LITURGIJA U HRAMU

Vjernici Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) i Srpske pravoslavne crkve (SPC) u odvojenim liturgijama proslavili su najradosniji hrišćanski praznik Božić, prenosi Anadolija.

Mitropolit-crnogorsko primorski Amfilohije predvodio je svetu arhijerejsku liturgiju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, a božićne liturgije održane su jutros i u ostalim crnogorskim gradovima.

Amfilohije je pozvao vjernike na mir i širenje bratske ljubavi.

“Rođenjem Isusa Hrista čovjek od smrtnoga bića postaje besmrtno biće. Zemaljsko je za malena carstvo, a nebesko uvijek i dovijeka“, kazao je on.

Pravoslavni vjernici u Crnoj Gori danas slave Božić, najradosniji hrišćanski praznik.

Prema drevnom vjerovanju i običaju, Božić se smatra veselim porodičnim praznikom. Na taj dan se ne ide u goste, već se Hristovo rođenje proslavlja u kući.

Hrišćani tradicionalno vjeruju da bi tog dana svi koji su tokom godine bili u svađi, trebalo da se izmire i oproste jedni drugima uvrede.

Božiću prethodi post od 40 dana, a na dan praznika trpeza je bogata i mrsna. Prema običaju, kod pravoslavaca na Božić u kuću rano ujutro dolazi polaznik, po pravilu muškarac, koji čestita praznik i poželi sreću, napredak i zdravlje domaćinovom domu.

Na ovaj praznik pravoslavni vjernici pozdravljaju se sa „Hristos se rodi“, a odgovara se sa “Vaistinu se rodi“. Božić se slavi tri dana.

Prilog: Dragana Lalević

PRIZNANJE OD EK

Evropska komisija dodijelila je Univerzitetu Crne Gore (UCG) logo Izvrsnosti ljudskih resursa u istraživanju (HR Excellence in research, HRS4R), čime je Univerzitet identifikovan i međunarodno prepoznat kao promoter stimulativnog i privlačnog radnog okruženja za istraživače.

Iz UCG je saopšteno da su se za logo kandidovali usvajanjem Strategije ljudskih resursa u istraživanju sa akcionim planom, koja ima za cilj usklađivanje politike ljudskih resursa načelima utvrđenim u Povelji i Kodeksu za istraživače.

“Težeći atraktivnom, otvorenom i održivom evropskom tržištu rada za istraživače, Evropska komisija je 2005. godine usvojila preporuke, koje opisuju načela zapošljavanja i radne uslove istraživača – Evropsku povelju za istraživače i Kodeks o njihovom zapošljavanju. Evropska povelja definiše prava i obaveze istraživača i organizacija u kojima rade, dok se Kodeks o zapošljavanju istraživača odnosi na jednakost u postupcima zapošljavanja za sve istraživače u Evropi i povećava transparentnost u njihovom zapošljavanju i radu. Povelja opisuje i odgovornosti istraživača u pogledu etičkih normi, zakonskih i ugovornih obaveza. Povelja i Kodeks osiguravaju istraživačima uživanje istih prava i obaveza u bilo kojoj zemlji Evrope”, navodi se u saopštenju UCG.

Dodaju da predstavljeni vizuelni identitet, odnosno raspoloživi logo, može pomoći istraživačima u prepoznavanju i afirmaciji organizacija koje su primarno posvećene naučno-istraživačkom radu i akademskoj izvrsnosti.

“Ovo je još jedan međunarodni uspjeh Univerziteta Crne Gore u pravcu jačanja konkurentnosti i internacionalizacije, odnosno implementaciji Strategije razvoja 2019-2024”, zaključuju iz UCG.

JEDINA ŽENA SUDIJA

Fudbal – najvažnija sporedna stvar na svijetu. 11 igrača u tima, stadio, lopta, navijači i, naravno, sudije.

Ali, šta se desi kada jedna mlada, atraktivna žena uđe na teren i počne da dijeli pravdu najbolje zna Nikoleta Obradović iz Berana, jedina žena sudija u Crnoj Gori.

“U početku je to bilo onako prava pojava, pitali su se šta će žena tu, žena ne zna ništa o fudbalu. U početku je bilo jako teško probiti se i mislim da je trebalo dosta strpljenja i upornosti da bi se došlo do nekog niova, jer ipak se vaše obuke ne smatraju toliko ozbiljno i vi ste skroz nebitan lik na terenu”, priča Nikoleta.

