ČEKAJU ODGOVOR

Sindikati zdravstva, koji su ranije saopštili da je za njih neprihvatljiva ponuda Vlade da im se plate povećaju za devet odsto, za šta su već opredijeljena budžetska sredstva za ovu godinu, sada zahtijevaju dodatnih šest, što je ukupno 15 procenata na osnovu korekcije koeficijenata u granskom kolektivnom ugovoru.

Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva Ljiljana Krivokapić kazala je Danu da su uputili predlog premijeru Dušku Markoviću, koji je oformio tim za pregovore sa predstavnicima medicinskih radnika.

Ona kaže da je važno razdvojiti i zaposlene koji rade na težim i odgovornijim pozicijama, od onih kojima su zaduženja znatno lakša.

“Prije usvajanja budžeta izvršili smo veliki pritisak na Vladu i ministarstvo da je zdravstvo u ovom trenutku prioritet. Kada se usvoji budžet, onda mi možemo samo da radimo i pregovaramo u okviru planiranog budžeta, koji je za zarade uvećan za devet odsto. Moramo da iznađemo mogućnost sa drugih pozicija da preusmjerimo novac za dodatno uvećanje. Na posljednjem sastanku sa premijerom Markovićem je dogovoreno da se vidi sa kojih pozicija je moguće i kako na ovih devet odsto dodatno povećati izdvajanja za plate. Mi smo na početku tražili 30 odsto uvećanje plata i nadamo se da ćemo uspjeti da se nađemo na pola kako bi makar djelimično povećali plate svim radnicima u sistemu. Formiran je tim koji je premijer sam imenovao i očekujemo da se sastanemo naredne nedjelje, da nam saopšte na koliki procenat i povećanje možemo da računamo”, ističe Krivokapićeva.

Ona objašnjava da kada dođe do pregovora i kada se zajedno bore medicinski radnici su puni elana i hrabrosti, ali kada počne da se probližava februar svi pitaju zašto nijesu prihvatili devet odsto uvećanje plata.

“Zbog toga sam nezadovoljna članstvom i našim ljudima koji nemaju te hrabrosti jer su nam primanja nedovoljna, treba zajedničkim snagama da se borimo da se zarade mogu i moraju uvećati za sve zaposlene u sistemu zdravstva. Inercija i snaga ljudi opadne i oni se zadovoljavaju malim povećanjima. Nije samo zarada ta kojoj mi težimo, jer nijesu svi isto rangirani u ovom sistemu. Imamo kolege kojima ne treba ni inostranstvo ni veće zarade, jer imaju daleko veća primanja nego mnoge kolege na sekundarnom i primarnom nivou. Omogućeno je da se dodatno radi privatno, pa se i tu zaradi po nekoliko hiljada eura. Oni imaju sve benefite i privilegije u svojoj zemlji. Mi se zalažemo da svi imamo isto kada je startna plata u pitanju, a da se rad i kvalitet rada na drugi način prepoznaje i nagrađuje. Smatram da svi tu prepoznajemo problem i da ćemo sa svim sindikatima napraviti jedan sporazum, da vidimo koje su to sfere u kojima možemo zajednički da djelujemo kada se donosi budžet i kada država prepoznaje trenutak da se unaprijedi položaj zdravstvenih radnika. Ovo je bio pravi trenutak da zajednički djelujemo”, kazala je Krivokapićeva. 

DO KRAJA GODINE

U Crnoj Gori postoji tri doma za stare u državnom vlasništvu, u kojima trenutno boravi 510 korisnika. Kapaciteti u njima su skoro popunjeni, međutim, iz Ministarstva rada i socijalnog staranja najavljuju, ove godine će biti završena izgradnja domova starih u Podgorici i Nikšiću, dok se očekuje početak izgradnje ustanova u Plavu i Rožajama.

Izgradnja domova za stare u Podgorici i Nikšiću biće završena tokom 2020. godine, a očekuje se i početak radova na izgradnji domova u Plavu i Rožajama koji će biti kapaciteta po 62 korisnika, saopšteno je Dnevnim novinama iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

“Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo rada i socijalnog staranja radi na unapređenju usluga koje se pružaju u domovima za stare pripadnicima trećeg doba, a prepoznata je i potreba za izgradnjom novih kapaciteta. U prilog tome govori i podatak da je u toku izgradnja domova za stare u Podgorici i Nikšiću. Njihova uzgradnja biće završena u ovoj godini, a očekuje se početak radova na izgradnji domova u Plavu i Rožajama kapaciteta od po 62 korisnika”, saopštili su iz resora ministra Kemala Purišića.

