajevi i drugo”, rekao je.

Čirgić je kazao da je prema do sada obrađenim zahtjevima u 2019. godini troškovi za naknade za bolovanje iznose oko 5,6 miliona eura i da je u toku obrada zahtjeva podnijetih u decembru.

Procjena je, kaže, da će nakon obrade svih zahtjeva troškovi biti približno na nivou 2018. godine, odnosno 5.950.039,57 eura.

Čirgić je kazao da se od ukupnih troškova za privremenu spriječenost za rad na trudnička bolovanja odnosi oko 3,09 miliona eura ili 55 odsto.

“Ukupan broj slučajeva bolovanja preko 15 dana, koje su cijenila Prvostepene ljekarske komisije Fonda u 2019.godini,prema preliminarnim podacima, iznosio je 18.891, a u 2018. godini 17.563, dok je broj izgubljenih radnih dana bio 1.221.028, dok je godinu ranije taj broj bio 1.140.540”, objasnio je direktor te ustanove.

POTPISAN UGOVOR

Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) potpisao je 28. januara ugovor o isporuci ultrazvučnih aparata proizvođača “Philips” SAD za potrebe javnih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori sa firmom Farmalab iz Podgorice. Ukupna vrijednost nabavke je 541.493,03 eura (sa PDV-om), a aparati bi u ustanove u Crnoj Gori trebalo da stignu najkasnije 45 dana od dana potpisivanja ugovora, navodi se u potpisanom ugovoru.

Kako je za Dnevne novine pojasnio direktor FZO Sead Čirgić, u JZU bi trebalo da stigne ukupno 17 aparata.

“Fond za zdravstveno osiguranje je, nakon sprovedenog otvorenog postupka javne nabavke, zaključio ugovor o isporuci 17 ultrazvučnih aparata za potrebe JZU Crne Gore, i to za: JZU Opšta bolnica Cetinje, JZU Dom zdravlja Andrijevica, JZU Dom zdravlja Danilovgrad, JZU Dom zdravlja Herceg Novi, JZU Dom zdravlja Cetinje, JZU Dom zdravlja Mojkovac, JZU Dom zdravlja Podgorica, JZU Dom zdravlja Rožaje, JZU Dom zdravlja Kolašin, JZU Dom zdravlja Tivat i JZU Dom zdravlja Ulcinj po jedan aparat sa odgovarajućim sondama, a za JZU Opšta bolnica Berane, JZU Opšta bolnica Bijelo Polje, JZU Opšta bolnica Nikšić po dva aparata sa odgovarajućim sondama, u skladu sa iskazanim potrebama ustanova i Bilansom potreba koji je sačinilo Ministrstvo zdravlja” naveo je Čirgić.

Prema njegovim riječima, ovo je veoma važan projekat, na čiju realizaciju se čekalo duži vremenski period.

“Pojedine JZU su posjedovale dotrajale, tehnički prevaziđene ultrazvučne aparate, a ovom nabavkom su obezbijeđeni savremeni i kvalitetni ultrazvučni aparati poznatog svjetskog proizvođača ‘Philips’. Isporukom novih ultrazvučnih aparata su stvoreni uslovi za unapređenje ultrazvučne dijagnostike i kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga pacijentima u navedenim ustanovama”, naglasio je Čirgić.

ERDOGAN

Turska neće dozvoliti sirijskim vlastima da napreduju dalje u Idlibu, posljednjoj pobunjeničkoj provinciji koja se nalazi na sjeverozapadu Sirije, rekao je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, prenose danas turski mediji.

“Režim pokušava da napreduje na terenu u Idlibu potiskujući nedužne ljude koji se kreću ka našoj granici. Nećemo dati priliku režimu da zauzme još teritorije jer bi to otežalo stvari za nas”, rekao je Erdogan turskim medijima juče u avionu na putu za Kijev.

Njegove izjave objavljene su dan poslije snažnih okršaja izmedju pripadnika turske vojske i snaga sirijskog predsjednika Bašara al Asada u provinciji Idlib u kojima je poginulo više od 20 ljudi. U noći između nedjelje i ponedjeljka u artiljerijskom napadu sirijskih vladinih snaga ubijeno je osam turskih vojnika, a na to je Ankara uzvratila gađanjem sirijskih položaja kada je ubijeno 13 ljudi.