Na sreću, kaže, nije imala neprijatnih situacija, a u fudbalske vode je slučajno uplovila, a onda se rodila velika ljubav prema tom sportu. Da postane fudbalski sudija najviše je motivisao otac, koji je i njena najveća podrška i kritičar.

“Moj otac se dugo godina bavio fudbalom, igrao je fudbal i 16 godina bio savezni sudija”, priča Nikoleta, priznajući da je majka ipak više bila skeptična, budući da u fudbalu ima dosta žustrine i neprijatnih situacija.

Najteže su joj padali komentari publike: “Jer znate da se svaka odluka komentariše. Kad gubi jedan tim sudija je uvijek glavni krivac za to. U nekoliko navrata sam mislila da ću odustati, veliki je to pritisak, naročito za ženu, jer vas ne prihvataju na terenu”.

OPASNOSTI NA INTERNETU

Preuzimanjem aplikacije za mobilni telefon malo ko razmišlja o zloupotrebi podataka i narušavanju privatnosti. Postane čudno tek kada nam kao sponzorisana objava izađe reklama za brend koji smo prethodno pretraživali, grad koji smo pominjali ili nam društvene mreže za prijatelje “predlože” ljude koje smo prethodnu noć sreli u gradu.

Da li nas neko prisluškuje, ima pristup fotografijama iz našeg telefona i zna kuda se krećemo? Kako je ovo povezano sa mobilnim aplikacijama?

Nažalost, u pojedinim slučajevima dolazi do zloupotrebe podataka, odnosno podaci o nama koriste se za stvari za koje nijesmo dali saglasnost, kaže za Portal RTCG Predrag Lešić, izvršni direktor kompanije doMEn.

“Kada kažem ’dali saglasnost’ mislim na činjenicu da se jesam registrovao da bih koristio neku aplikaciju, a samim tim sam dao dozvolu da se uradi prosta analiza mojih podataka (jer ako sam rekao koliko godina imam, onda je neko sigurno sjeo i uradio starosnu analizu korisnika), i izrazio sam želju da primam poruke i novosti ostavljajući svoju e-mail adresu”, navodi Lešić.

E-mail adresa koju navodimo prilikom registracije, zapravo, može poslužiti kao ključ do naših podataka.

“Problem nastaje onog trena kada se moja, na primjer, e-mail adresa iskoristi da bi se dobilo više podataka o meni, ‘kupujući podatke’ od servisa koji se bave sakupljanjem velike količine podataka, kao što su društvene mreže ili pretraživači. Ili se sakupljeni podaci ‘prodaju’ nekom drugom servisu ili aplikaciji”, kaže Lešić.

Osnovni, najjednostavniji i najefikasniji način da se zaštitimo od zloupotreba, naglašava Lešić, je da ne koristimo aplikacije koje nam ne trebaju, koje služe za jednokratnu zabavu i koje se šire kao epidemija sa stanovišta broja korisnika.

“Slično kao i na internetu: NE klikćite na linkove koji vas vode na mjesta koja ne poznajete”, poručuje Lešić.

Bez e-mail adrese teško da se možete registrovati na bilo koju internet stranicu. Ipak, možete spriječiti pristup podacima koji nijesu neophodni za korišćenje aplikacije.

“Ako već imate interesovanje prema nekoj aplikaciji i želite da je koristite, onda budite svjesni činjenice da kada vam neko ponudi ‘logujte se preko fejsbuka’, da taj neko preuzima vaše podatke sa fejsbuka. Prvo provjerite koje podatke preuzima sa fejsbuka jer se može desiti da preuzimaju mnogo više podataka o vama nego šta im treba. U tom slučaju, ako možete, onemogućite im da preuzmu podatke sem imena, prezimena, i e-mail adrese”, navodi Lešić.

Lešić ukazuje da nas od same zloupotrebe podataka štite samo zakoni.

“Odnosno, zakoni propisuju na koji način se podaci mogu koristiti. Evropska unija je prva uvela kaznenu politiku za zloupotrebu podataka u vidi GDPR regulative (General Data Protection Resolution). Zakoni o zaštiti podataka su postojali i ranije, ali je sa ovom regulativom po prvi put propisana kaznana politika ukoliko se podaci zloupotrebe i iskoriste na način kako vam to nije u startu rečeno”, kaže Lešić za Portal RTCG.

Dodaje da primjeri kažnjavanja za kompanije koje krše ovu regulative već postoje.

