ZVANIČNI PODACI

U imenik Advokatske komore Crne Gore upisano je 989 advokata i oko 500 advokatskih pripravnika, a u 2019. godini otprilike je upisano oko 80 advokata i oko 150 pripravnika na rad kod advokata. Kako je saopšteno Dnevnim novinama iz Poreske uprave, najveći pojedinačni dug za porez kada su u pitanju advokati, na kraju 2019. bio je 91.239 eura.

Prema zakonu, advokati imaju obavezu da plaćaju mjesečni PDV, a na kraju godine Poreska uprava obračunava devet odsto na kompletan iznos koji je bio na računu.

Mada se, prema Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica, advokatima ne priznaje pravo da plaćaju porez u paušalnom iznosu, ipak, onima koji ostvaruju prihode manje od 18.000 eura godišnje ostavljena je mogućnost paušalnog oporezivanja, a za sve koji imaju veći iznos PDV je obavezan.

Naravno, teško je ući u trag koliko je koji advokat stvarno prihodovao i da li je sav novac išao preko računa, tako da i advokati koji plaćaju porez to ne mora znači da su državi prijavili baš svaki primljeni cent.

Kako navode iz Poreske uprave, prema njihovoj evidenciji registrovano je 938 fizičkih lica koji obavljaju neku od djelatnosti: pravni poslovi, advokatski poslovi, ostali pravni poslovi, a koji imaju status ‘poreski obaveznik’.

“Prema evidenciji Poreske uprave, 657 poreskih obaveznika iz gore navedene kategorije ima neizmirena potraživanja porema Poreskoj upravi, a ukupne neizmirene obaveze lica koja obavljaju advokatsku djelatnost iznose 3.564.506,48 eura. U skladu sa odredbama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (član 49, stav 8) licima koja obavljaju i advokatsku djelatnost ne može se priznati pravo na plaćanje poreza u godišnjem paušalnom iznosu, zbog čega advokati plaćaju porez po stvarnom dohotku, i to na godišnjem nivou i po podnošenju Godišnje prijave poreza na dohodak fizičkih lica (GPPFL)”, saopštili su Dnevnim novinama iz Poreske uprave

Sem toga, dodaju, ukoliko advokati u kancelarijama zapošljavaju radnu snagu, dužni su po tom osnovu prijaviti i izmiriti obaveze po osnovu zarada zaposlenih.

“Imajući u vidu navedeno, kao i činjenicu da lica koja obavljaju djelatnost pružanja advokatskih usluga ostvaruju značajne prihode, to se u Poreskoj upravi u kontinuitetu sprovode intenzivirane aktivnosti na povećanju poreske discipline obveznika koju obavljaju advokatsku djelatnost”, navode u Poreskoj upravi.

KOLAŠIN

Iako na kolašinskim skijalištima nema dovoljno sniježnog pokrivača za bezbjedno skijanje, protekli vikend privukao je veliki broj turista, imajući u vidu da je bio pripremljen bogat zabavni program i da je nastupala pjevačica Jelena Rozga.

Na Ski-centru Kolašin 1600 samo u subotu bilo je blizu 2.000 posjetilaca, dok je na susjednom Ski-centru Kolašin 1450 boravilo i skijalo blizu 1.000 gostiju.

Direktor Ski-centra Kolašin 1600 Saša Jeknić kazao je da još uvijek nema dovoljno snijega kako bi se žičara stavila u funkciju.

“Od samoga početka rada skijalista svim posjetiocima je na raspolaganju dječiji ski-lift, sankalište za djecu, ski-rental, kao i pružanje usluga škole skijanja. Usljed nedostatka snijega žičara je svih ovih dana stavljena u funkciju panoramskog razgledanja planine. Takođe, svim posjetiocima na raspolaganju je i ugostiteljski objekat i kafe bar Troglava, kategorizacije pet zvjezdica, u kojem svi ljubitelji snijega i planine mogu da konzumiraju nacionalne proizvode, kao i degustaciju domaćih kraft piva i vina. Već 15. februara imaćemo koncert Dženana Lončarevića, 1. marta Željka Samardžića, a 29. marta Lexington benda. U međuvremenu svakog vikenda kalendar će biti ispunjen brojnim zabavnim i sportskim aktivnostima kako za odrasle tako i za djecu. Pozivam sve ljubitelje skijanja da dođu i uživaju u ljepotama Bjelasice, a vrlo brzo i u skijanju na stazama novog ski-centra Kolašin 1600”, poručio je Jeknić.