U Crnoj Gori, podsjećamo, postoje tri doma za stare, a to su Dom starih “Grabovac” u Risnu, Dom starih “Bijelo Polje” i Dom starih “Pljevlja”.

U Ministarstvu navode da postoji i dom u privatnom vlasništvu u Danilovgradu, koji je dobio licencu za obavljanje djelatnosti socijalne i dječje zaštite za uslugu smještaj u ustanovu.

Usluga smještaja odraslih i starih lica, kako su objasnili, pruža se korisnicima kojima je neophodna zaštita i podrška za
život u bezbjednom okruženju, kao i podrška za održanje ili unaprjeđenje kvaliteta života.

“Usluga smještaja obezbjeđuje se odraslom i starom licu: sa invaliditetom; koje je žrtva zanemarivanja, zlostavljanja, eksploatacije i nasilja u porodici ili kod kojeg postoji opasnost da će postati žrtva; koje je beskućnik; i kojem je usljed posebnih okolnosti i socijalnog rizika potreban odgovarajući oblik socijalne zaštite”, kazali su iz ovog Vladinog resora.

Cijena smještaja zavisi od stepena podrške koja je korisniku potrebna, a podrška korisniku određuje se u odnosu na sposobnost neposredne brige o sebi i učestvovanje u aktivnostima života u zajednici, a razvrstava se u četiri stepena.

Tako za korisnike u prvom stepenu podrške cijena smještaja iznosi 450 eura dok za korisnike u drugom, trećem i četvrtom stepenu podrške cijena smještaja iznosi 300 eura.

“Kapacitet JU Dom starih Grabovac iz Risna je 287 kreveta. U našoj ustanovi trenutno boravi 271 korisnik. U JU Dom starih Grabovac Risan, osim usluge smještaja, ishrane, medicinske njege na primarnom nivou i psiho-socijalne podrške, postoje novinarska, likovna i muzička sekcija. Navedene sekcije vode profesionalci (novinar, akademski slikar i pjevač) i iste se održavaju jednom sedmično. Osim ovih sekcija imamo odjeljenja u kojima se održavaju radne terapije, koje vode radni terapeuti i u kojima naši korisnici slikaju, vajaju, pletu, vezu, bave se izradom nakita i ukrasnih svijeća”, ističu iz MRS.

Što se tiče JU Doma starih “Bijelo Polje”, kapacitet ove ustanove je 200 korisnika.

“Trenutno u Domu boravi 185 korisnika. Korisnicima u JU domu starih Bijelo Polje je na raspolaganju 24h medicinska briga i njega tj. zdravstvena zaštita, usluge ishrane, vešeraja, psiho-socijalna podrška, pravna i administrativna pomoć, usluga fizioterapeuta, radno okupacione terapije, frizerskog salona. Cijena za pokretne korisnike odjeljenje gerijatrije je 300 eura, a za odjeljenje za palijativnu njegu i demenciju 450 eura. Stanar Doma može postati crnogorski državljanin starosne dobi od 27+ godina”, kazali su iz Ministarstva.

JU Dom starih “Pljevlja” ima kapacitet za 62 korisnika u jednokrevetnim, dvokrevetnim i trokrevetnim, kako navode, luksuzno opremljenim sobama, sa zasebnim kupatilima prilagođenim njihovim potrebama.

“U januaru 2020. godine u JU Domu starih “Pljevlja” smješteno je 54 korisnika iz svih opština u Crnoj Gori. U JU Domu starih “Pljevlja” pruža se usluga smještaja, obezbjeđuje se ishrana i to tri obroka dnevno i užina, kontrola zdravstvenog stanja korisnika i njega za vrijeme bolesti”, navode iz Ministarstva

Takođe, kako dodaju, korisniku se obezbjeđuje: podrška u ostvarivanju kontakata sa porodicom i drugim licima važnim za korisnika; radno-okupacione i slične aktivnosti; organizovanje slobodnog vremena i kulturnozabavnih i sportskih sadržaja, u skladu sa interesovanjima i potrebama korisnika; razvoj vještina samozaštite i pomoći; razvoj vještina i znanja potrebnih za život van smještaja i relaksaciju i rekreaciju.