“Ako već ostavite nekom podatke, po prestanku korištenja aplikacije potrudite se da nađete način da podatke o sebi i obrišete. Zahvaljujući GDPR-u, sada su sve kompanije u obavezi da vam obezbijede ‘pravo da budete zaboravljeni’, te da svoje podatke možete da tražite da budu obrisani ili ih sami obrisete ako je to moguće”, navodi Lešić.

I ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić nedavno je poručio da pojava društvenih mreža i globalna ekspanzija komunikacionih kanala učinila lične podatke izuzetno dostupnim, ali samim tim i ranjivim.

“Prijetnja zloupotrebe ličnih podataka je postala alarmantna, a krađa identiteta skoro svakodnevna pojava. Dakle, imajući u vidu potencijal i prijetnje, koji razvoj digitalne ekonomije nosi sa sobom, Crna Gora će primjenom GDPR uredbe omogućiti korisnicima korporativnih sistema veću kontrolu nad svrhama u koje se njihovi podaci koriste radi jačanja njihovog povjerenja u digitalne ekosisteme“, rekao je ministar na međunarodnoj konferenciji “GDPR i zaštita podataka u Crnoj Gori“, koja je sredinom decembra održana u Podgorici.

On je kazao i da je u ovom trenutku teško predvidjeti tačan uticaj koji će GDPR uredba, odnosno novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, imati u Crnoj Gori, ali da je važno prepoznati da postoje mnogi pozitivni uticaji ovih zakonskih mjera, kao što je taj da se subjektima podataka pruža veća kontrola nad njihovim ličnim podacima.

Rada Brajović

NAJRADOSNIJI PRAZNIK

Pravoslavni vjernici u Crnoj Gori slave danas Božić, najradosniji hrišćanski praznik.

Prema drevnom vjerovanju i običaju, Božić se smatra veselim porodičnim praznikom. Na taj dan se ne ide u goste, već se Hristovo rođenje proslavlja u svojoj kući.

Hrišćani tradicionalno vjeruju da bi tog dana svi koji su tokom godine bili u svađi, trebalo da se izmire i oproste jedni drugima uvrede.

Božiću prethodi 40-odnevni post, a na dan praznika trpeza je bogata i mrsna.

Prema običaju, kod pravoslavaca na Božić u kuću rano ujutro dolazi polaznik, po pravilu muškarac, koji čestita praznik i poželi sreću, napredak i zdravlje domaćinovom domu.

Na ovaj praznik pravoslavni vjernici pozdravljaju se sa “Hristos se rodi”, a odgovara se sa “Vaistinu se rodi”.

Božić se slavi tri dana.

Pravoslavnim vjernicima u Crnoj Gori Božić su juče čestitali predsjednici države, Vlade i parlamenta, Milo Đukanović, Duško Marković i Ivan Brajović.

U čestitki crnogorskog predsjednika navodi se da Božić proslavljamo u miru i blagostanju, “zahvaljujući multietničkom i multikonfesionalnom skladu koji smo očuvali kroz vjekove, na ponos i dobrobit svih naših građana”.

Premijer Marković napominje da se naša zemalja razvija, da građani vide i prepoznaju prednosti stabilnosti i mira, te da je crnogorskom društvu sada najpotrebnije ujedinjenje podijeljenih pravoslavaca.

U čestitki predsjednik parlamenta Brajović navodi da je uvjeren “da ćemo uspješnom realizacijom zacrtanih planova na najbolji način uticati na budućnost naših građana i države Crne Gore, na kvalitet života svakog pojedinca i društva u cjelini.

KEKOVIĆ

U prošloj godini je zabilježen nizak nivo standarda građana, zbog izuzetno niskih zarada, saopštio je generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG), Srđa Keković, i dodao da će glavni izazovi u ovoj biti novi opšti kolektivni ugovor i implementacija Zakona o radu.

On je kazao da prošla godina, sa aspekta radničkih prava, nije imala nikakve spektakularne promjene.

„Iskreno, njesmo ih ni očekivali s obzirom da se Zakon o radu, koji je trebalo da bude usvojen početkom godine, dugo vremena zadržao u Briselu pred Evropskom komisijom (EK)“, rekao je Keković agenciji Mina-business.

On je dodao da je minimalna zarada u Crnoj Gori najniža u Evropi i u regionu, iako je polovinom godine povećana sa 193 EUR na 222 EUR.

„Ali to nije krajnji cilj, jer je cilj USSSCG bio da ta minimalna zarada izađe najmanje na 50 odsto prosječne zarade, što jeste neki standard u regionu. U odnosu na okruženje i dalje kaskamo“, tvrdi Keković.

