OD 2021. JOŠ 3%

Zdravstvenim radnicima će ove godine, umjesto devet, plate biti povećane 12 odsto, a sljedeće godine za još tri odsto, saopštio je danas nakon sjednice Vlade Crne Gore, ministar zdravlja Kenan Hrapović.

Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici ovlastila je Ministartsvo zdravlja da sa reprezentativnim Sindikatima zdravstva potpiše Izmjene Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost.

U skladu sa predloženom izmjenom, koeficijenti za utvrđivanje zarade po osnovu potrebne stručnosti i složenosti poslova uvećani su za oko 12% za 2020. godinu i još dodatnih 3% za 2021.

Hrapović je saopštio da je nakon pregovora Vlade i predstavnika Sindikata postignut kompromis o povećanju zarada za zdravstvene radnike sa pređašnjih 9% na 12% u 2020. godini i za dodatnih 3% u 2021., što će u konačnom iznositi uvećanje za oko 15,3%.

“Ovakav rezultat pregovora smatramo izuzetno uspješnim uvažavajući činjenicu da su se tri reprezentativna sindikata saglasila sa ovakvim predlogom o povećanju zarada, a imajuću u vidu stabilnost državnog budžeta”, naglasio je Hrapović.

Hrapović je kazao da je osim dosadašnja dva Reprezentativna sindikata zdravstva, Unije slobodnih sindikata i Saveza sindikata, reprezentativnost u januaru ove godine stekao i Sindikat zaposlenih u zdravstvu Crne Gore, kao i da će se predložene izmjene GKU primjenjivati od 01.marta 2020.

On je objasnio i kako će se povećanje koeficijenata odraziti na povećanje zarada zaposlenih u zdravstvu.

“Usvojeno povećanje koeficijenata će jednom doktoru supspecijalisti donijeti povećanje osnovne zarade 108 eura u ovoj godini, te dodatnih 27 eura naredne godine, tj. doktor supspecijalista će 2021. godine imati za 136 eura veću osnovnu zaradu nego danas. Napominjem da se radi o povećanju zarade za redovan rad, odnosno bez dežurstava, pripravnosti i prekovremenog rada. Ukoliko uključimo sve navedene kategorije, ljekar supspecijalista će naredne godine primati za oko 210 eura veću neto zaradu u odnosu na onu koju ima sada”, rekao je on.

Što se tiče ljekara specijalista, prosječno povećanje osnovne zarade u tekućoj godini je 92 eura, odnosno u narednoj dodatnih 25 eura, što znači da će ljekar specijalista 2021. godine imati za 117 eura veću osnovnu zaradu, istakao je Hrapović.

Uz dežurstva, pripravnosti i prekovremeni rad, ljekar specijalista će 2021. godine primiti u prosjeku za oko 150 eura veću platu, naveo je on.

“Kada govorimo o ljekarima opšte prakse, u ovoj godini njihova plata biće prosječno uvećana za oko 75 eura, odnosno dodatnih 21 euro u 2021. godini, što zbirno znači da će ljekaru opšte prakse sledeće godine plata biti veća u prosjeku oko 96 eura. Uz dežurstva, pripravnosti i prekovremeni rad, ljekar opšte prakse će naredne godine prosječno imati zaradu uvećanu za gotovo 110 eura”, naveo je Hrapović.

Medicinske sestre i tehničari, oni sa visokom stručnom spremom ove godine će imati uvećane plate u prosjeku za oko 52 eura, i dodatnih 14 eura u narednoj, tj. gotovo 70 eura povećanje zarade 2021. godine.

Srednjem medicinskom kadru ove godine će biti uvećane plate za oko 43 eura, a naredne dodatnih 12, tj. od naredne godine njima će plata biti veća u prosjeku 55 eura, rekao je Hrapović.

Hrapović je poručio da je Vlada uvećanjem koeficijenata i povećanjem zarada nedvosmisleno pokazala da zdravstvo i zdravstveni sistem drži kao neprikosnoveni prioritet u svojim politikama, a da zdravstveni profesionalci imaju posebno mjesto u društvu koje konstantno mora uvažavati važnost ovog poziva.