Za korisnike brojne aktivnosti

Kompletno dvorište doma u Risnu, baštu, prilaze i zasade, na dobrovoljnoj bazi, održavaju korisnici, koji za navedeno imaju adekvatnu materijalnu naknadu, kazali su DN iz Ministarstva. Takođe, kako ističu, oni su uključeni i u brojne druge aktivnosti.

“Sem angažovanja u radnim terapijama i sekcijama, naši stanari imaju mogućnost posjete raznim kulturno-istorijskim spomenicima preko izleta koje dva puta godišnje organizujemo, kao i odlaske i učešće na sportskim i humanitarnim takmičenjima i svim pučkim svečanostima u okruženju. Od juna do septembra za korisnike organizujemo odlazak na posebno prilagođenu plažu u pratnji socijalne službe i službe za fizikalnu terapiju. Naši korisnici več godinama volontiraju na Ocean lava triatlonu koji se organizuje u Kotoru, učesnici su kotorskog zimskog karnevala, volontiraju u mnogim domaćim i svjetskim filmskim produkcijama a od prošle godine učestvuju kao modeli manekeni u manifestaciji Noć mode u Grabovcu”, dodaju iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

VUJOVIĆ

Sve ono što se posljednjih dana dešava i objavljuje u srpskim medijima dio je kampanje koja je počela prije godinu, a koja je kulminirala kada je usvojen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, kazao je izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović.

“To nema previše veze sa novinarstvom to je kampanja usmjerena protiv jedne države i naroda, kojom se želi destabilizovati Crna Gora to ne bih nazavo novinarstvom nego propagandom”, saopštio je Vujović u emisiji “Zumiranje” na TVCG.

On je naveo da AEM još čeka odgovor Agenciji za elektronske medije Srbije po prijavi zbog izvještavanja više medija iz te države.

Dugogodišnja urednica Prvog programa TVCG Marina Vuković kaže da su posljednja dešavanja “zona sumraka u koju su pokušali da nas uvedu neki mediji izvan Crne Gore, ali i neki koji rade u našoj državi”.

Ona je navela primjer jednog tabloida iz Srbije, koji je imao 360 naslovnih strana sa preko 300 lažnih vijesti.

“Protiv toga ja ne znam lijek”, navela je Vuković i dodala da se takve lažne vijesti brzo šire društvenim mrežama.

Vuković je istakla da novinar mora da čuva sve druge od sebe i on mora da zna šta znači javno izrečena riječ.

“Novinari su ti koji moraju da budu čuvari demokratije u jednom društvu”, navela je Vuković.

Prelević: Hapšenja novinara loša poruka

Za urednika u Dnevnim novinama Milija Prelevića uloga novinara je i da prepozna lažnu vijest i da građanima objasni kako da prepoznaju lažnu vijest.

On je naveo i da je loše za jednu državu da novinari budu hapšeni. “Mislim da je bilo pretjerivanja u hapšenju”, kazao je Prelević i dodao da to ostavlja mrlju na državu.

Vujović je odgovorio da je i rat 90-ih počeo objavljivanjem lažnih vijesti. “Postojao je interes da se utvrdi ko je ubacio te informacije u Crnu Goru”, kazao je Vujović, sa čim se i Prelević saglasio.

Marina Vuković se nada da su hapšenja izuzeta i da se neće ponavljati.

Vuković: Uloga javnog servisa je da osujeti kvazi novinarstvo

Vuković je navela i da je potrebno imati registar novinara. “Mi ne možemo tek tako svakoga da nazovemo novinarom”, kazala je Vuković i dodala da se danas ne može sjetiti novinarskog autoriteta koji bi nas okupio.

“Povjerenje je nestalo”, poručila je Vuković i dodala da postoje i neki koji misle da time što su kolumnisti mogu da vrijeđaju.

“To nije novinarstvo to je mržnja”, navela je Vuković i poručila da je važno prepoznati prefesionalne medije i one koji to nijesu. “Uloga javnog servisa jeste da osujeti kvazi novinarstvo”, zaključila je Vuković.

