SINDIKAT UPRAVE POLICIJE

Sindikat Uprave policije pozvao je sve medijske kuće u Crnoj Gori da se prema policijskim službenicima i njihovom radu odnose u skladu sa najvišim etičkim standardima i Kodeksom novinara.

Iz Sindikata Uprave policije reagovali su povodom vrijeđanja policijskog službenika Centra bezbjednosti (CB) Nikšić, Dragoslava Čurovića.

Službenici nikšićkog CB uhapsili su advokata Srđana Lješkovića i priveli ga nadležnom Sudu u Nikšiću zbog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru, odnosno drskog ponašanja.

Iz Sindikata Uprave policije rekli su da je Lješković u prostorijama Osnovnog Suda u Nikšiću, nakon završenog ročišta, u prisustvu više svjedoka, vrijeđao Čurovića.

“U više navrata pojedini mediji su izvještavali u vezi sa tim postupkom navodeći određene okolnosti protiv Čurovića, čak i prije nego što su pravosudni organi utvrdili činjenično stanje, kako bi prije vremena optužili našeg kolegu, ne želeći da sačekaju konačnost postupka”, navodi se u reagovanju.

Iz Sindikata Uprave policije pozvali su sve medijske kuće u Crnoj Gori da se prema policijskim službenicima i njihovom radu odnose u skladu sa najvišim etičkim standardima i Kodeksom novinara Crne Gore.

Kako su naveli, niko nema pravo da nekontrolisane i negativne namjere ispoljava na način da stvara osjećaj nadmoći nad čuvarima društva sa koje god adrese ili profesije oni dolazili.

“Zbog toga se nadamo da će odgovor društva biti adekvatan opasnosti koju izazivaju pojedinci, vinovnici takvih i sličnih pojava”, rekli su iz Sindikata uprave policije.

Novinarska profesija, kako su kazali, ni malo nije laka, ali to ne daje za pravo da se pretpostavkama ili lošim informacijama ugrožava stabilnost bezbjednosnog sistema u državi.

“Svjedoci smo da se neke njihove objave loše manifestuju u društvu i stvaraju mogućnosti za manipulaciju”, rekli su iz Sindikata uprave policije.

Iz Sindikata su naveli da su zabrinuti zbog činjenice da napadi na policijske službenike postaju sve češći.

“Nećemo dozvoliti da oni postanu svakodnevica, već ćemo svim sredstvima štititi život i integritet svakog policijskog službenika i nećemo dozvoliti da napadi na policiju budu predmet svakodnevice”, poručili su iz te sindikalne organizacije.

Policijski službenici, kako su naveli, i dalje će obaveze vršiti u skladu sa nadležnostima propisanih Ustavom i Zakonom, zbog obezbjeđenja stabilnosti i mira u državi.

MINISTARSTVO KULTURE

Crna Gora suočena je sa nezapamćenom kampanjom širenja dezinformacija, koja je posljednjih sedmica kulminirala nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, saopštilo je Ministarstvo kulture.

“Riječ je o organizovanom i koordiniranom širenju neistinitih vijesti od jednog broja medija iz zemlje i regiona, kojima se poziva na vjersku i nacionalnu mržnju i nasilje u Crnoj Gori.

Najdrastičniji primjeri podrazumijevaju neistinite vijesti poput one da je policijski službenik fizički napao predsjednika Vlade, da je Crna Gora angažovala bezbjednosne službe Kosova, da se planiraju upadi u vjerske objekte i njihovo otimanje, da su izvršeni napadi na državne objekte i brojne druge”, kažu u saopštenju.

Dodaju da u kampanji dezinformacija nijesu pošteđena ni djeca.

“Podsjećamo na brutalan primjer kršenja dječjih prava i gotovo svih zakonskih i etičkih obaveza medijskog izvještavanja iz juna prošle godine, kada je jedan portal objavio neistinitu vijest da je učenica OŠ „Dragiša Ivanović“ vršila nasilje protiv učenika srpske nacionalnosti u toj školi.

Danas smo opet suočeni sa objavama na društvenim mrežama u kojima su djeca grubo zloupotrijebljena u kampanji dezinformacija i širenja mržnje koja se vodi protiv Crne Gore.