BRAJOVIĆ

Memorandum između Skupštine Crne Gore i Inicijative mladih za ljudska prava o osnivanju Istraživačko-dokumentacionog centra potpisan je danas u EU Info centru na konferenciji “Informaciono dokumentacioni centar – Pravda za prošlost, zalog za budućnost”. U ime predsjednika Skupštine Crne Gore Ivana Brajovića, Memorandum je potpisao generalni sekretar Skupštine Aleksandar Jovićević.

“Tokom trajanja ovog partnerskog projekta, dokumentacioni centar će prikupljati relevantna dokumenta u vezi sa ratnim zločinima počinjenim na teritoriji Crne Gore, sa svim izjavama, optužnicama, presudama i drugim izvorima vezanim za ratnu prošlost tokom 90-tih godina. Skupština Crne Gore preuzela je obavezu da sakupljenu građu čuva i učini je trajno dostupnom svim zainteresovanima”, kazao je Brajović.

Crna Gora se, kako se navodi u pismu, ponosi svojim multietničkim, mulitikonfesionalnim i multikulturnim skladom, a prije svega činjenicom da je i u najmračnijim vremenima 90-ih zadržala mir.

“Ponosimo se i svojom istorijom, humanošću i činjenicom da smo u novijoj istoriji bila oaza za one koji su izgubili dom i svoje bližnje u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije. Činjenice govore da su tih godina gotovo 20 odsto stanovnika Crne Gore činile izbjeglice – ljudi čija je svaka priča svjedočanstvo njihove lične, ali i naše kolektivne nesreće. I svakome je Crna Gora bila privremeno, a mnogima ostala i trajno utočište”, navodi Brajović.

Dodaje da bismo s punim pravom i do kraja mogli da se ponosimo ljudskom i državnom humanošću, moramo biti spremni da se suočimo i sa tamnom stranom i nehumanim djelima koja su se nažalost, takođe, dešavala.

“Objektivno i otvoreno suočavanje s nemilim epizodama iz prošlosti ovih prostora, obavezan je korak u preventivi za buduća djela. Time ujedno odajemo počast žrtvama ratnih zločina, ali i jasno pozivamo da se utvrdi odgovornost počinilaca tih zločina. U jasnoj proceduri i tužilačko-sudskim postupcima skidamo kolektivnu odgovornost, čemu smo na ovim prostorima nerijetko bili skloni”, naveo je Brajović u pismu.

On se osvrnuo na 90-e.

“I tada sam bio svjestan koliko je važno pripadati društvu koje je usmjereno na borbu za mir, očuvanje ljudskih života, imovine i dostojanstva. Naš pogled bio je usmjeren ka razvijenim zapadnim demokratijama i njihovim vrijednostima u političkom, ekonomskom, socijalnom i kulturnom smislu. Za mene su te vrijednosti važile 90-ih godina prošlog vijeka, jednako kao i danas”, ističe Brajović.

Zato, kako navodi, osjeća ličnu obavezu, ali i kao predsjednik Skupštine Crne Gore, da pruži podršku svim projektima i politikama koje doprinose da mladi ljudi danas ne lutaju u društvenim orijentacijama, da odole desničarskim populističkim pokretima koji nude laka rješenja.

“Mislim da je za mlade ljude svako vrijeme izazovno i složeno, a laka rješenja u realnom životu ne postoje ili imaju visoku cijenu. Sa tim lakim ponudama da se prepustimo drugima koji su veći i znaju bolje šta je za nas dobro, suočavali smo se kroz istoriju mnogo puta, a račun je uvijek bio samo naš. Sa takvim ponudama suočavali smo se 90-ih godina, suočavamo se i danas”, naveo je Brajović.

Ističe da ono što čini nespokojnim aktere takvih ponuda jeste svijest da je država Crna Gora moćnija od svakog pokušaja negacije njene istorije, državnosti, njene prađedovske imovine i kulture.