Direktorica Ski-centra Kolašin 1450 Dijana Bulatović istakla je da su toplo vrijeme i dobri uslovi za skijanje na tom skijalištu privukli veliki broj turista, koji uživaju u skijanju na stazama, kao i u prijatnom ambijentu terase restorana Jezerine, dok se najmlađi sankaju u podnožju skijališta.

“Možemo se pohvaliti dobrom posjećenošću. Danas na skijalištu boravi oko hiljadu gostiju, kako iz svih krajeva Crne Gore, tako i iz Srbije, Hrvatske, Albanije i Rusije. S obzirom da su tokom sljedeće nedjelje u najavi nove sniježne padavine, očekujemo dobru posjetu tokom februara, naročito danima vikenda, a imamo i organizovane grupe gostiju iz Francuske. U funkciji su staze u okviru ski-lifta Jezerine i baby lifta, staza broj tri u okviru šestosjede žičare i staza broj pet u okviru dvosjede žičare, a svi zainteresovani posjetioci mogu pratiti stanje na skijalištu putem live kamera na našem website-u, čije je emitovanje omogućila kompanija Telenor. Cijena ski-pas-a iznosi 15 eura za odrasle i 11 eura za djecu, dok je iznajmljivanje komplet opreme za skijanje 10 za odrasle, a osam eura za djecu”, kazala je ona.

ŠIROM CRNE GORE

U gradovima širom Crne Gore i večeras molebani i litije u znak protesta protiv usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su održane u Podgorici, Bijelom Polju, Beranama, Nikšiću, Herceg Novom, Tivtu, Budvi, Plužinama, Pljevljima.

Od ranih jutarnjih časova litije su krenule iz Kosijereva, Gornjih Vasojevića, Danilovgrada, Vraneša i drugih mjesta, saopšteno je iz Mitroplije crnogorsko primorsje (MCP) i kako su kazali, večeras su došli do svih većih gradovima Crne Gore.

Iz manastira Kosijereva jutros su krenuli Banjani put Nikšića. Predvodio ih je iguman kosijerevski arhimandrit Arsenije Samardžić.

Bjelopavlići su krenuli iz Danilovgrada prema Podgorici, gdje su se priključiti večerašnjoj litiji. Litija je krenula i iz Murina prema Beranama a sa planine Sutorman prema Baru.

U Podgorici su se građani okupili ispred Hrama Hristovog vaskrsenja gdje je održan moleban, nakon čega je litija, koju je predvodio protojerej stavrofor Momčilo Krivokapić, krenula gradskim ulicama.

On je poručio da će istrajati u zahtjevima da se zakon povuče.

“To je ujedno odgovor na onaj bezbožni zakon koji je donesen u gluvo doba noći po komandi gospodara, oni mučenici su morali da glasaju i donijeli su zakon koji ne mogu da odbrane jer mi ne damo svetinje. Taj zakon je mimo svakog zakona i zato naša posljednja riječ je, neka povuku taj zakon. Dok ne povuku zakon nećemo izaći sa ulica. Pregovori mogu da budu tek kada se zakon povuče”, kazao je Krivokapić.

Vjernicima u Podgorici pridružile su se litije iz Danilovgrada, Spuža, Kuča, Pipera, Zete i drugih mjesta.

Sveštenik Predrag Šćepanović je kazao da je to najbrojniji skup ikad, i poručio da litija treba da prođe mirno i dostojanstveno.