Stoga, Ministarstvo kulture apeluje na sve medije u Crnoj Gori da, u skladu sa zakonskim obavezama i etičkim kodeksom novinara i novinarki Crne Gore, ne doprinose širenju ovakvih dezinformacija, već da izvještavaju isključivo na istinit način i da činjenice stavljaju u pravilan kontekst i onemoguće njihovu zloupotrebu.

Takođe, građane molimo da prije dijeljenja objava na društvenim mrežama kritički sagledavaju sadržaj svake informacije i uzdrže se od objavljivanja i dijeljenja informacija koje mogu da uznemire druge građane, da izazovu vjersku ili nacionalnu mržnju i ugroze bezbjednost Crne Gore.

Ovakve dezinformacije mogu ugroziti najveću vrijednost svih u Crnoj Gori, a to su mir i stabilnost”, navode iz Ministarstva kulture.

CDT

Demokratske države i društva se moraju suprotstavljati dezinformacijama i medijskim manipulacijama kroz strateški pristup ovom problemu, kroz povećanje medijske pismenosti, stvaranjem kvalitetnijeg ambijenta za rad novinara, umjesto selektivnih hapšenja kreatora i prenosilaca lažnih vijesti, smatra predsjednica CDT-a Milica Kovačević

 “Kroz rad na projektu Raskrinkavanje.me pokazali smo da dezinformacije u oblasti spoljne politike postoje, da se svjesno i tendenciozno šire i da su na sceni ozbiljne kampanje protiv demokratskih procesa, zapadnih vrijednosti društva, protiv koncepta ljudskih prava i usmjerene na dodatno podizanje tenzija u našem društvu. Zbog toga najoštrije osuđujemo sve one koji proizvode i šire lažne vijesti, a u bazi projekta Raskrinkavanje.me se nalazi oko 300 medija koji su stvarali i prenosili medijske manipulacije iz Crne Gore i regiona”, navodi Kovačević.

Iz CDT-a, ipak, ocjenjuju da je način na koji se država pokušava suprotstaviti ovim pojavama “pogrešan i nije svojstven demokratskim društvima”.

“Crna Gora bi trebala da prati evropske politike i da razvije demokratske načine suprotstavljanja ovim pojavama. Ovo se posebno odnosi na preporuke iz rezolucije o suprotstavljanju neprijateljskoj propagandi koja je usvojena u januaru 2019. godine. Prije svega treba da razvijemo strategiju za suprotstavljanje ovim pojavama, koju će pratiti i promjena, odnosno prilagođavanje pravnog okvira u ovoj oblasti koji će omogućiti adekvatan odgovor na ove prijetnje, ujedno i zaštiti postulate slobodnog novinarstva. Dalje, potrebno je pripremiti i sprovoditi kampanje za povećanje medijske pismenosti i na taj način jačati otpornost građanki i građana”, navodi Kovačević.

Ističe da je od ključne važnosti za rješavanje ovih problema poboljšanje uslova za rad i funkcionisanje medija.

“Nažalost, državni organi Crne Gore više vole da govore o “hibridnim prijetnjama”, a manje da rade na uspostavljanju standarda koji predstavljaju prosvijećen i demokratski odgovor na ovu situaciju. Njihova dosadašnja neaktivnost na ovom polju se pokušava kompenzovati nedemokratskim odgovorima na ove prijetnje. Zato apelujemo na državne organe da se, umjesto ad hoc reakcije konačno suštinski počnu baviti ovim problemom. U suprotnom, poslaće poruku da im ovo i ovakvo stanje zapravo odgovara jer neprijatelja države nikad nije dosta”, navodi Kovačević.

Dodaje da će CDT, kroz projekat Raskrinkavanje, nastaviti da ispunjava preporuke evropskih institucija, da analizira medijski sadržaj, otkriva manipulacije, njihove tvorce i prenosioce i da time doprinosi borbi protiv dezinformacija u Crnoj Gori i regionu.

PRIZNANJE

Direktorica komunikacionog odjeljenja Erste banke u Podgorici Dragana Crvenica, i šefica Vladine Službe za odnose s javnošću i savjetnica predsjednika Vlade Olivera Đukanović, dobitnice su priznanja PRO PR Globe Awards.

Međunarodna komisija PRO PR Globe Awards, koju čine renomirani evropski i regionalni stručnjaci, odlučila je da ove godine priznanje za doprinos razvoju struke odnosa s javnošću dobiju 24 ugledna regionalna i strana komunikaciona stručnjaka.