Erdogan je rekao da je napad sirijskih na turske snage predstavljao kršenje primirja koji su ugovorili Rusija i Turska u Idlibu, i dodao da će zbog toga biti posljedica za “snage režima”.

On je istog dana upozorio Rusiju, koja podržava sirijsku vladu, da se ne miješa ali sada nije želio dalje da produbljuje neslaganje sa Rusijom oko Sirije. Turska i Rusija podržavaju suprotstavljene snage u Siriji ali su od 2016. pojačali saradnju po tom pitanju.

Pored toga Rusija i Turska su partneri u više oblasti, od energije i turizma do odbrane.

ZENKA

U uslovima rastuće nesigurnosti Crna Gora proaktivnim pristupom djeluje u pravcu sprječavanja svih oblika diskriminacije, mržnje i netrpeljivosti, poručio je ministar Mehmed Zenka na konferenciji o borbi protiv anti-semitizma u regionu OEBS-a, koja je započela danas u Tirani.

Ministar je istakao da je Crna Gora jedna od rijetkih država u kojoj je bilo više Jevreja nakon Drugog svjetskog rata nego prije njegovog početka. Isto je i sa Republikom Albanijom.

“Budući da oblici antisemitizma nikada nisu postali dio državne ideologije u Crnoj Gori, sa ponosom možemo reći da je Crna Gora među rijetkim državama u svijetu u kojoj nema javnog ispoljavanja antisemitizma, niti negativnog odnosa prema jevrejskom narodu”, poručio je Zenka. 

Kako je saopšteno iz Ministarstva ljudskih i manjiskih prava, Zenka je iskazao dalju posvećenost Crne Gore u pravcu razvijanja svog društvenog ambijenta ka prepoznavanju i suprodstavljanju nasilnom ekstemizmu, nacionalizmu, rasizmu i svakom obliku diskriminacije.

“Nastavićemo da unapređujemo konstruktivnu saradnju sa Jevrejskom zajednicom u Crnoj Gori u cilju dalje afirmacije vjerskih sloboda i očuvanja ukupnog multinacionalnog i multikonfesionalnog sklada”, poručio je ministar Zenka.

U Crnoj Gori Jevrejska zajednica osnovana je 2012. godine kada je sa Vladom Crne Gore potpisala Ugovor o međusobnim odnosima čime je jevrejska vjera priznata kao jedna od zvaničnih religija u državi sa svim pravima i obavezama koje iz toga proističu.

Dvodnevnoj konferenciji u organizaciji OEBS –a i Vlade Republike Albanije aktuelne predsjedavajuće OEBS-om prisustvuje veliki broj visokih zvaničnika/ca zemalja članica OEBS-a.

Iz Ministarstva navode da je na konferenciji više puta ponovljeno upozorenje da se nešto što se jednom dogodilo može ponoviti.

“Iz tog razloga, niko ne smije ostati ravnodušan kada govorimo o ovoj prijetnji”, izjavila je Ingibjorg Solrun Gistadotir direktorka ODIHR-a.

Nj.E. ambasador Pol Beker direktor Kancelarije generalnog sekretara OEBS-a podsjetio je da bi svako ko ima priliku trebalo da posjeti neki od zloglasnih koncentracionih logora Drugog svjetskog rata.

GOJKOVIĆ

Selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore Vladimir Gojković kazao je da je njegova posjeta Cetinjskom manastiru bila isključivo privatna stvar.

Ministar sporta Nikola Janović poručio je Gojkoviću da ne razumije kontekst crkvenih odlikovanja, posebno ne u kolektivnim sportovima. VPSCG saopštio je da je Gojković liturgiji u Cetinjskom manastiru prisustvovao isključivo u svojstvu građanina, a ne kao zvanični predstavnik VPSCG ili reprezentacije.

“S obzirom na to da sam na putu, kasno sam vidio koliko je prašine u javnosti podigla moja posjeta Cetinjskom manastiru. Nikada nisam polemisao preko medija, ali uviđam da se dosta toga nepotrebnog umiješalo pa želim samo kratko da naglasim da je moja posjeta bila isključivo privatna stvar, na poziv, za mene, najveće instance u duhovnom životu”, saopštio je danas Gojković. 