On smatra da je i prosječna zarada u Crnoj Gori i dalje nedostojna da pokrije obaveze jedne četvoročlane porodice.

„Znamo i da je potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu, nakon što su je revidirali bez naše saglasnosti i isključili imputiranu rentu za stanovanje, sa oko 800 EUR pala na 600 EUR“, precizirao je Keković.

Prema njegovim riječima, sve je veći trend migracije stanovništva iz Crne Gore prema zemljama regiona i EU i to sada, kako je ocijenio, postaje jedan zabrinjavajući trend.

Keković je saopštio da je prošlu godinu karakterisao i izuzetno nizak nivo socijalnog dijaloga.

„Na nacionalnom nivou se taj socijalni dijalog prethodnih godina realizovao u jednom dobrom pravcu i mogu da kažem da u odnosu na region tu prednjačimo i jesmo za primjer. Ali kada govorimo o bipartitnom socijalnom dijalogu, koji podrazumijeva dijalog na nivou djelatnosti i kod poslodavca, on je na izuzetno niskom nivou, a tu su prije svega djelatnosti trgovine i bankarstva“, poručio je Keković.

Prošlu godinu su, prema riječima Kekovića, pratili i nedostojanstveni uslovi rada.

„Dostojanstveni rad podrazumijeva adekvatnu zaradu, zaštitu i zdravlje na radu i da se poštuju osnovna fundamentalna prava iz radnog odnosa, kao što je 40-satno radno vrijeme. Tu je i pravo na sedmični i praznični odmor i na plaćeni prekovremeni rad“, kazao je Keković.

Na pitanje da li će USSCG tokom praznika kontrolisati poštovanje prava zaposlenih da iskoriste zakonsko pravo na neradne dane, Keković je odgovorio da Unija do 2009. godine vodi tu kampanju.

On je rekao da se, nažalost, po pitanju prava na slobodan dan u dane praznika, došlo u jedan ćorsokak, jer nadležne institucije ne poštuju svoje obaveze.

„Na početku naše kampanje, tražeći angažman Inspekcije rada, došli smo u jednom trenutku, nakon tri godine, do saznanja da Inspekcija rada nije htjela više da postupa tvrdeći da Zakonom o državnim i drugim praznicima ona nije prepoznata kao državni organ koji treba da prati primjenu zakona“, dodao je Keković.

Nakon toga je Unija krenula sa amandmanskom inicijativom prema poslaničkim klubovima i podnijeti su amandmani za izmjene i dopune Zakona o državnim i drugim praznicima prije oko pet godina, kojima je Inspekcija rada prepoznata kao nadležni organ za praćenje primjene tog zakona.

„Tada je definisano da će podzakonskim aktom Ministarstva ekonomije biti propisani kriterijumi na osnovu kojih će taj Vladin resor izdavati dozvolu onim poslodavcma koji mogu da rade u dane praznika, a po pravilu mogu da rade samo oni čija priroda posla je takva da taj proces rada ne smije da se zaustavi“, kazao je Keković.

Obaveza Ministarstva je bila da u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu zakona donese taj podzakonski akt.

„Do dana današnjeg taj podzakonski akt nije donijet, a s obzirom da nema podzakonskog akta, Inspekcija rada to tumači tako da svi poslodavci mogu da rade tog dana“, poručio je Keković.

Zbog svega toga, kako je objasnio, sam izlazak na teren gubi smisao.

„Mi smo međutim Zakonom o radu prepoznali jedan novi pravni institut kojim smo obavezali sve poslodavce da ukoliko žele da rade u dane praznika da su dužni da Inspekciji rada prije toga dostave najavu ko će da radi, kako bi inspektori mogli da iskontrolišu da li su ti zaposleni, koji su radili u te dane, dobili dnevnicu uvećanu 150 odsto“, naveo je Keković.

Komentarišući aktivnosti Unije u ovoj godini, Keković je rekao da će biti puno izazova.

„Jedan od prvih će biti novi opšti kolektivni ugovor. Novousvojenim Zakonom o radu mi smo uspjeli da zadržimo opšti kolektivni ugovor kao jedan akt koji propisuje minimum prava za sve zaposlene u Crnoj Gori, što je od posebnog značaja zato što u jednom broju tih grana mi nemamo potpisane kolekltivne ugovore“, saopštio je Keković.

Proces za pregovaranje će trajati godinu, i biće, prema ocjeni Kekovića, jedan dosta težak proces za jednu i drugu stranu, kao i za Vladu.