“Moramo biti spremni na sve provokacije”, rekao je Šćepanović.

Litija se od Hrama kretala prema centru grada Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, pored zgrade predsjednika i Skupštine, zatim ulicom Slobode i natrag preko mosta Milenijum.

U nikšićkom Sabornom hramu moleban su služili episkopi budimljansko–nikšićki Joanikije i raško–prizrenski Teodosije, nakon čega su predvodili litiju centralnim gradskim ulicama, a na Trgu slobode zajedno se pomolili sa okupljenim građanima.

Joanikije nazvao litije koje se održavaju po gradovima crne Gore istinskom narodnom skupštinom koja sabira ljude oko imena Božijeg, pravde, istine, vjere i svetinja.

“Svi pravoslavni hrišćani i ljudi koji imaju savjesti su i biće sa nama, jer je ovo bitka za pravu vjeru naših otaca i našeg potomstva“, rekao je Joanikije.

On je kazao da svaki izlazak građana na litije pokazuje da je “zlo nastalo u Skupštini Crne Gore mrtvo slovo na papiru“.

“Ova svenarodna skupština poništava taj bezakoni akt“, rekao je Joanikije.

Teodosije je rekao da građani koji se okupljaju nemaju drugu namjeru nego da se zajedno pomole Bogu i za prijatelje i neprijatelje, “i za one koji nas vole i ne vole“.

“Okupljamo se da se pomolimo Bogu da sačuva naše svetinje. To što je sveštenstvo i monaštvo sa Kosova danas sa vama je uzdarje za svu pokazanu ljubav arhijereja iz Crne Gore i Hercegovine kada je nama bilo najteže“, rekao je Teodosije.

On je kazao da se čuvajući svetinje čuva vjera, nada, biće čovjeka, i pomolio se da se “započeto djelo protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti okoča molitveno sa ljubavlju, smirenjem“.

“Oni koji se prave da nemaju oči i uši i ne žele da vide ovo što se dešava pred njima, oni zaista, po riječima Hristovim, ne znaju šta rade, i neka im Gospod za to oprosti“, poručio je Teodosije.

STRUČNJACI SMATRAJU

Crna Gora je u obavezi da unaprijedi kvalitet medijskog izvještavanja. Sagovornici Dnevnika tvrde da se samoregulacijom može spriječiti širenje lažnih vijesti i negativne propagande, te povećati povjerenje u medije.

Izazovi  digitalnog  doba sa svim svojim fenomenima, kaže Željko Rutović, traže visoke oblike samoregulacije u štampanim,  elektronskimim i onlajn medijima, kako bi  se  spriječilo  širenje  lažnih vijesti i negativne  propagande, a povećalo povjerenje javnosti u pisanu  i  izgovorenu  riječ.

Gotovo vijek i po crnogorskog  novinarstva, kaže Rutović, obavezuje  nas da pratimo  u  kojoj se  mjeri poštuju etički kodeks i primjenjuju profesionalni  standardi. Zakonska  regulativa, tvrdi, nije dovoljna.

Samoregulacija  u medijima  je, kaže  Čedomir  Vukotić, ne samo  poželjna već i neophodna. Samoregulacijom, smatra,  mogu  se  riješiti  pitanja  novinarske  etike i  kršenja kodeksa novinara.

Zajednicki  novinarski kodeks može i mora , kažu sagovornici TVCG, doprinijeti razvoju  medijskog tržišta i demokratije u Crnoj  Gori.

Milanka Sredanović, TVCG

UP SAOPŠTILA

Vijest objavljena u pojedinim medijima da je Episkop budimljansko-nikšićki Joanikije zadržan na graničnom prelazu Ranče je lažna, saopšteno je iz Uprave policije.

“Radi se isključivo o uobičajenoj graničnoj kontroli kao prema svakom drugom licu koje prelazi granicu i sve u skladu sa Zakonom o graničnoj kontroli”, saopštila je policija na Tviter profilu.