“Retorika i politika 90-ih u Crnoj Gori neće dominirati. Zato je Crna Gora NATO članica, i zato će biti prva sljedeća članica Evropske unije – zajednice koja je obezbijedila najduži mir i ekonomski prosperitet u istoriji Evrope i njenih članica. Svjesna svoje istinske snage, Crna Gora u ime većinske volje građana poziva na dijalog, u ime poštovanja njenih zakona, zajedničke budućnosti i mira na ovim prostorima. Potpisivanjem Memoranduma o saradnji između Skupštine i Inicijative mladih za ljudska prava, krećemo u realizaciju projekta koji će biti naše zajedničko svjedočanstvo, trajna opomena i zalog za budućnost mladih, mira u Crnoj Gori, regionu Zapadnog Balkana, Evropi i cijelom svijetu”, naveo je Brajović.

TEHNOLOŠKI PROGRAM IAEA

Stalni predstavnik Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama, OEBS-u i drugim međunarodnim organizacijama u Beču, ambasador Veselin Šuković, juče je, zajedno sa Nadžan Mohtar, zamjenicom generalnog direktora Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA), svečano postavio ploču sa imenom i zastavom Crne Gore na zid donatora tehnološkog programa Agencije za primjenu nuklearne energije u mirnodopske svrhe.

Crna Gora se tom donacijom pridružila grupi od 40 država članica Ujedinjenih nacija koje su donirale više od 39 miliona eura za pružanje tehnološke podrške primjeni nuklearne nauke za dalje unapređenje sektora ishrane i poljoprivrede, zdravlja ljudi i zaštite životne sredine.

Zamjenica generalnog direktora Mohtar, istakla je važnost donacije Vlade Crne Gore i izrazila nadu da će uspješna saradnja biti nastavljena i u budućim inicijativama i projektima Agencije. 

Ambasador Šuković je istakao da Crna Gora, iako nije nuklearna zemlja, pridaje veliki značaj saradnji sa Agencijom i korišćenju atomske energije u mirnodopske svrhe. Ocijenio je vrlo značajnim doprinos koji Agencija pruža članicama, uključujući i Crnu Goru, u sprovođenju ciljeva održivog razvoja i Agende 2030 Ujedinjenih nacija. 

Sagovornici su razmijenili mišljenja o inicijativi Crne Gore za osnivanje Međunarodnog instituta za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Evrope (SEEIIST) i ocijenili da ima izuzetan razvojni značaj za cjelokupan region.

SPCG

Komisija Fonda solidarnosti Sindikata prosvjete Crne Gore (SPCG) dodijelila je 32 stipendije za ovu školsku godinu, studentima čiji su roditelji ili jedan od njih, odnosno staratelja, zaposleni u vaspitno – obrazovnoj ustanovi.

Kako je saopšteno iz SPCG, za dodjelu stipendija za ovu školsku godinu pijavilo se 128 studenata.

“Od tog broja, 20 je studenata čiji su roditelji ili jedan od roditelja, odnosno staratelja, zaposleni kao vannastavno osoblje i 108 studenata čiji su roditelji ili jedan od roditelja, zaposleni kao nastavno osoblje”, navodi se u saopštenju.

Odobrene stipendije će biti isplaćene, kako su kazali, iz sredstava Fonda solidarnosti SPCG u iznosu od 500 eura pojedinačno po stipendiji deset mjeseci po 50 eura.

Iz SPCG su naveli da su opredijelili jednokratne novčane pomoći kolegama i koleginicama koji svakodnevno putuju do vaspitno-obrazovne ustanove, a odnosi se na udaljenost, koja iznosi više od 20 kilometara.

Za to je, kako navode, izdvojeno 80 hiljada eura, kao rezultat uspješnih pregovora sa Ministarstvom prosvjete.

PRED USTAVNIM SUDOM

Na proširenoj sjednici Sinoda Srpske pravoslavne crkve (SPC), koja je pod predsjedništvom patrijarha srpskog Irineja održana danas, razmatrani su pravni koraci koji će, uz saglasnost Sinoda sa Patrijarhom na čelu, biti preduzeti pred Ustavnim sudom Crne Gore, saopštila je informativna služba Patrijaršije SPC.

U saopštenju se navodi da je na proširenoj sjednici Sinoda koju je iniciralo “donošenje spornog i antiustavnog Zakona o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica u Crnoj Gori”, jednoglasno odlučeno “da se povuku inicijative koje je tom sudu podnio advokat Miroslav Nikolić, u ime Svjetog Sinoda i u ime Srpske Patrijaršije”.