Dobitnici priznanja iz Srbije su šefica komunikacija za 24 tržišta Evrope i Evroazije pri Microsoftu, Tanja Tatomirović, službenica za komunikacije i medije u Delegaciji Evropske unije u Srbiji, Tamara Koštro, kao i kreativni direktor i vlasnik preduzeća AgitPROP, Lazar Bošković.

Hrvatski dobitnici su šefica korporativnih poslova za Nestle Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu, Irena Kurtanjek, direktorica korporativnih komunikacija u Hrvatskom Telekomu, Nina Išek Međugorac, kao i pomoćnik izvršnih direktora odnosa s javnošću i marketinga Privredne banke Zagreb, Dražen Dumančić.

U Sloveniji, PRO PR Globe Award ide u ruke savjetnice za poslovnu komunikaciju i protokol na Univerzitetu Primorska, Ksenije Benedetti, šefici marketinga fabrike stakla Rogaška, Judite Vrečar, te šefu odnosa s javnošću festivala Lent, Borisa Črniča.

Stručnjak za PR i komunikacije pri Al Jazeeri Balkans, Melina Kamerić, i šef studija Odnosa s javnošću na Mostarskom Univerzitrzu, Nino Ćorić su dobitnici iz Bosne i Hercegovine.

Šef korporativnog marketinga Gemak Trade Skopje, Dušan Marković, odnosi priznanje u Makedoniju.

Na svečanoj dodjeli biće uručena i tri posebne priznanja: PRO PR Vision City gradu Žalcu, Vision Manager Danici Zorin Mijošek, te PRO PR Infigo Award Takashi Inoue za poseban doprinosa razvoju struci odnosa s javnošću.

PRO PR Globe Awards je program nagrađivanja pojedinaca koji svojim radom doprinose boljoj percepciji i pozicioniranju profesije odnosa s javnošću na lokalnom i globalnom nivou. Utemeljen je 2012. godine povodom obilježavanja desete godišnjice PRO PR konferencije. Specifičan je po tome što je namijenjen prvenstveno pojedincima, a ne projektima, ali i po tome što za kandidaturu nije potrebno uplaćivati nikakve takse.

Svečana dodjela priznanja održaće se 20. marta u hotelu Breza u Podčetrteku, u sklopu međunarodne PRO PR konferencije.

Priznanje PRO PR Globe Awards uključuje i unikatnu statuu koju će za ovu priliku izraditi studenti Akademije primijenjenih umjetnosti iz Rijeke.

VELJOVIĆ

Naša je obaveza da čuvamo građane, ali i da snagom zakona zaštitimo naše ljude, poručio je direktor Uprave policije Veselin Veljović. On se danas sastao sa policijskim službenicima koji su zadobili povrede u incidentima koji su se dešavali u prethodnom periodu.

Na sastanku je rečeno da su aktuelna pitanja i dešavanja u Crnoj Gori zahtijevala i preduzimanje zakonom propisanih policijskih radnji radi očuvanja stabilnosti, reda i bezbjednosti države. 

Iz Uprave policije su naveli da su bili iznenađeni stepenom agresije koji je bio upućen prema pripadnicima službe. 

“Izražavam priznanje na savjesnom i odgovornom obavljanju radnih zadataka i čestitam na odlučnim i hrabrim reakcijama koje ste pokazali u ključnim momentima kada je odgovornost službe posebno naglašena da čuva državu i njene građane“, kazao je Veljović.

Naglasio je da “patriotizam i jedinstvo koje ste pokazali zaslužuju poštovanje”.

“U izvršavanju opredjeljenih zadataka iskazali ste mudrost i trpeljivost a kada je bilo neophodno pokazali ste efikasnost, hrabrost i požrtvovanost u odgovorima na nasilje koje je bilo usmjereno direktno na vas”, istakao je Veljović. 

U incidentima koji su se desili u Podgorici i Pljevljima povrijeđeno deset pripadnika policije od kojih je jedan službenik zadobio tešku tjelesnu povredu dok su ostali zadobili lake tjelense povrede.

