SNP O SEZONI

Kolašin i Žabljak se ovih dana ne mogu pohvaliti dobrom turističkom sezonom. Najznačajniji zimski turistički centri u Crnoj Gori, umjesto da vrve od posjetilaca,bilježe katastrofalne rezultate, saopšteno je iz SNP-a.

Navode da informacije sa terena govore da je prisutno masovno otkazivanje aranžmana usred sezone, te da su zbog nedostatka snijega skijališta još zatvorena.

U SNP-u navode da državni organi olako shvataju cijelu situaciju.

„Umjesto da urade nešto na obezbjeđenju sistema vještačkog osnježavanja, koji godinama uzalud čekamo, oni gledaju u nebo i nadaju se snijegu koji će popraviti bilanse. Nažalost, to je nešto što se godinama dešava“, poručuju iz SNP-a.

Ističu i da takav odnos prema turizmu u državi koja gotovo cijeli svoj razvoj zasniva na ovoj privrednoj grani je više nego, kako ističu u SNP-u, nedopustiv.

Socijalistička narodna partija smatra da može i mora mnogo bolje, da Crna Gora ima kadar posoban da odgovore na izazove sa kojima se suočavamo.

„Umjesto onih koji će za svaki neuspjeh pronaći opravdanje, a izbjeći da preuzmu odgovornost, vrijeme je za ljude koji su spremni da sve svoje kapacitete stave u službu napretka države i obezbjeđenja dobrobiti građana“, zaključuje se u saopštenju SNP-a.

STEČAJNA UPRAVA

Stečajna uprava Atlas banke u stečaju objavila je javni poziv za učešće na nadmetanju za prodaju nepokretnosti u Baru, Nikšiću i Pljevljima, čija je ukupna vrijednost 847,31 hiljada eura.

U Baru se prodaje poslovni prostor u vanprivredi površine 171 metar kvadratni, po početnoj cijeni od 175,85 hiljada eura, a u Nikšiću poslovni prostor u privredi površine 158 kvadrata po početnoj cijeni od 167,45 hiljada eura.

U Pljevljima se prodaje poslovna zgrada u privredi površine u osnovi 245 kvadrata sa zemljištem površine 56 kvadrata. Početna cijena te nepokretnosti iznosi 504 hiljade eura.

Prodaja nepokretnosti obaviće se javnim usmenim nadmetanjem u prostorijama Atlas banke, 19. februara. Pravo učešća imaju domaća i strana preduzeća i pojedinci koji do 18. februara uplate depozit za učešće u vrijednosti od deset odsto od početne cijene za predmetnu nepokretnost.

Građani zainteresovani da učestvuju u nadmetanju treba da dostave ime i prezime, adresu stanovanja, matični i broj lične karte, a preduzeća naziv i sjedište, registarski broj, originalni izvod iz registra ili ovjerenu fotokopiju ne stariju od 15 dana, ovjerenu prijavu, kao i ovlašćenje za zastupanje ukoliko se prijava podnosi preko punomoćnika.

Postupak nadmetanja završava se, kako je objašnjeno, ukoliko niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tad ponuđene najveće. U tom slučaju, kupcem se proglašava učesnik koji je prvi ponudio najveću postignutu cijenu.

Uslovi za održavanje javnog nadmetanja smatraće se ispunjenim ukoliko u naznačeno vrijeme pristupi makar jedan učesnik, koji ponudi iznos početne cijene za predmetne nepokretnosti. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem.

Kupac je dužan da u roku od 15 dana zaključi sa stečajnim upravnikom Atlas banke ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti.

Ukoliko kupac u navedenom roku ne zaključi ugovor o kupoprodaji ili ne isplati kupoprodajnu cijenu, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da ugovor zaključi sa ponuđačem koji je ponudio drugu najveću cijenu.

Pravo na povraćaj depozita gubi potencijalni kupac koji podnese prijavu, a ne učestvuje u javnom nadmetanju. Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima najkasnije sedam dana od javnog nadmetanja.

Depozit izabranog ponuđača će se uračunati u kupoprodajnu cijenu.

SMANJEN OBIM SJEČE

Uprava za šume je u 2019. godini ostvarila rekordan prihod od preko sedam miliona eura, što je 37 odsto više u poređenju sa prihodima od prije pet godina, saopšteno je iz Uprave.

