GRUPA GRAĐANA PORUČILA

Povodom najave litije u MZ Kočani i okupljanja kod crkve, starosjedioci te mjesne zajednice, grupa građana, pozvala je komšije i prijatelje da se ne okupljaju te da, kako kažu u saopštenju, ne remete tišinu sakralnog objekta koji su sagradili njihovi preci.

Kako se navodi u saopštenju, oni su s ogorčenjem reagovali na namjeru okupljanja.

“Poštovane komšije i prijatelji, vi koji imate namjeru pridružiti se ovim okupljanjima pozivamo vas da to ne činite. Pozivamo vas da vašom histerijom ne remetite tišinu sakralnog objekta koji sagradiše naši preci, vjerujući da time grade objekat za širenje vjere, ljubavi i duhovnosti. Duhovnosti i vjere u Crnu Goru i njenu slobodu, koja ih je vodila i nosila u svim slobodarskim bitkama, pa i onoj u kojoj oslobodiše ovo parče zemlje na kojem vi danas cirkusate”, piše u saopštenju grupe građana iz MZ Kočani.

Oni su pozvali sve da ne unose nemir umjesto vjere i nevjeru jednih u druge.

“Ne prisvajajte ono što nam đedovi u amanet ostaviše i ono što ćemo mi našoj đeci ostaviti, da zajedno sa vašom koriste u zdravlju i slozi. Ne damo Crnu Goru!, navodi se u saopštenju.

VUKANOVIĆ

Uoči 75. godišnjice oslobađanja najozloglašenijeg logora u porobljenoj Evropi, Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozvao je na veće društveno angažovanje u procesima suočavanja s prošlošću i izgradnji kulture sjećanja.

I pored zapaženih izjava državnih predstavnika o privrženosti njegovanju sjećanja na Holokaust i borbi protiv antisemitizma, ostaje značajan prostor za intervenciju u oblasti obrazovanja i uspostavljanja kulture sjećanja da bi se ove civilizacijske ideje ukorijenile u crnogorskom društvu, navode iz CGO.

“Očekujemo da će kontinuirana međunarodna podrška obilježavanju dana sjećanja na žrtve Holokausta dovesti i do proaktivnosti državnih institucija u izučavanju i obilježavanju Holokausta u Crnoj Gori. Uz svijest da ovaj istorijski period nosi sa sobom i druge rane koje nijesu zarasle u našem društvu, cijenimo i da držanje crnogorskog društva tokom Holokausta u pružanju utočišta onima koju su bježali od pogroma nacističkih i fašističkih vlasti treba jače promovisati u kolektivnoj svijesti Crne Gore”, navodi se u saopštenju koje potpisuje savjetnik u CGO Miloš Vukanović.

On je pozvao nadležne da kroz obrazovne i programe kulture sjećanja istaknu važnost očuvanja sjećanja na preživjele, žrtve, njihove porodice i sve one koji su dali doprinos borbi protiv fašizma, antisemitizma i zla koje je razorilo Evropu tokom Drugog svjetskog rata.

“CGO izražava nadu da će se nastaviti rad na regionalnoj inicijativi ponovnog uspostavljanja “Jugoslovenskog paviljona” u memorijalnom centru Aušvic-Birkenau. U ovom logoru smrti je stradalo 20,000 Jugoslovena, a među njima i nekoliko desetina građana Crne Gore. Država Crna Gora ima obavezu da objedini podatke svih naših žrtava koji su stradali u Holokaustu i u logorima širom Evrope. Takođe, očekujemo snažnije promovisanje uloge crnogorskog društva i pojedinaca u spriječavanju sprovođenja Holokausta u Crnoj Gori tokom Drugog svjetskog rata. Posebno naglašavamo potrebu da obrazovne vlasti i institucije ulože više napora da ova tema ima adekvatnu zastupljenost u našem obrazovnom sistemu, kao i da kroz pre­da­va­nja, ra­di­o­ni­ce, di­sku­si­je i stu­dij­ske po­sje­te motivišu učenike i nastavni kadar da se njom bave”.

Obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta nije samo pomen milionima žrtava, već i prilika da se istakne obaveza svih u društvu da zajedno jačamo one ideje koje su usmjerene protiv mržnje koja je dovela do ovog zločina. Zato obilježavamo ovaj dan da odbranimo sjećanje na zločin od protoka vremena, zaborava i pratećih procesa relativizacije i negiranja, ali i da napomenemo da bez kažnjavanja zločina i suočavanja s prošlošću nema napretka.