On je u izjavi za medije naveo da nije predstavljao VPSCG, ni vaterpolo reprezentaciju u bilo kom svojstvu.

“Mitropolit je u svom pozdravljanju okupljenih vjernika pozdravio posebno mene i čestitao uspjeh reprezentaciji, na čemu sam se ja, samo u svoje lično ime zahvalio na poklonu riječima: Teško da puno toga sada mogu reći, osim da mi je čast i zadovoljstvo što sam danas ovdje među vama i hvala vam na poklonu”, naveo je selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore.

Gojković je poručio da ne želi da neko skuplja političke poene preko njega, niti mu je potrebna podrška te vrste, jer je poznato da se, kako dodaje, nikad nije uključivao u politiku.

“Druga stvar je da odgovaram na poziv Crkve sa ponosom i to moje lično opredjeljenje nije od juče. Kao selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore svoje obaveze obavljam veoma predano i maksimalno odgovorno, posvećen ostvarivanju što boljih rezultata crnogorskog vaterpola. Na ovu temu se neću više oglašavati”, zaključio je Gojković.

NASTAVAK SARADNJE

RTCG će prihvatiti partnersku ulogu i podržati svojim kapacitetima organizaciju Međunarodnog TV festivala u Baru, dogovoreno je nasastanku predsjednika Opštine Bar Dušana Raičevića i generalnog direktora RTCG Božidara Šundića.

Nakon trogodišnje pauze i u nešto izmijenjenom formatu TV festival Bar biće ponovo pokrenut na osnovu Sporazuma o saradnji, realizaciji i statusu Festivala koji su potpisali ministar Aleksandar Bogdanović, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević i direktor Kulturnog centra Bar Erol Marunović. 

Suosnivačka uloga obavezuje RTCG da podrži smotru televizijskih postignuća, koja je dvije decenije okupljala stvaraoce iz regiona i prikazivala najbolja ostvarenja različitih žanrova iz svih krajeva svijeta.

“Stoga, možete računati na našu stručnu i tehničku podršku”, obećao je generalni direktor RTCG.

Raičević je izrazio zadovoljstvo zbog nastavka saradnje i napomenuo da će TV festival nastaviti da djeluje kao manifestacija od posebnog značaja za kulturu i kao još jedna od festivalskih cjelina Kulturnog centra Bar.

Barski festival, pored međunarodne afirmacije i promocije Crne Gore, značajnu ulogu imao je i u kreiranju interkulturnog dijaloga, poštovanju kulturne različitosti, podsticanju novih formi umjetničkog izražavanja, kao i u stimulisanju regionalnog i internacionalnog partnerstva.

FILIPOVIĆ SAOPŠTIO

Posvećenim i profesionalnim obavljanjem poslova iz svoje nadležnosti, službenici granične policije odgovaraju svim izazovima, kazao je pripadnik granične policije Svetislav Filipović.

On je istakao da je na graničnom prelazu Sukobin u 2019. registrovano 2.702.885 putnika, 14,20 odsto više nego 2018.

IMENA ĆE SAOPŠTITI NAKNADNO

Na javni konkurs za izbor direktora Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) pristigle su tri prijave, saopšteno je Televiziji Crne Gore (TVCG) iz Savjeta te Agencije.

Rok za podnošenje prijava ističe danas do kraja radnog vremena ASK-a, a prijave se, kako je saopšteno, mogu poslati do kraja dana i putem pošte.

Iz Savjeta Agencije su nam kazali da će imena kandidata biti poznata nakon otvaranja svih pristiglih koverti sa prijavama za konkurs.

Podsjećamo, Savjet ASK-a je 15. januara raspisao javni konkurs za izbor direktora.

TRENING FORUM MNE

Mladi bi trebalo da budu aktivniji u slanju pozitivnih poruka i kampanja, koje bi bile odgovor na ekstremističke i anti-demokratske narative, koji trenutno u medijima postoje.

To je poručeno na treningu pod nazivom “Identifikacija i dekonstrukcija ekstremističkih narativa”, koji je organizovao Forum mladi i neformalna edukacija (Forum MNE), u okviru trogodišnjeg projekta Zajednica na prvom mjestu: Kreiranje HUB-a organizacija civilnog društva koji će se baviti pitanjem nasilnog ekstremizma – od prevencije do reintegracije.