Ostvareni rezultat od 7,2 miliona je utoliko vrijedniji, što je ostvaren  uz smanjeni obim sječe od 15 odstou odnosu na 2018. godinu ili za čak  36 odsto u odnosu na 2015.godinu, koja je bila rekordna po ostvarenoj proizvodnji u šumarstvu,  ali i po obimu izvoza najkvalitenije oblovine iz Crne Gore.

“Ovim rezultatima su doprinijele aktivnosti na nivou Uprave za šume kroz jasno uspostavljenje interne procedure, kvalitetno uspostavljenu finansijsku disciplinu naplate svih potraživanja kao i insistiranje na doslednom poštovanjuobaveza iz potpisanih ugovora. Takođe,  očigledno je da je na ostvareni rezultat vrlo podsticajno djelovala i odluka Vlade iz 2017.godine, da se ograniči izvoz oblovine iz Crne Gore. Ova odluka je u prošloj godini produžena na još dvije godine što u potpunosti podržavaju sve akteri u ovom reprokompleksu, tako da danas imamo situaciju da je Izvoz trupaca u prošloj godini manji za 56 puta nego u 2015. godini”, navodi se u saopštenju. 

Pored ohrabrujućih rezultata Uprave za šume, realna očekivanja su da će se ostvariti rekordni rezultati i u cjelokupnom  sektoru šumarstva i drvoprerade. Procjene su da će se uzavršnim računima iskazati prihodiod oko 110 miliona eura.

“Uprava za šume planira da i u ovoj godini, postupak dodjele šuma na korišćenje sprovede blagovremeno i transparentno sa jasnim i jednakim pravilima za sve učesnike uz nastavak uspostavljene prakse naplate svih potraživanja. Uvjereni smo da će se pozitivni trendovi nastaviti i u 2020. godini  gdje smo Godišnjim programom gazdovanja šumama planirali uvećanje prihoda po svim osnovima i bolje rezultate nego u prethodnoj godini”, zaključeno je u saoštenju. 

ŠEHOVIĆ PORUČIO

Prvo mjesto u takmičenju iz kulinarstva u Splitu koje je osvojio učenik Škole za srednje i više stručno obrazovanje “Sergije Stanić” iz Podgorice Lazar Ičević, predstavlja dokaz da je obrazovanje koje pružaju naše stručne škole kvalitetno, te da Crna Gora može imati kadar koji sada uvozi. To je poručio ministar prosvjete Damir Šehović koji je razgovarao sa nagrađenim srednjoškolcem.

„Izvanrednim rezultatima koje postižete dajete nam zadatak da se još više trudimo i stvaramo još bolje uslove u kojima ćete sticati znanja“, poručio je Šehović Ičeviću.

Čestitajući na postignutim rezltatima, tokom sastanka sa Lazarom i njegovom profesoricom i mentorkom Mirjanom Vukčević, Šehović je rekao da ovakvim primjerima ukazujemo na prave vrijednosti i usmjeravamo pažnju javnosti na one koji bi trebalo da budu uzori u društvu.

“On je rekao da je uspjeh koji je Lazar postigao dokaz da je obrazovanje koje pružaju naše srednje stručne škole kvalitetno, te da Crna Gora može imati kadar koji sada uvozi”, navodi se u saopštenju.

Ministar je kazao da se nada da će Lazar svoje znanje primjenjivati u Crnoj Gori, a postignut uspjeh ocijenio kao podsticaj i poruku mlađim generacijama – da je školovanje u skladu sa sklonostima najbolji izbor koji se u obrazovanju može napraviti.

Lazar je objasnio da je na takmičenju u Splitu u konkurenciji bilo 600 učesnika iz 29 država, a takmičilo se u deset turističkih i ugostiteljskih disciplina: hotelski menadžment, poslovanje recepcije, barsko posluživanje, posluživanje vina, pripremanjue koktela, dehatlon ili kuvarsko takmičenje iz više vještina, restoransko usluživanje, predstavljanje destinacije, poslastičarstvo i kulinarstvo.