PEROVIĆ

Rektor Bogoslovije na Cetinju Gojko Perović zamolio je mlade koji farbaju podgoričke zidove trobojkom da po svaku cijenu izbjegavaju sukob sa policijom.

Na Zlatici je u sinoćnjim neredima više osoba uhapšeno, a tri policajca i više građana povrijeđeni su. U više incidentnih situacija policija je bacila suzavac, dok su ih okupljeni gađali vatrometom i kamenicama. Komunalna policija prekrečila je trobojku.

Perović za TVCG kaže da ga čudi i iznenađuje upotreba sile od strane policije tokom sinoćnjeg događaja. 

Vjeruje da su većina tih mladih upravo i učesnici litija što smatra dodatnim razlogom da se svaki vid nasilja izbjegava, jer, kako kaže, crkvene litije nose duh molitve i nenasilja čak i onda kad se litijski hod za taj dan završi. Ističe da podržava svaki vid kreativnosti kod mladih, ali samo do one tačke koja ne dovodi do sukobljavanja.

“Sve ono sto proizvodi nasilje i sukobe neka stane, a što doprinosi ljubavi neka jača”, poručio je Perović, pozivajući se na nedavno saopštenje Episkopskog savjeta SPC.

150 RADNIKA, 60 MAŠINA

Zamjenik šefa nadzora Jovan Ivanović saopštio je da su radovi na gradilištu petlje Smokovac vrlo intenzivni. Istakao je da je na gradilištu trenutno oko 150 radnika, sa preko 60 raznih mašina.

“Na lijevoj obali Morače završene su konstrukcije dva podvožnjaka i jednog nadvožnjaka, potporni zidovi, izvode se trenutno radovi na izgradnji zidova od armirane zemlje kao i instalacije jake i slabe struje i hidrotehničke instalacije”, kazao je Ivanović.

Objašnjava da se na desnoj obali Morače radi na izgradnji kosine, visine i do 50 metara, ukupne količine iskopa otprilike 400 hiljada kubika, od kojih je 40 odsto već urađeno.

“Najznačajniji dio ovog objekta je most, dužine 150 metara, sa tri raspona, gdje su stubovi već u završnoj fazi”, kazao je Ivanović.

Na gradilištu je trenutno oko 150 radnika, sa preko 60 raznih mašina.

SLOBODA VJEROISPOVIJESTI

Ustavnom sudu Crne Gore do sada su podnijete tri inicijative za ocjenu ustavnosti Zakona o slobodi vjeroispovijesti, saopšteno je Televiziji Crne Gore u Ustavnom sudu.

Osim iniciajtive koju je podnijela grupa beogradskih advokata, 17. januara stigle su i inicijative Svetog arhijerejskog sinoda SPC i Srpske patrijaršije iz Beograda, čiji je zastupnik patrijarh srpski Irinej.

Inicijative su uslijedile uprkos tome što je Mitropolija crnogorsko-primorska apelovala na građane, udruženja i institucije da ne preduzimaju jednostrane aktivnosti, već da sve prijedloge dostave Pravnom savjetu mitropolije.

Mimoilaženje mitropolije i patrijaršije u vezi s pravnom taktikom nije jedino, već postoji i povodom određivanja pregovarača sa državom Crnom Gorom. S druge strane mitropolit Amfilohije je više puta bio precizan da je adresa za razgovor sa crnogorskom Vladom isključivo Mitopolija crnogorsko-primorska, te da očekuje potpisivanje temeljnog ugovora, što mu je iz Vlade već ponuđeno. 

Izjava mitropolita Amfilohija od 26. 12. 2019.

MARKOVIĆ

Izmjene Zakona o medijima predviđaju obavezu objavljivanja impresuma elektronskih medija, što će biti novi momenat, ali država treba da reguliše propozicije o registraciji portala. To je, kako smatra glavni i odgovorni urednik dnevnog lista Dan Nikola Marković, dovelo do kontaminiranja medijskog prostora sadržajima plasiranim bez imalo odgovornosti.

Posljedice

Kako je u izjavi Pobjedi kazao Marković, na taj način ne samo da nijesu postojali ravnopravni uslovi za rad, već su tradicionalni mediji zapravo diskriminisani.

Marković poplavu lažnih vijesti vidi kao posljedicu svjetskih trendova koja je u Crnoj Gori našla plodno tlo, i ističe da je nadležnima ukazivao na taj problem.

Upozorava da je to jako štetno za čitavo društvo, ali i po medije koji se trude da svoj posao rade časno i profesionalno.