“Odlučeno je i da se pokrene inicijativa pred crnogorskim Ustavnim sudom u koordinaciji eparhija Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i Svetog Sinoda”, navodi se u saopštenju.

“Još jednom su svi sabrani arhijereji sa patrijarhom na čelu izrazili divljenje pred jednodušnošću naroda koji je u Crnoj Gori i šire ustao u odbranu svojih svetinja. Ovi svenarodni mirni i hrišćanski protesti su zaista glas Božji i nijesu usmjereni protiv države Crne Gore, nego su poziv na prevazilaženje nacionalnih, političkih i ideoloških podjela kojima je bremenito društvo u današnjoj Crnoj Gori, budući da su učesnici ovih molitvenih litija već sve to prevazišli i sve nas pozvali na već, među njima ostvareno, jedinstvo u istini, pravdi i poštenju”, navodi se u saopštenju.

Proširenoj sjednici Sinoda SPC u Patrijaršijskom dvoru u Beogradu prisustvovali su i Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, Episkop budimljansko-nikšićki Joanikijem, Episkop mileševski Atanasije i Episkop zahumsko-hercegovački Dimitrije.

ŠUNDIĆ PORUČIO

Jedna od misija Javnog servisa je promovisanje znanja i obrazovanja mladih naraštaja i talenata, poručio je generalni direktor RTCG Božidar Šundić, pobjednicima drugog ciklusa “Mislionice”, debatne emisije za srednjoškolce koja se emituje na TVCG.

Gimnazijalci beranske škole “Panto Mališić” pobjednici su drugog ciklusa emisije “Mislionica”. Njima, kao i drugoplasiranom timu iz Srednje mješovite škole iz Tivta i trećeplasiranoj ekipi iz Srednje mješovite škole “Danilo Kiš” iz Budve, nagrade su uručili generalni direktor Javnog servisa Božidar Šundić i predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović. Najboljim debaterima Javni servis je poklonio tablet računare. 

Generalni direktor RTCG Božidar Šundić čestitao je najboljim debaterima i poručio je da će u Nacionalnom javnom servisu uvijek biti mjesta za one koji znaju i umiju.

“Želim ovim mladim ljudima koji su pokazali znanje, obrazovanje, talente i vještine, da čestitam, da im se zahvalim i da im kažem da samo tako nastave, jer su na pravom putu”, kazao je Šundić.

Podsjetio je na poruku, kako je naveo jednog mudrog čovjeka, koji je kazao da je učenje kao veslanje.

“Čim prestanete, odmah se kreće unazad. Nemojte to dozvoliti, a u timu RTCG će uvijek biti mjesta za one koji znaju i umiju. Posebno za one čiji su talenti vještine lijepog govora, kritičko mišljenje i ukrštanje argumenata. Možda će neko od ovih mladih ljudi da nam se pridruži jednog dana, a možda će neki od njih biti sa druge strane naših mikrofona, kao pisci, političari, naučnici, umjetnici”, naveo je Šundić.

Promovisanje znanja i obrazovanja, jedna je od misija Javnog servisa, kaže Šundić.

“Ponosni smo na vas, ali naš Naučno-obrazovni program ide u korak sa svijetom kroz nauku, kulturu, umjetnost, stvaralštvo, zanimljivosti, istraživanja i promišljanje”, zaključio je Šundić.

Radulović je kazao da će Matica crnogorska nastaviti da podržava mlade.

On smatra i da nije potrebno da debata bude izborni predmet u gimnazijama. Ističe međutim da bi logika trebalo da bude obavezan predmet, što sada nije slučaj.

“Mislionica” je debatna emisija koju Naučno-obrazovni program TVCG realizuje već dvije godine u saradnji sa debatnim klubom centra za kreativnu komunikaciju “Logos”.

Urednica Naučno-obrazovnog programa Sanja Blečić kaže da će se snimati i treća sezona “Mislionice”, te da je cilj Javnog sevisa afirmacija sadržaja za mlade.