“Pljevaljski odbor za odbranu svetinja” saopštio je ranije danas da je na na graničnom prelazu „Ranče“ zadržan episkop budimljansko-nikšićki Joanikije.

20 TEŠKO POVRIJEĐENO

U Crnoj Gori prošle godine sedam osoba poginulo je usljed povreda na radu, dok je 20 osoba teško povrijeđeno, saopšteno je iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP).

Iz Uprave su agenciji Mina kazali da je to za 61,43 odsto manje u odnosu na 2008. godinu, kada je zabilježen najveći broj povreda na radu.

„U toku prošle godine izvršeno je 27 uviđaja povreda na radu, i to sedam smrtnih i 20 teških“, naveli su iz UIP-a.

Kako su kazali, najčešći uzroci povreda na radu su neprimjenjivanje mjera zaštite i zdravlja na radu (pad sa visine ili u dubinu, udar električne struje, udar/prignječenje trupca), angažovanje osoba koje nijesu osposobljene za bezbjedan rad na poslovima koje obavljaju i kod kojih nije izvršena prethodna provjera zdravstvene sposobnosti.

„Najčešći uzroci su i dotrajalost sredstava za rad i njihova upotreba bez prethodnog pregleda i ispitivanja, odnosno bez pribavljenih stručnih nalaza od ovlašćenih organizacija za poslove zaštite i zdravlja na radu“, dodali su iz UIP-a.

Najviše povreda na radu, kako su kazali, desilo se u građevinskoj djelatnosti, djelatnosti prenosa i distribucije električne energije i drvnoj industriji.

„Ukoliko je utvrđena neposredna opasnost po život ili je ugroženo zdravlje zaposlenih, izricana je mjera zabrane rada ili zabrana upotrebe sredstava za rad na kojima se desila povreda“, rekli su iz UIP-a.

Kako su kazali, preduzimane su druge mjere i radnje iz nadležnosti Inspekcije rada, a izvještaji o povredi na radu dostavljeni su nadležnim sudskim organima ili tužilaštvu koji utvrđuju vrstu postupka koji treba da se pokrenu.

Iz UIP-a su podsjetili da u vršenju inspekcijskog nadzora inspektor rada za oblast zaštite i zdravlja na radu, pored obaveza i ovlašćenja utvrđenih zakonom, ima obavezu i ovlašćenje da izvrši uviđaj teških, kolektivnih i smrtnih povreda na radu.

UPRAVA POLICIJE

Uprava policije ne ograničava svojim pripadnicima pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, ali, kako se navodi, moraju biti svjesni dužnosti i osjetljivosti trenutka kada je bezbjednost građana i države u pitanju i prema tome se na na adekvatan način i ponašati.

“Činjenica jeste da se službenik Uprave policije nalazio na čelu litije održane u Baru, te da je ta okolnost bila dovoljna da različite strukture unutar države i van nje, u ovom osjetljivom trenutku, iskoriste to kao način podrivanja bezbjednosne službe i njenog integriteta i da predstave da unutar policije postoji osjećaj nesigurnosti i nejedinstva, što je apsolutno neutemeljeno, naprotiv, policija je u ovom trenutku jedinstvenija nego ikada”, navodi se u saopštenju.

Stav Uprave policije je, kako se navodi, da je ovaj službenik iskoristio svoje pravo koje mu po Ustavu Crne Gore pripada, ali da je i time dao povod zlonamjernim stranama da misle i plasiraju iskonstruisane afere da je bezbjednosni sistem poljuljan i da sada na jedan još opasniji način vrše podrivanje državnih institucija.

“Dakle, prema ovom službeniku nije pokrenut postupak odgovornosti, kako to pojednici vješto plasiraju, već se ovaj službenik trenutno nalazi na bolovanju i posle prestanka razloga za bolovanje biće angažovan na poslovima koje je do sada obavljao. Reakcija Uprave policije u vezi s disciplinskom i drugom odgovornošću konkretnog službenika, neće biti ni veća, ni manja, nego što je propisano crnogorskim zakonima, dakle, ista onakva kakva bi bila u bilo kojoj drugoj demokratskoj državi”, saopšteno je iz UP.