“On istakao da je izuzetno ponosan na ostavrene rezltate u ovako jakoj konkureciji i naglasio da se u okviru takmičenja komunikacija odvijala na engleskom jeziku. Ičević je upoznao ministra i sa uspjesima iz prošle godine, poput osvojenog drugog mjesta na državnom takmičenju u Budvi, te šampionata u Sloveniji”, saopšteno je iz Ministarstva.

Profesorica Mirjana Vukčević rekla je da je zadovoljstvo raditi sa vrijednim i talentovanim učenikom poput Lazara, te da Škola pruža svu podršku i obezbjeđuje dobre uslove za učenje i rad, što je ovim rezultatima i dokazano.

Ministar je Lazaru uručio simboličan poklon, izrazivši uvjerenje da će i nakon završetka škole nastaviti da postiže vrhunske profesionalne rezltate.

HERCEG NOVI

Fitosanitarna uprava donirala je Opštini Herceg Novi 500 sadnica masline žutice.

Riječ o projektu realizovanom u okviru Akcionog plana Ministarstva poljoprivrede, kojim je planirana zamijena uklonjenih palmi drugim biljnim vrstama.

Kako poručuju iz Opštine Herceg Novi građani koji su u prethodnom periodu uklonili palme iz svojih dvorišta, a zainteresovani su da posade maslinu, mogu se javiti na adresu Sekretarijata za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost.

Javiti se mogu do srijede 22. januara u kancelariju 89, ili na broj telefona 321-052.

NOVA USLUGA

Fond za zdravstveno osiguranje omogućio je crnogorskim pacijentima da od danas, putem servisa eNaručivanje, elektronski naručuju terapije za hronična oboljenja, doznake i potvrde, a bez posjete izabranom doktoru.

Direktor Fonda zazdravstveno osiguranje Sead Čirgić rekao je da servis građanima pruža razne benefite, a brinulo se, kako je kazao, i o benefitima koji se odnose na ljekare.

“Tako da od danas naši osiguranici imaju mogućnost da naručuju elektronske recepte, odnosno terapije kada su u pitanju hronični bolesnici. Osim toga imaju mogućnost da naruče doznake za bolovanja koja su odobrena od strane FZO, odnosno prvostepenih komisija i treća povoljnost je mogućnost naručivanja potvrde, kada se radi o pravdanja izostanaka iz vrtića, kao i potvrda koja dokazuje fizičku sposobnost za obavljanje nastave fizičkog vaspitanja”, rekao je Čirgić u Jutarnjem programu Javnog servisa.

Prednost servisa je što je od kuće ili putem mobilnog telefona moguće završiti neophodnu uslugu.

Ipak, kako je objasnio, ljekari su ti koji će odlučivati da li će odobriti navedene zahtjeve osiguranika, ili će jednim klikom pozvati osiguranika da ga posjete radi kontrole ili pregleda.

Ovaj sistem, međutim, ne isključuje dosadašnji način obezbjeđivanja terapije, doznaka i potvrde, već predstavlja dodatnu i korisnu opciju za obezbjeđivanje brže zdravstvene zaštite.

OD PRIMJENE ZAKONA

Od primjene novog zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, u periodu od 14. avgusta do 23. decembra 2019. godine, Turistička inspekcija je obavila 3.100 inspekcijskih nadzora, u kojima je utvrdila 202 nepravilnosti i po osnovu njih izdala 225 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 60.120 eura, kazala je glavni inspektor za turizam Svetlana Šljivančanin.

 

Ona je za Dan naglasila da se zakon mnogo bolje poštuje u odnosu na 2011. godinu, ali da i sada imamo ugostitelje na koje se ne može uticati ni novčanim kaznama.

“Pored izdatih prekršajnih naloga podnijeli smo i 29 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, protivugostitelja kod kojih smo utvrdili nepravilnosti više puta”, kazala je Šljivančanin.

Objašnjava da je veliki broj ugostitelja zabranio konzumiranje duvanskih proizvoda u svojim objektima, ali je mali broj obezbijedio prostoriju za konzumiranje duvanskih proizvoda, tako da gosti izlaze na otvorenu terasu ili ispred objekta.

“Tokom 2019. u dijelu poštovanja zakonskih odredbi, kojima se propisuje zabrana konzumiranja duvanskih proizvodau zatvorenom prostoru, inspektori su izdali ukupno 607 prekršajnih nalogau ukupnom iznosu od 160.700 eura”, precizirala je ona.