NIKŠIĆ

Uprava javnih radova trenutno na području opštine Nikšić realizuje tri značajna projekta, čija je ukupna vrijednost blizu 11 miliona eura, a zahvaljujući povoljnim vremenskim prilikama, radovi na gradilištima napreduju iz dana u dan.

U okviru kompleksa Doma za stare, u toku je postavljanje krovne konstrukcije na dva objekta, dok je na jednom objektu već završena. Građevinci su takođe angažovani i na hidroizolacionim radovima, iskopima, kao i pripremi unutrašnjosti objekata za dalje radove.

Prva faza projekta realizuje se kroz Regionalni stambeni program, dok drugu fazu finansira Vlada Crne Gore iz kapitalnog budžeta. Ukupna vrijednost investicije je oko 5,5 miliona eura, a očekuje se da do kraja ove godine bude završen najveći dio građevinskih radova. 

Takođe, rušenjem tribine stadiona Sutjeske počela je i priprema za početak radova na jednom od najvećih projekata u gradu pod Trebjesom. Dotrajali objekat početkom naredne godine zamijeniće novo, moderno zadanje po najvećim evropskim standardima, čime će se u značajnoj mjeri unaprijediti uslovi rada kluba.

Nakon što lokacija bude u potpunosti očišćena da ostataka stare tribine, počeće izgradnja nove, u vrijednosti od 4,6 miliona eura. Od toga će 3,3 miliona eura izdvojiti Vlada, dok će ostatak obezbijediti Fudbalski savez Crne Gore.

Novi objekat imaće prizemlje i tri sprata, a ukupna bruto površina, zajedno sa tribinom za gledaoce kapaciteta 3.200 sjedišta, iznosiće oko 6.200 metara kvadratnih.

U cilju razvoja kulture grada pod Trebjesom, u toku je i dogradnja objekta Javne ustanove “Zahumlje”. Radovi teku planiranom dinamikom, u proteklih nekoliko sedmica završen je veliki dio grubih građevinskih radova, pa se očekuje da posao bude završen početkom narednog proljeća.

Osnovano prije više od 120 godina, “Zahumlje” danas predstavlja simbol kulturnog života grada, zbog čega je prepoznata potreba za unapređenje uslova rada njegovih članova i zaposlenih.

Za ovaj posao Vlada iz kapitalnog budžeta izdvaja blizu 300 hiljada eura.

VRIJEDNO SKORO 20.000

U Ulici Serdara Jola Piletića, u Podgorici, izgrađeno je dječje igralište, opremljeno bezbjednom podlogom da bi se djeca bezbrižno igrala, kao i adekvatnim spravama, saopšteno je iz PG biroa.

“Radovi koji su prethodili postavljanju tartana i dječjeg mobilijara su takođe značajni – od obilježavanja površine, preko skidanja površinskog sloja, stavljanja ivičnjaka, betoniranja, tamponiranja itd. Pored toga, izgradnju ovog, kao i svih drugih igrališta pratila je i ugradnja parkovskog mobilijara, postavljanje klupa, a sva igrališta su oplemenjea i određenim vrstama stabala.Na istoj lokaciji ugrađene su i sprave za vježbanje na otvorenom”, navode iz PG biroa.

Dodaju da je Glavni grad prošle godine uložio skoro 136.000 eura u izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih dječjih igrališta.

Gradska uprava i gradska preuzeća, kako je saopšteno, izgradili su, odnosno, rekonstruisali šest dječjih igrališta u različitim djelovima grada. 

Vrijednost igrališta u Ulici Serdara Jola Piletića je blizu 20.000 eura.

INSTITUCIJI OMBUDSMANA

Zaštitnika ljudskih prava i sloboda osobe lišene slobode prošle godine podnijele su 111 pritužbi, od kojih se najviše odnose na uslovni otpust, reklasifikaciju, amnestiju i korišćenje benefita, saopšteno je iz institucije Ombudsmana.

Iz te institucije agenciji MINA kazali su da je prošle godine po sopstvenoj Zaštitnika formirano deset predmeta, a vezana su za osobe lišene slobode.

Kako su naveli, 68 predmeta formirano je na osnovu pritužbi osoba lišenih slobode putem sandučića.

Iz institucije Zaštitnika kazali su da su se zatvorenici najčešće žalili na uslovni otpust, reklasifikacija, amnestija, korišćenje zavodskih i vanzavodskih benefita, razvrstavanje po sobama.