Prelević ističe da novinarstvo nikada nije bilo teže značajnije i nikad neobjektivnije. “Nikad do sada nije bio alarm da se nešto čini za prava novinara i položaj u ovom društvu”, naveo je Prelević.

On kaže da kod nas laž vrlo lako postaje vijest, jer je imamo na internetu. “Mi novinari treba da sačuvamo sebe da bi sačuvali druge”, kazao je Prelević i dodao da urednici imaju veliku odgovornost.

Ružić: Sloboda medija preduslov etičkog novinarstva

Profesorica na FPN u Podgorici Nataša Ružić kaže da mediji rade u veoma teškim ekonomskim uslovima, a sa druge strane važan faktor je razvoj tehnologije.

“To su dva faktora koja su se posebno odrazila na profesionalne i etičke standarde”, kaže Ružić.

Ružić navodi da je sloboda medija osnovni preduslov za poštovanje etičkih normi.

“Moramo imati novinare koji će raditi u takvim uslovima u kojim im urednik neće promijeniti naslov”, navodi Ružić i dodaje da je problem i kada mladi novinari dolaze do pozicija kojim nijesu dorasli.

Ona je navela i da brzina ne može biti opravdanje za sve. “Treba imati u vidu da se bavite vrlo odgovornim poslom i da zajedno sa pravima i moći ide i odgovornost”, kazala je Ružić.

Vujović je naveo i da se stvara novi svijet medija koji ima svoje izazove i niko ne zna do čega će to da dovede.

“Važno je da sloboda novinarstva ne ugrozi nekoga drugog”, kazao je Vujović. Navodi da je to pitanje danas više nego ikada izraženo.

“Pogotovo kada su se pojavili internet mediji, cijela planeta se o jadu zabavila kako da izreguliše slobodi izražavanja na internetu”, kaže Vujović.  

AKCIJA GRADSKIH SLUŽBI

Zaposleni u podgoričkom Zelenilu čistiće sjutra obale rijeke Ribnice, a pridružiće im se kolege iz preduzeća Čistoća i Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada, kao i brojne nevladine organizacije.

Iz preduzeća Zelenilo kazali su da su nakon niza akcija čišćenja i uređivanja obale rijeke Ribnice i pregršt pozitivnih komentara došli na ideju da bi zajedničkim snagama mogli da učine više i bolje.

Oni su pozvali sve građane dobre volje, koji brinu o životnoj sredini, da se pridruže akciji i zajedno očiste i urede obalu Ribnice, od Mosta Kapadžića do knjižare Karver.

Iz preduzeća Zelenilo rekli su da će sjutra u sklopu akcije biti organizovano košenje, uklanjanje samoniklog rastinja, prorjeđivanje stabala, saklupljanje biljnog i drugog otpada, izvlačenje i odvoz.

ČESTITKE PARTIJA

Lideri crnogorskih partija čestitali su svim novinarima u Crnoj Gori Dan novinara, 23. januar.

Demokrate: Sloboda govora temelj demokratije

“Ovaj dan, koji dočekujemo u atmosferi napada, hapšenja i zastrašivanja poslenika javne riječi, prilika je da se podsjetimo važnosti slobode govora i medijskih sloboda, koje predstavljaju temelj demokratizaciji svakog, pa i našeg društva. Osim napada spolja, novinarstvo je na udaru i iznutra. Mnogo je primjera neprofesionalnog bavljenja novinarstvom koji jedu ugled te profesije”, poručuju Demokrate.

SNP: Pritisak na medije sve jači

U SNP-u su ocijenili da ovaj značajan datum novinari i mediji obilježavaju u nikad gorem ambijentu, koji karakterišu loši uslovi za rad, niske plate, te ugrožene slobode koje su osnovni preduslov za adekvatno obavljanje ovog teškog i važnog posla.

“Poznato je da se crnogorsko novinarstvo već decenijama bori sa pritiscima svake vrste, od finansijskih do onih koji se, nažalost, završavaju ugrožavanjem prava na život. Tako i dan-danas nemamo saznanja ko je ubio Duška Jovanovića, ko je ranio Oliveru Lakić, ko je pokušao da ubije Tufika Softića, itd. Državni zvaničnici su, kao i uvijek, puni lijepih želja, ali i dalje ne čine ništa konkretno da obezbijede osnovne medijske slobode. Naprotiv, u skorije vrijeme su još više pojačali pritisak na medije, pa su se tako troje novinara nedavno našli iza rešetaka zbog navodnog širenja panike i uznemiravanja javnosti”, ocjenjuju u SNP-u.