“Do skoro smo se mogli pohvaliti činjenicom da su naši mediji mnogo ozbiljniji nego oni u Srbiji na primjer, ali sada sve više naša medijska scena tone u sličan talog”, primjećuje Marković.

On poručuje da svaki medij ili platforma sa koje se emituju medijski sadržaji moraju biti registrovani.

Društvene mreže

Govoreći o širenju lažnih vijesti putem društvenih mreža, Marković kaže da zakonom treba društvene mreže definisati kao medijume.

“Dakle kao platforme sa kojih se takođe plasiraju medijski sadržaji, ali koji ne moraju biti u skladu sa novinarskim kodeksima i pravilima. I za njih treba predvidjeti da je svaki vlasnik Facebook ili Twitter naloga odgovorno lice za plasiranje informacija na svom profilu bez obzira da li ih on piše ili neko drugi. Time bi se povećala odgovornost i samih učesnika na društvenim mrežama jer lažne vijesti, govor mržnje i sličnio sve se više plasira preko društvenih mreža”, rekao je on.

Odgovornost

Iz Ministarstva kulture su Pobjedi kazali da je aktuelnim Zakonom o medijima predviđena obaveza objavljivanja impresuma medija.

“Mediji, na svom primjeru poštovanja zakona, shodno standardima transparentnosti, moraju biti posebno senzitivni i otvoreni prema javnosti. Moraju poštovati principe transparentnosti i javnosti dostupne vlasničke strukture na isti način kao što se mediji zalažu za otvorenost i transparentnost rada svih institucija društv”, navode oni.

U odgovorima resora na čijem je čelu Aleksandar Bogdanović, tvrde da se novim prijedlogom Zakona o medijima po prvi put snaže garancije transparentnosti medijskog vlasništva tako što se predviđa prekršajna odgovornost osnivača medija ukoliko ne objavi podatke o mediju i uredniku, kao i podatke o pravnim i fizičkim licima koja neposredno ili posredno imaju više od pet odsto udjela u osnivačkom kapitalu osnivača, kao i podatke o njihovim povezanim licima.

Hapšenje novinara neprihvatljivo

Marković se osvrnuo na hapšenja kolega novinara. Posebno ga, kako kaže, brine što vlast nije ovako reagovala kada su tabloidi iz susjedstva koji predstavljaju medijski talog mjesecima i godinama širili paniku i govor mržnje po Crnoj Gori.

“Važnije od ličnog odnosa je da svi shvatimo da samo zajedno možemo odbraniti naše pravo na slobodno izvještavanje. Zato će od mene kao predsjednika Komisije za istrage napada na novinare, kolege koje su hapšene imati svu podršku da se izbore za svoja prava. Što god mislili o njihovom izvještavanju moramo dići glas protiv toga da se ljudi hapse zbog tekstova”, ocijenio je Marković.

PODACI UPRAVE ZA NEKRETNINE

Katolička Crkva Sv. Ilije, koja se nalazi u okviru kotorskog Instituta za biologiju mora na Plagentima u Dobroti, prema podacima Uprave za nekretnine, upisana je na Srpsku pravoslavnu crkvu.

Konkretno, katolička crkva u Dobroti “vodi” se na Crkvu Sv. Ilije u Nalježićima u Grblju, koja je u vlasništvu Srpske pravoslavne crkve, saznaje Pobjeda.

Po dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid, SPC je korisnik bogomolje od 23 metra kvadratna i dvorišta od 268 metara kvadratnih tik uz Institut za biologiju mora. Tu crkvu je Kotorskoj biskupiji poklonila porodica Radoničić početkom sedamdesetih godina, piše Pobjeda.

Upis

Iz Uprave za nekretnine Pobjeda navodi da nijesu mogli  dobiti podatke ko je tražio izmjenu vlasništva i na osnovu kojih dokumenata je napravljen taj prepis.

“Ovaj upis datira od stupanja katastarskih opština u katastar nepokretnosti, tj. od izlaganja podataka na javni uvid 1996. godine, od kada posjedujemo tražene podatke. Sve informacije prije navedenog upisa nijesmo u mogućnosti dostaviti jer se nalaze u istorijskom arhivu opštine Kotor”, navodi se u odgovorima Uprave za nekretnine.

Dokument Uprave za nekretnine koji dokazuje da je katolička crkva “upisana” na pravoslavnu crkvu u vlasništvu SPC

Pobjeda je dobila potvrdu iz Kotorske biskupije da postoji greška u katastru i da će tražiti od Uprave za nekretnine da se ispravi. Jedino što se vidi iz dokumenta je da je crkva 2010. zavedena kao spomenik kulture u pojasu morskog dobra.