Uprava policije, kako se navodi, ne ograničava svojim pripadnicima pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, “samo moraju biti svjesni svoje dužnosti i osjetljivosti trenutka kada je bezbjednost građana i države u pitanju te shodno tome na adekvatan način i ponašati”. 

“Bezbjednosni sistem ima kapacitete koji na valjan i efikasan način može da stane na put destrukcije države i zato smo stalno na meti perfidnih napada i konstruisanja različitih manipulacija u javnosti. Masovnost okupljanja i pritisci različite vrste neće nas spriječiti u namjeri očuvanja mira i bezbjednosti svih građana uz upotrebu svih raspoloživih sredstava i kapaciteta“, navodi se u saopštenju.

Iz Uprave policije kažu da je bezbjednosni sistem Crne Gore posljednjim dešavanjima izložen brojnim destruktivnim djelovanjima, pri čemu u ovoj delikatnoj situaciji, na upućene provokacije i prema aktuelnim dešavanjima pokazuju senzibilitet uz osud različitih vrsta pritisaka na policijske službenike i njihove porodice.

Djelovanje policije je usmjereno na očuvanje bezbjednosti svih građana naše države.

“Bezbjednost i mir čuvamo zakonitim ponašanjem uz uvjerenje da je odgovornost za bezbjednost na razboritom ponašanju svih građana”, navodi se u saopštenju i dodaje:

“Uprava policije, a vjerujemo i crnogorska javnost, svjesni su da je za očekivati različite vrste provokacija koje idu u pravcu izazivanja afera socijalno – demagoškog tipa, koje utiču na emocije građana i koje se aktivno koriste za stavaranje osjećaja nesigurnosti, panike i konfuzije. Policija ukazuje na odgovornost svih subjekata društvene zajednice o potrebi i obavezi saopštavanja tačnih i provjerenih informacija u cilju objektivnog informisanja javnosti uz upozorenje da drugačije ponašanje može imati nesagledive posljedice. “

U DOMU ZDRAVLJA ROŽAJE

U Dom zdravlja Rožaje je kroz projekat Energetske efikasnosti uloženo 180 hiljada eura, čime je obezbijeđen veći komfor i bolji uslovi za pacijente i zaposlene.

Ministri zdravlja i ekonomije, Kenan Hrapović i Dragica Sekulić, posjetili su rožajski Dom zdravlja u kojem je završena adaptacija.

Sekulić je kazala da je Dom zdravlja u Rožajama jedan od 19 zdravstvenih objekata koji su u prethodnom periodu rekonstruisani kroz projekat energetske efikasnosti.

“Urađena je nova termoenergetska toplotna fasada, popravljen krov, riješeno pitanje odvoda atmosferskih voda, popravljena stolarija i ugrađena dva nova kotla za grijanje”, kazala je Sekulić.

Ona je, kako se navodi u zajedničkom saopštenju ministarstava, kazala da se u razgovoru sa direktorom Doma zdravlja, zaposlenima i pacijentima osjeća zadovoljstvo zbog uslova rada i usluga.

“Vjerujem da ćemo u saradnji sa Ministarstvom zdravlja obilaziti sve veći broj domova zdravlja kako bismo vidjeli rezultate jednog ovakvog projekta i ulaganja“, dodala je Sekulić.

Hrapović je saopštio da se benefiti već osjećaju u smanjenoj potrošnji goriva i toplijim prostorijama u kojima borave zaposleni i građani.

“Važno je istaći da je, osim kroz projekat energetske efikasnosti, u kupovinu opreme uloženo još 74 hiljade EUR. Nabavljena je oprema za hemodijalizu, oftalmologiju kao i laboratorijska oprema. Sve to je uslovilo bolje dijagnostičke procedure i olakšalo rad ljekara u ovoj ustanovi i kvalitetnije i bezbjednije za pacijente”, tvrdi Hrapović.