Kako dodaju, uloga medija je naročito važna na planu promovisanja principa jednakosti, demokratičnosti i tolerancije.

BS: Istinito informisanje doprinosi demokratizaciji

Dan novinara čestitao je i lider Bošnjačke stranke Rafet Husović uputio je čestitku svim novinarima i medijskim uposlenicima.

“Sloboda štampe, medija i izvještavanja je osnovni postulat svih demokratskih društava. Kao društvo, slobodni smo onoliko, koliko je slobodna javna riječ. Napominjem da je posebno važna i odgovorna uloga medija da objektivnim, pravovremenim i istinitim informisanjem građana, doprinesu ukupnoj demokratizaciji društva u Crnoj Gori. Izgradnja mehanizama samoregulacije, od velike je važnosti za sveukupni napredak u ovoj oblasti”, navodi se u čestitki Husovića.

URA: Slobodna medijska scena korektivni mehanizam društva

“Svim medijskim poslenicima i medijskim kućama čestitam Dan novinara Crne Gore, sa željom da već naredni dočekaju u daleko boljoj, slobodnijoj i ljepšoj atmosferi. Ovogodišnji jubilej, nažalost, dočekujemo u atmosferi straha, represije i raznih pritisaka na predstavnike sedme sile, koji se hapse i kojima se ne dozvoljava da na valjan način obavljaju svoj posao. URA će ostati dosljedna borbi za drugačiju Crnu Goru, u kojoj će svi novinari bezbrižno, nezavisno i objektivno moći da rade. Samo takva, slobodna medijska scena, može biti valjan korektivni mehanizam svakog društva”, ukazuju iz ove stranke.

Podsjećaju da je tokom 2019. i 2020. godine došlo do velikih kršenja novinarskih prava i sloboda, koja se u demokratskim društvima nikada ne bi smjela dogoditi.

OMBUDSMAN

U Crnoj Gori i dalje ne postoji jednoobrazno vođenje baze podataka o slučajevima diskriminacije pred državnim organima i institucijama, što otežava adekvatan odgovor i praćanje te pojave, ocijenjeno je na sastanku Ombudsmana i eksperata Savjeta Evrope (SE).

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Siniša Bjeković, razgovarao je sa ekspertima SE, Džoanom Peri i Miloradom Markovićem, u vezi sa aktivnostima iz projekta koji se tiče promocije različitosti i jednakosti u Crnoj Gori, a dio je horizontalnog instrumenta za zapadni Balkan i Tursku II.

Projekat je, kako su objasnili iz institucije Ombudsmana, fokusiran na podršku korisnicima u Crnoj Gori u suzbijanju govora mržnje i zločina mržnje, promovisanje i zaštitu prava LGBT osoba, jačanje antidiskriminacijskih institucija/mehanizama i koordinaciju u skladu sa standardima SE, posebno preporukama Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije.

Na sastanku je saopšteno da će unapređenje baze statističkih podataka o slučajevima diskriminacije pred crnogorskim državnim organima biti jedan od prioriteta aktuelnog projekta.

Bjeković je podsjetio na obavezu državnih organa da dostave Ombusmanu na uvid elektronske baze podataka o slučajevima diskriminacije, ukazujući da statistika nije vođena jednoobrazno, što stvara dodatne probleme u analizi i razradi potrebnih podataka.

“Statistika pokazuje da je značajno veći broj djela koji se tiče zločina iz mržnje i govora mržnje kvalifikovan kao prekršajni, a ne krivični. Podaci govore da, na primjer, tokom 2018. godine nije registrovano nijedno krivično djelo zločin iz mržnje”, kazao je Bjeković.

Prema njegovim riječima, zabrinjava što i pored više upućenih apela u cilju smirivanja tenzija i vođenja demokratskih dijaloga o aktuelnoj temi koja se tiče Zakona o slobodi vjeroispovijesti, zapažamo prisustvo uvredljivog govora, posebno u onlajn /online/ prostoru.

“Uz uvažavanje činjenice da se radi o temama koje su od opšteg javnog interesa i potrebe da se stavovi saopštavaju u javnoj debati, aktuelni trenutak pokazuje da se mora voditi računa da se ne pređe granica tolerancije”, naglasio je Bjeković.