Cilj treninga je prepoznavanje ekstremističkih narativa, kreiranje pozitivnih poruka i kampanja za promociju demokratskih vrijednosti, tolerancije i poštovanja ljudskih prava.

Učesnici su predstavnici nevladinih organizacija, medija i strukovnih udruženja nastavnika i omladinskih organizacija.

Na treningu, koji je započeo predstavljanjem primjera dobre prakse, poručeno je da je na putu ka pozitivnoj kampanji potrebno identifikovati problem, istražiti ga i ispitati da li su svi, kojih se tiče, sa njim upoznati. Treba iskoristiti postojeća istraživanja i ukoliko je potrebno sprovesti i nova.

“Za plasiranje kampanje potrebno je izabrati pravo vrijeme. Treba odrediti ciljne grupe, i izabrati najbolji kanal u odnosu na te ciljne grupe, umrežiti se i baviti se provjerenim činjenicama, a ne nagađanjima”, poruka je učesnicima treninga.

Pokretač kampanje, “Neću da idem, želim da mijenjam”, Vuk Vujisić kazao je da u podijeljenom i bipolarizovanom društvu, mladima treba ponuditi da se bave onim što im zajedničko.

On je rekao da je kampanju prvobitno pokrenula nevladina organizacija u Bosni i Hercegovini kako bi pokazala da ta država ne vodi računa o mladima koji odlaze, kao i da ne postoji podatak o njihovom broju.

“Mi smo to prepoznali i htjeli smo da je ovdje prenesemo jer smo shvatili da i u Crnoj Gori imamo sličan problem i vidjeli smo da je problem veći nego što smo mislili”, rekao je Vujisić.

Kako je naveo, razgovarajući sa onima koji su otišli i sa onima koji planiraju odlazak, identifikovali su problem i pokušali da ga riješe.

“Konkretno, kroz socijalnu politiku i idejom formiranja Stambenog fonda koji bi omogućio mladim parovima da iznajme stan za stotinjak eura, koji je u vlasništvu stambenog fonda. Nakon 30 godina on bi postao njihovo vlasništvo. Ideja je da imamo dvije hiljade stanova za 70 miliona eura”, naveo je Vujisić.

Vjetar u leđa su im, kako je rekao, bili podaci istraživanja koji su pokazali da bi skoro svaka druga osoba otišla iz države.

Pojasnio je da su, u cilju promovisanja kampanje, iskoristili mjesec koji nije bio zasićen dnevno – političkim događajima. Ciljna grupa su bili mladi ali u krajnjem nadležni- koji treba da stanje promijene i mladima treba da pomognu i da trend odlaska da smanje.

Nažalost, kako je rekao, ta značaja tema o formiranju Stambenog fonda je zapostavljena zbog aktuelnih dešavanja.

On je rekao da u medijima postoje različiti narativi i da je u ovom vremenu izazovno raditi na pozitivnoj kampanji.

“Afirmativne stvari teško dobijaju pažnju. Potrebno je da se prepozna šta je zajednički problem ljudi i šta je ono što ih tangira”, kazao je Vujisić.

Govoreći o afirmativnim kampanjama rekao je da se ljudima treba obratiti porukom koja im je razumljiva ali, kako je kazao, afirmativnim porukama ponekad je razočaran.

“Niko nije pokušao da kaže “mi se borimo za nešto”, svi kažu »borimo se protiv nečeg”, ili da kažu »ne borim se protiv zakona, već “borim se za bolji zakon«. Pitanje je da li afirmativne teme kod nas imaju prostora”, poručio je Vujisić.

Problem je, smatra on, što ljudi žele da se bore protiv nečega prije nego što će se boriti za nešto.

“Nemamo još političku kulturu i to je problem koji se mora mijenjati. Moramo se boriti da afirmativne akcije dođu do izražaja”, kazao je Vujisić.

On ima savjet kako promovisati pozitivne kampanje.

“Važno je da te kampanje ne smetaju ljudima, a da im mogu ići u korist. Često imate neke kampanje i iskazivanje nezadovoljstva i borbu za nešto ali imate, na primjer, blokadu ulica. To kod građana izazove bijes. Znači vodite računa da nikome ne smetate a da šaljete afirmativnu poruku”, naveo je Vujisić.