Šljivančanin je naglasila da Turistička inspekcija kontroliše samo turističko-ugostiteljske objekte, dok nadzor u državnim i institucijama lokalne uprave, odnosno u njihovom radnom prostoru, sprovodi zdravstveno-sanitarna inspekcija.

U KOTORU

U Kotoru je počela izgradnja prolaza ispod magistrale, od rive prema Starom gradu. Složeni projekat vrijedan oko milion i 400 hiljada eura smanjiće saobraćajne gužve i biće završen u roku od pet mjeseci.

Prolazom ispod magistrale koji je cio ispod nivoa mora trebalo bi da od juna putnici sa kruzera prelaze prema Starom gradu. Iskopavanje je počelo ovih dana.

Dejan Đurović iz kompanije Briv Construction kaže da su u toku radovi na zaštiti temeljne jame, odnosno građevinske jame.

Rrazlog zbog kojeg se opština opredijelila za ovaj složeni zahvat, vrijedan blizu milion i 400 hiljada eura je smanjenje gužve u saobraćaju.

Prolaz je dužine 51 metar, širine šest i po metara u gabaritu.

“Znači pet i po metara slobodnoga prostora, sa dva ulaza ili izlaza, sa po dva para pokretnih stepenica i fiksnih stepinca koji dođu između njih, sa dvije pokretne platforme za invalide. Projekat je urađen na vrhunskom nivou. Nema nikakvih nepoznanica”, rekao je Đurović.

I dok se postavlja prolaz uronjen u more saobraćaj se iznad gradilišta odvija za sad nesmetano. Tako će, obećavaju izvođači, biti i ubuduće. 

Posao je planiran u dvije faze, da bi za saobraćaj uvijek bila otvorena neka strana magistrale, kojom će uz proširenja biti omogućen saobraćaj u oba smjera

PLANOVI ETF-A ZA 2020.

Dekan Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Saša Mujović navodi da početak 2020. godine na ovom fakultetu protiče u velikim investicionim aktivnostima renoviranja amfiteatara i računarskih sala.

“Cilj nam je da stvorimo optimalne uslove za rad studenata”, kazao je Mujović i dodao da je menadžment fakulteta razgovorao sa studentskim predstavnicima kako bi imali jasan plan organizacije zajedničkih aktivnosti tokom 2020. godine.

“Nastavni kadar ETF-a priprema projektne prijave za nekoliko projekata iz kategorije HORIZONT i ERASMUS+”, saopštio je dekan.

Prema njegovim riječima, ETF ima plan da privuče što više privrednih partnera iz oblasti energetike, telekomunikacija i računara i da sa njima organizuje niz zajedničkih aktivnosti, a u duhu nedavno usvojene Strategije razvoja koja propagira bolju povezanost akademske zajednice i privrede.

“Kao rezultat saradnje očekuje se apliciranje za međunarodne projekte, ali i kreiranje ambijenta da studenti ETF-a svoje teme specijalističkih i master radova dobijaju na bazi potreba privrednog sektora”, kazao je Mujović.

U planu je, navodi dekan pokretanje inicijative za osavremenjavanjem studijskih programa.

“Težićemo da to bude kroz pripremu novog studijskog programa ili organizovanja nastave na engleskom jeziku. Takođe, u planu je pokretanje programa cjeloživotnog učenja”, najavljuje dekan Mujović.

PROTEST ZBOG ZAKONA

U nekoliko crnogorskih gradova i večeras su organizovani molebani i litije u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Sajt Mitropolije prenosi da je više hiljada Pljevljaka večeras prisustvovalo molebanu u crkvi Svete Petke u Pljevljima. Moleban je, kako prenose, služio vladika mileševske eparhije Atanasije.

Nakon bogosluženja, litija je prošla ulicama grada.

Litiju u Kolašinu predvodilo je sveštenstvo Mitropolije crnogorsko-primorske, a prethodio je moleban u crkvi Svetog Dimitrija.

Okupljanja su bila i u Plužinama, Baru, Budvi.

Molebani i litije nakon Božića organizuju se dvaput sedmično, četvrtkom i nedjeljom, najavljeno je ranije.

Litije su počele nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti u noći između 26. i 27. decembra.