Kako je kazao, ono što posebno zabrinjava i na šta treba skrenuti pažnju je pad tolerancije kod javnog istupanja pojedinaca iz redova intelektualne elite, od kojih se očekuje više senzibiliteta u poštovanju i promovisanju vrijednosti tolerancije i kulture dijaloga.

Bjeković je, kako je saopšteno, izrazio bojazan da će tolerancija nasilnog govora, prijetnji i uvreda na portalima i društvenim mrežama dovesti do situacije da se intelektualna elita uzdržava od javnog dijaloga i komentarisanja otvorenih pitanja, što nije dobro za rješavanje svih problema u kontekstu društvenih podjela.

“Nažalost, ovakve situacije počinju da budu praksa koja ne štedi nikog ko na bilo koji način i sa bilo koje pozicije učestvuje u javnoj debati”, naveo je on.

Na sastanku je, kako su kazali iz kancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, razgovarano i o društvenoj odgovornosti za izgovorenu riječ i zaključeno da je u narednom periodu potrebno kreirati i/ili snažiti aktivnosti koje će doprinijeti prevenciji govora mržnje i zločina iz mržnje.

Peri je ukazala na mogućnost sprovođenja širih konsultacija relevantnih društvenih aktera u cilju unapređenja prikupljanja i korišćenja statističkih podataka u toj oblasti.

Ona je navela da se zemlje SE na različite načine bore sa govorom mržnje i sa njim povezanim deliktima u onlajn prostoru, dodajući da se mora raditi i na edukaciji šire javnosti da prepozna ove pojave i adekvatno na njih reaguje.

PM 10 ČESTICE

U centralnom i sjevernom regionu Crne Gore koncentracije PM10 čestica su varirale tokom dana, saopšteno je iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine. Prema posljednjim podacima sa mjernih stanica, od 17 časova, koncentracija PM10 čestica u Bijelom Polju iznosila je 105,2 mikrograma po metru kubnom (µg/m3), što je dva puta više od dozvoljenih 50 µg/m3.

U Podgorici je u 17 sati izmjereno 39,1 µg/m3, u Pljevljima 22,9 µg/m3, a u Nikšiću 20,5 µg/m3.

“Sjutra, u petak,  će tiho vrijeme i veoma visok pritisak usloviti blago povećanje koncentracije zagađujućih čestica, no tokom vikenda se usled pada pristiska i pojave padavina očekuje poboljšanje kvaliteta vazduha”, saopšteno je iz Agencije. 

Dodaju da je u južnom regionu kvalitet vazduha bio veoma dobar i da nije bilo prekoračenja graničnih vrijednosti ni jednog polutanta.

Maksimalne koncentracije izmjerene tokom jučerašnjeg dana (22.01.) su:

• u 20 časova u Pljevljima 387,5 µg/m3
• u 22 časa u Podgorici 255 µg/m3
• u 19 časova u Bijelom Polju 205,6 µg/m3 i
• u 22 časa u Nikšiću 212,6 µg/m3.

Minimalne izmjerene koncentracije tokom jučerašnjeg dana su:

• u 14 časova u Pljevljima 86,1 µg/m3
• u 14 časova u Podgorici 37,4 µg/m3
• u 06 časova u Bijelom Polju 42,6 µg/m3 i
• u 06 časova u Nikšiću 31,8 µg/m3.

ZBOG ZAKONA

U više gradova i večeras su održani molebani i litije u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

U Podgorici je litija održana od crkve Svetog Đorđa u naselju Donja Gorica prema hramu Hristovog Vaskrsenja.

Litiji su se pridruzili i građani koji su iz Krusa krenuli do crkve u Berima, a potom do Donje Gorice, kao i građani koji su krenuli iz manastira Uspenija Presvete Bogorodice na Dajbabskoj gori.

Na Cetinju je umjesto litije, održan moleban, kojeg je služio Vladika Metodije. Litija je odgođena jer su juče građani Cetinja tim povodom protestovali, pa je na preporuku Uprave policije Mitropolija odustala od šetnje.

Litija je večeras održana i u Nikšiću.

Besjedu je u gradu pod Trebjesom održao episkop zahumsko-hercegovački Dimitrije, član Episkopskog savjeta SPC u Crnoj Gori.