On je rekao da se u Domu zdravlja na specijalizaciji nalazi četvoro ljekara, i da se povratak jednog ljekara – radiologa, očekuje u aprilu.

“Sve ovo upućuje na kvalitet pružanja zdravstvene zaštite za građane na teritoriji opštine i okolnim mjestima“, kazao je Hrapović.

Direktor Doma zdravlja Rožaje, Hajran Kalač, zahvalio je Vladi i ministarstvima na uloženim sredstvima u adaptaciju objekta i ocijenio da je evidentno zadovoljstvo i građana i zaposlenih.

„Svakog dana poboljšavamo uslove rada, uvodimo nove dijagnostičke procedure i školujemo kadar kroz kontinuiranu medicinsku edukaciju. Mislim da je nivo zdravstvene zaštite za ono što je dato primarnom nivou, a to je 80 odsto pružanja usluga iz oblasti zdravstvene zaštite, na visokom nivou“, saopštio je Kalač.

Druga faza projekta energetske efikasnosti počela je sa realizacijom 1. septembra 2018. i trajaće do kraja 2023. godine sa budžetom od šest miliona eura.

Sredstva za realizaciju projekta su obezbjeđenja kreditom Međunarodne banke za obnovu i razvoj, a u projektu učestvuju ministarstva ekonomije i zdravlja. 

Do sada su, u okviru projekta, završeni radovi na tri doma zdravlja, u Beranama, Plavu i Rožajama, vrijednosti 640 hiljada eura.

Počelo je izvođenje radova na objektima Opšta bolnica Bar i Dom zdravlja Ulcinj. Vrijednost ugovorenih radova iznosi 1,4 miliona eura.

UTISCI S PUTA

Njemac Filip Kormos, koji je u maju iz Drezdena pješke krenuo prema Grčkoj, obišao je mnoge zemlje, ali je Crna Gora na njega ostavila poseban utisak. Očarali su ga Tara, Durmitor i Skadarsko jezero, dok mu je Podgorica jedan od najljepših gradova koje je obišao. Za portal RTCG kaže da bi mogao da zamisli život u glavnom gradu Crne Gore.

Novu godinu dočekao je u Atini, putovanje do Grčke bilo je, kaže iscrpljujuće, ali će se kući vratiti sa brojnim uspomenama koje će pamtiti dok je živ.

Podgoričani su ga ljetos, dok je boravio u našem gradu, mogli zapaziti sa nesvakidašnjim kolicima, u kojima su se nalazile najpotrebnije stvari.

Iako je na putovanju od Njemačke do Grčke sreo nekoliko novinarskih ekipa, kaže da je o njegovoj avanturi pisao samo portal RTCG.

Kada je napustio glavni crnogorski grad obećao je da će nam se, po završetku misije, javiti da priču nastavimo tamo gdje smo stali.

“Mogao bih da živim u Crnoj Gori. Podgorica mi se mnogo dopada. To je jedan od najljepših gradova na mom putovanju od Njemačke do Grčke”, priča Filip, koji nam se iz Atine javio putem Skajpa.

Nakon Podgorice se uputio prema Albaniji.

“Obišao sam Skadarsko jezero na crnogorskoj strani i mnogo mi se dopalo. Šetao sam, uživao u prirodi i prekrasnom pogledu”, kaže Filip, koji nije znao da je Skadarsko jezero i najveće na Balkanu.

Dopala mu se, kaže, i susjedna Albanija, u kojoj je proveo skoro mjesec dana. Lijepe utiske ponio je iz Drača i Tirane, gdje su ljudi, kako nam je rekao, jednako ljubazni kao u Crnoj Gori.

A i burek je, kaže, jednako ukusan i u Albaniji. Baš kao u Crnoj Gori i Srbiji, gdje je prvi put probao taj balkanski specijalitet.

Ipak, primijetio je da mnogo više ljudi u Crnoj Gori govori engleski, u odnosu na Albaniju.