Crkva Sv. Ilije nalazi se u okviru kotorskog Instituta za biologiju mora, nekadašnje palate Radoničić, na poluostrvu Plagenti u Dobroti. Palata je izgrađena početkom XIX vijeka, a uz nju, na samom kraju poluostva, nalazi se romanička Crkva Sv. Ilije, koja prema pisanim izvorima datira iz 15. vijeka, ali se ne isključuje da potiče čak iz preromaničkog perioda X-XI vijeka. Crkva Sv. Ilije, zajedno sa poluostrvom Plagenti, pripadala je svojevremeno kotorskoj opštini. Hrvatska kapetanska i trgovačka porodica Radoničić iz Prčanja i Dobrote kupila je cijelo poluostrvo od opštine 1808. godine, za vrijeme francuske vladavine, za 500 talira. U palati je 1847. boravio Petar II Petrović Njegoš kod svog prijatelja, kapetana Krsta Jozovog Radoničića, koji je palatu i sagradio.

Crkva je od 1961. godine na listi kulturnih dobara i karakteristična je po tome što je sagrađena na stijeni ispred koje se na školju u moru nalazi veliki kameni krst.

Poklon

Kako je Pobjedi potvrdio jedan od članova dobrotskih kapetanskih porodica Radoničić, Milošević, Radimiri i Dabinović, u čijem vlasništvu je bila bogomolja, oni su je poklonili Kotorskoj biskupiji, odnosno župi Sv. Matije u Dobroti.

Objašnjava da su ove porodice vlasništvo stekle kupovinom ili nasljedstvom, da bi kasnije crkvu poklonili župi Sv. Matije na čije ime je i upisana krajem šezdestih ili početkom 70-ih godina.

Sagovornik koji nije želio da mu se pominje ime, ispričao je da su oni čuli da je crkva u katastar upisana na SPC, i nije isključio mogućnost podnošenja krivične prijave protiv onoga ko je nezakonito upisao crkvu na SPC.

Inače, crkvu, iako je upisana na SPC, svake godine na katolički svetac Sv. Iliju, 20. jula obilaze porodica bivših vlasnika, a misu služi Kotorska biskupija.

PROGNOZA

U Crnoj Gori će nardenih dana preovladavati umjereno ili potpuno oblačno vrijeme, uz padavine slabog do umjerenog intenziteta, saopštila je meteorolog Daliborka Gojković Bajčeta za TVCG, dodajući da se u drugom dijelu sedmice očekuju stabilnije vremenske prilike.

“Danas će biti kišovito, uglavnom na jugu i u centralnim predijelima. Početak nedjelje biće promjenljiv, očekuje nas nestabilno vrijeme, a u drugom dijelu sedmice više perioda suvog vremena”, navela je Gojković Bajčeta.

ZAMIJENJEN KROV

Savjet mjesne zajednice Župa Nikšićka i mještani Bjeloševine zamijenili su kompletnu krovnu konstrukciju na Domu omladine u tom selu, a u narednom periodu planirani su radovi i na uređenju unutrašnjosti objekta.

Predsjednik Savjeta Župe Nikšićke, Dragoljub Radulović, kazao je da se na tom objektu duži niz godina nije ništa ulagalo, pa su u protekla dva dana u akciji, u kojoj je učestvovalo dvadesetak mještana, zamijenili krovni crijep, kantinjele, grede i postavili oluke.

”U prethodnih nekoliko godina rekonstruisani su Domovi omladine i u selima Liverovići, Carine, Jugovići, Staro Selo, Dučice, a u narednom periodu planiramo iste akcije i u Morakovu i Oblatnu”, naveo je Radulović.

Akciju rekonstrukcije, kako je rekao, dijelom je pomogla i Opština Nikšić.

”Želja nam je da ne dozvolimo propadanje objekata koji su nekada imali veći značaj, a koje su gradili naši preci. Nadamo se da će se u narednom periodu osmisliti sadržaji koji će biti realizovani u tim objektima”, rekao je Radulović.

Župa je najveća mjesna zajednica u nikšićkoj opštini koja broji 12 sela.

GUSINJE

Još u dalekoj prošlosti Gusinje je bilo tačka spajanja različitih religija. Zato je i danas to mjesto u kojem se njeguje međusobno uvažavanje i suživot. Ponos i bogatstvo Gusinja su i njegovi ljudi i tri bogomolje koje se nalaze u jednoj ulici. Džamija, pravoslavna i katolička crkva na samo nekoliko metara udaljene jedna od druge svjedoče o različitim vjerama koje harmonično žive u toj mješovitoj sredini.