Kako su naveli, osobe lišene slobode žalile su se i na premještaj u drugu zatvorsku jedinicu, nedostatak sredstava za higijenu.

“Pritužbe su se odnosile i na prekid izdržavanja kazne, odsustvo radnog angažovanja, nedostatak aparata, pravo na zdravstvenu zaštitu, zakonitost sudskih odluka i postupaka i zabranu mučenja i surovog neljudskog ili ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja”, rekli su iz institucije Ombudsmana.

U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) nalazi se 1.117 osoba lišenih slobode, od kojih je 731 na izdržavanju kazne zatvora, a za 386 osoba određena je mjera pritvora.

Najviše osoba lišenih slobode u UIKS-u se nalazi zbog krivičnih djela protiv imovine, života i tijela, zdravlja ljudi, platnog prometa i privrednog poslovanja.

Iz UIKS-a su agenciji MINA kazali da od ukupnog broja osoba lišenih slobode koje se nalaze na izdržavanju kazne zatvora, oko deset odsto čine strani državljani, dok je taj procenat u pritvoru veći i iznosi oko 28 odsto.

Kako su naveli, prošle godine nije bilo zatvorenika prema čijoj je presudi primijenjena amnestija.

„Posljednje bjekstvo zatvorenika iz UIKS-a dogodilo se 2015. godine i to u dva slučaja iz organizacione jedinice Zatvor Bijelo Polje“, rekli su iz Uprave.

Kako su dodali, u prethodnom periodu registrovano je više slučajeva pokušaja bjekstva zatvorenika iz UIKS-a, koja su spriječena intervencijom službenika obezbjeđenja.

Iz UIKS-a su rekli da su smještajni kapaciteti UIKS-a 1.335 mjesta.

„Smještajni kapaciteti zadovoljavaju trenutne potrebe, izuzev organizacione jedinice Istražni zatvor Podgorica, gdje se nalazi veći broj pritvorenih osoba u odnosu na međunarodni standard, kojim je propisan minium površine prostora po osobi lišenoj slobode“, naveli su iz UIKS-a.

MAJE

Medijska asocijacija Jugoistočne Evrope (MAJE) najoštrije je osudila hapšenje i pritvaranje novinara Gojka Raičevića sa portala IN4S i Dražena Živkovića sa portala Borba zbog objave netačne vijesti, koju su kasnije i sami demantovali.

“Pritvaranje Raičevića i Živkovića drugi je slučaj hapšenja novinara u Crnoj Gori, u roku od samo nedelju dana, zbog sumnje u krivično djelo izazivanja panike i nereda. Ovo predstavlja zabrinjavajuću praksu koja je nepoznata u demokratskim zemljama. Tužilačko-policijska represija nad novinarima je nedopustiva i uvod je u državnu cenzuru medija”, navodi se u saopštenju Vuka Maraša, izvršnog direktora MAJE.

Oni pozivaju institucije da iskoriste zakonske mehanizme koji im stoje na raspolaganju u slučaju kada neki medij objavi netačnu vijest, te da hitno prestanu sa pritvaranjem i progonom novinara po Crnoj Gori.

Nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu glavni i odgovorni urednik portala IN4S Gojko Raičević pušten je da se brani sa slobode. 

REAGOVANJA

Društvo profesionalnih novinara osuđuje hapšenje dvojice novinara Dražena Živkovića i Gojka Raičevića i izražava bojazan zbog stvaranja klime u kojoj novinari i mediji rade, odnosno uskraćivanje slobode izražavanja, saopštila je generalna sekretarka DPNCG Mila Radulović. Povodom hapšenja reagovali su i iz MANS-a.

“Društvo ne podržava način izvještavanja medija čiji su urednici uhapšeni, ali najoštrije protestujemo zbog političkog obračuna vlasti sa tim medijima i njihovim urednicima”, navodi se u regovanju.

Kako je kazala, hapšenjem novinara stvora se atmosfera straha, cezure i autocenzure u kojoj svaka naša informacija može biti ocijenjena namjerom izazivanja panike, a da policija i tužilaštvo nemaju dokaze za to.