„Drugi fokus naših aktivnosti biće implementacija Zakona o radu. Puno je novih pravnih instituta, dosta postojećih je poboljšano i sada je strašno bitno da na samom početku implementacije tog akta svi zajedno poguramo tu priču“, poručio je Keković.

Treći fokus biće na izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji je sa Vladom ispregovaran još 2018. godine.

„Postigli smo veoma značajan napredak u odnosu na postojeća rješenja. Ključno je to što će se zaustaviti starosna granica na 66 godina za muškarce i 64 za žene. Trenutno je ona predviđena na 67 godina. Takođe, pomak je i što će osnovica za obračun penzije ubuduće biti umanjena za jednu četvrtinu najlošijih nevezanih godina, što će u startu, očekujemo, najmanje 15 odsto podići penzije novim penzionerima“, rekao je Keković.

On je dodao i da će se najniža penzija povećati na 145 EUR.

„To su ispregovarane akrtivnosti i mi očekujemo da u prvom kvartalu taj zakon bude donijet“, zaključio je Keković.

PRIZNANJE

Predstavnicima Parka prirode Orjen uručeno je priznanje – sertifikat o članstvu u Parkovima Dinarida kao zahvalnost za sve do sada postignuto.

Sertifikat je Parku prirode Orjen uručen na vanrednoj generalnoj Skupštini Parkova Dinarida – mreže zaštićenih područja Dinarida u Bihaću, u Nacionalnom parku Una, početkom decembra.

Ujedno je obilježena i četvrta godina od osnivanja ove organizacije, objavljeno je na sajtu Parka, prenosi Radio Jadran.

Parkove Dinarida – mrežu zaštićenih područja Dinarida, čini više od 90 zaštićenih područja iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.

CPC U PODGORICI

Vjernici i sveštenstvo Crnogorske pravoslavne crkve nalagali su večeras badnjake i u Podgorici. Nalaganje je organizovano ispred dvorca na Kruševcu.

Mitropolit CPC Mihailo poručio je da “nam je više nego ikada potrebna sloga”.

“Sveta CPC je stvorila i sebe i nezavisnu i suverenu državu. Čuvajmo je da ne bi postali apatridi. Čuvajmo i državu i crkvu jer jedno bez drugoga ne može. Da nas samo po miru, ljubavi i pravdi svijet raspoznaje”, poručeno je sa skupa.

”Nakon referenduma i učlanjenja Crne Gore u NATO, ovaj Zakon je najveći iskorak za Crnu Goru”, poručio je Mihailo.

U PARKU “CETINJE”

Centralno nalaganje Badnjaka za crnogorsku dijasporu održano je tradicionalno u Lovćencu, u parku “Cetinje”, u organizaciji Udruženja Crnogoraca Srbije “Krstaš”.

Badnjak su naložili predstavnici Bajica iz bratstava Martinovića i Borilovića, saopštili su iz “Krstaša”.

Na svečanosti je pročitana božićna poslanica mitropolita Mihaila, a služio je svještenik Crnogorske pravoslavne crkve jerej Milo Mihajlović.

U ime više iseljeničkih udruženja skupu se obratio Nenad Stevović, istraživač i organizator crnogorske dijaspore.

U Kulturno umjetničkom programu nastupilo je Crnogorsko kulturno prosvjetno društvo “Princeza Ksenija” iz Lovćenca sa pjesmama i narodnim igrama iz Stare Crne Gore.

JOANIKIJE

U dvorištu crkve Svetog Petra Pavla, u Bijelom Polju, večeras je u organizaciji Mitropolije crnogorsko primorske naložen badnjak.

Vladika Budimljansko-nikšićki Joanikije zahvalio se okupljenima što su “pokazali ljubav prema svojim svetinjama”.

“I dalje ćemo se boriti za pravdu i nije nam ništa nepoznato što trpimo nepravdu, jer i gospod Isus Hristos bio je klevetan, tužen, gonjen i razapet, ali je pobijedio svojom ljubavlju i svojim božanstvom trijumfovao i vaskrsao. Mi sa njime dijelimo sve što nas u životu snađe i zato uvijek idemo naprijed za Hristom, neposustajući, nećemo kloniti duhom kada je naša crkva u našoj državi diskriminisana i kada se krše vjerske slobode i kada crkva doživljava veliku nepravdu i kada se prijeti gonjenjem i otimanjem svetinja, mi smo dužni da se suprosavimo zlu i to odlučno i hrabro i do kraja”, poručio je Joanikije.

Badnjaci su naloženi i ispred mnogih crkvi na području opštine Bijelo Polje.