U Bijelom Polju nakon molebana u crkvi svetog Petra i Pavla danas je održana protesna litija do crkve svetog Nikole u Nikoljcu.

Litiju je predvodio paroh vraneški Zoran Bubanja, a priključili su joj se i vjerni iz Pavinog Polja, Tomaševa i Ravne Rijeke.

U Baru je održan molitveni hod od Crkve Svete od Sutomora do Bara nakon čega je u hramu Svetog Jovana Vladimira održati moleban. Krsni hod je predvodio episkop dioklijski Metodije.

U Crkvi Svetog Nikole u Kotoru održan je moleban koji je služio Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, Mitropolit je potom predvodio litiju oko Kotora.

Zbog pogibije mladića iz Rožaja, u saobraćajnon nesreći u Srbiji, u tom gradu litija nije održana.

MCP organizuje litije četvrtkom i nedjeljom.

DODIJELJENE NAGRADE

Za novinare je najvažnije da gledaju u pravcu istine, da se čuvaju teških riječi, poštuju kodeks, informišu objektivno i pravovremeno, da budu u službi javnog interesa, poručeno je u Cetinju na dodjeli nagrada Društva crnogorskih novinara, a povodom 23. januara, Dana novinara.

IZ NVO “JUVENATS” PORUČILI

Država se mora posvetiti stvaranju uslova u kojima novinari/ke svoj posao obavljaju slobodno i profesionalno uz nezavisnost kao stub profesije, te istinu i javni interes kao polazno i krajnje odredište, saopšteno je iz nevladine organizacije (NVO) Juventas, povodom 23. januara Dan novinara Crne Gore.

“Zahvaljujemo se svim novinarima/kama koji svoj rad baziraju na nepristrasnosti i posvećnosti javnom interesu, a upravo je na današnji dan važno istaći koliko su ovakvi pojedinci i redakcije značajni za naše društvo, razvoj demokratije, borbu protiv korupcije, političke i društvene procese, vladavinu prava, te predstavljanje glasa tzv. običnog čovjeka”, kazali su iz Juventasa.

Oni su ukazali da je veoma zabrinjavajuće što ni u prethodnih godinu nije zabilježen pomak na polju slobode medija.

“Opet smo svjedočili napadima na novinare, dok stari slučajevi još uvijek nijesu riješeni, a u prethodnih par nedjelja došlo je i do hapšenja novinara/ki. Sloboda medija je sloboda svih nas, zbog čega je važno da u procesu unapređenja položaja novinara/ki, svi damo doprinos”, poručili su iz te NVO.

Oni su ukazali da država mora preuzeti odgovornost i ozbiljno se posvetiti stvaranju uslova u kojima novinari/ke svoj posao obavljaju slobodno.

U toj NVO smatraju da je finansijska stabilnost medija veliki izazov za crnogorsko društvo, a niske plate i loš ekonomski položaj novinara/ki, kako su dodali, u značajnoj mjeri utiču na kvalitet novinarstva i medijske scene uopšte.

“Nadamo se da će u narednim godinama biti zabilježen napredak i na tom polju, čime bi se značajno unaprijedila sloboda medija, ali i spriječio odlazak kvalitetnih novinara/ki u druge profesije”, rekli su iz Juventasa.

Oni su istakli da ograničena sloboda i težak ekonomski položaj, te brojni drugi uslovi i razlozi, ne mogu biti opravdanje za novinare/ke koji svoj posao ne obavljaju profesionalno i etično, niti za bilo kakav vid autocenzure.

“Dakle, Dan novinara je i vrijeme kada se moramo podsjetiti i odgovornosti koju ova profesija nosi. Od novinara/ki se očekuje da izvještavaju istinito, objektivno i nepristrasno, da realistično prikazuju stvarnost bez spinovanja i propagande, da budu kritičari krugova moći i zaštitnici i glas ugroženih i marginalizovanih grupa. Javni interes je njihovo polazno i završno odredište”, poručeno je iz Juventasa.

Stoga, kako smatraju, i novinari/ke, medijske kuće i esnafske organizacije moraju uzeti aktivniju ulogu u procesu unapređenja sopstvenog položaja, promociji i edukaciji medijske pismenosti i podizanju svijesti građana/ki o značaju novinarstva.