“Nemamo dilemu da iza ovoga, kao ni hapšenja Anđele Đikanović stoji Vlada. Ista ona koja je obavezna da ispuni privremena mjerila iz dva ključna poglavlja – koja tretiraju slobodu medija. Umjesto toga Vlada sije strah među svim novinarima, pa i onima koji se trude da ukazuju na društvene anomalije i pišu u javnom interesu”, navodi Radulović i pita ko je sljedeći.

MANS: Tužilaštvo ne smije biti udarna pesnica režima 

MANS je izrazio zabrinutost povodom sve učestalijih pritisaka tužilaštva na slobodu govora u Crnoj Gori i osuđuje očiglednu namjeru da se crnogorsko društvo na najbrutalniji način cenzuriše.

Kako se navodi u saopštenju, tužilaštvo koje je pod političkom kontrolom vlasti i koje je pokazalo da nema ni volje ni kapaciteta da istraži mnogobrojne napade na novinare, prijeti da postane udarna pesnica režima u njihovom obračunu sa
neistomišljenicima.

“Neslaganje sa uređivačkom politikom medija ili njihovo neprofesionalno izvještavanje ne smiju biti razlog za drastično narušavanje slobode govora, jer bi na taj način tužilastvo postalo vrhovni cenzor u našoj državi. Ovakva praksa se mora odmah zaustaviti i tražiti drugi načini da se obezbijedi profesionalno izvještavanje novinara, kako sloboda mišljenja i
govora svakog pojedinca ne bi zavisila od samovolje partijskog tužilaštva”, ističe se u saopštenju MANS-a.

CGO: Tužilaštvo ušlo u polje slobode izražavanja 

Centar za građansko obrazovanje (CGO) izražava zabrinutost zbog sve češćeg privođenja novinara na osnovu procjene da informacije koje objavljuju utiču na širenje panike i nereda.

“Posljednji slučajevi novinara Gojka Raičevića i Dražena Živkovića, a ranije i novinarke Anđele Đikanović, ukazuju na elemente zloupotrebe ovakvog djelovanja Tužilaštva. Za kršenje profesionalnih standarda postoje samoregulatorni i regulatorni mehanizmi, dok ovako restriktivan pristup može biti predmet zloupotrebe i predstavlja prijetnju ne lažnim vijestima, već slobodi izražavanja”, ističe se u saopštenju CGO.

CGO poziva sve medije i zaposlene u medijima da poštuju Kodeks novinara Crne Gore.

“I sami smo imali negativno iskustvo tokom 2018. godine kada smo bili mete neviđene negativne kampanje sa morem lažnih vijesti jednog dijela medija. Stoga, apelujemo da se svi novinari vode dužnom novinarskom pažnjom, profesionalnim standardima i da provjeravaju informacije koje objavljuju. Na drugoj strani, navodni ili stvarni novinarski propusti ili greške ne smiju biti razlog da se kroz pozivanje na odgovornost za ovo krivično djelo ulazi u polje slobode izražavanja. Posebno se mora biti oprezan kad se na odgovornost pozivaju novinari ili građanski aktivisti kojima Evropski sud za ljudska prava u Strazburu priznaje status javnih čuvara (public watchdog)”, navodi se u saopštenju.

Kako pojašnjavaju krivično-pravni teoretičari paniku definišu kao iznenadno i značajnije uznemirivanje građana i osjećaj sigurnosti jačeg intenziteta prouzrokovano istragom zbog iznijete informacije. Budući da se radi o vrlo osjetljivoj oblasti slobode izražavanja, veoma je važno da Tužilaštvo i sud u svakom pojedinačnom slučaju, te u skladu sa standardima Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, sprovedu tzv. trodjelni test i valjano obrazlože svaki od njegovih segmenata.

“Primjena najboljih evropskih standarda, kojima i naše zakonodavstvo daje primat, izuzetno je važna kako ne bi došli u situaciju da se institucionalna moć Tužilaštva rutinski koristi u ograničenju svakog vida izražavanja koji nije po volji određenim centrima moći, a čije smo naznake dobili i kroz neke druge primjere ovih dana. Takođe, ovo može biti i indirektna skrivena prijetnja prema kritički orijentisanom dijelu javnosti. CGO poziva na dodatan oprez sve aktere kako ne bi, u već usijanoj atmosferi nakon donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, uticali na podizanje dodatnih tenzija, zaključuju u saopštenju Centru za građansko obrazovanje koje je potpisao koordinator za razvoj Damir Nikočević.