Planira da u Grčkoj ostane najkasnije do marta, kada će se avionom vratiti u Njemačku, kako bi nastavio da radi.

Zanimalo nas je i šta će učiniti sa stvarima, odnosno kolicima sa kojima je prošao dobar dio Evrope.

“Možda ću ih prodati ili nekome pokloniti. Ovdje ima dosta siromašnih ljudi i sigurno će nekome trebati”, priča Filip.

Iako ih nije vidio mjesecima, porodica mu, kaže ne nedostaje, jer se često čuju telefonom ili putem Skajpa. Nije mu u planu da ponovo posjeti Crnu Goru, iako bi opet volio da dođe u našu zemlju.

Na naše pitanje šta je drugačije na Balkanu, u odnosu na njegovu ili zemlje Evrope, Filip kaže: “Puno je više smeća”. To, međutim, nije slučaj sa Podgoricom koja je, kaže on, veoma čista u odnosu na glavne gradove drugih zemalja koje je obišao.

“Sobraćaj je na Balkanu drugačiji, posebno u Albaniji. Prilično je opasno za nas pješake”, kaže Filip.

Igor PEJOVIĆ

INICIJATIVA ZOCG

Ministarstvo održivog razvoja i turizma prihvatilo je inicijativu Zajednice opština Crne Gore i dozvolilo novi rok za predaju zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata, piše Dan.

Da je ministarstvo prihvatilo inicijativu za Dan je potvrdio Refik Bojadžić, generalni sekretar Zajednice opštine Crne Gore, navodeći da će novi rok za legalizaciju bespravnih objekata biti utvrđen izmjenama i dopunama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.

Izmijenjeni zakon sa ovom novinom je, kako je naveo Bojadžić, pripremljen i poslat opštinama na izjašnjenje.

“Odbor za planiranje prostora Zajednice opština procijenio je da zakon treba izmijeniti u dijelu procedure legalizacije bespravno sagrađenih objekata, u dijelu roka za dostavljanje zahtjeva za legalizaciju, u dijelu uređenja uslova gdje opštine mogu investitorima, koji hoće da ulože sredstva u neki projekat koji zapošljava ljude i stimuliše razvoj, da odobre određena umanjenja tih komunalnih naknada za uređenje zemljišta i nekih drugih predloga. Mi smo Ministarstvu održivog razvoja dostavili 17 predloga, i prema našim informacijama svi ti predlozi su prihvaćeni od strane ministarstva. Zakon je pripremljen i dostavljen opštinama da se izjasne da li je to to. Mislim da ćemo negdje u martu na sjednici Skupštine Crne Gore imati predlog zakona koji će biti značajno povoljniji i primjenljiviji u praksi u ovom dijelu kako bi se malo olakšao i ubrzao proces legalizacije, opštinama omogućilo da kroz svoje odluke mogu određenim investitorima da daju povoljnosti da odobre umanjena”, naveo je Bojadžić.

Bojadžić navodi da će u novom roku priliku da legalizuju bespravne objekte imati samo oni vlasnici čiji se objekti nalaze na orto-foto snimku.

“Prethodni rok za legalizaciju se ne može produžiti jer je on istekao ali se mora utvrditi novi i to će biti definisano izmijenjenim zakonom. Rok neće biti ograničen, au zakonu će biti ugrađena norma koja će omogućiti da svi vlasnici čiji su objekti na orto-foto snimku mogu da podnesu zahtjeve za legalizaciju objekata. Vlasnici koji su objekte gradili nakon orto-foto snimka neće moći ući u proces legalizacije. Dakle,svi vlasnici čiji su objekti na orto-foto snimku će imati priliku da podnesu zahtjev za legalizaciju i u toj proceduri, ukoliko ispunjavaju uslove sa aspketa plana, legalizacija će im biti odobrena. Mi smo u Zajednici opština zadovoljni jer maltene sve ono što smo predložili, to je i prihvaćeno”, navodi Bojadžić.