  • Radnici Solane blokirali put Ulcinj-Bar
    on 17/05/2025 at 10:19

    Bivši radnici ulcinjske Solane blokirali su na sat saobraćaj na magistralnom putu Ulcinj-Bar, kod Benzinske stanice na ulazu u taj grad.

  • Najviše ponuda od kineskih kompanija
    on 17/05/2025 at 08:42

    Na tender za izradu glavnog projekta i izvođenje radova na drugoj dionici auto-puta Mateševo - Andrijevica stiglo je deset ponuda od kineskih, turskih, holandskih i indijskih kompanija.

  • Eksplodirali troškovi stanovanja u EU
    on 16/05/2025 at 21:39

    Cijene nekretnina u EU su u peridou od 2015. do prošle godine porasle 53 odsto, a u nekim zemljama troškovi su čak utrostručeni.

  • Alabar: Ne želim da ulažem u Ulcinju, razmatram druge opcije
    on 16/05/2025 at 19:38

    Vlasnik kompanije “Eagle Hills” Mohamed Alabar kazao je u intervjuu za Newsmax Balkans televiziju da je nakon negodovanja lokalne zajednice u Crnoj Gori odustao od mogućeg projekta na ulcinjskoj Velikoj plaži.

  • Milatović: Sporazum sa UAE primjer vladavine dogovora, a ne prava
    on 16/05/2025 at 17:06

    Sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) u turizmu nije primjer vladavine prava, to je primjer vladavine dogovora, kazao je danas crnogorski predsjednik Jakov Milatović.

  • Za realizaciju projekata neophodna politička stabilnost
    on 16/05/2025 at 14:51

    Investitori o realizaciji projekata u Crnoj Gori: Neophodna politička stabilnost, bolja infrastruktura i kvalitetna radna snaga Nedostatak kvalitetne infrastrukture, nestabilna vlast, manjak kvalifikovane radne snage i nedovoljna podrška države – glavni su izazovi koji usporavaju realizaciju brojnih investicionih projekata u Crnoj Gori.

  • RE:D konferencija: Iskustva Luštice Bay i Beograda na vodi
    on 16/05/2025 at 12:34

    Na drugom danu prve crnogorske RE:D konferencije, panel pod nazivom “Investicije u luksuzne stambene nekretnine” okupio je aktere regionalnog tržišta nekretnina koji su, kroz konkretne primjere velikih projekata, govorili o transformacionom uticaju luksuznih investicija na mikrolokacije, standarde upravljanja i profilisanje destinacija.

  • Ekonomsko državljanstvo doprinijelo bi razvoju i omogućilo nove investicije
    on 16/05/2025 at 11:27

    Crna Gora ima značajne investicione potencijale, naročito u turizmu, poljoprivredi i obnovljivim izvorima energije, poručila je Snežana Đurović, direktorica Agencije za investicije (MIA), na panelu o Crnoj Gori kao investicionoj destinaciji. Učesnici su ocijenili da je program ekonomskog državljanstva bio uspješan, donio brojne benefite i milijardu eura investicija, uz stroge kontrole i međunarodne standarde.

  • RE:D: Aviodostupnost ključ napretka, ugledajmo se na dobre prakse u regionu
    on 15/05/2025 at 18:18

    Budućnost crnogorskog turizma i ekonomije u velikoj mjeri uslovljena je aviodostupnošću. Ulaganja u aerodrome, reforme u vazdušnom saobraćaju, stabilna politika i volja da se slijede uspješni primjeri iz regiona – predstavljaju ključne uslove za razvoj. Crnoj Gori predstoje hitne odluke: da li će infrastruktura ostati u državnim rukama ili će biti prepuštena privatnom sektoru, i kada će to pitanje konačno biti riješeno, ocijenjeno je na panel diskusiji “Planovi razvoja avio-saobraćaja ka glavnim destinacijama Crne Gore” u okviru prve RE:D konferencije u Crnoj Gori.

  • Podržana zajednička izjava o radnim migracijama u cilju jačanja ekonomskog rasta
    on 15/05/2025 at 16:42

    Na Zapadnom Balkanu, gdje se tradicionalni migracioni tokovi prepliću sa savremenim globalnim trendovima, zajedničko i strateško djelovanje neophodno je da bi se zadržala radna snaga i osigurala održiva budućnost za sve građane, smatra ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Naida Nišić.