HRA: Zatvaranje novinara protivno međunarodnom standardu slobode izražavanja

Iz Akcije za ljudska prava saopštili su da je zatvaranje novinara zbog objavljivanja sadržaja koji ne podstiče na nasilje, koji ne predstavlja govor mržnje i ne negira holokaust i slične zločine protivno međunarodnom standardu slobode izražavanja.

 “Zbog toga je posebno problematično krivično djelo “Izazivanje panike i nereda” iz čl. 398 Krivičnog zakonika Crne Gore (KZCG), zbog koga je bila zatvorena novinarka Anđela Đikanović, kao i dvojica novinara Gojko Raičević i Dražen Živković, a kojim je propisana kazna zatvora do 3 godine za novinare i sve one koji “putem medija ili drugih sredstava javnog informisanja ili sličnih sredstava ili na javnom skupu” iznesu ili prenesu “lažnu vijest ili tvrđenje” i time izazovu “paniku, ili teže narušavanje javnog reda ili mira ili osujete ili značajnije ometu sprovođenje odluka i mjera državnih organa ili organizacija koje vrše javna ovlašćenja”, naveli su iz HRA.

Oni navode da KZCG ne definiše šta se smatra “lažnom vijesti”, ni šta se smatra izazivanjem panike, niti sadrži okolnosti koje mogu opravdati takvo postupanje, što sve lako može dovesti do kršenja slobode izražavanja, tj. tumačenja koje je protivno članu 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima i praksi Evropskog suda za ljudska prava, odnosno člana 19 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i praksi Komiteta za ljudska prava UN”, navodi se u saopštenju.

Podsjećaju da međunarodni ugovori dozvoljavaju ograničavanje slobode izražavanja samo pod usko definisanim ograničenjima, samo kada je to proporcionalno, i neophodno u demokratskom društvu.

“U svojoj praksi, Evropski sud za ljudska prava je rekao da objavljena vijest može da sadrži i “dozu pretjerivanja i provokacije”, kao i da se toleriše i objavljivanje djelimično netačne vijesti ako ona ima neko utemeljenje u činjenicama i javnom interesu”, navode oni.

Ističu da prema zajedničkom stavu izvjestilaca za slobodu izražavanja Ujedinjenih nacija (UN), Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi (OSCE), Organizacije američkih država (OAS) i Afričke komisije za ljudska prava i prava naroda (ACHPR), objavljenom 2017. godine (Zajednička izjava o slobodi izražavanja i ’lažnim vijestima’, dezinformacijama i propagandi), “opšta zabrana pronošenja informacija koja se bazira na nejasnim i dvosmislenim idejama kao što su lažne vijesti ili neobjektivne informacije nisu u skladu sa međunarodnim standardima u pogledu ograničenja slobode izražavanja … i kao takva treba da bude ukinuta.

Krivični zakoni o kleveti su pretjerano restriktivni i treba da budu ukinuti. Građanski zakoni o odgovornosti za objavljivanje netačnih ili klevetničkih izjava su legitimni samo kada tuženima daju potpunu mogućnost da se od takvih tužbi brane, i ako tuženi ne uspiju da dokažu istinitost svojih iskaza, i ako se na njih ne mogu primijeniti druge opravdavajuće okolnosti za novinarske greške, naveli su iz HRA.

“Crna Gora je 2011. godine dekriminalizovala krivična djela klevete i uvrede, u skladu sa preporukama Savjeta Evrope. Prethodno je 2003. godine ukinuta zatvorska kazna za ta krivična djela. Krivično djelo „Izazivanje panike i nereda“, koje sankcioniše „lažne vijesti“, kao oblik klevete, odstupa od pravnog poretka Crne Gore, jer sadrži i zatvorsku kaznu i formulacije koje svojim nepreciznostima dozvoljavaju odstupanja od međunarodnih standarda slobode izražavanja. HRA će zbog toga u najkraćem roku Ustavnom sudu podnijeti inicijativu za ocjenu ustavnosti tog člana Krivičnog zakonika”, zaključili su oni.

 SMCG pisao Stankoviću i Veljoviću

Privođenje Dražena Živkovića i Gojka Raičevića je nedopustivo, a smatramo da je nedopustivo i da svaku informaciju koja vam se ne dopadne ili je demantovana proglašavate lažnom vijesti i hapsite zbog toga, poručili su iz Sinidkata medija vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću i direktoru Uprave policije Veselinu Veljoviću.