Blečić kaže da će TVCG realizovati i još dva nova sadržaja za srednjoškolce.

POSTIGNUT DOGOVOR

Litija koja je trebalo da bude održana 6. februara u Rožajama otkazana je.

Odluka je donesena na sastanku predsjednika Opštine Rahmana Husovića i paroha Slobodan Radojevića, koji je održan uz prisustvo predstavnika pojedinih rožajskih mjesnih zajednica u kojima pretežno živi pravoslavno stanovništvo, prenosi RTR.

Otkazivanje litije dogovoreno je u svijetlu aktuelnog momenta koji je pokrenut fotografijom na društvenim mrežama na kojoj paroh Radojević stoji pored drvene skulpture Draže Mihajlovića što je izazvalo brojne reakcije ljudi kako u Crnoj Gori tako i u regionu, čemu svjedoče i pisanja brojnih medija.

U rožajskom Odjeljenju bezbjednosti saglasni su sa odlukom o otkazivanju tog događaja, jer je u ovom momentu, kako ocjenjuju, najvažnije očuvati javni red i mir te obezbjediti sigurnost za sve građane, uz poštovanje njihovih prava i zakonskih odredbi.

Predsjednik Husović istakao je značaj očuvanja skladnih međureligijskih i međunacionalnih odnosa po kojima je, kako je zaključio, Rožaje nadaleko poznato. 

“Kao predsjednik svih građana imam obavezu da u kontinuitetu radim na očuvanju i jačanju međureligijskog i međunacionalnog sklada koji je dio tradicije ljudi koji žive na ovim prostorima. Rožaje je sredina koja baštini vrijednosti koje prkose svakom obliku ekstremizma i netrpeljivosti. Kroz istoriju smo se zajednički zalagali za vladavinu duha tolerancije i uvažavanja različitosti koji će, siguran sam, ostati u nasleđe i budućim generacijama. Samo one odluke koje su donesene na bazi dogovora a koje unapređuju odnose među ljudima možemo nazvati mudrim i društveno relevantnim”, naveo je Husović. 

Jerej Radojević, koji obavlja službu u crkvi Ružici, izjavio  je u toku susreta da je fotografija nastala kao produkt divljenja duborezu kao umjetničkom izrazu koji, kako tvrdi, nije njegovo djelo.

Kako je objasnio, čin fotografisanja pored drvene skulpture nije ideološki inspirisan a fotografija nije objavljivana na njegovom fejsbuk profilu, te se pita na koji način je dospjela u javnost.

On je dodao da o Rožajcima ima samo pozitivne utiske  i da je saradnja koju je ostvarivao sa lokalnim mještanima i institucijama uvijek bila na zavidnom nivou.

Pored usvajanja zajedničke inicijative o otkazivanju litije, akteri sastanka razgovarali su i o potencijalnim oblicima podrške radu vjerskih institucija na teritoriji opštine kao i o izgradnji nove  i rekonstrukciji postojeće putne infrastrukture u mjesnim zajednicama u kojima žive pripadnici pravoslavne vjeroispovjesti.

REALIZOVALI 75 PRENOSA

Sportski program Televizije Crne Gore (TVCG) realizovao je tokom januara 75 prenosa utakmica, što je Drugom kanalu donijelo izuzetno veliku gledanost u prvom mjesecu ove godine.

Podaci pokazuju da je TVCG2 imala i do 90.000 gledalaca, a redakcija Sportskog programa radila je gotovo 24 sata, bez prestanka.

Urednik Sportskog programa TVCG Dragiša Dedić kazao je u Jutarnjem programu da su ovu godinu započeli jednako uspješno, kako su završili i 2019. 

“Kako smo završili prošlu, tako smo započeli i ovu godinu. Veliki broj prenosa. Prošle godine preko 400, a u januaru 75 prenosa, zahvaljujući evropskim prevenstvima u vaterpolu i rukometu. Velika gledanost je bila svakodnevno po nekoliko sati. Imali smo od tri do sedam utakmica prenosa, što nije lako uraditi, i veliku zahvalnost dugujemo produkciji i tehnici”, kazao je Dedić.