O njihovoj kampanji mediji su različitim porukama izvještavali.

“S jedne strane ukazivali su na probleme, a s druge strane su pisali kako mladi hoće da ostanu i rade. Teško se u javnosti koja je podijeljena obratiti afirmativnom porukom a da bude prihvaćena”, kazao je Vujisić.

Mediji su, smatra on, dnevno političkim temama zasićeni.

“Praktično, bilo koja druga afirmativna tema ne može da dođe do izražaja i zato smo utišali priču oko Stambenog fonda”, dodao je Vujisić.

On je poručio da mladi treba da se pokrenu, da se aktiviraju, da shvate da svi šavovi nisu bitni koliko problem koji ih pogađa a to je problem odlaska.

Razočarani je što mladi nisu aktivniji.

“Planirali smo da, ukoliko Vlada ne čuje naš glas, imamo afirmativne mitinge, nešto što tražimo za sve nas, da nas okupi nešto dobro. Nažalost, društvo je takvo. Ali postoje klasične šeme koje dijele javnost”, ocijenio je Vujisić.

Trening je dio programa izgradnje kapaciteta civilnog društva u Crnoj Gori kojim Forum MNE nastoji da motiviše i osnaži organizacije i pojedince da iskoriste svoje resurse u izgradnji otpornosti na nasilni ekstremizam zajednica iz kojih dolaze.

Forum MNE trogodišnji projekat realizuje u partnerstvu sa albanskim Centrom za pravne građanske inicijative, organizacijom Nada i domovi za djecu iz Bosna i Hercegovina, kosovskim Centrom za upravljanje konfliktima, makedonskim Centrom za zajedničku osnovu i Kulturnim centrom DamaD iz Srbije, uz finansijsku podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave.

MINIĆ

Poslanica Demokratske Crne Gore, Valentina Minić, pozvala je premijera Duška Markoviča da zaustavi, kako navodi, profiterski patriotizam koji se već duže vrijeme kroz najrazličitije oblike nasilja nad ljudima i prirodom sprovodi i duž rječnih tokova širom Crne Gore.

Minić podsjeća premijera da je, nakon sjednice Vlade u Pljevljima, najavio da će Vlada otpočeti pregovore o raskidu koncesija za izgradnju mHE u nekoliko crnogorskih opština, odnosno, da je „Vlada zadužila Ministarstvo ekonomije da za početak otpočne pregovore o sporazumnom raskidu ugovora o gradnji male hidroelektrane na rijeci Bistrici u Bijlom Polju, zatim na tri rijeke u Plavu, Murinskoj, Đuričkoj i Komaračkoj rijeci, kao i na Bukovici u Šavniku i Trepačkog rijeci u Andrijevici“.

“Interesantno je da se u ovoj Vašoj izjavi ne pominje ni mogućnost revidiranja, tj. sporazumnog raskida ugovora za izgradnju Blažove mHE na Bistrici Lipovskoj, za koju je ministrastvo kojim Vi koordinirate izdalo dozvolu za priključak na elektrodistributvnu mrežu dva mjeseca nakon ove populističke izjave, a koju je 2016. godine tata Đukanović stariji, tadašnji premijer, aminovao sinu Đukanoviću mlađem, i po ko zna koji put poslao poruku svim građanima Crne Gore, da će prva familija od usta građana uzimati i dok sunce grije, i dok voda teče, samo nijesu računali da će ovakvi vjetrovi duvati u našoj divnoj opelješenoj Crnoj Gori”, navodi se u saopštenju Minić.

Poručuje premijeru da u ime svih građana mora voditi računa o potrebema, životima, zdravlju i budućnosti svih porodica a ne samo jedne.

“Zato Vam, gospodine Markoviću, dajem 22.500 razloga „majke prirode“ da hitno odgovorite na moj Zahtjev koji sam Vam po članu 50. Poslovnika Skupštine Crne Gore 18. oktobra prošle godine uputila, a koji se tiče Vašeg obećanja datog pred građanima Crne Gore. Podsjećam da je rok od 15 dana istekao 8. novembra prošle godine, pa Vam savjetujem da ne dozvolite sebi dodatnu kompromitaciju i luksuz koji ste dozvolili prvoj familiji, njenim bliskim srodnicima i energo-profiterima”, zaključuje Minić.