Oni su u u otvorenom pismu zatražili da se prestane sa “zloupotrebom ovlašćenja i hapšenjem novinara”.

“Ono što ste uradili u posljednjih 10 dana, hapšenjem tri novinara, je nezabilježeno u Crnoj Gori i regionu. Ne znamo kakav ishod očekujete i kakvu poruku šaljte ovim hapšenjima ali teško da ćete uspjeti da kompletno crnogorsko novinarstvo svedete na objavljivanje zvaničnih saopštenja i izvještaja sa konferencija za novinare. Hapšenjima se ne povećava sloboda medija niti se bilo ko uči etičnijem pisanju i poštovanju pravila profesije. Zato tražimo od vas da zaboravite na sve dalje slične aktivnosti”, navodi se u pismu.

Iz Sindikata navode da “ko god krši zakone neka odgovara, ali lišavanje slobode nije način i ono što su izgovori za hapšenja crnogorskih novinara nas nisu ubijedili u opravdanost vaših postupaka”.

“Podsjećamo da Crna Gora nije na dobrom glasu niti se država proslavila kada je u pitanju odnos prema medijima i novinarima i rješavanje slučajeva napada na njih. Hapšenja zbog navodnih lažnih vijesti sigurno neće popraviti tu sliku.
Još jednom vas molimo da nađete drugi način u borbi protiv dezinformacija i da više ne hapsite novinare”, navodi se u otvorenom pismu.

Dodaju da će o slučajevima Živkovića i Raičevića, kao što su uradili u slučaju novinarke Anđele Đikanović, informisati sve međunarodne organizacije – Evropsku delegaciju u Crnoj Gori, Misiju OEBS-a, Međunarodnu i Evropsku federaciju novinara.

Media centar: Hapšenjem pozivaju na autocenzuru

Media centar osudio je hapšenje glavnih urednika portala Borba i IN4S Dražena Živkovića i Gojka Raičevića i pokretanje krivičnog postupka protiv njih zbog, kako je navedeno, “izazivanja panike i nereda”.
 
“Tužilaštvo olako koristi kvalifikaciju “izazivanje panike i nereda” kada su informacije objavljene u medijima u pitanju. Zavisno od ugla posmatranja, ova kvalifikacija krivičnog djela se može zloupotrebljavati na dnevnoj osnovi, a pojedine informacije koje plasiraju državni organi se na isti način mogu smatrati “izazivanjem panike i nereda”. Profesionalizam u medijima se ne može uspostavljati krivičnim prijavama i progonom novinara, a policija i tužilaštvo su posljednje institucije koje treba da se staraju o unapređivanju profesionalnih i etičkih standarda u crnogorskom novinarstvu”, navodi Dragoljub Vuković, Predsjednik Skupštine Media centra.
 
On dodaje da postoji čitav set mehanizama koji stoje na raspolaganju državnim organima, kao i fizičkim licima, kojima se može sankcionisati objavljivanje netačnih informacija.

“Državne instititucije su, u konkretnom slučaju, mogle podnijeti žalbu Agenciji za elektronske medije (AEM) i tražiti sankcinisanje medija ukoliko su objavili netačne informacije. Posljedica ovakvog djelovanja tužilaštva biće povećanje ionako izražene autocenzure i prikrivene cenzure u medijima, a ne profesionalizacija medija. Vlast protiv laži i poluistina u medijima može da se bori jedino tako što će institucije vlasti koje su u posjedu informacija od javnog značaja biti krajnje otvorene i spremne da medijima i građanima brzo proslijede važne informacije i preduprijete moguće širenje poluistina i laži. Kako ovdje stvari stoje, vlast ima drugačiju viziju crnogorskog društva, jer nastoji da Zakon o slobodnom pristupu informacijama promijeni tako da maksimalno spriječi odliv informacija od javnih institucija prema građanima”, navodi se u saopštenju Šuković.

Ukoliko policija i tužilaštvo nastave sa sličnim akcijama, navodi Vuković, onda domaćoj i međunarodnoj javnosti treba da bude jasno da se radi o “smišljenoj politici zastrašivanja svih koji kritički ukazuju na rad institucija”.