Novinari Sportskog programa Maksim Živaljević i Goran Radević, te snimatelj Svetozar Čađenović odradili su, kaže Dedić, ogroman posao.

“Težak i naporan rad, jer su tu informativne i sportske emisije, plus prenosi. Maksim je skroman, ali je ogroman posao odradio”, kaže Dedić.

Kaže da je pobjeda vaterpolista izuzetno značajna: “Možda nijesmo ni svjesni, svaka pobjeda je važna, a kamo li osvojiti medalju na ovako velikim takmičenjima. Ovo je rezultat za divljenje”.

Urednik Drugog programa TVCG Sabrija Vulić kazao je da im je namjera da mijenjaju percpeiju gledalaca da nema dovoljno sporta.

“Čuli smo šta se sve uradilo prošle godine. Neke regionalno veće televizije teško mogu doći do broja od 400 i nešto utakmice, kao što je to uradio Sportski program TVCG”, kaže Vulić.

TVCG, tvrdi, ima zabavnog programa, a emisija Dnevna soba je nešto što vodi tu priču o Zabavnom programu.

“Na Drugom ima dosta zabave. Kad je u pitanju gledanost išli smo do 90.000 gledalaca. U 2019. smo ispratili mnoge događaje, Prelazili smo šer od 10 posto za Drugi. Odradili smo mnoge prenose, izbor za mis, Eurosong, ljetnji i zimski program. Posebno ističem emisiju Obrati pažnju, koja je donijela nešto novo, i mladim muzičarima pružili priliku da pokažu šta znaju”, rekao je Vulić.

NUHODŽIĆ

Crna Gora je ponosna na svoju dijasporu koja njeguje multietnički i multikulturalni sklad. Zato je unapređenje saradnje sa iseljenicima visoko na listi prioriteta Vlade Crne Gore, poručio je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić na sastanku sa predstavnicima udruženja crnogorskih iseljenika u Frankfurtu.

Nuhodžić je naglasio je da je Crna Gora u prethodnom periodu postigla značajan napredak u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Govoreći o rezultatima na ekonomskom planu, Nuhodžić je ukazao na značaj infrastrukturnih projekata u privredi i turizmu, naglašavajući opredijeljenost Vlade za efikasnije korišćenje potencijala na sjeveru Crne Gore.

Istakao je da je za bolji razvoj crnogorske ekonomije važna i uloga naših iseljenika.

“U tom smislu vas ohrabrujem da nastavite da ulažete u projekte u Crnoj Gori, kako bi ostvarili naš zajednički cilj, a to je da dostignemo životni standard građana Evrope. Na tom putu, imaćete punu podršku Vlade. Takođe, iskazujem otvorenost Ministarstva unutrašnjih poslova za sve inicijative koje su usmjerene na snaženje odnosa između matice i dijaspore“, kazao je ministar.

Posebno se osvrnuo na intenzivne aktivnosti koje Ministarstvo unutrašnjih poslova preduzima u pravcu međusobnog priznavanja vozačkih dozvola.

Predstavnici iseljeničke zajednice, piše u saopštenju MUP-a, izrazili su spremnost za jačanje saradnje sa institucijama u matičnoj državi, pozdravljajući politiku Vlade koja je, kako se navodi, posvećena stvaranju uslova za još čvršće veze sa domovinom.

MONTEFARM SAOPŠTIO

Portparolka Montefarma Olivera Klikovac saopštila je da je posljednjih dana povećana prodaja medicinskih maski u crnogorskim apotekama.

“Posljednjih dana povećana je prodaja medicinskih maski. Pojedine apoteke su prijavile da im je povećana potražnja, tako da je naš lager već isporučio određene količine”, kazala je Klikovac u Jutarnjem programu RTCG.

Maski, kako je kazala, ima dovoljno, a zalihe se svakodnevno dopunjavaju.

“Danas ćemo dobiti još poručenih količina. Ovo je period godine kada je virus gripe prisutan i bez obzira na ono što se u svijetu dešava, mi svakako naručujemo dovoljne količine i nema bojazni od nestašice”, rekla je Klikovac.

Kaže i da bolnice i domovi zdravlja takođe dobro snabdjeveni.